Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9ae4652af47f32208b45a0/80
Foto: Pixabay

Dodajte đumbir u vodu s limunom i tijelo će vam biti zahvalno

Hidratacija organizma izuzetno je bitna, a obogatimo li vodu đumbirom i limunom, dobit ćemo zdravi i osvježavajući napitak

Dobro je svaki dan popiti čašu vode s limunom kako bi se potaknuo metabolizam, a tijelo opskrbilo vitaminom C, no još je bolje ako u vodu dodate žličicu naribanog svježeg đumbira (oko dva grama) ili đumbira u prahu. 

Dobit ćete napitak koji potiče cirkulaciju, jača imunitet, detoksicira tijelo, smanjuje upale u organizmu i mučnine, ukoliko ih imate.

Bioaktivni sastojak đumbira je đinđerol, zbog kojeg đumbir i ima tako ljutkasti okus. Đinđerol prevenira infekcije i ima antikancerogeni učinak. 

Istraživanje objavljeno u časopisu Arthritis and Rheumatology pokazalo je da đumbir ima protuupalno djelovanje koje može biti od koristi sportašima nakon napornih treninga.

Ispitanici koji su imali bolove u koljenima svakodnevno su uzimali 2 grama sirovog đumbira, što je rezultiralo 25 posto manjim upalama nakon izvođenja teških tjelesnih vježbi.

Druga studija, objavljena u časopisu Saudi Medical Journal, otkrila je da tri grama đumbira dnevno snižava loš kolesterol (koji može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara), regulira šećer u krvi i ublažava menstrualne grčeve. 

Đumbir zagrijava tijelo, potiče znojenje - na taj način pomaže nam da izbacimo otrove i budemo otporniji na viruse, no i ima još jedan sjajan učinak - diže libido.

Želite li pak sportski napitak koji će vas okrijepiti nakon treninga, u čašu vode dodajte žličicu đumbira, malo soli i malo meda. Đumbir ublažava grčeve u mišićima, sol nadoknađuje elektrolite, a med energiju. - piše Život i stil

hr Thu Oct 17 2019 19:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd7e21829111c38fc8b45df/80

[FOTO] KUD Jedinstvo monografijom i izložbom počelo proslavu stote obljetnice djelovanja

Veliki, svečani glazbeno-plesni koncert održat će se u Spaladium Areni u prosincu

U Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita sinoć je predstavljena monografija 'Jedinstvenih sto' koju je KUD Jedinstvo izdalo u sklopu obilježavanja stote obljetnice svog postojanja. Uz predstavljanje monografije prigodno je otvorena i izložba fotografija čije su autorice dugogodišnje članice Jedinstva Ksenija Modić i Sanela Sučić.

Monografija je, prema riječima predsjednika KUD-a Jedinstvo i autora Emina Sarajlića, rezultat više od dvije godine rada te nekoliko tisuća prikupljenih dokumenata i fotografija pronađenih u gradskim i državnim arhivima, privatnim zbirkama i zakladama, sveučilišnim knjižnicama i digitaliziranim periodikama. 

Na samom predstavljanju monografije uzvanicima su se obratili njen urednik Vedran Matošić, pisac pogovora Tonći Šitin i autor monografije. 

Čestitku svečarima u ime Grada Splita i gradonačelnika Andre Krstulovića Opare uputila je zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš naglasivši kako joj je velika čast što svjedoči stotoj obljetnici djelovanja ovog splitskog KUD-a, uz obavezu svih onih koji poput nje nisu članovi, da pomognu da Jedinstvo živi i narednih 100 godina.

Čestitku su uputili i Radoslav Bužančić u ime Ministarstva kulture, Alijana Vukšić direktorica Turističke zajednice grada te Jurica Gizdić kao predstavnik HNK Hajduk .

Sve ovo bila je samo uvertira za veliki, svečani glazbeno-plesni koncert koji će se održati u Spaladium Areni u prosincu kada će KUD Jedinstvo prezentirati svoje stogodišnje postojanje.  

hr Fri Nov 22 2019 14:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd7df0229111c35fd8b45ac/80

PISMO MOJA: Upoznajte 'Struju svijesti': Album 'Sutra' i njihova snažna poruka o stvarnosti

Nastali su tek prošle godine, a već su u vrlo kratkom vremenu oduševili publiku i kritiku
Hrvatska glazbena scena postala je 'teža' za još jedan pokret koji se podosta razlikuje od klasičnih glazbenih izričaja. Pokret naziva 'Struja svijesti' zapravo je bend koji nije htio isticati svoje članove već je glazbom želio poslati snažnu poruku.

Zbilja su u tome i uspjeli pa su tako opjevali trenutno stanje u svijetu te monotonost sadašnjih zbivanja.
- Trenutna situacija u svijetu je definitivno bio okidač za tematiku albuma. U albumu se provlači problem migracija koje su danas jako aktualne, ne samo sa istoka nego i iz naše države. Mladi koji bježe na sjever za nekakvim boljim sutra. Primjerice, pjesma "Ptice" je metafora tog odlaska mladih iz države. Sam album završava pjesmom 'Sutra' koja je ogoljena od ikakve forme i teksta. Ta pjesma bez riječi predstavlja tužnu stvarnost koja nas čeka sutra - pustoš. I naslovnica albuma također aludira na tu pustoš koja dolazi sutra - govore nam iz 'Struje svijesti'.

Nastali su tek prošle godine, a već su u vrlo kratkom vremenu oduševili publiku i kritiku koja je imala samo riječi hvale za glazbu koja nije toliko prisutna u našem radijskom i televizijskom eteru.

- Jako smo zadovoljni kako su ljudi reagirali na čitavu ovu priču. Mislim da je svima pomalo dosadilo brzih plitkih tema i pjesama koje ne nose nikakve dublje  misli u sebi . U svojim smo pjesmama htjeli provući neke ideje filozofskih pravaca egzistencijalizma kao svojevrsnu kritiku današnjem svijetu i obezvrjeđenosti svega - govori nam jedan od članova ovog benda koji je izdao svoj prvi album naziva 'Sutra'.

U stvaranju ove fantastične priče pomogli su im: Andrija Vrdoljak te Mislav i Branimir Norac, a glavna u vizualnom dijelu bila je Lucija Jukić, mlada fotografkinja i snimateljica zaslužna za spotove pjesama.

- Osnovna je poruka svega ovog davanje važnosti glazbi koju stvaramo, bez nužne poveznice s ljudima koji je stvaraju. Nekako sav fokus staviti na glazbu, a ne na nas kao pojedince - zaključuju iz ovog zanimljivog sastava čiji glazbeni zvukovi nisu nikog ostavili ravnodušni.

I vi ih imate priliku poslušati OVDJE jer, kako poručuju, cijeli život protekne u bježanju, a svi onda čekaju to sutra žaleći za svim onim što nisu učinili ranije.

hr Fri Nov 22 2019 14:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5db19db9e03eb64e8b456d/80
Foto: Pixabay

Stiže Crni petak: Hrvati tada više troše nego na Badnjak

Prošlog su prosinca hrvatski građani potrošili 13,5 milijardi kuna, čak milijardu više od predviđenoga, čime je nastavljen višegodišnji rast blagdanske potrošnje posljednjih nekoliko godina. Primjerice, ona je 2016. u prosincu iznosila 11, a prije toga 10 milijardi kuna.

Projekcija za prosinac 2019. još nema, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS), koji tradicionalno objavljuju blagdansku košaricu četveročlane obitelji, no njihov predsjednik Krešimir Sever procjenjuje da će ona ove godine biti na razini prošlogodišnje, pa i nešto veća, a, uz masu koju čine plaće, božićnice, darovi za djecu i neoporezivi dio plaće, objašnjava to i visokim doznakama iz inozemstva. One su lani povećane za 426 milijuna eura i iznosile su 1,17 milijardi eura ukupno. Najveće iznose hrvatski iseljenici šalju iz Njemačke, Švicarske, SAD-a i Austrije, piše Glas Slavonije


Novi trend
U HGK-u skreću pozornost na nove trendove u potrošnji krajem godine, poput Crnog petka, sa Zapada uvezenog Black Fridaya, koji je lani, 23. studenoga, premašio potrošnju na Badnjak i Staru godinu. Iznos fiskalizacije Crnog petka 2018. bio je, ističu u Komori, gotovo 690 milijuna kuna, uz približno 7,2 milijuna fiskaliziranih računa. Usporedbe radi, podatci su Porezne uprave, prošlog Badnjaka, 24. prosinca 2018., fiskalizirano je 6,6 milijuna računa, a iznos fiskalizacije nešto je veći od 558,5 milijuna kuna, dok je 31. prosinca, na Staru godinu, fiskalizirano 6,3 milijuna računa, a njihov iznos je 519,4 milijuna kuna. U Poreznoj upravi upućuju na to da građani najviše troše petkom, a lanjski Badnjak i Silvestrovo pali su na ponedjeljak. Rastrošnost građana na Crni petak u Komori objašnjavaju rasponom sniženja od 20 do 70 posto.


- U načelu je riječ o većim popustima nego tijekom sezonskog sniženja - dodaju u HGK-u, uz poruku da sve veći broj kupaca planira kupnju tijekom Crnog petka.

- Ondje su ona i do 90 posto. Ondje se velika sniženja pogotovo odnose na tehniku. Kod nas se sniženje od 70 posto najčešće odnosi na vrlo malo proizvoda - dodaje Sever. Ističe kako su hrvatski poslodavci i dalje nespremni u javnost izići s podatcima o isplati izdašnih božićnica svojim radnicima, pogotovo nakon podizanja neoporezivnog dijela na 7500 kuna.

Zanimljiva je i amplituda potrošnje građana na Badnjak. Prema podatcima Porezne uprave, 24. prosinca 2016. ona je iznosila 465,6 milijuna kuna, 2017. godine pala je na 288,9 milijuna, a lani se gotovo udvostručila. Slično je i s potrošnjom na dan 31. prosinca u posljednje tri godine. Na Staru godinu 2016. iznos fiskaliziranih računa bio je 406,2 milijuna kuna, 2017. godine pao je na 283,3 milijuna, a lani je narastao na nešto više od 519,4 milijuna kuna.
Od 100 do 500 kuna

Lani je najviše građana, njih 39 posto, na božićne i novogodišnje darove potrošilo između 100 i 500 kuna, a od 500 do 1000 kuna za darove izdvojilo je njih 31 posto. Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je samo devet posto građana, a svaki peti građanin potrošio je na darove manje od 100 kuna ili ih uopće nije kupovao. Bez obzira na raspoloživi budžet, 86 posto građana darove je namijenilo članu obitelji i voljenoj osobi. Već tradicionalno, najviše su se darovale igračke - najviše društvene igre, puzzle i slagalice, koje je pod božićno drvce stavilo gotovo 40 posto ispitanika.

Uz to, kupovala se kozmetika, najviše za njegu lica i tijela, te parfemi - 37 posto, potom obuća i odjeća (36 posto) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25 posto). Nešto više od 16 posto ispitanika odlučilo se darovati neki ukrasni predmet, a elektroniku i uređaje poklonilo je njih 13 posto. U prvom redu se tu misli na mobitele i popratnu opremu, gotovo 40 posto. Rast blagdanske potrošnje za milijardu kuna u odnosu prema projekcijama od 12,5 milijardi kuna objašnjen je krajem prošle godine rastom životnog standarda vidljivom po porastu plaća, rastu zaposlenosti, porastu prometa u trgovini na malo i, naposljetku, rastu BDP-a.
hr Fri Nov 22 2019 12:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd7a04929111c35fd8b4578/80
Foto: HRT

Splitski student sjajnim nizom do astronomskog džeparca!

Na putu do 125.000 kuna Josip je naišao i na nekoliko problema. Već na sedmom pitanju zamolio je pomoć publike.
Naime, student 5. godine Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu Josip Buklijaš, rodom iz Vrgorca otvorio je 13. pitanje za 250.000 kuna!

Trebao je odgovoriti jesu li Hokkaido i Honshu, Honshu i Shikoku, Shikoku i Kyushu ili, pak, Kyushu i Okinawu otoci razdvojeni kanalom Tsugaru koji je preplivala Dina Levačić, piše HRT

- Hokkaido je najsjeverniji otok, a Honshu najveći, istaknuo je natjecatelj dodavši da se sjeća i kako je Dini Levačić bilo hladno pa da bi zato rekao - Hokkaido i Honshu. No kako je iskoristio sve džokere, nije bio voljan riskirati jer su "ipak u igri malo veći novci" te je odustao. Naposljetku je izjavio da bi njegov odgovor bio upravo taj koji ga je i "vukao". Stoga bi, da nije odustao, ponio titulu osvajača dosad najvišeg iznosa u povratničkoj sezoni kviza.

Na svojem sjajnom putu do 125.000 kuna, na 7. pitanju zamolio je pomoć publike. Najčešće je parcijalna, ali može biti totalna, anularna i hibridna. O čemu je riječ?  Publika je s 51 posto glasova odgovorila da je riječ o pomrčini Sunca (a ne derivaciji razlomaka, ugradnji trepavica niti frakturi lubanje). Poklonio joj je povjerenje osvojivši tada 4000 kuna.

Poprilično siguran bio je na sljedećem pitanju te je bez dugoga razmišljanja rekao da je Goran Ivanišević u ljeto 2001., kad je sve bilo spremno za još jedan Wimbledon, bio na 125. mjestu ATP ljestvice. Među ponuđenim odgovorima bili su i 95., 155. te 185. mjesto.

Koliko je, prema Lukinu evanđelju, Ivan Krstitelj stariji od Isusa Krista? Pola godine, godinu dana, pet ili deset godina? Nakon džokerom "pola-pola" sužena izbora na pola i pet godina, njegov je odgovor na 9. pitanje glasio - pola godine.

hr Fri Nov 22 2019 09:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .