Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/577c9ca3d84d642b008b4592/80
Foto: HGSS

Frane Bebić (HGSS Split): "Lani smo spasili 50 života. Prostorije su nam pretijesne, a sredstva oskudna"

U 2015. godini najčešće su bile akcije spašavanja na Mosoru, pet ih je bilo na Paklenici, četiri na Hvaru, po tri na Biokovu i na Visu...a najviše je bilo helikopterskih spašavanja

Već smo dobro zagazili u turističku sezonu, svaki dan na području Hrvatske sve je veći broj turista, domaći se trude upravo u ove vruće ljetne dane otići na godišnji odmor koji će iskoristiti u sunčanju, kupanju i svim ostalim ljetnim radostima. No, za hrvatske gorske spašavatelje odmora- nema. Za njih počinje onaj dio godine kada su još aktivniji, a upravo strani turisti često su ti koje treba spašavati. Upravo zato, u vrijeme kada se turistička sezona zahuktava, odlučili smo popričati s Franom Bebićem, pročelnikom HGSS Stanice Split. 

- Kod nas su dvije sezone- ljetna i zimska, i moram reći da je ljetna jedno tri do četiri puta jača od zimske. Uglavnom zbog većeg broja turista, ali nisu samo turisti- i domaći nekad postanu sami sebi turisti i počnu raditi stvari koje inače ne rade - pojasnio nam je Bebić.

Naravno, zanimalo nas je kako se spašavatelji pripremaju za sezonu, te koje su vrste akcija češće.  

- Imamo naše regularne aktivnosti pripreme za turističku sezonu. Ljeto ostavljamo isključivo za spašavanje, a sve druge vježbe odradimo u proljeće- kroz četvrti i peti mjesec. Tada imamo različite akcije, vježbe spašavanja, speleovježbe, akcije traganja, dodatne specijalne vježbe...

Ljeti se pola akcija obavlja helikopterskim putem jer je vrsta akcija takva da zahtjeva helikopter. Ljudi se kreću po brdima, po nepristupačnom terenu, žele planinariti... zato imamo sedmodnevna dežurstva, a budu dežurna po tri spašavatelja, koja su spremna odmah krenuti u akciju spašavanja. Godišnje spasimo 50-ak ljudskih života. Prosjek za cijelu Hrvatsku dobijemo kada tu brojku pomnožimo sa deset. Statistika govori da se u Slavoniji primjerice više traga za starijim ljudima koji odlutaju od kuće, dok u priobalju ima više avanturističkih aktivnosti pa je u pitanju i drugačiji tip spašavanja.  - priča dalje prvi čovjek splitskog ogranka HGSS-a. 

Naravno, kada prosječnom čitatelju spomenete spašavanje ljeti negdje u planini, odmah mu na pamet dođe slika kakvog Čeha koji se zaputio u brdo, doslovno u japankama, i sa jednom bočicom vode. Zato nas je zanimalo je li situacija zaista takva. 

- Činjenica je da je ta priča čitateljevom oku puno poželjnija, takve stvari se čitaju pa se na neki način stvara odmak od realnosti, ali s druge strane toga zaista ima. Imamo zaista teških akcija, primjerice Biokovo je kamena pustinja i zaista se teško snaći čovjeku koji je skrenuo s puta i izgubio se, a također ga je jako teško i uočiti. Ima nekoliko ljudi koji su se na Biokovu izgubili i nikada nisu pronađeni. To je statistika koju treba uzeti u obzir. Upravo zato i dajemo upute putem interneta i upozoravamo ljude da ljeti nije ništa manje opasno ići u planine. Zimi ne treba nositi toliko vode kao ljeti, to je u ovom periodu godine otegotna okolnost. Sa sobom treba ponijeti pet litara vode, a to nije lako nositi. Ako netko želi u ljetnim mjesecima ići u planine, onda treba ići na pametan način. Najbolje je krenuti u noćnim satima, negdje oko 3 ujutro tako da gore dođeš oko 8, a natrag dolje si oko 11 sati. Na taj način izbjegnu se problemi, a zora u brdu je nešto najljepše što se može doživjeti. Na ovaj način izbjegne se problem sunca, zmija, dehidracije, ali to ne znači da šlape nisu problem. Dobra obuća sprječava da osoba izvrne nogu - kaže Frane Bebić. 

Lažnih dojava uvijek ima, baš kao i kod svake druge žurne službe.

- Imali smo i lažnih dojava, ali treba ih znati razlikovati.Tu se radi o izigravanju žurnih službi, a  imali smo jedan slučaj koji je kasnije završio na prekršajnom sudu- to je doslovno u pitanju bio poziv iz lokalnog kafića da je čovjek upao u jamu. Također zna biti i nestalih osoba koje se skrivaju, ne žele da ih itko vidi i na kraju se same vrate kući. Tu može biti riječi o osobama koje su psihički utučene ili psihotične. U svim tim situacijama trudimo se učiniti maksimalno što možemo jer nikada ne znaš kada možeš spasiti nečiji život. Nekad namirišemo da se netko skriva pa polijepimo plakate, objavimo preko medija...pa se javi netko s nekom informacijom. Tako smo imali potragu za ženom od nekih 30-ak godina koja se skrivala između Kozjaka i Mosora, a pronađena je zahvaljujući dojavi mještana. Zaista svega ima, koliko god je čovjek kompleksno biće, toliko ima i složenih akcija - pojašnjava naš sugovornik. 

Iz godine u godinu sve je više članova HGSS-a, ali ih i onih koji im žele pomoći. 

- HGSS Split ima 80 članova, ali u zadnje vrijeme imamo velik broj suradnika, tako da se brojka penje do 250 ljudi. Puno ljudi je aktivno po različitim ispostavama, što može biti jako korisno kada se dogodi nesreća na nekom kritičnom mjestu. Zato je dobro da imamo lokalne ljude koji nam mogu biti od velike pomoći jer bolje poznaju teren. Imamo suradnike u Sinju, Kaštelima, Vrlici, Omišu, Dugopolju, Solinu- sve su to mjesta ispod velikih brda i u roku od pola sata se može doći do mjesta nesreće. Svoje ljude imamo i na otocima, što nam opet olakšava posao. Nekada smo morali čekati trajekt da bi do negdje došli, a sada ne moramo - kazuje nam dalje Frane Bebić. 

Helikoptersko spašavanje sve je češće, to je činjenica, a HGSS se koristi helikopterom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Iako s HRZ-om surađuju jako dobro, problema ipak ima...

- Količina ljudi i resursa ovisi o akciji. Kada je helikopter u pitanju, ne traži se velik broj ljudi jer nema potrebe za posebnim transportom kada je helikopter tu. Helikopterska posada broji tri do četiri čovjeka. U helikopteru je uvijek jedan liječnik i tri iskusna spašavatelja koji su specijalizirani za taj tip akcija i zovu se letači- spašavatelji. Pitanje helikoptera još uvijek nije riješeno. Lani smo imali pilot projekt s privatnom firmom, a sad opet koristimo helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, baš kao i zadnjih 20 godina. S njima dobro surađujemo, a dobra je stvar što se HGSS može uklopiti u bilo koju službu. Postoje dvije vrste spašavanja. SAR (Search And Rescue) i HEMS (Helicopter Emergecy Medical Service). HEMS bi trebalo biti vozilo hitne pomoći iz zraka. Taj je projekt odobren i postoje dvije baze. Što se tiče SAR-a, još uvijek nije uspostavljen. To znači da nema posade koja dežura u bazi, nego mogu biti bilo gdje i u roku od dva sata u helikopteru, a to je loše rješenje. To akciju može produžiti za dva sata. Imali smo prije desetak dana akciju sa najvišeg vrha Dinare. U pitanju je bila benigna ozljeda, ali smo čekali helikopter sat i pol vremena. Da je u opasnosti bio ljudski život, bilo bi upitno...Ako se ostavi ovakav sistem, samo je pitanje vremena kada će to biti razlog neuspjeha u spašavanju života. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je jako dobro, ali poanta je u tome da se HGSS drži svoje spremnosti u roku od deset minuta, a nemamo jednako dobru kvalitetu u zračnoj potpori. Ta dva sata su zaista previše jer ljudi često zovu tek kad izgube nadu da će sami moći riješiti svoj problem. Najčešće to bude kad već počne padati mrak, mi to zovemo zlatni sat. Ljudi shvate da više ništa ne mogu učiniti, nazovu 112... pa se dogodi da često letimo u sumrak i spašavamo čovjeka u zlatnom satu - upoznao nas je s problematikom prvi čovjek splitskog HGSS-a. 

Već smo rekli da je s vremenom broj članova sve veći i veći, no paralelno s brojem članova ne rastu i kvadrati u kojima djeluju. Naime, prostor je veliki problem s kojim ova žurna služba (barem splitski ogranak) muku muči već godinama. 

- U prostor smo uselili prije 15 godina. Riječ je o prizemnom stanu od 75 kvadrata. To je prostor gdje radimo sve- držimo opremu, imamo obuku, održavamo sastanke... Taj je prostor davno postao pretijesan za nas. Kada smo uselili bilo nas je 20-25, a sada nas je 80. Rapidno je povećan broj akcija, a također i broj ljudi. Prostor smo definitivno prerasli, i to davno. Sve druge stanice su riješile problem prostora, a mi nismo. Imamo nesreću da smo u gradu Splitu koji je prenapučen i prostori su skupi. Dogovaramo se s Gradom oko toga, i mogu samo reći da se čovjek uvijek može nadati. Dobili smo od City Centra One prostor na korištenje, imamo kućicu na heliodromu... snalazimo se s alternativnim rješenjima, ali nam je oprema na jednom mjestu, auta na drugom- na javnom parkiralištima, puna vrijedne opreme...- kazuje nam Bebić. 

Prošle godine je u 59 akcija spašeno 50 života. Najčešće su bile akcije na Mosoru, pet ih je bilo na Paklenici, četiri na Hvaru, po tri na Biokovu i na Visu...a najviše je bilo helikopterskih spašavanja. Nekada je znalo biti akcija potrage koje su trajale danima, no i to se promijenilo s vremenom. Naravno, vodeći se onim- što prije izađeš na teren, to će akcija prije biti gotova, akcije potrage za ljudima svedene su na- jedan dan.

Iako je, priznat ćete, postojanje HGSS-a od velike važnosti za državu, ona se nekada prema ovoj službi odnosi, mogli bismo reći, maćehinski.

- Činjenica je da se mi neprestano borimo da steknemo malo bolji status unutar tih krugova. Dobili smo svoj vlastiti zakon- Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, koji je doživio nekoliko aneksa. Činjenica je da podrška HGSS-u sa financijske i sa infrastrukturne strane uvijek kasni. Kojom brzinom HGSS ide naprijed, podrška države bi bila dovoljna za ono što smo bili prije pet-šest godina, a ne za ovo što smo danas. Država i jedinice lokalne samouprave su naš jedini izvor prihoda. Država je jedina koja nam daje novac, ali je to uvijek premalo. Mi ćemo uvijek spašavati, ali kada pogledate kuću u kojoj živimo- to je preslabo, ali smo se već na to navikli. Imamo dobre temelje da budemo respektabilni, ali nam je potrebna dobra infrastruktura da bi bili u skladu s drugim žurnim službama - kazuje nam dalje Bebić.

- Naša obveza je pružiti sigurnost svim ljudima u RH. To uključuje spašavanje, prevenciju i čitav niz drugih aktivnosti. Izradili smo gotovo 40 karata, pročistili putove, izgradili planinarske kuće... a sve da bi se smanjio broj nesreća. A statistika je pokazala da je prevencija jako bitna. Tako su primjerice na Pelješcu tri godine zaredom bila tri smrtna slučaja, zbog neispravne karte. Postojeća karta TZ-a nije bila u skladu sa stanjem na terenu i mi smo sebi dali u zadatak riješiti situaciju na terenu, pa smo to i učinili. Mi sve radimo volonterski, nitko od nas ne zaradi ni kunu od toga, a svi imamo svoj vlastiti posao. Ovo radimo jer to volimo i želimo, time se ponosimo. Jednako tako rade i DVD-ovi, a to je princip rada koji je jako podržan u svijetu - pojasnio nam je što sve radi HGSS Frane Bebić.

I za kraj- kakav je osjećaj nekome spasiti život?

- Spasiti nekome život je najljepši osjećaj na svijetu. I sad se naježim kad se sjetim. U tom trenutku si u nekom čudnom feelingu, drži te adrenalin.. ali kasnije shvatiš da ti ta činjenica da si spasio nečiji život daje jednu unutarnju nagradu koji ti nitko ne može oduzeti i koja je jedinstvena - zaključio je svoju priču pročelnik Bebić. 

hr Wed Jul 06 2016 07:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e82cce529111cc7b88b4571/80
Foto: Twitter Vlade RH

Markotić objasnila zašto je Stožer ipak dopustio rad nedjeljom

O mogućem drugom valu na jesen, kazala je da misli da bi mjere bile manje restriktivne

U RTL-u Danas gostovala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić. 

Na pitanje zašto je Stožer danas ukinuo neradnu nedjelju, Markotić je kazala da kao i kod drugih mjera, tako i kod ove dolazi do postepenog popuštanja. "Epidemiolozi i HZJZ je procijenio da je epidemiološka situacija dobra i da se može dalje nastaviti sa popuštanjem mjera, uključujući i radnu nedjelju", kazala je Markotić za RTL

Hrvatska već dva dana nema novozaraženih od koronavirusa. Na pitanje da države u susjedstvu već proglašavaju kraj pandemije i objavljuju da su korona free, Markotić je kazala da je slovenija proglasila kraj pandemije, Crna Gora već dosta dana ne ma pozitivnih slučajeva. 

"Crna Gora se usudila reći da je bez korone. Vidjet ćemo. Hrvatska je od samog početka oprezna, zemlja smo koja je poželjna za brojne turiste. Nema razloga da trčimo ni sa jednom od tih izjava, niti da se ukida epidemija kad još uvijek traje u zemljama u okruženju i zemljama u EU", kazala je Markotić te dodala da Hrvatska još treba čekati s tim objavama. 

"Ništa se neće promijeniti ako mi sada proglasimo da je nešto slobodno, a za 20 dana opet kažemo da imamo novi slučaj", rekla je. 

Odgovorila je i na pitanje kada ćemo moći reći da smo pobijedili koronu. "Kada cijeli svijet kaže da ju je pobijedio, onda možemo reći da smo pobijedili. Hrvatska je protiv korone napravila izvrstan rezultat, držimo se izvrsno i nadam se da ćemo tako i nastaviti", kazala je Markotić. 

No, premijer Plenković je danas rekao da smo pobijedili koronu. "U tom kontekstu to možemo reći, u ovoj trenutnoj situaciji, da jesmo pobijedili. Nula pozitivnih se može reći kao pobjeda. Na nama iz struke je da dalje pratimo i vidimo hoće li se pojaviti neki novi slučaj", kazala je Markotić. 

Nema opuštanja

Markotić je kazala da smo iz ovog prvog vala puno naučili.

"Cijeli svijet je bio u nekoj vrsti straha, neizvjesnosti i neznanja o tome na koji način će se taj virus ili širiti i kako ćemo ga dijagnosticirati i kakve ćemo imati kliničke slike. Puno toga znamo, a pčuno toga još uvijek ne znamo. Sigurno ćemo se najesen puno lakše boriti. Jedna stvar koja je bitna je da smo inicijalno mislili da će se on slobodno širiti zrakom, da nećemo možda moći niti hodati ulicom. Sad je ipak jasno da je to kapljična bolest za koju ipak treba neki bliži i češći kontakt. I to je dobra stvar u toj priči. Ali ne za opuštanje", kazala je. 

O mogućem drugom valu na jesen, kazala je da misli da bi mjere bile manje restriktivne. "Ali ako opet bude na jesen neka situacija, bit će i strože mjere. Mi ćemo pokušati da budu racionalne kao što su i sada bile", kazala je za RTL

hr Tue May 26 2020 19:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecd44e46f2ab895428b458d/80

Plenković: 'Očekujem sjajan rezultat u desetoj izbornoj jedinici! Za liste još ima vremena!'

Dalmacija je tradicionalno sklona HDZ-u, tvrdi premijer.
Dvodnevni posjet Dalmaciji premijer Andrej Plenković završio je u Splitu gdje je bio nazočan na sjednici Županijskog odbora HDZ-a. Razgovaralo se posebice o predstojećim parlamentarnim izborima, a jedna od najvažnijih prostora u cijeloj Hrvatskoj svakako je deseta izborna jedinica koja se proteže od Splita do Dubrovnika.

Ozračje je vrlo pozitivno, očekujemo opet sjajan rezultat HDZ-a u desetoj izbornoj jedinici. U Dubrovniku imamo gradonačelnika i župana, u Splitu isto, u Šibeniku i Zadru, Dalmacija je tradicionalno sklona HDZ-u, bilo na lokalnim, bilo na parlamentarnim izborima. Postignuća na nacionalnoj, ali i lokalnoj razini su takva da možemo stati iza njih s obzirom na izazovna vremena uzrokovana kornavirusom, rekao je, po izlasku sa sastanka, premijer Plenković.

Očekujem potporu većine hrvatskih birača, da krenemo u drugo poluvrijeme raditi za Hrvatsku, i dalje jednako intenzivno, kao što smo radili i do sada.

Plenković je kazao i kako nisu razgovarali o imenima na listama, ustvrdio je kako je to bila tek politička analiza s obzirom, kako kaže, da imaju vremena.




hr Tue May 26 2020 18:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecd36296f2ab838428b4584/80

Boban: 'Objekt u Dugopolju odgovor je svima onima koji politiziraju da nam županije ne trebaju!'

Nadam se da ćemo nastaviti ovakvim tempom jer su ovi projekti garancija ostanka ljudi na ovom području, kazao je župan.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban bio je jedan od uzvanika na otvaranju novih prostora Galensko-analitičkog laboratorija te upravne zgrade Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije u Dugopolju.

- Od jutros sam po našoj županiji s premijerom. On mi je u jednom trenutku kazao kako sam veseo i sretan. Zbilja i jesam jer imat ćemo prigodu pokazati svima onima, koji su i danas govorili kako nam ne trebaju županije, kako nam itekako trebaju. Ovaj objekt je odgovor svima onima koji politiziraju, lažu i govore ovakve i onakve objede. Čemu to sve skupa?, upitao se Boban i kazao kako je sretan što kao odgovor ima projekt i ono što ostaje na trajni spomen i zadovoljstvo ljudi cijele Županije.

Naglasio je kako je baš Splitsko-dalmatinska županija prva u izvlačenju sredstava iz Europske unije te kako je sretan što u županijskim Ljekarnama rade stručni ljudi.
- Kako neću biti sretan kad smo niz projekata pokrenuli u zajedništvu s Vladom? Moram biti sretan i zadovoljan, rekao je Boban te posebno zahvalio premijeru na brojnim potporama. 

- Nadam se da ćemo nastaviti ovakvim tempom jer su ovi projekti garancija ostanka ljudi na ovom području, zaključio je župan.
hr Tue May 26 2020 17:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecd29966f2ab8703f8b45f3/80
Foto: SDP

SDP Split: Opara zadužio turističku agenciju Spalatum D.M.C. za projektiranje Žnjana!?

'Ovo je još jedan projekt koji je obavijen velom financijske tajne', poručio je Bulović
Priopćenje koje potpisuje Boris Bulović, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a Split prenosimo u cijelosti:

Dana 19. svibnja 2020. godine Grad Split u Službenom glasniku br. 27 objavljuje Zaključak o davanju zaduženja tvrtki SPALATUM D.M.C. za vođenje pripreme tehničke dokumentacije projekta Žnjan.

Točnije rečeno, pročelnik Službe za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima gospodin Vojnović daje prijedlog zaključka gradonačelniku Krstuloviću Opari kojega isti prihvaća, potpisuje i objavljuje u glasniku. Turistička agencija će od sada voditi projekt Žnjan. 

Kako je moguće da Grad Split koji ima ustrojstvenu jedinicu – Odsjek za strateško planiranje i upravljanje razvojnim projektima delegira zaključkom ovakav posao tvrtki, turističkoj agenciji u svom vlasništvu, čija je osnovna djelatnost nešto potpuno drugo.

Spalatum D.M.C. u svojim financijskim izvještajima navodi kao osnovu djelatnost sljedeće:  djelatnost putničkih agencija te organizacija manifestacija. To zapravo znači najam sajamskih kućica i organizacija koncerata. Ništa više od toga.

Povjereni su im poslovi zaključkom: financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektom, prikupljanje podataka, razvoj programa projekta i praćenje tog programa, povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenata i drugih osoba koje sudjeluju u projektiranju te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa Grada Splita.

Teško da išta od ovog može biti stručnost turističke agencije.

Na Žnjanu je prema projekcijama do sada utrošeno preko 20 milijuna kuna poreznih obveznika bez jasne strukture troškova i podastiranja podataka javnosti na uvid. Radilo se tu sa svih strana, što od Grada što od povezanih društava koja su radila po nalogu Grada.

Ovo je još jedan projekt koji je obavijen velom financijske tajne. Primjetna je ista ona netransparentnost koja je viđena na svim projektima koja je ova gradska vlast pokušala napraviti. Također, gradilo se bez građevinskih dozvola. Sve se svelo na radove održavanja. I to pomorskog dobra koje nije u nadležnosti lokalne već regionalne samouprave. Ali ništa za to, vertikala je ista pa smatraju u Gradu da sve može proći.  

Postoji još jedna bitna razlika u funkcioniranju posla kada netko radi u ime i za račun nekog drugog. U ovom slučaju D.M.C. u ime i za račun Grada Splita. Razlika je u provođenju javne nabave.

Pravilnici su različiti u lokalnoj upravi i trgovačkim društvima. U pravilu je u trgovačkim društvima fleksibilnija praksa. Za vjerovati je da će se u ovom slučaju i takav posao povjeriti trećim osobama jer turistička agencija i složeni postupci javne nabave ne idu ruku pod ruku. I to će koštati nešto novaca. Da je Grad odlučio samostalno voditi projekt Žnjan, što bi bilo normalno, morala bi to odraditi Služba za javnu nabavu Grada Splita. I to bi bilo puno sretnije rješenje. Na ovaj način to neće biti tako. I bit će skuplje. 
hr Tue May 26 2020 16:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .