Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6c4f12b9e03e0e008b460f/80

Posao kao i svaki drugi: Najstarija hrvatska striptizeta progovara o svojoj životnoj priči

Željka Jelić alias Živa Kesh počela je plesati striptiz 1997. godine. Od tada je nastupala u brojnim klubovima diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Europe. Napisala je autobiografski roman "Lajkavica" u kojem iskreno progovara o životu striptizete

Striptiz se još uvijek u Hrvatskoj smatra tabu temom. Djevojke koje se odluče za taj posao često to skrivaju jer se boje predrasuda zbog učestalog miješanja pojmova striptizeta i prostitutki. U takvom svijetu pronašla se Željka Jelić koja slovi za najstariju striptizetu u Hrvatskoj. Nakon dugogodišnjeg iskustva koje je stekla plešući, odlučila je napisati autobiografski roman "Lajkavica" (lajavica koju lajkate) i totalno iskreno progovoriti o životu plesačica, njihovoj klijenteli i klubovima u kojim je plesala. Sva imena klubova, plesačica i vlasnika su promijenjena. 

Odlučili smo popričati sa Željkom kako bi nam otkrila kako je započela svoju striptiz karijeru, što je doživjela baveći se ovim poslom i kakva je iskustva imala u Dalmaciji s predrasudama o plesačicama. 

1. Za početak, napisali ste knjigu “Lajkavica” za koju kažete da je vaše “ljubavno pismo striptizu”. Što je vas toliko privuklo uz šipku? 

Lajkavica (lajavica koju lajkate), zaista je moje ljubavno pismo striptizu. Trajna uspomena na sve lijepe i ružne događaje koji u stopu prate to neobično zanimanje oko kojeg će se vječno lomiti koplja. Šipci me privukao neopisivo atraktivan i neobično erotičan performans predivne plesačice u jednom noćnom klubu u Japanu, gdje sam tada radila kao pjevačica u karaoke klubovima. Slučajno ušavši u noćni klub, zapečatila se moja sudbina. Odluka je pala: Ja želim biti plesačica! Želja mi se ostvarila dvije godine kasnije, u Hrvatskoj, u čakovečkom noćnom klubu koji je u Lajkavici nazvan 'Monte Cristo'. Napominjem da je Lajkavica nastala prema istinitim događajima, ali sva su imena izmijenjena, pa tako i moje. Izdana je pod pseudonimom Živa Kesh. 

 
 2.Jeste li ikada bili “etiketirani” zbog vašeg zanimanja u društvu?  

'Etikete' na račun plesačica gotovo su nezaobilazne u Dalmaciji i Zagorju! Bilo da je riječ o go-go ili trbušnoj plesačici (obje nastupaju u seksipilnim kostimima ali ih uopće ne skidaju tijekom nastupa), toples plesačici (pred kraj nastupa skine grudnjak, ali ne i gaćice) ili striptizeti (gola je pred kraj nastupa), sve smo mi bez ikakvog suvislog razloga utrpane u isti koš s prostitutkama!!! U ostalim dijelovima Hrvatske padne poneka 'etiketa', pogotovu na račun striptizeta, ali daleko rjeđe. U Primorju i Istri striptizeta je poštovana do neba. Zaista su najbolja publika, a i mimo nastupa milina se družiti s takvim ljudima. Hvala im, od srca! 

 
 3.Mislite li da je u Hrvatskoj teško djevojkama koje se odluče na takvu vrstu života s obzirom da je to veoma nepredvidljiv posao? 

 Kako god, nije lako biti plesačica! Najviše trpi privatni život, a u potrazi za nastupima svakodnevno smo izložene teroru i degutantnim pitanjima potencijalnih klijenata (mada u oglasu jasno stoji, velikim štampanim slovima, na čistom hrvatskom jeziku: SEKS ISKLJUČEN!) Uzalud… nemoralnim ponudama nikad kraja! Zaključak: gorak je okus plesa… 

 4. Što vam je prolazilo kroz glavu kada bi kod vas došao oženjen, zaručen, zauzet muškarac koji “utjehu” pronalazi u vašem plesu? Jeste li osjećali sažaljenje prema njima? 

 Muškarci, bili oženjeni ili ne, ne traže utjehu u plesu, već malu dozu erotike i uzbuđenja, tek toliko da se mistično začini učmala svakodnevnica. Bar bi tako trebalo biti. Nažalost, često su njihova očekivanja daleko veća od naše ponude, pa se kući vraćaju podvijena repa. 

 
 5. Jeste li se ikada osjećali kao da ste "psiholog", a ne kao plesačica? 

 Muškarci su čudna bića, kad im kočnice popuste zbog droge ili alkohola, nama, plesačicama, rado ispričaju svoje najskrivenije tajne, uglavnom vezane uz kojekakve degutantne perverzije, koje se nikom drugom ne usude reći! Većinom nam se život zgadi od takvih tema, ali što se može, počastili su nas pićem, plaćene smo da ih slušamo. S vremenom otupimo, a i bolje smo od psihijatra… I 'ordinacija' nam je bolja'; gospoda "trabunjaju" pijana i drogirana, a mi nismo zakopčane do grla…  Kao, slušamo ih… na jedno uho unutra, na drugo van… I opet nam je žao njihovih supruga… pojma nemaju za KOGA su udate! Oh, živote! 

 6. U knjizi ste pisali o neugodnim iskustvima koje ste imali u Splitu. Mislite li da se situacija danas promijenila? 

 Iskreno mi je žao i zaista ne znam odakle Splićanima tolika ogromna doza mržnje prema golom ženskom tijelu? Kao da se natječu tko će više i brutalnije uvrijediti striptizetu! A dok pršte uvrede, napadnu nas k'o čopor gladnih vukova, trgaju kostime s nas, polijevaju alkoholom, svi bi nas divljački pipali! Naravno da to tako ne može!!! Svima nam je dosta takvih tretmana, tamo više ne nastupamo! Splićani trebaju naučiti  da je striptiz šou koji se očima gleda, ne rukama, i da je striptizeta tu da podigne atmosferu a ne... Probajte, nije teško. Ako mogu Zadrani, Šibenčani, Makarani i Dubrovčani, vjerujem da mogu i Splićani.  

 
 Iz Lajkavice: 

Dovraga i bestraga, pa nije striptiz tek besramno skidanje gaća i nuđenje pice uokolo u nadi da će biti seksa! Ne, ne, nee!!! Striptiz je šou, čovječe, ŠOU, ispisan velikim slovima! To je erotski ples i ništa povrh toga! Pomno osmišljena koreografija začinjena skidanjem do kraja, kruna večeri u kafićima i diskotekama, šlag na rođendanskoj torti i nevina razonoda budućim mladencima.  

 
 7. Jeste li se kao žena ikada osjećali da vas muškarci gledaju kao predmet i objektiviziraju? 

Većina muškaraca u meni vidi samo predmet požude i što je najapsurdnije misle da mijenjam frajere k'o čarape i da su mi avanture sastavni dio života! Kakve li zablude! A kakvog li tek razočarenja kad shvate koliko sam jednostavna, obična djevojka iz susjedstva, čak pomalo konzervativna!  

 
 8. Možete li povući paralelu nekadašnjeg stanja u klubovima i sada prema plesačicama? Je li teže bilo nekada ili sada? 

 Stanje u hrvatskim klubovima nekad i sad uopće se ne može uspoređivati. Posao je drastično pao, strašno se osjeti kriza. Plesačice rade uglavnom sezonski, u noćnim klubovima na moru, ostatak godine većinom plešu van Hrvatske. Nekad se zaista dobro zarađivalo, sad se jedva krpa kraj s krajem. 

 
 9. Koje je vaše mišljenje o Dalmatincima i njihovim doživljajima striptiza? Kako oni na to gledaju? 

 U Dalmaciji, ako se zna da smo plesačice, većinom bi nas najradije kamenovala, ali ne samo muškarci koji nas mrze iz dubine duše jer od nas nisu dobili ništa čemu su se nadali, već i njihove supruge! A i bakice bi nas rado gađale teglama s prozora da im nije žao cvijeća.  Za usporedbu, baka Riječanka me je angažira unuku za 18. rođendan, a supruge me rado upoznavale kada bi se, nakon nastupa na momačkoj večeri njihova supruga, slučajno sreli u gradu. Mnoge su me supruge angažirale za rođendanske fešte svojih muževa, a i kolegice kolegama s posla. 

Ali, nemojmo generalizirati, ja sam i u Dalmaciji stekla mnogo prijatelja na koje, vjerujem, mogu računati cijeli život, mada sam striptizeta. Uostalom, u Lajkavici piše da je jedna od meni najdražih gaža ona momačka, visoko, visoko na brdu iznad Omiša… 

 ULOMAK:
 Kum i ja sjedimo u autu. Dvaput smo ponovili cijelu priču oko nastupa, ali nikako da krenemo s programom. Već mi je pomalo i hladno.   

„Što se čeka, pobogu?“, nervozno ga upitam. 

„Ma nikako da majka ode spavati“, reče kum zabrinuta lica. Odgovor me iznenadi, no, ipak mu mirno rekoh da meni majka ništa ne smeta i da se nadam da ni ja njoj neću biti smetnja. Nakon kraćeg natezanja, hoćemo-nećemo, kum me ipak uvede na zamračenu terasu. Šou krene i začas se raspojasa. Isprva me svi skupa promatraju, ispodoka drže na nišanu. Kad je majka zapljeskala, svi su se lipo opustili. Ćaća me nagradija stoticom, a dida izvadija dvista i da unuku da mi kiti tange. Ekipa me ispratila pljeskom, a majka zagrljajem i toplim riječima: „Ćerce, pa ti si umjetnica! Zauvik si dobro došla u moj skromni dom.“ 

Treba naglasiti da je majka stara, izborana žena žuljavih, grubih, težačkih ruku koja je cijeli život, pješice, s vrha brda silazila do grada na posao. „Radit se mora, to nije teško“, govori ona, „nega, pizdarija je kad štagod zaboraviš donit iz dućana!“ 

 
 Ako vas je imalo zaintrigiralo, pročitajte knjigu koja će vam otkriti sve u vezi mističnih noćnih klubova, momačkih večeri, ludih rođendana i sličnih događaja iz perspektive jedne plesačice..


 

 

 

Facebook komentari

hr Sat Jan 27 2018 10:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9324ff2af47f33138b4571/80
Foto: Pixabay

Pržena hrana skriva tajnu protiv opadanja kose

Prženi krumpirići do sada su u vama izazivali krivnju savjesti, ali sada zahvaljujući fascinantnom otkriću, upravo ti krumpirići mogu vam pomoći kod jednog učestalog beauty problema

Pomfrit, pa tko ga ne bi volio? Jedan od prvih na koje pomislimo ja onaj iz McDonald'sa, ali nedugo zatim ipak pomislimo kako to i nije nutricionistički najbolja ideja.

Kada je riječ o opadanju kose, radi se o svakodnevnoj normalnoj pojavi, jer svi mi izgubimo određeni broj vlasi na dnevnoj bazi. U prirodnom ciklusu kose, nakon razdoblja rasta i prijelaza, slijedi faza mirovanja na čijem kraju kosa zaustavlja svoju metaboličku aktivnost, a zatim otpada. U pravilu se govori o 100 vlasi dnevno. Međutim, ako u svom češlju pronalazite znatno veći broj vlasi to može biti razlog za uzbunu. Potencijalni razlog može biti stres, ali isto tako i drugi nedostatci u tijelu.

Kako se u sve to uklapaju prženi krumpirići? Rezultati studije koju su proveli japanski znanstvenici na Sveučilištu Yokohama, govore upravo o tome, odnosno o jednom sasvim posebnom sastojku, piše wall.hr.

Navodi se kako brza hrana sadrži supstancu polidimetilsiloksan (PDMS), odnosno sintetički silikon koji se među ostalima dodaje i McDonald'sovom ulju za prženje krumpira. PDMS je siguran za zdravlje i služi kako se kipuće ulje ne bi prelijevalo. Transplantacijom PDMS-a u miševe, istraživači su uspjeli razviti 5000 takozvanih klicama folikula dlake u jednom zamahu. PDMS ne samo da spriječava gubitak kose, već i učinkovito povećava rast nove kose.

Međutim, potrajat će još nekoliko godine prije nego što se ovi rezultati počnu prenositi i primjenjivati na ljudima iako je ova metoda obećavajuća. 

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 22:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92ffde2af47ffe128b457b/80
Foto: Thinkstock

Dilema svih roditelja: Kad djetetu dati pametni telefon?

Pravo je pitanje zašto se kupuje mobitel i na koji način se daje djetetu

Roditelji se danas suočavaju s brojnim izazovima koje njihovi roditelji nisu poznavali. Jedan od takvih izazova u odgoju djeteta zasigurno je i odluka o kupovini pametnog telefona djetetu, piše zimo.dnevnik.hr.

Kada "popustiti" i kupiti mobilni telefon djetetu? Koji telefon kupiti? Što ako kupim neki skupi pa ga dijete izgubi ili mu ga ukradu? Što ako kupim neki jeftini pa će se svi smijati mom djetetu?

Neki roditelji smatraju kako bi djetetu trebalo dati telefon što ranije, kako bi ga se moglo nadzirati i s njim koordinirati odlaske na različite aktivnosti. Drugi pak smatraju kako bi djeca vlastiti telefon trebala dobiti što kasnije, kako bi postala odgovornija.

- Nove tehnologije, digitalni svijet i svijet medija danas su sve prisutni. Koristimo ih u poslovnom, ali i svakodnevnom životu i ponekad nam je teško zamisliti život bez njih. Međutim suvremene tehnologije na neki način mijenjaju način komunikacije, kulturu duženja, privatnost i identitet. Virtualnisvijet danas je teško zaobići jer je sve na internetu. Djeca su od rođenja upoznata s novim medijima i često bolje barataju njima nego odrasli, koriste računala, tablete, video igrice i mobitele. S polaskom djeteta u školu roditelji najčešće nabavljaju mobitel kako bi se mogli čuti s djetetom. Međutim, mislim da je pravo pitanje zašto se kupuje mobitel i na koji način se daje djetetu. - kaže Ana Mužak, mag. psych., ujedno psihologinja u jednom vrtiću i članica Centra Pričaj mi.

Odgovornost roditelja, ali i djece

Upravo je način na koji roditelji pristupaju cijelom pitanju kupovine mobitela i njegovog davanja djetetu može obilježiti način na koji će ga dijete poslije koristiti. Zato bi, smatra Mužak, ključni kriterij trebao biti - odgovornost.

- Mobitelom se može pristupiti internetu, igrati različite video igrice, skidati aplikacije, komunikacijske alate i dr. Sjećam se da je jedan profesor na fakultetu na pitanje kada djetetu kupiti motor govorio onda kada si ga sam može kupiti. Što je on želio reći kada bude dovoljno odgovorno. Djecu zapravo trebamo učiti odgovornosti, kako odgovorno koristiti tehnologije. Da zaštite informacije o svom identitetu koje mogu biti dostupne svima, poput imena, prezime, adrese, naziva škole i drugih privatnih podataka, komuniciraju s njima poznatim osobama, pripaze koje informacije dijele online, čuvaju svoju lozinku, ne prihvaćaju nepoznate osobe kao prijatelje, stranci na internetu su kao stranci u stvarnom životu, nitko ne smije objavljivati njihove podatke i fotografije bez njihova dopuštenja - pojašnjava Mužak.

No, to ne znači da roditelj ne treba kontrolirati što dijete radi s mobilnim telefonom i kako ga koristi. A pri tome ne mislimo samo na mjesečnu potrošnju.

- Treba paziti kakve aplikacije koriste i koje aplikacije su primjerene za njihovu dob te koliko vremena dnevno provode na mobitelima. Roditelji mogu razgovarati s djecom i zajednički se dogovoriti - ističe Mužak.

Važno pitanje koje bi si svaki roditelj trebao postaviti prije kupovine mobilnog telefona je za koju se svrhu kupuje mobitel?

- Ako je pitanje komunikacije roditelja s djetetom bolje je koristiti pametne satove preko kojih se dijete može čuti s roditeljem. Mobitel je zapravo više želja djeteta nego stvarna potreba - kaže Mužak. 

I na kraju jedno upozorenje svim roditeljima, bez obzira na to koliko je njihovo dijete staro, odnosno mlado.

- Svakako treba uzeti u obzir i negativne posljedice korištenja mobitela u toj dobi. Djeca koja provode puno vremena na mobitelima mogu biti razdražljiva, smanjene koncentracije, teže se usmjeravati na sadržaj, mogu teže zaspati - upozorava Mužak.


Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 19:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/569000e17c9535bc018b49b5/80
Foto: lovetaste.co

Noćni napitci za detoks organizma i skidanje masnih naslaga

Potrebno je s vremena na vrijeme očistiti organizam od toksina i pomoći mu da održi prirodnu ravnotežu. Također, takvi napitci mogu pružiti pomoć pri mršavljenju, ako se zdravo hraniš i redovito vježbaš. Donosimo ti nekoliko ideja za ukusne i zdrave napitke.
Noćni zeleni napitak za detoks i skidanje masti
 
Ovaj napitak potiče metabolizam i detoksikaciju te pomaže kod izgaranja masnoća oko trbuha, koje su povezane s bolestima srca, visokim krvnim tlakom i većim rizikom od dijabetesa. Učinkovito potpomaže uklanjanje toksina iz jetre, pa ga možeš koristiti kako bi ojačala imunitet i ubrzala metabolizam.
 Potrebni sastojci za pripremu napitka su:

1/2 limuna
1 krastavac
1 žlica ribanog đumbira
pola vezice peršinova lišća
1/3 šalice vode.
Operi sve sastojke, očisti krastavac pa sve zajedno ubaci u blender i izmiksaj. Pij svaku večer prije spavanja.

Fat burner s đumbirom i sokom aloe vere

Ovaj napitak će ti pomoći da se osjećaš lakše i istovremeno s mnogo više energije. Ako ga redovito konzumiraš primijetit ćeš smanjenje masnih naslaga na području trbuha, a njegovi aktivni sastojci pomoći će mršavljenju čak i dok spavaš. Đumbir ubrzava metabolizam i sprječava zatvor, a aloe vera potiče mršavljenje.
Sastojci su:
1 limun
1 krastavac
1 žlica ribanog đumbira
1 žlica soka aloe vere
 šaka nasjeckanog lišća peršina ili korijandera pola čaše vode.

Sastojke jednostavno ubaci u blender i izmiksaj. Napitak je najbolje piti tokom poslijepodneva. Djeluje protuupalno, potiče detoksikaciju i sprječava zadržavanje vode u tijelu., piše Zdrava krava 


Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 17:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92d3a82af47fb70f8b4614/80

Udruga studenata grada Splita iz Zagreba organizira 6. Festival studentskih klapa

Službene prijave traju do 1. ožujka
Već pet godina festival studentskih klapa glavni je kanal predstavljanja novih mladih i studentskih klapa i njihovo afirmiranje u klapskom svijetu. Osim što omogućuje mladima da predstave svoj talent i ljubav prema tradicionalnoj glazbi, potiče i popularizira zanimanje studenata i mladih za očuvanje baštine, promiče kulturne vrijednosti Dalmacije i jedan je od omiljenih događaja studenata iz svih regija.

Ove godine Festival će se održati 16. ožujka u prostorima kina Studentskog centra u Zagrebu. 
 Festival je ove godine veći nego ikad. Dvorana je namijenjena za 1100 ljudi, a sponzori su UBER, Badel, Zlatarnica Rodić, Swanky mint hostel i mnogi drugi. U goste dolazi i splitski KUD Jedinstvo te poznati splitski Dj Flex koji dovodi ludu atmosferu iz Zente (ex. O'Hare) u klub Hangar.

Ovo je velik događaj za splitske studente, pa tako i za sam grad Split i Dalmaciju  te cijelu klapsku zajednicu i želimo da se vijest o festivalu daleko proširi kako bi se prijavile nove mlade klape te istaknuo trud i ljubav Splićana u Zagrebu prema rodnom kraju i baštini, poručuju iz Udruge.

Predsjednica Udruge Tina Duplančić, kaže da je ovaj festival najveći projekt Udruge. 

Splitskim, ali i svim studentima iz Dalmacije ovo je način da se jednu večer osjećaju kao kod kuće, sretnu stare prijatelje, pa uz kap vina zapivaju po domaći. Nijedno druženje splitskih studenata u Zagrebu ne prolazi bez barem jedne Cambijeve pjesme i rasprave kako je Coce najbolji tenor svih vremena oko 4 ujutro. Klapa je jednostavno u svima nama, pogotovo zadnjih godina kada se klapski način pjevanja  komercijalizirao, ali zanimljivo je istaknuti da je sve više mladih zainteresirano upravo za izvorne a capella klapske napjeve. Mnogi tek kad odu iz rodnog grada osjete onu pravu ljubav prema zavičaju, a kako se ta ljubav najviše može iskazati i kolegama iz drugih krajeva Lijepe Naše je upravo pjesmom. Zato ove godine očekujemo rekordan broj posjeta. 

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 16:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .