Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/577c9ca3d84d642b008b4592/80
Foto: HGSS

Frane Bebić (HGSS Split): "Lani smo spasili 50 života. Prostorije su nam pretijesne, a sredstva oskudna"

U 2015. godini najčešće su bile akcije spašavanja na Mosoru, pet ih je bilo na Paklenici, četiri na Hvaru, po tri na Biokovu i na Visu...a najviše je bilo helikopterskih spašavanja

Već smo dobro zagazili u turističku sezonu, svaki dan na području Hrvatske sve je veći broj turista, domaći se trude upravo u ove vruće ljetne dane otići na godišnji odmor koji će iskoristiti u sunčanju, kupanju i svim ostalim ljetnim radostima. No, za hrvatske gorske spašavatelje odmora- nema. Za njih počinje onaj dio godine kada su još aktivniji, a upravo strani turisti često su ti koje treba spašavati. Upravo zato, u vrijeme kada se turistička sezona zahuktava, odlučili smo popričati s Franom Bebićem, pročelnikom HGSS Stanice Split. 

- Kod nas su dvije sezone- ljetna i zimska, i moram reći da je ljetna jedno tri do četiri puta jača od zimske. Uglavnom zbog većeg broja turista, ali nisu samo turisti- i domaći nekad postanu sami sebi turisti i počnu raditi stvari koje inače ne rade - pojasnio nam je Bebić.

Naravno, zanimalo nas je kako se spašavatelji pripremaju za sezonu, te koje su vrste akcija češće.  

- Imamo naše regularne aktivnosti pripreme za turističku sezonu. Ljeto ostavljamo isključivo za spašavanje, a sve druge vježbe odradimo u proljeće- kroz četvrti i peti mjesec. Tada imamo različite akcije, vježbe spašavanja, speleovježbe, akcije traganja, dodatne specijalne vježbe...

Ljeti se pola akcija obavlja helikopterskim putem jer je vrsta akcija takva da zahtjeva helikopter. Ljudi se kreću po brdima, po nepristupačnom terenu, žele planinariti... zato imamo sedmodnevna dežurstva, a budu dežurna po tri spašavatelja, koja su spremna odmah krenuti u akciju spašavanja. Godišnje spasimo 50-ak ljudskih života. Prosjek za cijelu Hrvatsku dobijemo kada tu brojku pomnožimo sa deset. Statistika govori da se u Slavoniji primjerice više traga za starijim ljudima koji odlutaju od kuće, dok u priobalju ima više avanturističkih aktivnosti pa je u pitanju i drugačiji tip spašavanja.  - priča dalje prvi čovjek splitskog ogranka HGSS-a. 

Naravno, kada prosječnom čitatelju spomenete spašavanje ljeti negdje u planini, odmah mu na pamet dođe slika kakvog Čeha koji se zaputio u brdo, doslovno u japankama, i sa jednom bočicom vode. Zato nas je zanimalo je li situacija zaista takva. 

- Činjenica je da je ta priča čitateljevom oku puno poželjnija, takve stvari se čitaju pa se na neki način stvara odmak od realnosti, ali s druge strane toga zaista ima. Imamo zaista teških akcija, primjerice Biokovo je kamena pustinja i zaista se teško snaći čovjeku koji je skrenuo s puta i izgubio se, a također ga je jako teško i uočiti. Ima nekoliko ljudi koji su se na Biokovu izgubili i nikada nisu pronađeni. To je statistika koju treba uzeti u obzir. Upravo zato i dajemo upute putem interneta i upozoravamo ljude da ljeti nije ništa manje opasno ići u planine. Zimi ne treba nositi toliko vode kao ljeti, to je u ovom periodu godine otegotna okolnost. Sa sobom treba ponijeti pet litara vode, a to nije lako nositi. Ako netko želi u ljetnim mjesecima ići u planine, onda treba ići na pametan način. Najbolje je krenuti u noćnim satima, negdje oko 3 ujutro tako da gore dođeš oko 8, a natrag dolje si oko 11 sati. Na taj način izbjegnu se problemi, a zora u brdu je nešto najljepše što se može doživjeti. Na ovaj način izbjegne se problem sunca, zmija, dehidracije, ali to ne znači da šlape nisu problem. Dobra obuća sprječava da osoba izvrne nogu - kaže Frane Bebić. 

Lažnih dojava uvijek ima, baš kao i kod svake druge žurne službe.

- Imali smo i lažnih dojava, ali treba ih znati razlikovati.Tu se radi o izigravanju žurnih službi, a  imali smo jedan slučaj koji je kasnije završio na prekršajnom sudu- to je doslovno u pitanju bio poziv iz lokalnog kafića da je čovjek upao u jamu. Također zna biti i nestalih osoba koje se skrivaju, ne žele da ih itko vidi i na kraju se same vrate kući. Tu može biti riječi o osobama koje su psihički utučene ili psihotične. U svim tim situacijama trudimo se učiniti maksimalno što možemo jer nikada ne znaš kada možeš spasiti nečiji život. Nekad namirišemo da se netko skriva pa polijepimo plakate, objavimo preko medija...pa se javi netko s nekom informacijom. Tako smo imali potragu za ženom od nekih 30-ak godina koja se skrivala između Kozjaka i Mosora, a pronađena je zahvaljujući dojavi mještana. Zaista svega ima, koliko god je čovjek kompleksno biće, toliko ima i složenih akcija - pojašnjava naš sugovornik. 

Iz godine u godinu sve je više članova HGSS-a, ali ih i onih koji im žele pomoći. 

- HGSS Split ima 80 članova, ali u zadnje vrijeme imamo velik broj suradnika, tako da se brojka penje do 250 ljudi. Puno ljudi je aktivno po različitim ispostavama, što može biti jako korisno kada se dogodi nesreća na nekom kritičnom mjestu. Zato je dobro da imamo lokalne ljude koji nam mogu biti od velike pomoći jer bolje poznaju teren. Imamo suradnike u Sinju, Kaštelima, Vrlici, Omišu, Dugopolju, Solinu- sve su to mjesta ispod velikih brda i u roku od pola sata se može doći do mjesta nesreće. Svoje ljude imamo i na otocima, što nam opet olakšava posao. Nekada smo morali čekati trajekt da bi do negdje došli, a sada ne moramo - kazuje nam dalje Frane Bebić. 

Helikoptersko spašavanje sve je češće, to je činjenica, a HGSS se koristi helikopterom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Iako s HRZ-om surađuju jako dobro, problema ipak ima...

- Količina ljudi i resursa ovisi o akciji. Kada je helikopter u pitanju, ne traži se velik broj ljudi jer nema potrebe za posebnim transportom kada je helikopter tu. Helikopterska posada broji tri do četiri čovjeka. U helikopteru je uvijek jedan liječnik i tri iskusna spašavatelja koji su specijalizirani za taj tip akcija i zovu se letači- spašavatelji. Pitanje helikoptera još uvijek nije riješeno. Lani smo imali pilot projekt s privatnom firmom, a sad opet koristimo helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, baš kao i zadnjih 20 godina. S njima dobro surađujemo, a dobra je stvar što se HGSS može uklopiti u bilo koju službu. Postoje dvije vrste spašavanja. SAR (Search And Rescue) i HEMS (Helicopter Emergecy Medical Service). HEMS bi trebalo biti vozilo hitne pomoći iz zraka. Taj je projekt odobren i postoje dvije baze. Što se tiče SAR-a, još uvijek nije uspostavljen. To znači da nema posade koja dežura u bazi, nego mogu biti bilo gdje i u roku od dva sata u helikopteru, a to je loše rješenje. To akciju može produžiti za dva sata. Imali smo prije desetak dana akciju sa najvišeg vrha Dinare. U pitanju je bila benigna ozljeda, ali smo čekali helikopter sat i pol vremena. Da je u opasnosti bio ljudski život, bilo bi upitno...Ako se ostavi ovakav sistem, samo je pitanje vremena kada će to biti razlog neuspjeha u spašavanju života. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je jako dobro, ali poanta je u tome da se HGSS drži svoje spremnosti u roku od deset minuta, a nemamo jednako dobru kvalitetu u zračnoj potpori. Ta dva sata su zaista previše jer ljudi često zovu tek kad izgube nadu da će sami moći riješiti svoj problem. Najčešće to bude kad već počne padati mrak, mi to zovemo zlatni sat. Ljudi shvate da više ništa ne mogu učiniti, nazovu 112... pa se dogodi da često letimo u sumrak i spašavamo čovjeka u zlatnom satu - upoznao nas je s problematikom prvi čovjek splitskog HGSS-a. 

Već smo rekli da je s vremenom broj članova sve veći i veći, no paralelno s brojem članova ne rastu i kvadrati u kojima djeluju. Naime, prostor je veliki problem s kojim ova žurna služba (barem splitski ogranak) muku muči već godinama. 

- U prostor smo uselili prije 15 godina. Riječ je o prizemnom stanu od 75 kvadrata. To je prostor gdje radimo sve- držimo opremu, imamo obuku, održavamo sastanke... Taj je prostor davno postao pretijesan za nas. Kada smo uselili bilo nas je 20-25, a sada nas je 80. Rapidno je povećan broj akcija, a također i broj ljudi. Prostor smo definitivno prerasli, i to davno. Sve druge stanice su riješile problem prostora, a mi nismo. Imamo nesreću da smo u gradu Splitu koji je prenapučen i prostori su skupi. Dogovaramo se s Gradom oko toga, i mogu samo reći da se čovjek uvijek može nadati. Dobili smo od City Centra One prostor na korištenje, imamo kućicu na heliodromu... snalazimo se s alternativnim rješenjima, ali nam je oprema na jednom mjestu, auta na drugom- na javnom parkiralištima, puna vrijedne opreme...- kazuje nam Bebić. 

Prošle godine je u 59 akcija spašeno 50 života. Najčešće su bile akcije na Mosoru, pet ih je bilo na Paklenici, četiri na Hvaru, po tri na Biokovu i na Visu...a najviše je bilo helikopterskih spašavanja. Nekada je znalo biti akcija potrage koje su trajale danima, no i to se promijenilo s vremenom. Naravno, vodeći se onim- što prije izađeš na teren, to će akcija prije biti gotova, akcije potrage za ljudima svedene su na- jedan dan.

Iako je, priznat ćete, postojanje HGSS-a od velike važnosti za državu, ona se nekada prema ovoj službi odnosi, mogli bismo reći, maćehinski.

- Činjenica je da se mi neprestano borimo da steknemo malo bolji status unutar tih krugova. Dobili smo svoj vlastiti zakon- Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, koji je doživio nekoliko aneksa. Činjenica je da podrška HGSS-u sa financijske i sa infrastrukturne strane uvijek kasni. Kojom brzinom HGSS ide naprijed, podrška države bi bila dovoljna za ono što smo bili prije pet-šest godina, a ne za ovo što smo danas. Država i jedinice lokalne samouprave su naš jedini izvor prihoda. Država je jedina koja nam daje novac, ali je to uvijek premalo. Mi ćemo uvijek spašavati, ali kada pogledate kuću u kojoj živimo- to je preslabo, ali smo se već na to navikli. Imamo dobre temelje da budemo respektabilni, ali nam je potrebna dobra infrastruktura da bi bili u skladu s drugim žurnim službama - kazuje nam dalje Bebić.

- Naša obveza je pružiti sigurnost svim ljudima u RH. To uključuje spašavanje, prevenciju i čitav niz drugih aktivnosti. Izradili smo gotovo 40 karata, pročistili putove, izgradili planinarske kuće... a sve da bi se smanjio broj nesreća. A statistika je pokazala da je prevencija jako bitna. Tako su primjerice na Pelješcu tri godine zaredom bila tri smrtna slučaja, zbog neispravne karte. Postojeća karta TZ-a nije bila u skladu sa stanjem na terenu i mi smo sebi dali u zadatak riješiti situaciju na terenu, pa smo to i učinili. Mi sve radimo volonterski, nitko od nas ne zaradi ni kunu od toga, a svi imamo svoj vlastiti posao. Ovo radimo jer to volimo i želimo, time se ponosimo. Jednako tako rade i DVD-ovi, a to je princip rada koji je jako podržan u svijetu - pojasnio nam je što sve radi HGSS Frane Bebić.

I za kraj- kakav je osjećaj nekome spasiti život?

- Spasiti nekome život je najljepši osjećaj na svijetu. I sad se naježim kad se sjetim. U tom trenutku si u nekom čudnom feelingu, drži te adrenalin.. ali kasnije shvatiš da ti ta činjenica da si spasio nečiji život daje jednu unutarnju nagradu koji ti nitko ne može oduzeti i koja je jedinstvena - zaključio je svoju priču pročelnik Bebić. 

hr Wed Jul 06 2016 07:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d07cb2229111cdad18b45e3/80
Foto: screenshot

Milanović: "Želim biti predsjednik moderne, progresivne, znatiželjne i otvorene Hrvatske"

Nakon što je danas objavio vijest o kandidaturi, Milanović se obratio javnosti
Želim postati predsjednik jedne moderne, progresivne, znatiželjne i otvorene Hrvatske. S obzirom da sam bio uvjeren visokim i strogim standardima, sada u ovu životnu priču i avanturu ulazim rasterećeniji. Svjestan sam da ovog puta sve ovisi o meni, koliko će mi ljudi vjerovati, koliko će me kritizirati kako bi zaključili koliko mi mogu vjerovati da bih bio, ne na čelu države, ne volim te pretenciozne riječi, nego samo predsjednik, rekao je Zoran Milanović.

Na pitanje koga smatra ozbiljnijim protivnikom, Kolindu Grabar-Kitarović ili Miroslava Škoru, Milanović odgovara da zna da utrka neće biti jednostavna. ''Tu sam pred vama da govorim o sebi. Znam da neće biti jednostavno i da se ne možeš praviti da protukandidata nema, ali teško ćete me dobiti na taj led. Ovog puta nemam odgovornost prema stranci koja mi je puno toga dala, ali je sada sve na meni'', odgovorio je Milanović.

- Prvi puta ne idem u utrku kao anketni favorit, a to utrku čini još slađom, rekao je.

Na pitanje novinara da ocijeni dosadašnji mandat predsjednice Grabar-Kitarović, Milanović nije želio komentirati.

Predsjedništvo SDP-a donijelo je jednoglasnu odluku prema kojoj podržava kandidaturu bivšeg SDP-ovog predsjednika i Vlade Zorana Milanovića. Na sjednici Predsjedništva nije bio Zlatko Komadina koji se opravdao obiteljskim obavezama., javlja Dnevnik

SDP od Zorana Milanovića očekuje pobjedu na izborima i da vrati dignitet i dostojanstvo funkciji predsjednika države
hr Mon Jun 17 2019 19:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d05fe9929111cd8d08b457d/80
Foto: DVD Selca

Marušić: Prometna tragedija na Braču nije samo prometni problem, nužne su četiri mjere

Prometni stručnjak o tragičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju na Braču

Mladići na Braču, Korčuli..., u nedostatku relevantnih uzora, često žele ispasti 'frajeri' pogibeljnom jurnjavom, pa bi pomogla edukacija, a odmah treba uvesti noćno ograničenje brzine od 60 km/h, postaviti zone smirenog prometa s uspornicima te intenzivirati policijske kontrole.

- Vozija san dvista, ultimativna je 'referenca' otočne mladosti, koja očito, u iživljavanju i 'dokazivanju' za volanom, želi nadomjestiti izgubljene vrijednosti. Velikih uspješnika u realnim segmentima društva i života (osim u turizmu), koji bi im mogli biti uzor, nema, na lokalne i krupnije političare s otoka ni najmanje se ne mogu ugledati... 

Trebamo li se čuditi što otočna mladež više od crnog prosjeka pronalazi utočište u drogi. Druga je pogubna posljedica dokazivanje za volanom, koje je izazvalo jučerašnju tragediju na županijskoj cesti Selca - Povlja? Kako se još, u društvu poremećenih vrijednosti i loše perspektive, lokalni mladić, bez političkog zaleđa, može pokazati da je uspješan, odnosno 'frajer'?! Državne ceste D118 i D113, na Korčuli i Braču, posebno su pogodne za navedenu smrtonosnu 'šprancu'.

Takvim je scenarijem (je li doprinio alkohol i druge za vožnju zabranjene supstance pokazat će istraga) jučer u 5:20 na županijskoj cesti ŽC6194 (Selca - Povlja), nastavku državne ceste D113, zbog prevelike i neprilagođene brzine (protivno čl. 54. te čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) BMW, u kojem su bile tri osobe, sletio s ceste, udario u stablo te završio u provaliji. Jedna je osoba poginula, a dvije teško ozlijeđene helikopterom su prevezene u splitsku bolnicu. 

Nema niti jedno prometno, niti logično opravdanje u ranim jutarnjim satima sumanuto juriti pustom otočnom prometnicom, gdje su prometne kontrole toliko rijetke da ih otočna mladost pamti kao i datum posljednjeg snijega na otoku. 

Državna cesta D113 od Supetra do Selca duga je 39,4 kilometara i vremenska ušteda između normalne i bjesomučne vožnje teško može biti  veća od pet minuta. Dionica od Supetra do Nerežišća razmjerno je uska, a od  Gornjeg Humca, nakon odvojka za Bol ima dugu ravnu dionicu u pravcu Selca, karakteristika Jadranske magistrale, gdje se 'bez problema' može voziti 160 km/h, i brže. I tu počinju prometne 'lovačke priče', nažalost utemeljene u realnosti.

Županijska cesta Selca - Povlja je uža i zavojitija, ali 'kao stvorena' za pokazivanje 'vozačkog umijeća'. Usto se prema Povljima zavojito blago spušta, pa se lako postižu visoke brzine. Nažalost, po kriterijima EuroRAP zaslužuje 'nula zvjezdica' za sigurnost, jer nema odgovarajuće zaštitne ograde, pa vozila koja izlete mogu se zabiti u stablo, kamenu gromadu, sletjeti u provaliju...Sve su to smrtonosni ishodi. 

Netko bi otočnoj mladeži trebao ukazati, objasniti, kako nema ama baš nikakvog prometnog utemeljenja ludovati nakon povratka s noćnog prometa. Pobogu, što mijenja ako se krene 15 minuta prije ili kasnije, a sumanutom vožnjom, u usporedbi s normalnom, ne može se uštedjeti ni pola tog vremena. 

Dakle, da bi se spriječile buduće prometne tragedije na otocima, nužne su sljedeće mjere:

1. Na otocima uvesti opće brzinsko ograničenje od 60 km/h, od 20 do 8 sati. Ako netko misli da je to malo, evo protuargumenata: kombinacijom čl. 54., koji ne sankcionira prekoračenje do 10 km/h i tolerancije policijskog mjerenja od 10 km/h za brzine do 100 km/h, legalno bi se moglo voziti realnih 80 km/h, kad brzinomjer pokazuje 85. Dovoljno!

2. Postaviti zone smirenog prometa na svim opasnim dionicama i mjestima. Na dužim pravcima, gdje se razvijaju velike brzine postaviti potreban broj zona smirenog prometa, koja bi uključivala po tri obostrana znaka ograničenja brzine 40, s oznakama udaljenosti početka važenja. Između drugog o trećeg bi trebalo postaviti vibracijske trake, a iza trećeg uspornik srednjeg intenziteta preko cijelog profila prometnice. Istim principom trebalo bi 'smiriti promet' pred opasnim mjestima, na kakvom se jutros dogodila prometna tragedija.

3. Intenzivirati policijske kontrole, pogotovo u sitnim noćnim i ranim jutarnjim satima u subotu i nedjelju. Naime, izvjesnost kažnjavanja važnija je od visine kazni, kojih se obijesni prekršitelji ne plaše jer je zanemariv rizik da budu uhvaćeni.

4. Kroz javne kampanje, medije i postavljanjem info panoa ukazivati na višestruku štetnost, pogibeljnost i besmislenost noćnih jurnjava. Za to treba naći sredstava, samo izravne i neizravne štete, troškovi zbrinjavanja i liječenja ove tragedije (deseci milijuna kuna) bili bi dovoljni za učinkovitu godišnju prometnu edukaciju na svim otocima. Ta je mjera navedena posljednja, jer su njeni efekti dugoročni, a prethodne mjere rezultate daju odmah. 







hr Mon Jun 17 2019 17:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d07b01b29111cded18b45e1/80
Foto: PIXABAY

Viđen još jedan morski pas u blizini Primoštena

Nije poznato je li to isti morski pas koji je već viđen kod Makarske
Bio sam na plaži kada je veliki morski pas doplivao u uvalu u naselju Zečevo Rogozničko. Zadržao se dvije minute svega dva metra od obale. Plivao je stalno u krug, govori nam čitatelj koji je na odmoru snimio video., rekao je čitatelj za 24sata.hr

Kako je rekao, u trenutku kada se morski pas približio na plaži je bilo troje mještana, on i još jedna djevojka iz Danske. Nisu mogli vjerovati u što gledaju, a došao je toliko blizu obale da su opazili kako na peraji ima ožiljak. 

- Teško je vidjeti na snimci ali vjerojatno se radi o malom modrulju ili velikom mustelusu - kratko su nam rekli iz portala Podvodni. 

 Prošli tjedan se morski pas pojavio u Makarskoj, a zatim je viđen pokraj Korčule. Nekoliko dana kasnije vratio se u Makarsku. Nije još poznato je li morski pas koji se pojavio kraj Primoštena upravo taj što danima "luta" po Jadranu. 



hr Mon Jun 17 2019 17:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cef9e3629111cd9af8b4598/80
Foto: Izvor: Facebook

Prije 30 godina utemeljen je HDZ. Škorić: "Nastavimo ponosno kročiti putem koji su započeli naši utemeljitelji"

Šef splitskog HDZ-a obilježilo je ovaj događaj
HDZ-ovci će svoj dan proslaviti u dvorani Vatroslav Lisinski. Uz prigodne govore, premijerno će biti prikazan i film o povijesti HDZ-a, od njenih začetaka i samog osnivanja do današnjih dana.

I šef splitskog HDZ-a, Petar Škorić, oglasio se na Facebooku:

Prije točno trideset godina utemeljitelji predvođeni dr. Franjom Tuđmanom okupili su se na nejavnom mjestu, u prostorijama NK Borac na Jarunu i osnovali Hrvatsku demokratsku zajednicu, unatoč nastojanjima tadašnje komunističke vlasti da se taj događaj spriječi.


Taj vrlo mali broj utemeljitelja su u tim skromnim prostorijama započeli s ispisivanjem stranica novije hrvatske povijesti, iako vjerojatno toga u tim trenucima nisu bili niti svjesni. U tim prostorijama začeta je stranka koja je predvodila hrvatski narod u najslavnijim trenucima hrvatske povijesti, kao i u onim najtežima. U svim tim povijesnim bitkama Hrvatska demokratska zajednica je sa svojim vodstvom pokazivala svu potrebnu odgovornost i mudrost i to hrvatski narod prepoznaje.

Pod vodstvom HDZ-a ostvarili smo sve strateške ciljeve koji su bili pred nama: obrana teritorijalne cjelovitosti, državna neovisnost, međunarodno priznanje i ulazak u euro-atlantske integracije. Upravo na tim temeljima Hrvatska i danas pod vodstvom HDZ-a ostvaruje zacrtane ciljeve – gospodarski rast, rast zaposlenosti, poboljšanje životnog standarda i razvoj infrastrukture. 

Nastavimo ponosno kročiti putem koji su započeli naši utemeljitelji, budimo ponosni na našu povijest, a istovremeno posvećeni budućnosti. To dugujemo našim utemeljiteljima, svima onima koji su kroz cijelu povijest podnosili žrtvu za očuvanje hrvatskog imena, našim poginulim suborcima, ali u prvom redu našoj djeci i naraštajima koji tek dolaze. Sretna vam 30. obljetnica utemeljenja HDZ-a!
hr Mon Jun 17 2019 17:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .