Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/577c9ca3d84d642b008b4592/80
Foto: HGSS

Frane Bebić (HGSS Split): "Lani smo spasili 50 života. Prostorije su nam pretijesne, a sredstva oskudna"

U 2015. godini najčešće su bile akcije spašavanja na Mosoru, pet ih je bilo na Paklenici, četiri na Hvaru, po tri na Biokovu i na Visu...a najviše je bilo helikopterskih spašavanja

Već smo dobro zagazili u turističku sezonu, svaki dan na području Hrvatske sve je veći broj turista, domaći se trude upravo u ove vruće ljetne dane otići na godišnji odmor koji će iskoristiti u sunčanju, kupanju i svim ostalim ljetnim radostima. No, za hrvatske gorske spašavatelje odmora- nema. Za njih počinje onaj dio godine kada su još aktivniji, a upravo strani turisti često su ti koje treba spašavati. Upravo zato, u vrijeme kada se turistička sezona zahuktava, odlučili smo popričati s Franom Bebićem, pročelnikom HGSS Stanice Split. 

- Kod nas su dvije sezone- ljetna i zimska, i moram reći da je ljetna jedno tri do četiri puta jača od zimske. Uglavnom zbog većeg broja turista, ali nisu samo turisti- i domaći nekad postanu sami sebi turisti i počnu raditi stvari koje inače ne rade - pojasnio nam je Bebić.

Naravno, zanimalo nas je kako se spašavatelji pripremaju za sezonu, te koje su vrste akcija češće.  

- Imamo naše regularne aktivnosti pripreme za turističku sezonu. Ljeto ostavljamo isključivo za spašavanje, a sve druge vježbe odradimo u proljeće- kroz četvrti i peti mjesec. Tada imamo različite akcije, vježbe spašavanja, speleovježbe, akcije traganja, dodatne specijalne vježbe...

Ljeti se pola akcija obavlja helikopterskim putem jer je vrsta akcija takva da zahtjeva helikopter. Ljudi se kreću po brdima, po nepristupačnom terenu, žele planinariti... zato imamo sedmodnevna dežurstva, a budu dežurna po tri spašavatelja, koja su spremna odmah krenuti u akciju spašavanja. Godišnje spasimo 50-ak ljudskih života. Prosjek za cijelu Hrvatsku dobijemo kada tu brojku pomnožimo sa deset. Statistika govori da se u Slavoniji primjerice više traga za starijim ljudima koji odlutaju od kuće, dok u priobalju ima više avanturističkih aktivnosti pa je u pitanju i drugačiji tip spašavanja.  - priča dalje prvi čovjek splitskog ogranka HGSS-a. 

Naravno, kada prosječnom čitatelju spomenete spašavanje ljeti negdje u planini, odmah mu na pamet dođe slika kakvog Čeha koji se zaputio u brdo, doslovno u japankama, i sa jednom bočicom vode. Zato nas je zanimalo je li situacija zaista takva. 

- Činjenica je da je ta priča čitateljevom oku puno poželjnija, takve stvari se čitaju pa se na neki način stvara odmak od realnosti, ali s druge strane toga zaista ima. Imamo zaista teških akcija, primjerice Biokovo je kamena pustinja i zaista se teško snaći čovjeku koji je skrenuo s puta i izgubio se, a također ga je jako teško i uočiti. Ima nekoliko ljudi koji su se na Biokovu izgubili i nikada nisu pronađeni. To je statistika koju treba uzeti u obzir. Upravo zato i dajemo upute putem interneta i upozoravamo ljude da ljeti nije ništa manje opasno ići u planine. Zimi ne treba nositi toliko vode kao ljeti, to je u ovom periodu godine otegotna okolnost. Sa sobom treba ponijeti pet litara vode, a to nije lako nositi. Ako netko želi u ljetnim mjesecima ići u planine, onda treba ići na pametan način. Najbolje je krenuti u noćnim satima, negdje oko 3 ujutro tako da gore dođeš oko 8, a natrag dolje si oko 11 sati. Na taj način izbjegnu se problemi, a zora u brdu je nešto najljepše što se može doživjeti. Na ovaj način izbjegne se problem sunca, zmija, dehidracije, ali to ne znači da šlape nisu problem. Dobra obuća sprječava da osoba izvrne nogu - kaže Frane Bebić. 

Lažnih dojava uvijek ima, baš kao i kod svake druge žurne službe.

- Imali smo i lažnih dojava, ali treba ih znati razlikovati.Tu se radi o izigravanju žurnih službi, a  imali smo jedan slučaj koji je kasnije završio na prekršajnom sudu- to je doslovno u pitanju bio poziv iz lokalnog kafića da je čovjek upao u jamu. Također zna biti i nestalih osoba koje se skrivaju, ne žele da ih itko vidi i na kraju se same vrate kući. Tu može biti riječi o osobama koje su psihički utučene ili psihotične. U svim tim situacijama trudimo se učiniti maksimalno što možemo jer nikada ne znaš kada možeš spasiti nečiji život. Nekad namirišemo da se netko skriva pa polijepimo plakate, objavimo preko medija...pa se javi netko s nekom informacijom. Tako smo imali potragu za ženom od nekih 30-ak godina koja se skrivala između Kozjaka i Mosora, a pronađena je zahvaljujući dojavi mještana. Zaista svega ima, koliko god je čovjek kompleksno biće, toliko ima i složenih akcija - pojašnjava naš sugovornik. 

Iz godine u godinu sve je više članova HGSS-a, ali ih i onih koji im žele pomoći. 

- HGSS Split ima 80 članova, ali u zadnje vrijeme imamo velik broj suradnika, tako da se brojka penje do 250 ljudi. Puno ljudi je aktivno po različitim ispostavama, što može biti jako korisno kada se dogodi nesreća na nekom kritičnom mjestu. Zato je dobro da imamo lokalne ljude koji nam mogu biti od velike pomoći jer bolje poznaju teren. Imamo suradnike u Sinju, Kaštelima, Vrlici, Omišu, Dugopolju, Solinu- sve su to mjesta ispod velikih brda i u roku od pola sata se može doći do mjesta nesreće. Svoje ljude imamo i na otocima, što nam opet olakšava posao. Nekada smo morali čekati trajekt da bi do negdje došli, a sada ne moramo - kazuje nam dalje Frane Bebić. 

Helikoptersko spašavanje sve je češće, to je činjenica, a HGSS se koristi helikopterom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Iako s HRZ-om surađuju jako dobro, problema ipak ima...

- Količina ljudi i resursa ovisi o akciji. Kada je helikopter u pitanju, ne traži se velik broj ljudi jer nema potrebe za posebnim transportom kada je helikopter tu. Helikopterska posada broji tri do četiri čovjeka. U helikopteru je uvijek jedan liječnik i tri iskusna spašavatelja koji su specijalizirani za taj tip akcija i zovu se letači- spašavatelji. Pitanje helikoptera još uvijek nije riješeno. Lani smo imali pilot projekt s privatnom firmom, a sad opet koristimo helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, baš kao i zadnjih 20 godina. S njima dobro surađujemo, a dobra je stvar što se HGSS može uklopiti u bilo koju službu. Postoje dvije vrste spašavanja. SAR (Search And Rescue) i HEMS (Helicopter Emergecy Medical Service). HEMS bi trebalo biti vozilo hitne pomoći iz zraka. Taj je projekt odobren i postoje dvije baze. Što se tiče SAR-a, još uvijek nije uspostavljen. To znači da nema posade koja dežura u bazi, nego mogu biti bilo gdje i u roku od dva sata u helikopteru, a to je loše rješenje. To akciju može produžiti za dva sata. Imali smo prije desetak dana akciju sa najvišeg vrha Dinare. U pitanju je bila benigna ozljeda, ali smo čekali helikopter sat i pol vremena. Da je u opasnosti bio ljudski život, bilo bi upitno...Ako se ostavi ovakav sistem, samo je pitanje vremena kada će to biti razlog neuspjeha u spašavanju života. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je jako dobro, ali poanta je u tome da se HGSS drži svoje spremnosti u roku od deset minuta, a nemamo jednako dobru kvalitetu u zračnoj potpori. Ta dva sata su zaista previše jer ljudi često zovu tek kad izgube nadu da će sami moći riješiti svoj problem. Najčešće to bude kad već počne padati mrak, mi to zovemo zlatni sat. Ljudi shvate da više ništa ne mogu učiniti, nazovu 112... pa se dogodi da često letimo u sumrak i spašavamo čovjeka u zlatnom satu - upoznao nas je s problematikom prvi čovjek splitskog HGSS-a. 

Već smo rekli da je s vremenom broj članova sve veći i veći, no paralelno s brojem članova ne rastu i kvadrati u kojima djeluju. Naime, prostor je veliki problem s kojim ova žurna služba (barem splitski ogranak) muku muči već godinama. 

- U prostor smo uselili prije 15 godina. Riječ je o prizemnom stanu od 75 kvadrata. To je prostor gdje radimo sve- držimo opremu, imamo obuku, održavamo sastanke... Taj je prostor davno postao pretijesan za nas. Kada smo uselili bilo nas je 20-25, a sada nas je 80. Rapidno je povećan broj akcija, a također i broj ljudi. Prostor smo definitivno prerasli, i to davno. Sve druge stanice su riješile problem prostora, a mi nismo. Imamo nesreću da smo u gradu Splitu koji je prenapučen i prostori su skupi. Dogovaramo se s Gradom oko toga, i mogu samo reći da se čovjek uvijek može nadati. Dobili smo od City Centra One prostor na korištenje, imamo kućicu na heliodromu... snalazimo se s alternativnim rješenjima, ali nam je oprema na jednom mjestu, auta na drugom- na javnom parkiralištima, puna vrijedne opreme...- kazuje nam Bebić. 

Prošle godine je u 59 akcija spašeno 50 života. Najčešće su bile akcije na Mosoru, pet ih je bilo na Paklenici, četiri na Hvaru, po tri na Biokovu i na Visu...a najviše je bilo helikopterskih spašavanja. Nekada je znalo biti akcija potrage koje su trajale danima, no i to se promijenilo s vremenom. Naravno, vodeći se onim- što prije izađeš na teren, to će akcija prije biti gotova, akcije potrage za ljudima svedene su na- jedan dan.

Iako je, priznat ćete, postojanje HGSS-a od velike važnosti za državu, ona se nekada prema ovoj službi odnosi, mogli bismo reći, maćehinski.

- Činjenica je da se mi neprestano borimo da steknemo malo bolji status unutar tih krugova. Dobili smo svoj vlastiti zakon- Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, koji je doživio nekoliko aneksa. Činjenica je da podrška HGSS-u sa financijske i sa infrastrukturne strane uvijek kasni. Kojom brzinom HGSS ide naprijed, podrška države bi bila dovoljna za ono što smo bili prije pet-šest godina, a ne za ovo što smo danas. Država i jedinice lokalne samouprave su naš jedini izvor prihoda. Država je jedina koja nam daje novac, ali je to uvijek premalo. Mi ćemo uvijek spašavati, ali kada pogledate kuću u kojoj živimo- to je preslabo, ali smo se već na to navikli. Imamo dobre temelje da budemo respektabilni, ali nam je potrebna dobra infrastruktura da bi bili u skladu s drugim žurnim službama - kazuje nam dalje Bebić.

- Naša obveza je pružiti sigurnost svim ljudima u RH. To uključuje spašavanje, prevenciju i čitav niz drugih aktivnosti. Izradili smo gotovo 40 karata, pročistili putove, izgradili planinarske kuće... a sve da bi se smanjio broj nesreća. A statistika je pokazala da je prevencija jako bitna. Tako su primjerice na Pelješcu tri godine zaredom bila tri smrtna slučaja, zbog neispravne karte. Postojeća karta TZ-a nije bila u skladu sa stanjem na terenu i mi smo sebi dali u zadatak riješiti situaciju na terenu, pa smo to i učinili. Mi sve radimo volonterski, nitko od nas ne zaradi ni kunu od toga, a svi imamo svoj vlastiti posao. Ovo radimo jer to volimo i želimo, time se ponosimo. Jednako tako rade i DVD-ovi, a to je princip rada koji je jako podržan u svijetu - pojasnio nam je što sve radi HGSS Frane Bebić.

I za kraj- kakav je osjećaj nekome spasiti život?

- Spasiti nekome život je najljepši osjećaj na svijetu. I sad se naježim kad se sjetim. U tom trenutku si u nekom čudnom feelingu, drži te adrenalin.. ali kasnije shvatiš da ti ta činjenica da si spasio nečiji život daje jednu unutarnju nagradu koji ti nitko ne može oduzeti i koja je jedinstvena - zaključio je svoju priču pročelnik Bebić. 

hr Wed Jul 06 2016 07:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a01a43fb9e03e359f8b457c/80
Foto: Blog

Iznajmljuju se Kulmerovi dvori: Ako ste maštali o vjenčanju u Todorićevu dvorcu, sada to možete i ostvariti

Dijelovi Kulmerovih dvora mogu unajmiti za privatne evente, a u najam se daje i "Čarobna koliba" obitelji Todorić u Gorskom kotaru.
Kulmerovi dvori, dom obitelji Todorić u kojem trenutno živi samo kći Ivice Todorića Iva Balent, odnedavno se mogu unajmiti za vjenčanja, press-konferencije i ostale evente.

Potvrdila je to za DNEVNIK.hr Iva Balent, otkrivši kako se ipak ne mogu unajmiti cijeli Kulmerovi dvori, već samo prostori prilagođeni za održavanje evenata, što uključuje i dvorište dvorca.

U Kulmerovim dvorima tako će se u četvrtak primjerice održati promocija jednog hrvatskog filma.

Uz Kulmerove dvore, moguće je unajmiti i „Čarobnu kolibu“ u vlasništvu Ive Balent smještenu u mjestu Hlevci u Gorskom kotaru.

Luksuzna koliba dostupna je za dnevni i tjedni najam, a preko jedne od stranica za grupnu prodaju, tri noćenja za osam osoba nude se po cijeni od 4387 kuna. U najam je uključeno i neograničeno korištenje saune te torta dobrodošlice.

Podsjetimo, zagrebački Županijski sud u listopadu je blokirao četvrtinu Kulmerovih dvora u vlasništvu Ivice Todorića, a u ožujku 2018. odbijen je zahtjev Agrokora za blokadom imovine Todorićevih sinova, kćeri i zeta, koji su vlasnici dijelova Kulmerovih dvora. 

hr Tue Oct 23 2018 13:02:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a12c727b9e03ef6068b458e/80
Foto: Pixabay

Sve više Hrvata umire od dijabetesa: Kako do bržeg otkrivanja i pravilnog liječenja?

Glavni krivac je kasno otkrivanje, ali i loša regulacija koja je dijabetes postavila na visoko četvrto mjesto na listi ubojica

Prošle godine od šećerne bolesti umrlo je više od 2300 ljudi, što je za 75 posto više nego prije pet godina - pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, piše Život i stil.

Procjenjuje se da s dijabetesom u Hrvatskoj živi 450 000 ljudi, tip 1 ima oko 10%. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prije 5 godina u Hrvatskoj je zbog dijabetesa umrlo 1330 ljudi. S godinama brojka je rasla, pa ih je prošle godine umrlo od 2331. To je povećanje od 75% u samo pet godina.

U svakom slučaju podaci jesu alarmantni, sve više je oboljelih i umrlih. Naravno da je ova brojka i stvar šifriranja, odnosno šećerna bolest je postala prepoznata kao uzrok smrti. 

U 2016-oj na liječenje šećerne bolesti potrošene su 4 i pol milijarde kuna, točnije 20% proračuna HZZO-a. Od tog novca čak 88% su troškovi liječenja  komplikacija.

hr Tue Oct 23 2018 12:54:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcefb720e49380f008b4ad2/80

Nadbiskup Barišić primio novoga rektora splitskoga Sveučilišta prof. Ljutića i njegove suradnike

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je, u utorak 23. listopada u Nadbiskupskom Ordinarijatu u Splitu, prof. dr. Dragana Ljutića, novoga rektora Sveučilišta u Splitu i njegove suradnike: prof. dr. Gorana Karduma, prorektora za nastavu, prof. dr. Đurđicu Miletić prorektoricu za međunarodnu suradnju, izv. prof. dr. Željka Radića, prorektora za pravne poslove i razvoj ljudskih potencijala, prof. dr. Leandru Vranješ Markić, prorektoricu za znanost i inovacije te Ivanu Pletković, rektorovu tajnicu. Sastanku su nazočili i generalni vikar mons. Miroslav Vidović i pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić.

Novi rektor prof. Ljutić zahvalio je nadbiskupu na primanju te mu je predstavio svoje najuže suradnike, istaknuvši pritom kako se samo u zajedništvu i suradnji svih odgovornih u društvu može doći do izvrsnosti i cjelovite, duhovne i materijalne formacije mladih. Kazao je kako će nastojati za splitsko Sveučilište izboriti više radnih mjesta te našim mladima dati perspektivu i mogućnosti, ali i ojačati naše fakultete. Sveučilište u Splitu ima oko 20.000 studenata te spada u srednje veliko Sveučilište. Proteklih dana posjetila nas je delegacija inicijative „European Universities“ koja želi da joj se naše Sveučilište pridruži, kazao je prof. Ljutić istaknuvši s ponosom kako splitski studenti bilježe brojne izvrsne rezultate na međunarodnim natjecanjima te kako grad Split ima velike mogućnosti u koje se svakodnevno uvjeravamo.

Na sastanku je bilo govora i o demografskoj slici Hrvatske, iseljavanju mladih ljudi u potrazi za zaposlenjem te je u tom vidu naglašena prijeka potreba omogućavanja mladima da nakon svoga studija nađu posao u Hrvatskoj. Istaknuto je, također, da treba raditi na promidžbi naših sveučilišnih programa ali i naših istaknutih studenata, profesora i znanstvenika koje imamo a o kojima se malo u medijima govori.

Nadbiskup Barišić čestitao je prof. Ljutiću na njegovoj novoj službi rektora i izboru suradnika, potaknuo ih je na predan rad u intelektualnoj ali i duhovnoj izobrazbi mladih ljudi naglasivši da nije dovoljno stvoriti „genija“ nego u prvom redu dobroga čovjeka. Potaknuo ih je na zajedništvo te im zaželio mnogo uspjeha i blagoslovljen rad. Nadbiskup je rektoru i njegovim suradnicima uručio prigodni dar – suvenir o Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji, kojemu je u rujnu domaćin bila Splitsko-makarska nadbiskupija.

hr Tue Oct 23 2018 12:44:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8c7170e493846048b475d/80
Foto: ezadar.hr

Lonely Planet uvrstio Zadar u top 10 gradskih destinacija za 2019. godinu!

Jedan od najpopularnijih svjetskih turističkih vodiča Lonely Planet objavio je prestižni vodič „Best in Travel 2019“, koji sadrži preporuke o destinacijama koje valja posjetiti u 2019. godini. U odabranom i elitnom društvu našao se i Zadar, koji je zaradio prestižnu preporuku u kategoriji gradova. Riječ je o najvećoj svjetskoj godišnjoj kampanji Lonely Planeta u sklopu koje se, osim gradova, preporučuju zemlje i regije, ali i putovanja s najboljom vrijednošću za novac.
„Uvrštenje Zadra na listu top gradskih destinacija za 2019. godinu za hrvatski turizam u cjelini predstavlja veliku satisfakciju. Potvrda je to i kvalitetne ponude na razini same destinacije, odnosno ugleda kojeg grad Zadar uživa u svjetskim okvirima. U suradnji s lokalnim turističkim zajednicama ovu preporuku namjeravamo iskoristiti u provedbi dodatnih promotivnih aktivnosti koje će za cilj imati još snažnije pozicioniranje Zadra, zadarske regije, ali i Hrvatske u cjelini“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, pritom uputivši čestitke svim turističkim djelatnicima i građanima grada Zadra na ovom velikom uspjehu. 

Izvrsne promotivne efekte ovim imenovanjem najavljuje i Mihaela Kadija, direktorica TZ Zadarske županije. „Prošlogodišnja kampanja Lonely Planeta ostvarila je doseg od tri milijarde ljudi, a objavljeni promotivni video uradci pregledani su deset milijuna puta, dok su društvene mreže zabilježile više od milijun interakcija. Navedeni rezultati sugeriraju kako će ovo imenovanje našu regiju, sam Zadar, ali i Hrvatsku dodatno približiti svjetskim ljubiteljima putovanja“, naglasila je Kadija. 

Proces odabira najboljih destinacija i putovanja uključuje tim stručnjaka i članova Lonely Planet zajednice, koji kroz niz strogih kriterija odabiru najbolje od najboljih u različitim kategorijama. Zadar je odabran kao jedan od deset najpoželjnijih gradova u 2019. godini, a navedenu listu čine još i Kopenhagen, Shēnzhèn, Novi Sad i drugi gradovi svijeta.

"Iznimno smo ponosni na nagradu našem gradu Zadru! Grad je prepoznat od strane eminentnih turističkih stručnjaka i jednog od najutjecajnijih svjetskih vodiča i potvrda kako idemo u ispravnom turističkom smjeru. Osvajanjem nagrade  European Best Destination u 2016. godini dobili smo znatnu marketinšku prepoznatljivost u domaćim i stranim medijima, kao i na društvenim mrežama.  Ovogodišnja nagrada Lonely Planeta rezultirat će definitivnim iskorakom u svjetski turistički vrh", sa zadovoljstvom je naglasio Mario Paleka, direktor Turističke zajednice grada Zadra. 

Dodajmo kako iz Lonely Planeta u opisu Zadra naglašavaju da je riječ o destinaciji koja se u potpunosti izdigla iz pepela ratne prošlosti i koja danas uživa status živahne kozmopolitske destinacije u kojoj posjetitelji mogu otkriti odlične barove i opuštajuće kafiće, antičke ruševine, inovativne muzeje i autohtone rustikalne restorane. Od nezaboravnih iskustava koje Zadar nudi, stručnjaci Lonely Planeta izdvajaju šetnju po zadarskoj rivi uz umirujući zvuk morskih orgulja te prijevoz preko gradske luke višestoljetnom tradicijom zadarskih barkajola. 
Tom Hall, glavni urednik Lonely Planeta, smatra da neposrednost Zadra putnicima omogućuje lako povezivanje s autohtonim načinom života i kulture. „Energija i vreva grada izvrsno su ukomponirane u drevnu povijest, koja je posvuda uklesana u krajolik i arhitekturu. Ovo je kutak raja sa stavom u koji će se putnici sigurno zaljubiti“, zaključuje Hall.

Preporuke „Best in Travel 2019“ po kategorijama dostupne su putem ove poveznice: https://www.lonelyplanet.com/best-in-travel/cities  

hr Tue Oct 23 2018 11:07:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .