Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585befc11eea8f987f8b45ed/80
Foto: Pixabay

Cigarete i impulsi i 15% skuplji

Umjesto 72,8 milijardi kuna, građani bi od iduće godine, prema prijedlogu ministra zdravlja Milana Kujundžića, godišnje trebali plaćati 75,8 milijardi kuna poreza! Tri milijarde kuna više oporezivali bi se alkohol, cigarete, igre na sreću i korištenje mobitela.
Nove tri milijarde kuna poreza proizvele bi dodatni porezni udar, kao da, na primjer, PDV skoči s 25 na 27 posto ili da se porez na dobit tvrtki poveća 40 posto. Svi su se proteklih tjedana digli na noge zbog najave da će porez na nekretnine dodatno opteretiti građane za 300 milijuna kuna u odnosu na sadašnju komunalnu naknadu, a na pomolu je deset puta veći udar koji vjerojatno neće proći bez velikih lomova.

Ogromne porezne presije Ministar Kujundžić čudi se što su odjednom svi skočili na modele novih nameta kojima bi se prikupio novac za zdravstvo jer on to najavljuje već mjesecima.

 – Već šest mjeseci pozivam sve na dijalog i nuđenje mogućeg rješenja kao modela koji najmanje dotiče većinu građana kad je standard u pitanju, a riješio bi probleme u zdravstvu. Pitajte udruge oboljelih što misle o tome, ljude koji čekaju skupe lijekove. Kad obolimo, svi želimo najbolje liječenje i najskuplje lijekove, što je razumljivo. Na kraju, ovo je i preventivno po pitanju alkohola, cigareta i kocke, manje će biti potrebe za liječenje bolesti koje izazivaju – kaže Kujundžić.

– Apsolutno podržavamo nove poreze jer i sami zagovaramo Zdravi fond – kaže dr. Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, i objašnjava: – Zdravstveni fond košta 24 milijarde kuna, a kako Ministarstvo financija ne uplaćuje svojih zakonom propisanih 4,2 milijarde obveza, moramo se okrenuti drugim izvorima. Duhan, alkohol i kocka neprijeporno su štetni. Što se mobitela tiče, problem je u tome što standard Hrvata nije onakav kakav bismo trebali imati, porezne presije su ogromne i normalno da se uvijek javlja otpor. No, s aspekta zdravstvenog sustava, ovo nije sporno – kaže Jurković.



Sada se od alkohola skupi 257 milijuna kuna trošarina pa nije jasno gdje iz alkohola iscijediti, kako se planira, dodatnih 100-150 milijuna a da mu cijena ne odleti u nebo ili da svi počnu kupovati u susjednim državama. Glavni izvor mogućeg novog poreza mogle bi biti samo cigarete, od kojih se godišnje prikupi 4,47 milijardi kuna trošarina, te telefoniranje mobitelima, na što odlazi oko 4,4 milijarde kuna.

Ministar Kujundžić računa da bi mobilne usluge mogle poskupjeti deset posto, no po našoj računici, za dodatnih 550-600 milijuna kuna, kako on planira, cijene mobilnih usluga trebale bi rasti 15 posto ili bi porez uključivao i internet!

U Vladi se nije mogla dobiti službena reakcija, a neslužbeno na Markovu trgu kažu da nisu upućeni u računicu ministra Kujundžića o povećanju poreza te čekaju njegove planove za smanjenje rashoda.

Javio se i koalicijski partner HNS kroz usta saborskog zastupnika stranke Stjepana Čuraja. Iz njegove izjave može se zaključiti da je HNS izričito jedino protiv poreza na mobitele.

– HNS će biti i apsolutno jest protiv bilo kakvih novih poreznih nameta na mobitele. Poreze na alkohol, kocku i duhan, što spada u porez na luksuz, podržavamo, no mobitelima ovdje nema mjesta – kazao je Čuraj.

Nemalo su, kažu, iznenađeni najavom oporezivanja mobitela u Tele 2 jer misle da bi opterećenje mobilnih operatora trebalo smanjivati jer smo na začelju po ulaganjima u infrastrukturu.

‘Nadamo se da je nesmotren’ – Iz dostupnih izjava nije jasno što bi se to točno oporezivalo te se nadamo da se, ustvari, radi o nesmotrenoj izjavi koja neće dovesti do promjena koje bi mogle negativno utjecati na našu industriju – kažu u Tele 2.

Svako novo opterećenje zaustavit će planirane investicije i usporiti dolazak najnaprednijih usluga do krajnjih korisnika, a time i razvoj digitalne Hrvatske, kažu u VIP-u i Hrvatskom telekomu.

HZZO sa svoje strane procjenjuje da 33 posto građana puši kutiju na dan koja bi poskupjela tri kune (oko 15%), popije se 10 do 12 milijuna boca žestice (svaka bi bila 10 kuna skuplja), a od igara na sreću prikupi 10 milijardi kuna, na što bi uveli 10 posto poreza, javlja Večernji.hr


hr Fri Sep 22 2017 14:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5611dccb557a1f348b492f/80
Foto: Čitatelj D.N.

Splitski Most: Zbog prometnog kolapsa žurna sjednica u Gradu i Županiji

Zbog prometnog kolapsa u jeku turističke sezone, ali i činjenice da isti problem postoji i tijekom godine, samo u manjem opsegu, splitski Most NL najavio je u ponedjeljak kako će tražiti hitnu, tematsku sjednicu u Gradu Splitu i Županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinskoj.

"Dva, tri, pa i pet sati ljudi stoje u koloni od Omiša prema Splitu. Ogromne gužve vladaju oko rotora u Solinu i na ulazu u Split iz smjera Solina, a puno su veće nego u zagrebačkom Lučkom koje slovi za najproblematičniji pravac", ističe Mostov gradski vijećnik Ante Čikotić koji će, kao i Mostov županijski vijećnik Miro Bulj i ostali vijećnici, tražiti sazivanje tematske sjednice.  

"Preko ljeta se sliju turisti od Makarske prema Splitu, ali problem ostaje i kada nema turizma. Sramotno je da Split, drugi grad po veličini, nema riješen ulaz u grad, što koči njegov razvoj", kaže Čikotić. 

Osim toga, dodaje,  nisu odgovarajuće praćene ni razvojne potrebe domaćeg stanovništva, a turistička potražnja je rasla i problem dodatno potencirala.

Za takvo stanje, Mostov vijećnik odgovornima drži "sve vlasti do sada i uprave javnih ustanova i trgovačkih društava čija je to zadaća". Golema javna uprava koja troši resurse potrebne za investicije u prometnu infrastrukturu, slab i nedovoljno razvijen gradski i prigradski promet otežavaju rješenje ovog problema koji će u budućnosti biti sve veći, upozorava Čikotić i poručuje kako je nužno oformiti operativni tim stručnjaka koji će žurno predložiti rješenja. 

Lokalni mediji izvijestili su u ponedjeljak o kilometarskim kolonama koje su Split okružile sa svih strana, a najduža bila je kolona od Splita prema Omišu, duža od 20 kilometara. 

hr Mon Jul 23 2018 19:35:59 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b55f26bcb557a32378b485f/80
Foto: Grad Split

Nastavak dobre suradnje Grada i Hajduka

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa suradnicima primio je danas u nastupni posjet predsjednika Uprave HNK Hajduk Jasmina Huljaja u pratnji zamjenika predsjednika Nadzornog odbora Nikice Krnića.

U pozitivnoj radnoj atmosferi razgovarali su o nastavku suradnje i budućim zajedničkim aktivnostima koje će pridonijeti daljnjem razvoju Hajduka kao i nogometu u cjelini, ali i jamčiti dobru suradnju između vlasnika kluba – Grada Splita i proslavljenog nogometnog kluba – Hajduk.


hr Mon Jul 23 2018 17:22:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b55e76acb557ad51d8b4da9/80

Nenormalne gužve po Splitu: Potpuni prometni kolaps

Situacija nije kritična samo u Splitu, slično je jutros bilo i u Solinu, Omišu i Makarskoj...
Ogromne gužve vladaju Splitom i okolicom ovih dana. Zvonimirova je već tradicionalno godinama u ovo doba godine doslovno zakrčena, a iznimka nisu ni prilazi gradu. Tako se jutros za ući u Split trebalo naoružati strpljenjem, al doslovno, jer se kolona protezala kilometrima, a za doći bliže centru trebalo je proći i nekoliko sati. 

Prometni čepovi doslovno su na svakom koraku u Splitu, ne samo ujutro, nego i u poslijepodnevnim satima. 

U videu pogledajte kako je oko 16 sati izgledala Lovrinačka cesta. 


hr Mon Jul 23 2018 16:37:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Plenković: Za 150.000 građana otpisan dug do 10.000 kuna plus kamate

Provedbom Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je na snagu stupio prije dva dana, od subote su otpisani dugovi 150.474 građana koji su imali dug prema državi do 10.000 kuna plus kamate, a iznos otpisanog duga je 1,338 milijardi kuna, izvijestio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković.

Plenković je u izjavi u Banskim dvorima naglasio da je Vlada, kako bi riješila problem insolventnosti građana čiji su računi bokirani, predložila Saboru tri zakona prijedloga koji su usvojeni - Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, te izmjene Zakona o stečaju, a u izradi je i četvrti - novi Ovršni zakon.

Riješiti dio problema 326.379 građana

Uredno ispunjenje dugova je standard kojeg se moramo pridržavati i koji se treba poštivati jer je to jedno od osnovnih načela obveznih odnosa, kao i procedure naplate preuzetih obaveza. Dugove treba podmirivati, kazao je Plenković.

"Međutim, isto tako smo Vlada koja je svjesna teškoga stanja u kojem se našao dio naših sugrađana, socijalno smo osjetljivi i stoga smo s tri zakonska prijedloga željeli riješiti dio problema koji se odnosi na čak 326.379 naših sugrađana koji su bili blokirani 31. svibnja 2018. godine", dodao je.

Ukupni dug koji su oni imali je 43,6 milijardi kuna, a na to ide otprilike još oko 22 milijarde kuna kamata, rekao je Plenković te iznio prve podatke o primjeni Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama.

Smisao tog zakona je otpis duga do 10.000 kuna od države i pravnih osoba kojima je država jedini osnivač ili isključivi vlasnik, poput HRT-a ili HZZO-a, i to građanima koji su bili u blokadi na dan 31. prosinca 2017.

"Tijekom vikenda, dakle bez ikakve inicijative, papirologije, poduzimanja bilo kakvih radnji blokiranih sugrađana, Financijska agencija (Fina) je krenula u provedbu zakona i uspješno provela prvu mjeru, što znači da je izvršen otpis duga za 150.474 građana koji su imali dug prema državi i s državom povezanim osobama u iznosu od 10.000 kuna plus kamate", izvijestio je premijer.

Ukupno otpisano 1,338 milijardi kuna

U Zagrebu je tako otpisan dug 28.743 građana, u Splitu 4302, Osijeku 3701 i u Rijeci 3842 građana, a od ukupnog broja od 150.474 u potpunosti je deblokirano 6248 građana.

Ukupan iznos otpisanog duga je 1,338 milijardi kuna, od čega je glavnica nešto veća te iznosi 846 milijuna kuna, a kamate gotovo 492 milijuna kuna.

Isti zakon predviđa mjeru da takav dug otpišu i jedinice lokalne samouprave i privatni vjerovnici, primjerice teleoperateri, pa ime je Plenković u ime Vlade uputio apel da na isti način kao što je to napravila država otpuste dugove blokiranim građanima.

"Da bi ih motivirali na takav potez, predvidjeli smo u zakonu porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak, kako bi upravo ti vjerovnici, kao i država i vlada, iskazali socijalnu odgovornost prema dugotrajno blokiranim građanima", dodao je Plenković.

Podsjetio je da Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama predviđa i treću mjeru - poticajni model reprograma poreznog duga za blokirane građane. "Oni koji su u blokadi mogu u razgovor s nadležnom poreznom upravom vidjeti kako reprogramirati vlastiti dug", kaže.

Uskoro i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

Početkom kolovoza na snagu stupa i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, usmjeren prema destimulaciji blokada računa koje traju dulje od tri godine, te se uvodi obustava postupanja Fine ako se tražbina nije naplatila u cijelosti u roku tri godine, uz dodatni uvjet da u posljednjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.

Vlada od provedbe toga zakona, rekao je premijer, očekuje smanjenje broja blokiranih građana za oko 70.000 i iznos blokade od oko 30 milijardi kuna.

Plenković naglašava da se tu ne radi o otpisu ili otpustu duga, već o deblokadi računa za otprilike 70.000 građana i iznos od oko 30 milijardi kuna.

Izmjene Zakona o stečaju potrošača, koje stupaju na snagu početkom iduće godine, treći su dio iz paketa usmjerenog na pomoć blokiranima.

Cilj je smanjiti broj blokiranih za 150.000

Izmjenama zakona će se pojednostaviti stečaj potrošača kako bi se u fleksibilnom postupku dugotrajno blokiranima za iznos glavnice do 20.000 kuna pružila mogućnost da se oslobode obveza, a obuhvatilo bi se više od 80.000 ljudi.

Cilj je svih mjera, naglašava premijer, značajno smanjiti broj blokiranih građana. "Naša intencija je da to bude otprilike za oko 150.000 ljudi i iznos evidentiranoga duga za oko 33 milijarde kuna po blokiranim računima", naveo je.

Ističe kako to nije sve, jer se radi na novome Ovršnome zakonu. Radna skupina je pri kraju posla pa će Ministarstvo pravosuđa konture novih zakonskih rješenja predstaviti Vladi, nakon čega slijede javna rasprava, savjetovanje, te predlaganje novog zakona i upućivanje u saborsku proceduru.

"Cilj je osuvremeniti i učiniti ta rješenja bržim, jednostavnijim i troškovno značajno jeftinijom nego dosad, te zaštititi dostojanstvo i egzistenciju ovršenika", dodao je Plenković i izrazio uvjerenje da će sva zakonska rješenja imati jasne efekte za više od 320.000 blokiranih građana.

hr Mon Jul 23 2018 15:59:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .