Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5440f5fc1899420b6800031c/80
Foto: Duje Klarić / CROPIX

Zaposlenost u Hrvatskoj ne raste

Iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja reagirali su u srijedu na tvrdnje premijera Andreja Plenkovića i ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića da u Hrvatskoj raste zaposlenost, ističući kako to nije točno jer za taj podatak je ključan broj zaposlenih, a ne osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Iako službeni podaci pokazuju kako zaposlenost u Hrvatskoj ne raste, premijer i predstavnici Vlade ne odustaju od svojih tvrdnji kako zaposlenost raste. Tu tvrdnju potkrepljuju podacima HZMO-a po kojima broj osiguranika raste, navodi se u priopćenju sindikata.

No, HZMO nije zadužen da prati broj zaposlenih niti mu je to svrha. Osiguranici koje HZMO broji uz zaposlene uključuju i osobe poput volontera, nezaposlenih osoba s pravom na mirovinsko, osobe na stručnom osposobljavanju, osobe s produženim osiguranjem i dr. Te se osobe ne mogu tretirati kao zaposlene i to bi premijer morao svakako znati i razumjeti, poručuju iz sindikata.

Jedina dva službena izvora na temelju kojih se može govoriti o padu ili rastu zaposlenosti su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o broju zaposlenih, koje DZS prikuplja iz poreznih obrazaca JOPPD, i Anketa o radnoj snazi, koja je prihvaćena i koristi se u cijelom svijetu.

Oba ta izvora pokazuju kako nema porasta zaposlenosti u Hrvatskoj, dapače trend zaposlenosti je prema oba izvora od 2015. u blagom padu, naglašava se u priopćenju predsjednika Velikog vijeća sindikata Vilima Ribića i makroekonomista Matije Kroflina.

Facebook komentari

hr Wed Sep 06 2017 19:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5903040bb47398b6558b47df/80

HDZ traži da se Grmoja ispriča Jandrokoviću zbog prijetnji

Bačić smatra da je Grmoja počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. Kaznenog zakona

Predsjednik saborskog Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić u četvrtak je zatražio od zastupnika Mosta Nikole Grmoje da se ispriča predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću zbog prijetnji koje mu je izrekao na početku sjednice.

Bačić smatra da je Grmoja počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. Kaznenog zakona.

Osvrćući se na Grmojino “neprimjereno ponašanje”, Bačić je ustvrdio da je Mostovac dva puta potvrdno odgovorio na Jandrokovićevo pitanje prijeti li mu. Saborski zastupnici imaju imunitet za izrečeno mišljenje, ali ne i za počinjenje kaznenog djela, kazao je Bačić. Najmanje što Grmoja može učiniti jest javno se ispričati predsjedniku Sabora, poručio je Bačić.

Ovime želimo zaštititi dignitet svakog zastupnika, a posebno predsjednika Sabora koji je danas provodio Poslovnik uvodeći red u sabornici, ali i "ovog visokog doma", naglasio je šef Kluba HDZ-a.

Nakon jučerašnjeg dana, kada su pojedini zastupnici svojim raspravama i ponašanjem uspjeli djelomično od Sabora napraviti cirkus, mislili smo da će nam to svima biti dovoljna opomena i da ćemo nastaviti na drugačiji način, međutim, danas je Grmoja prijetnjom još dodatno urušio već poljuljani dignitet Sabora, kazao je.

Pozvao je sve zastupnike da se vrate radu za boljitak Hrvatske, za što su i dobili mandat.

Zastupnik Josip Borić konstatirao je kako su morali reagirati jer smo jučer svjedočili još gorem ponašanju predsjednika HSS-a Kreše Beljaka koji je zastupnike pozivao na fizički obračun, za razliku od HDZ-a koji je radio na smirivanju tenzija. Istaknuo je i da ne žele u Hrvatskom saboru scene koje se mogu vidjeti u parlamentima drugih zemalja.

Po Borićevu mišljenju, oporba je jučer radila kaos u sabornici zbog nedostatka argumenata na prijedlog proračuna za 2018. godinu. Bačić je dodao da se SDP nije pripremio za kvalitetnu raspravu o proračunu.

"U nedostatku argumenata kojim bi pobijali jedan sjajan proračun, koji je i razvojan i socijalan, htjeli su opstrukciju rada Sabora, kako bi proračun bacili u drugi plan", rekao je.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 13:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1525c1b9e03e26098b4580/80

DORH objavio detalje Mladićevih zločina u Hrvatskoj

U priopćenju navode kako je od 1991. godine više nadležnih županijskih državnih odvjetništava pokrenulo kaznene postupke protiv Mladića

DORH je objavio sve postupke koji su protiv Ratka Mladića pokrenuti u Hrvatskoj.

U priopćenju navode kako je od 1991. godine više nadležnih županijskih državnih odvjetništava pokrenulo kaznene postupke protiv Mladića zbog kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a podaci i dokazi iz tih predmeta dostavljeni su u srpnju 2002. godine Uredu za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima radi njihove dostave Uredu Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, za vođenje postupka pred tim tribunalom protiv okrivljenog Ratka Mladića.

Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora, ali ni jedna njegova žrtva iz Hrvatske neće dobiti pravnu zadovoljštinu. Naime, haaški tužitelji su se žurili da Mladić ne umre poput Slobodana Miloševića pa su pojednostavili optužnicu. - piše Index

Pročitajte za što je Ratko Mladić optužen u Hrvatskoj.

Postupci županijskih državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj.

1. Presuda Županijskog suda u Šibeniku po optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku

Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je 22. svibnja 1992. optužnicu protiv okrivljenog Ratka Mladića te još 9 okrivljenika zbog kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske te je 8. srpnja 1992. Okružni sud u Šibeniku donio presudu kojom ga je, zajedno s još 6 okrivljenika, proglasio krivim i osudio zbog navedenog kaznenog djela, izrekavši mu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Izdao zapovijed za napad na Kijevo

Ovom je presudom u odsutnosti osuđen jer je 26. kolovoza 1991., kao načelnik štaba 9. kninskog korpusa i neposredni rukovoditelj napada, zatraživši od nadležne komande i borbeno djelovanje zrakoplova; protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima koji su komandirali tenkovskim, drugim oklopnim, topničkim i raketnim jedinicama u sastavu navedenog korpusa, da s vatrenih položaja na području Sivog brda, Suhopolja, Civljana, Vuković brda i Lakića napadnu selo Kijevo, na koje je ispaljen velik broj granata, bombi i kasetnih bombi, uslijed čega je jedan civil poginuo, a selo gotovo potpuno uništeno i spaljeno.

Ujedno, osuđen je jer je od 27. kolovoza 1991. do 9. studenoga 1991. kao načelnik štaba 9. kninskog korpusa, a zatim kao komandant tog korpusa; protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; od nadležne komande zatražio djelovanje borbenih zrakoplova te izdao zapovijed jedinicama iz sastava 9. korpusa da iz tenkovskog, topničkog i raketnog oruđa i oružja napadnu područje općine Sinj, po kojem zahtjevu i zapovijedi su zrakoplovi i njemu podređene jedinice kopnene vojske izvršile bombardiranje, topničke i raketne udare po civilima i njihovim objektima te gospodarskim objektima u Sinju, Vrlici, Maljkovu, Potravlju, Šatriću i Dabru, uslijed čega su dvije civilne osobe smrtno stradale, te je nastala velika materijalna šteta na civilnim i stambenim objektima zbog čega je prouzročen zbjeg oko 3000 stanovnika Vrlike.

Naredio napad na Šibenik

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASANadalje, osuđen je jer je u od 16. do 23. rujna 1991. na području Šibenika, kao komandant 9. kninskog korpusa, zatraživši od nadležne komande djelovanje zrakoplova; protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; naređivao podčinjenima borbeno djelovanje po civilnim objektima i osobama, spomenicima kulture, industrijskim i drugim gospodarskim objektima na području grada Šibenika, tako da je Šibenik napadnut tenkovskim te ostalim oklopnim i topničkim jedinicama, zrakoplovima tzv. JNA, pri čemu je jedna civilna osoba smrtno stradala dok su nastala oštećenja na brojnim spomenicima kulture: Katedrali sv. Jakova, spomeniku kulture nulte kategorije, samostanu i crkvi sv. Frane, Crkvi svete Ane, gradskom groblju, Biskupskoj palači, Kneževom dvoru, tvrđavi sv. Mihovila, Palači Šižgorić Galbiani, a uništeni su i pogoni u TLM "Boris Kidrič", Tvornici elektroda i ferolegura, "Poliplastu", "Vinoplodu-Vinariji" i drugim gospodarskim i civilnim objektima.


2. Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Splitu

Županijsko državno odvjetništvo u Split podiglo je 13. prosinca 1995. optužnicu protiv okrivljenog Ratka Mladića i još trojice okrivljenika zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Isplanirao rušenje brane i hidroelektrane Peruća s ciljem potapanja svih Sinja, Trilja i Omiša

Optužnicom mu se stavlja na teret da je od druge polovice rujna 1991. do 28. siječnja 1993. u mjestu Peruća, Općina Sinj, kao zapovjednik 9. Kninskog korpusa i zapovjednik svih vojnih postrojbi tzv. JNA u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te ostali okrivljenici, također kao visoko rangirani zapovjednici JNA; suprotno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; isplanirali te organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruća, s ciljem potpunog potapanja svih nastanjenih mjesta nizvodno od brane i rijeke Cetine i to Sinja, Trilja i Omiša s preko 50 000 stanovnika, te su u realizaciji svog plana podređenim vojnicima naredili postavljanje 30 tona eksploziva u razne dijelove brane i detonirajući štapin koji su povezali s induktorskim strojem te su naredili aktiviranje eksploziva i započeli s rušenjem brane. Došlo je do urušavanja i oštećenja brane po cijeloj dužini te drugih velikih oštećenja, ali su stručni djelatnici Hrvatske elektroprivrede spriječili potpuno rušenje brane i nastanak vodenog vala nasipavajući materijal u nastale otvore.

3. Istraga Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku

Nekadašnje Županijsko državno odvjetništvo u Požegi podnijelo je istražni zahtjev protiv osumnjičenog Ratka Mladića i još pet osoba zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Zbog zakonskih izmjena, ova je istraga sad u nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, koje je zatražilo provođenje stručne ekspertize - vještačenja od strane stručnjaka za pitanja topništva i određene radnje putem međunarodne pravne pomoći.

Postoji osnovana sumnja da su osumnjičenici 26. rujna 1995., kao visoko rangirani zapovjednici tadašnje vojske Republike Srpske Krajine, naredili podređenim postrojbama da, suprotno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, u pravcu Požege ispale raketni projektil tipa "orkan" s kasetnim punjenjem, što su podređeni vojnici i učinili te je pričinjena velika materijalna šteta; a potom 4. kolovoza, 19. rujna i 9. listopada 1995. u pravcu Đakova i okoline ispaljivali raketne projektile s kasetnim punjenjem, projektile iz raketnog sustava raketa tzv. „Luna“ sa ugrađenim vremenskim upaljačem namijenjenim isključivo za uništavanje žive sile te projektil iz raketnog sustava tipa „Orkan“ call. 262 mm s kumulativnim kasetnim punjenjem i sadržajem od 247 bombi tzv. „zvončića“ namijenjenih isključivo za uništavanje žive sile, uslijed čega je smrtno stradala jedna civilna osoba, a troje ih je ranjeno te je pričinjena velika materijalna šteta.

4. Istraga Županijskog državnog odvjetništva u Zadru

Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za proširenje istrage protiv okrivljenog Ratka Mladića i još dvojice okrivljenika zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske te je Županijski sud u Zadru donio Rješenje o proširenju istrage protiv navedenih okrivljenika.

Naredio granatiranje Zadra

Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni Ratko Mladić, kao zapovjednik 9. korpusa, a ujedno i načelnik štaba tog korpusa koji je pokrivao područje cijele Dalmacije pa tako i područja Zadra, Benkovca, Biograda na moru i Obrovca, zapovjedio podređenima da postupaju protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, naredivši da se iz topovskih i minobacačkih oružja napada grad Zadar. Tako su pripadnici podređenih mu postrojbi granatirali sam grad 25. prosinca i 31. prosinca 1991., znajući da stanovnici slave Božić i Novu Godinu i da nisu u skloništima, uslijed kojih je smrtno stradalo troje civila, a teško tjelesno ozlijeđeno je pet civila, od kojih i jedno desetomjesečno dijete. 

Nadalje, postoji osnovana sumnja da je podređenim pripadnicima postrojbi naređivao organiziranje paravojnih postrojbi i njihovo podređivanje zapovjednicima-oficirima JNA na područjima koja su okupirali  te da se napadaju druga naselja s ciljem da ih se okupira i tako proširi područje pod njihovom kontrolom, što je imalo za posljedicu brojne ljudske žrtve i velika materijalna oštećenja na civilnim i vjerskim objektima, i uslijed čega su od listopada 1991. do lipnja 1992. napadani Zemunik Donji, tijekom kojeg je smrtno stradala jedna civilna osoba, a uništene su brojne obiteljske kuće, gospodarski i svi drugi objekti, u razdoblju od početka prosinca 1991. godine do kraja prosinca 1992. napadan grad Zadar, uslijed čega je smrtno stradala jedna civilna osoba, a teško tjelesno ozlijeđeno je 6 civila.

 Postoji osnovana sumnja da je od listopada 1991. do kraja prosinca 1992. godine u više navrata napadano Posedarje uslijed čega je smrtno stradao jedan civil, a uništene su obiteljske kuće i svi drugi objekti, a od studenog 1991. do kraja siječnja 1992. godine napadani su Pridraga i Suhovare, uslijed kojih čega je smrtno stradalo dvoje civila, a kuće i ostali objekti su uništeni, te u istom razdoblju napadani su Rupalj i Galovac, uslijed čega su uništeni brojni civilni objekti i 22. svibnja 1992. napadnut je Kali na otoku Ugljanu uslijed čega je nastupila šteta na imovini dvoje civila.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 11:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a16a418b9e03e26098b463c/80
Foto: Facebook

U saborsku proceduru poslani konačni prijedlozi zakona o braniteljima i lokalnoj upravi

Za provedbu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u odnosu na postojeće zakonsko rješenje, potrebno je osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja

Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru nekoliko konačnih zakonskih prijedloga, među kojima i onaj o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i konačni prijedlog zakona o reviziji.

Za provedbu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u odnosu na postojeće zakonsko rješenje, potrebno je osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja, što u odnosu na sredstva osigurana u 2017. godini predstavlja povećanje od 44,5 milijuna kuna, rekao je ministar branitelja Tomislav Medved.

Također, dodao je, na pozicijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava u 2018. godini bit će potrebno osigurati dodatnih 64 milijuna kuna.

 Sva sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona osigurana su u okviru limita ukupnih rashoda državnog proračuna za razdoblje 2018. - 2020. godine, utvrđenog Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. - 2020., naglasio je Medved.

Nova pravila za lokalnu i područnu samoupravu

 Konačni prijedlog zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, pak, za razliku od prvog prijedloga, donosi mogućnost da predstavničko tijelo dvotrećinskom većinom raspiše referendum za opoziv čelnika te jedinice, čime se jača i utjecaj predstavničkog tijela i neposredni utjecaj građana na upravu, kazao je ministar uprave Lovro Kuščević.

 Glavna novina konačnog prijedloga zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je da prihod od poreza na dohodak postaje u cijelosti prihoda jedinica lokalne uprave, koji će se raspodijeliti tako da će gradovima i općinama ići 60 posto tih prihoda a županijama 17 posto. Udio za decentralizirane funkcije iznosit će, kao i do sada, 6 posto, a udio za fiskalno izravnanje iznosi 17 posto, podsjetio je ministar financija Zdravko Marić.  

 Uz pretpostavku da će prihodi od poreza na dohodak iznositi kao i prije porezne reforme, procjena je fiskalnog efekta novog zakona oko 1,4 milijarde kuna, rekao je Marić te kazao da ukoliko nekoj lokalnoj jedini ta sredstva ne budu dovoljna, odnosno da joj se smanjuju prihodi u odnosu na prije, država će joj to kompenzirati.

U odnosu na prvo čitanje, naime, konačnim se prijedlogom produžuje razdoblje za kompenzacijske mjere s dvije na pet godina. Tako je predviđeno da će se taj manjak kompenzirati izravno iz državnog proračuna u potpunosti ne samo u 2018., kako je bilo ranije predviđeno, već i 2019. i 2020. godine. Nakon toga, kompenziralo bi se po 60 posto 2021. te 30 posto 2022. godine.

 U drugo je čitanje upućen i konačni prijedlog zakona o reviziji, čija je novina da će Ministarstvo financija biti nadležno za nadzor revizora i revizorskih društava. U odnosu na prvotni prijedlog, konačnim se prijedlogom uvodi obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dva revizorska društva, a to odnosi samo na ona društva koja prosječno zapošljavaju više od 5.000 radnika i imaju aktivnu veću od 5 milijardi kuna.

Također, postrožuju se zahtjevi o potrebnim resursima pri obavljanju revizije te se propisuje da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s jednim revizorskim društvom bilo na puno ili nepuno radno vrijeme, a društva koja bi obavljala reviziju tvrtki od javnog interesa morala bi imati najmanje tri zaposlena revizora u punom radnom vremenu. Prijedlog predviđa i da revizorska društva, kako ne bi plaćala obveznu članarinu za više komora, nisu obveznici plaćanja članarine HGK, s obzirom na obvezatnost članstva i plaćanja članarine Hrvatskoj revizorskoj komori. 

Novi bi zakon na snagu trebao stupiti prvog dana 2018. godine.

Vlada 1. prosinca u Osijeku

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković podsjetio je da ovoga tjedna održan treći Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slavonskom Brodu te je izvijestio da je Vlada dobila pismo župana iz pet sjevernih hrvatskih županija (Bjelovarsko-bilogorske, Križevačko-koprivničke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske), koji žele sličan naglasak na sjever Hrvatske, dodavši da unatoč komparativnoj razvijenosti u njima postoje i problemi poput primjerice minimalnih plaća u tekstilnom sektoru i sl.

Istaknuo je da Vlada treba fokusirati svoje aktivnosti i u tom smjeru te omogućiti da apsorpcija EU sredstava, osobito za veće projekte, bude učinkovitija. Najavio je da će do kraja godine s njima održati sastanak oko toga.

 Također, najavio je da će Vlada 1. prosinca održati sjednicu u Osijeku.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 11:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić: Nastojimo pomoći što većem broju djece prema medicinskim indikacijama i financijskim mogućnostima

Roditelji djece oboljele od spinalne mišićne atrofije i osobe oboljele od te bolesti najavili su da će putem javnog prosvjeda, zakazanog za 30. studenoga, zahtijevati brzo rješavanje pitanja liječenja spinalne mišićne atrofije lijekom Spinraza

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u četvrtak kako problem s nabavkom vrlo skupih lijekova, kao što je novi lijek za spinalnu mišićnu atrofiju, uz Hrvatsku imaju i druge zemlje, a Ministarstvo zdravstva nastoji pomoći što većem broju djece, ali prema medicinskim indikacijama i financijskim mogućnostima.

Upitan je li promijenio mišljenje o Spinrazi, novom lijeku za liječenje spinalne mišićne atrofije, za koji roditelji djece oboljele od te teške bolesti traže da se stavi na listu lijekova, Kujundžić je novinarima pred Banskim dvorima odgovorio kako ne zna o kojoj promjeni mišljenja govore. 

- Roditelje potpuno razumijem, kao i svakoga normalnoga čovjeka koji želi pomoći bolesnom svakom čovjeku, a poglavito djetetu. - rekao je. 

- Ovdje se radi uistinu o novome lijeku, specifičnom lijeku koji je registriran u Americi i Europi po ubrzanoj proceduri. Riječ je o prvom lijeku koji je dao nadu, nije dao sigurnost nego nadu, tako da problem kojega ima Hrvatska imaju i druge zemlje i nastojimo pomoći što većem broju djece, ali prema medicinskim indikacijama i financijskim mogućnostima. - kazao je Kujundžić.

Kujundžić je tijekom posjeta KB-u Dubrava u ponedjeljak ustvrdio kako su pojedini mediji pogrešno interpretirali njegove riječi iz intervjua na televiziji N1 kako "nitko nije dovoljno bogat da izliječi svu bolesnu djecu", jer je samo iznio činjenicu da "medicina i nove generacije lijekova toliko puno koštaju da nitko na svijetu ne može to sve pratiti, pa ni puno bogatiji od nas".  

Roditelji djece oboljele od spinalne mišićne atrofije i osobe oboljele od te bolesti najavili su da će putem javnog prosvjeda, zakazanog za 30. studenoga, zahtijevati brzo rješavanje pitanja liječenja spinalne mišićne atrofije lijekom Spinraza, koji još nije registriran u Hrvatskoj, a jedna doza stoji oko 640.000 kuna.

U Hrvatskoj je pedesetak oboljelih od spinalne mišićne atrofije, od čega je 39-ero djece.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 11:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .