Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/592c0c37b9e03e231f8b45aa/80

Opasnost od srčanog udara veća neposredno nakon gripe ili upale pluća

Opasnost od srčanog udara znatno je veća neposredno nakon neke respiratorne infekcije poput gripe, bronhitisa ili upale pluća, pokazali su rezultati studije objavljeni u američkom stručnom časopisu Internal Medicine Journal.

"Rezultati do kojih smo došli potvrđuju ono na što su upućivale i ranije studije, a to je da ozbiljna infekcija dišnih organa može biti okidač za srčani udar", objasnio je glavni autor studije, znanstvenik na sydneyskom sveučilištu i kardiolog bolnice Royal North Shore, Geoffrey Tofler.

"Ustanovili smo da rizik od srčanog udara, koji se kod nekih osoba može povećati i za 17 puta, nije nužno velik na samome početku bolesti, već se pojačava u danima koji slijede, a najveći je tijekom prvih tjedan dana bolesti, nakon čega se opasnost postupno smanjuje", objasnio je. 

Istraživanjem je obuhvaćeno 578 pacijenata koji su dobili infarkt nakon blokade jedne koronarne arterije. 

Autori studije ustanovili su da je 17 posto ispitanika oko tjedan dana prije srčanog udara imalo neku respiratornu infekciju, a 21 posto ih je je preboljelo neku bolest dišnih puteva 31 dan ranije. 

"Učestalost srčanih udara najviša je zimi", podsjeća dr. Thomas Buckley koji je sudjelovao u izradi studije. On ističe važnost cijepljenja protiv gripe i različitih sojeva pneumokoka koji najčešće izazivaju upalu pluća kod rizičnih grupa kako bi se opasnost smanjila na minimun. 

Znanstvenici su objasnili da respiratorne infekcije povećavaju mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka, kao i upala te da oštećuju krvne žile, što objašnjava povećan rizik od pojave kardio-vaskularnih bolesti. 

Facebook komentari

hr Mon May 29 2017 14:01:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1d545cb9e03e89108b45ec/80
Foto: Sveučilište u Zadru

Na Dugom otoku pronađena paleolitička Venera!

Nalazište Vlakno omanja je pećina smještena po sredini Dugog otoka. Veliki ulaz s pogledom na otok Ravu i manja zaštićena galerija otvorena prema sunčanoj strani, uz izvor vode koji se u prošlosti nalazio u blizini, učinili su je idealnim mjestom za boravak manjih zajednica još od duboke prapovijesti

Istražujući pećinu Vlakno na Dugom otoku, koja zbog bogatstva nalaza već niz godina privlači pažnju znanstvene javnosti, arheolozi su u sloju starom 15 tisuća godina otkrili paleolitičku Veneru, jedinstven nalaz za Hrvatsku, ali rijedak i za europske pojmove.

Među dosadašnjim nalazima pronađenima na Dugom otoku su i ostaci "najstarijega Dalmatinca", nazvanoga Šime, a u ovoj su arheološkoj kampanji istraživači, uz različite nalaze standardne za nalazišta toga vremena, iskopali i dva vrlo rijetka koštana harpuna te paleolitičku Veneru pa je tako Dugi otok nakon Šime dobio i svoju Lili, kako su je istraživači nazvali, potvrdio je Hini doc. dr. sc. Dario Vujević s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Nalazište Vlakno omanja je pećina smještena po sredini Dugog otoka. Veliki ulaz s pogledom na otok Ravu i manja zaštićena galerija otvorena prema sunčanoj strani, uz izvor vode koji se u prošlosti nalazio u blizini, učinili su je idealnim mjestom za boravak manjih zajednica još od duboke prapovijesti.  

Iz istog razloga privukla je i istraživače s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, najprije pokojnog profesora Zdenka Brusića, a kasnije i njegove mlađe kolege Darija Vujevića i Matu Paricu.

Uz pomoć stručne ekipe u kojoj su se izmjenjivali studenti arheologije i znanstvenici s različitih europskih institucija, do danas je u pećini provedeno petnaestak istraživačkih kampanja u kojima je dosegnuta dubina od pet metara, s kulturnim slojevima koji se u kontinuitetu mogu pratiti sve do 19.500 godina starosti.

To je pećinu Vlakno smjestilo u krug malobrojnih nalazišta šireg jadranskog područja na kojem je moguće pratiti razvoj posljednjih faza starijeg kamenog doba i njegov postupni prelazak u kulturno razdoblje mezolitika.

- Nova istraživanja na svjetlo dana iznijela su niz nalaza gotovo jedinstvenih na ovom prostoru koji pokazuju da će pećina Vlakno još dugo imati važnu ulogu u tumačenju ponašanja ranih prapovijesnih zajednica. Trenutačno je fokus istraživanja usmjeren na slojeve iz razdoblja gornjeg paleolitika, na vrijeme neposredno prije velike vulkanske erupcije na Flegrejskim poljima u Napuljskom zaljevu koja se dogodila prije 14.900 godina, a koja je svoj trag na ovim prostorima ostavila u vidu desetak centimetara debelog sloja vulkanskog pepela nataloženog u pećini. - objašnjava Vujević.

Vrijeme je to, dodaje, neposredno nakon vrhunca posljednjeg ledenog doba, najhladnijeg razdoblja u novijoj klimatskoj povijesti, kada je cijeli Jadran izgledao drukčije nego danas. Zbog zadržavanja vode u ledenjacima na sjevernom dijelu hemisfere, morska razina pala je za više od 100 metara. Jadransko more bilo je svedeno na poluzatvoreni bazen, dok je sjeverni dio današnjeg mora bila prostrana dolina rijeke Po, kaže Vujević.

- Pećina se nalazila visoko iznad okolnog prostora, a cijeli Dugi otok imao je oblik grebena visokog od 100 do 400 metara iznad tadašnjih dolina. Unatoč hladnim uvjetima ledenog doba, prostrani krajolik okružen planinskim lancima Alpa i Dinarida i natapan vodom rijeke Po, predstavljao je zaštićenu zonu i pogodno područje kako za biljke i životinje, tako i za paleolitičke zajednice lovaca-skupljača. - ističe.

Mnogobrojni nalazi kostiju krupnih životinja, poput jelena, divljeg konja i divljeg goveda upućuju na to da je u starijem kamenom dobu lov bio glavni izvor prehrane stanovnika pećine Vlakno. O lovnim vještinama paleolitičkih stanovnika pećine, osim ostataka njihova ulova, svjedoče i brojni ostaci oružja za lov i oruđa za obradu ulovljenog plijena. To su  uspješni lovci koji koriste kako male projektile tako i velike kremene šiljke koji su pronađeni među tisućama komada kremenih izrađevina.

Koštani harpuni - najstariji primjerci ove vrste oruđa na širem jadranskom području

Posebno mjesto u lovnom inventaru tih zajednica zauzimaju dva koštana harpuna, koja predstavljaju izniman nalaz. U južnoj i jugoistočnoj Europi harpuni su izrazito rijetki sve do mezolitika. Kod nas su pronađeni na lokalitetu Šandalja II kod Pule (10.800 godina prije sadašnjosti), a iz razdoblja kraja gornjeg paleolitika potječu i harpuni iz mlađih faza lokaliteta Badanj kod Stoca u BiH (od 12.500 do 10.500 godina prije sadašnjosti). Uz rijetkost ovakvih nalaza, starost harpuna iz Vlakna od 15.000 godina čini ih i najstarijim primjercima ove vrste oruđa na širem jadranskom području.

- Iako prvenstveno usmjerene na lov, paleolitičke zajednice nisu zanemarivale niti druge vidove života. Osobni ukrasi prate nalaze utilitarnog karaktera, a Vlakno se i u toj domeni ističe po broju i vrsti nalaza. I dok su u mezolitičkim slojevima glavni ukras predstavljali probušeni morski puževi, sada među nalazima ove vrste dominiraju probušeni zubi jelena te probušene školjke čaške, pa se može reći da stanovnici Vlakna prate trendove toga vremena. Nije tu riječ o modi, nego su osobni ukrasi tada bili odraz simbolizma koji je zajednički brojnim populacijama lovaca-skupljača. - otkriva Vujević.

U cijeloj paleti nalaza koji, osim estetskog vjerojatno imaju i izrazito simboličko značenje, posebno mjesto zauzima pronalazak antropomorfnog privjeska, dodaje. Iako nije sačuvan u cijelosti, sasvim je jasno da je riječ o stiliziranom prikazu ljudskog lika dodatno ukrašenog različitim šrafurama.

Lili - jedinstven nalaz

- Premda bez istaknutih obilježja kao kod poznatog primjerka iz Willendorfa u Austriji, predmeti ove vrste gotovo se isključivo opisuju kao ženski likovi i spadaju u kategoriju tzv. paleolitičkih Venera. Primjerci stiliziranih antropomorfnih privjesaka mogu se naći na drugim nalazištima iz ovog razdoblja kao što su, primjerice, Dolni Vestonice u Češkoj ili Mal'ta u Rusiji, a ukrasi, tj. šrafure koje ispunjavaju površinu privjeska neodoljivo podsjećaju na slične gravure s lokaliteta Predmosti u Češkoj. Vrijednost ovog nalaza može se sagledati u činjenici da su u Hrvatskoj, tek na lokalitetu Vela spila na otoku Korčuli, pronađeni ulomci životinjskih figura, čime smo i mi došli na popis zemalja u kojima su pronađeni tragovi paleolitičke umjetnosti. - kaže Vujević.

No, Venera iz pećine Vlakno, napominje, jedinstvena je jer prvi put imamo i prikaz ljudskog lika. A jedinstven nalaz zahtijevao je i ime.

- Nazvana je Lili u čast kolege koji već godinama aktivno sudjeluje u istraživanjima pećine. Sada je na konzervaciji, nakon čega joj slijedi znanstvena obrada, a poslije predstavljanja nije isključeno da njezin lik u budućnosti dobije širi značaj i postane jedan od prepoznatljivih suvenira Dugog otoka. - najavljuje istraživač Dario Vujević s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Arheološka istraživanja pećine Vlakno ne bi bila moguća bez financiranja u sklopu projekta UIP-2014-09-1545 Hrvatske zaklade za znanost, ali i bez svestrane podrške Ministarstva kulture, Sveučilišta u Zadru i Općine Sali.

Facebook komentari

hr Tue Nov 28 2017 13:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c7cc96b473985ac18b4594/80

Bakterije postaju otporne na antibiotike! Smrt prijeti i od posjekline

U desecima laboratorija diljem svijeta očajnički se traga za novom generacijom antibiotika koja bi mogla zaustaviti katastrofu koja se sprema, no još nema rezultata
U samo nekoliko dana koliko je trebalo da se razvije groznica, Josip je izgubio gotovo petinu kilaže. Nakon što je negdje, najvjerojatnije u autobusu dok se vozio s posla kući, pokupio bakteriju, ono što se u prvi trenutak činilo kao obična gripa preraslo je u vrlo snažnu upalu pluća, a sada su i organi počeli otkazivati... Liječnici su stvar pokušali sanirati antibioticima, ali bez uspjeha. Zahvatila ga je bakterija otporna na ove lijekove, i sve što je sada moguće je nadati se najboljem. No nada je vrlo krhka...

Ovo je scenarij koji bi se uskoro mogao događati u hrvatskim, ali i europskim bolnicama, piše Večernji list.

Nije stvar u neodržavanju higijene, lošoj zdravstvenoj tehnologiji, klimavom znanju, već problem leži u činjenici da su bakterije na postojeće antibiotike postale otporne. Ono što je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo, postaje stvarnost s kojom ćemo se uskoro morati suočiti. Stvarnost u kojoj ćemo za nekoliko godina početi umirati i od banalnih ozljeda, uboda na zahrđali čavao, od obične posjekline. Rutinske operacije poput operacije slijepog crijeva postat će noćna mora zbog učestalih infekcija, dok na transplantaciju organa možemo zaboraviti. Da bi se presadio organ, potrebno je srušiti prirodni imunitet pacijenta kako tijelo ne bi odbacilo donirani organ, ali ga je ujedno nužno zaštititi od infekcija antibioticima. Sada ti antibiotici postaju potpuno neučinkoviti. Ovo je prikrivena noćna mora s kojom se EU pokušava nositi već godinama, s upitnim uspjehom.

Posljednja generacija antibiotika, među kojima je i Plivin Sumamed, razvijena je prije tridesetak godina, a novih vrsta antibiotika nema na vidiku. Pacijenti ih sami traže U ovome trenutku pokušava se smanjiti izdavanje i uporaba antibiotika na najmanju moguću mjeru kako bi se što dulje zadržao njihov medicinski potencijal. Naime, upravo zato što se za antibioticima već godinama olako poseže, zbog njihove sveprisutnosti, bakterije razvijaju otpornost, svojevrsni imunitet na postojeće antibiotike. Smanjiti količinu antibiotika u okolišu jedina je mogućnost usporavanja bakterija u potpunom razvoju imuniteta na lijekove. – Problem je u tome što su hrvatski i europski pacijenti jednostavno naučeni na antibiotike, a liječnici ih prepisuju i za najjednostavnije bolesti, čak i tamo gdje potrebe za antibioticima jednostavno nema jer nisu u takvim slučajevima djelotvorni. Pacijenti nerijetko dolaze k liječnicima zahtijevajući da im se izdaju antibiotici, ne želeći otići iz ordinacije dok ne dobiju recept. I često u tome uspijevaju. Na sreću, ovakva je praksa ipak sve rjeđa jer su liječnici svjesni problema koji se nalaze pred nama – kaže jedan od liječnika opće medicine u Zagrebu. Situacija je toliko teška i zabrinjavajuća da je EU još prije desetak godina, predviđajući ovakav razvoj događaja, postavio borbu protiv otpornosti na antibiotike kao svoj vodeći cilj u zdravstvu. U to vrijeme malo je tko izvan zdravstvenih krugova bio uopće svjestan kakva se potencijalna katastrofa sprema, no to je sada vrlo bliska i izvjesna opasnost.

– Slijedi zastrašujuća budućnost. Budućnost u kojoj će rutinske operacije, porođaji, upale pluća, pa čak i kožne infekcije postati smrtonosne. Ovo je problem koji ne poznaje granice, koji moramo rješavati zajedno, na razini Europske unije i svijeta, svi skupa. No rezultati su zabrinjavajući jer smo, u razdoblju od 2013. do 2016., a to su posljednji podaci, vidjeli golem porast bakterija otpornih na antibiotike – rekao je za Večernji list Vytenis Andriukaitis, povjerenik Europske komisije za zdravstvo. A ti podaci pokazuju i da je Hrvatska u prilično nepovoljnim položaju. Posebno je to izraženo u slučaju bakterije Acinetobactera, uzročnika upale pluća i infekcija krvožilnog sustava. Ova bakterija upravo na području Hrvatske, ali i Italije, Grčke, Bugarske, Rumunjske i Mađarske, razvija žestoku otpornost na antibiotike i upravo se protiv infekcija nastalih ovom bakterijom liječnici sve teže bore. Možda zvuči čudno, no većinu antibiotika na kojima bakterije stječu otpornost ne dolazi samo iz zdravstva već i iz poljoprivrede. Naime, antibiotici se već desetljećima vrlo neselektivno koriste u stočarstvu kako bi se poboljšali rezultati tova, a životinje preventivno “pokrile” pred bolestima. Antibiotici se miješaju u krmne smjese još u tvornicama stočne hrane prije nego što su uopće došle do životinja kojima su namijenjene. Kako je riječ o preventivnim, malim količinama antibiotika, one predstavljaju savršen poligon bakterijama za stjecanje otpornosti. Ujedno, ove blage količine antibiotika završavaju u mesu životinja, u mlijeku, jajima koje svakodnevno jedemo, čime bakterije dobivaju dodatna mjesta za “čeličenje”. Svemu tome treba dodati i okoliš, u kojemu završava otpad s farmi pun niskih doza antibiotika.

Šteta je učinjena – U takvom okruženju pravo je čudo da se otpornost bakterija na antibiotike nije i ranije i brže počela razvijati. Antibiotici se sada manje koriste u stočarstvu nego prije nekoliko godina, no šteta je već uvelike načinjena – kaže dr Ivan Carević. Europska unija već neko vrijeme razvija modele sprečavanja prekomjerne uporabe antibiotika, a u radne skupine okuplja stotine liječnika, mikrobiologa, farmaceuta i veterinara kako bi osmislili učinkovit način suzbijanja infekcija bakterijama otpornim na antibiotike. Upravo je prije nekoliko dana, tijekom Antibiotici awareness, predstavljen i novi sustav nazvan One health, kojim bi se pokušalo, s vremenom, suzbiti ovaj problem. A ovaj je sustav doista golem. Obuhvaća Europsku agenciju za hranu, Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti, Europsku agenciju za lijekove, te Europsku agenciju za okoliš.

Ideja je da ovaj sustav prati, provjerava i reagira na terenu diljem cijele Europske unije kako bi se smanjila uporaba antibiotika na svim razinama. Ujedno, pokušava se u farmaceutskoj industriji stimulirati razvoj novih vrsta antibiotika na koje bakterije još nisu stekle otpornost, ali i niz drugih mjera poput razvoja novih cjepiva kojima se infekcije mogu spriječiti. Tu je i razvoj novih, suvremenijih i boljih načina dijagnoze infekcija, ali i rad na edukaciji poljoprivrednika te uvođenju naprednih stočarskih sustava koji ne uključuju uporabu antibiotika.

– Iako vidimo već na početku blagi napredak, trebat će učiniti još puno toga da bi stanje bilo pod kakvom-takvom kontrolom, da bi se otpornost bakterija na antibiotike smanjila na prihvatljivu razinu. Zasad otpornost bakterija, pogotovo sojeva Acinetobacter i Escherichia coli raste, i to na području cijele Europe. Pacijenti zaraženi ovim bakterijama imaju danas vrlo ograničene mogućnosti liječenja – kaže Andrea Ammon, direktorica Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58340c841eea8facdb8b45ae/80
Foto: Screenshot YouTube

Perad uzročnik trećine bakterijskih crijevnih infekcija

Piletina je jedan od glavnih uzroka zaraze vrstom bakterije koja uzrokuje upalu tankog crijeva, a najčešće je prate dijareja, trbobolja, glavobolja, povraćanje i visoka temperatura.

Znanstvenici s berlinskog instituta Robert Koch ustanovili su da je uzrok trećine crijevnih infekcija kod pacijenata zaraza gram negativnom bakterijom iz roda Campylobacter, koja se uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu, s obzirom na to da je "stanovnik" probavnog sustava gotovo svih životinjskih vrsta. Ima je i u kamenicama i drugim školjkašima.  

Ova se bakterija jednostavno uništava visokom temperaturom, a s obzirom na to da je hrana glavni put prijenosa dobrom će se termičkom obradom hrane bakterija uništiti.

Do pojave simptoma bolesti obično dolazi dva do pet dana nakon zaraze bakterijom, no može varirati i od jednoga do 10 dana. Uobičajeni klinički simptomi bolesti su proljev, trbobolja, visoka temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje. Simptomi obično traju tri do šest dana.

Smatra se da je glavni put prijenosa bakterije hrana, najčešće nedovoljno toplinski obrađeno meso, osobito piletina.

Bolest može imati smrtonosan ishod za sasvim malu djecu, osobe treće životne dobi i one slabog imuniteta. 

Studija instituta se temelji na odgovorima iz upitnika što ga je ispunilo oko 2000 osoba koji su bar jednom imali kampilobakteriozu.

Iz instituta su kazali da EU do 2018. planira odrediti gornju granicu bakterija campylobacter kod peradi. Ističu da se bakterija uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu te da u mesu može završiti za vrijeme klanja. 

Prevencija podrazumijeva uobičajene higijenske mjere poput pranja ruku, osobito nakon rada sa sirovom hranom i obavljanja nužde, pranja posuđa i radnih površina, dobru termičku obradu hrane, upotrebu ispravne vode za piće, temeljito pranje voća i povrća koje se jede sirovo i prokuhavanje domaćeg mlijeka. 

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 15:05:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11e3d7b9e03eb0058b459e/80
Foto: WER

Školarci iz Primoštena i Zadra među najboljima na svjetskom robotičkom natjecanju u Kini

Ovogodišnje natjecanje na jednom je mjestu okupilo oko 3 tisuće timova odnosno oko 8 tisuća učenika i učenica. Uz njih na natjecanju su bili mentori, roditelji i posjetitelji. Sveukupno oko 15 tisuća ljudi

Svjetsko natjecanje u edukacijskoj robotici (WER) je natjecanje koje se od 2002. godine održava u Kini, a u posljednje četiri godine na njemu sudjeluje dvadesetak zemalja iz cijelog svijeta. Na natjecanje dolaze najbolje ekipe u tri dobne skupine. To su učenici nižih i viših razreda osnovne škole i srednjoškolci. Svi oni natječu se u pet ili šest kategorija. - piše Index

Ove godine na svjetskom natjecanju sudjelovale su tri ekipe iz Hrvatske, dvije ekipe iz Bosne i Hercegovine i jedna ekipa iz Srbije. Ulaznice za svjetsko natjecanje ekipe su osvojile na WER otvorenom kupu Hrvatske koje je organizirao IRIM - Croatian Makers.

Ovogodišnje natjecanje na jednom je mjestu okupilo oko 3 tisuće timova odnosno oko 8 tisuća učenika i učenica. Uz njih na natjecanju su bili mentori, roditelji i posjetitelji. Sveukupno oko 15 tisuća ljudi.

Dva dana natjecanja prošla radno

Prvi dan natjecanja prošao je radno. Programiranje i testiranje robota trajalo je nekoliko sati, a nakon toga slijedile su službene vožnje.

Drugi dan se natjecanje nastavilo. Posebno je zanimljiva WER video kategorija u kojoj timovi moraju osmisliti i snimiti video o sebi i robotici. Nagrade se dodjeljuju za najbolji timski video, najkreativniji video, najbolju prezentaciju i najbolje editirani video. Ekipe iz naših zemalja dobile su nagrade u svakoj od kategorija.

U kategoriji "najbolji timski video" nagradu je osvojila Osnovna škola Vrhbosna iz Sarajeva, za "najkreativniji video" je nagrađena Osnovna škola Suljo Čilić iz Jablanice, za najbolju prezentaciju Osnovna škola Julija Klovića iz Zagreba i za najbolji editing Osnovna škola Primošten iz Primoštena.

Na natjecanju se dodjeljuju i nagrade za najbolju prezentaciju svoje zemlje i rada u robotici, a među tri dobitnika ove nagrade našla se i škola "Politehnika – škola za nove tehnologije" iz Beograda.

U posebnim kategorijama predsjednik WER organizacije odabire timove koji su pokazali posebnu kreativnost u rješavanju problema, te izuzetno znanje o WER natjecanju. Dvije su škole dobile nagrade, to su Srednja škola Vice Vlatkovića iz Zadra nagrađena je nagradom za izuzetan doprinos tima na natjecanju, a Osnovna škola Suljo Čilić iz Jablanice nagradom za timski rad i doprinos natjecanju. - piše Index

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .