Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8148ca2af47f890b8b4578/80

Evo koji je glavni krivac za nakupljanje sala na trbuhu

Stanite na kočnicu! Stresna razdoblja povisuju razinu kortizola u organizmu pa postajemo "navijeni", gladni i u nama prevladava osjećaj unutarnjeg nemira kojeg se teško riješiti

Najčešće ga se naziva “hormonom stresa”. Osim što se luči u stresnim situacijama, bilo mentalno ili fizički zahtjevnima, luči se pojačano i kao odgovor na adrenokortikotropni hormon (ACTH) iz hipofize, pišu 24 sata.

- Kortizol je hormon koji se luči u kori nadbubrežne žlijezde. Moramo ga promatrati kao dio vrlo složenog procesa međusobno povezanih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Spada u skupinu hormona glukokortikoida jer ima učinak na povećanje koncentracije glukoze u krvi, a sudjeluje i u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. Igra ulogu pri stresu i upali te u različitoj mjeri djeluje na brojne organske sustave u ljudskom tijelu - kazal je dr. med. specijalistica obiteljske medicine Jasminka Nedić

Iako je u tijelu zadužen kako bi ga pripremio na rješavanje stresnih situacija (primjerice obrana od napadača, ili glad) problem nastaje kada je kortizol kronično povišen, a naše tijelo stalno dobiva signal da je u opasnosti. 

- Tada se pokreće cijeli niz obrambenih mehanizama na biokemijskoj razini što dovodi u konačnici do neželjenih posljedica visoke razine kortizola - povećanja glukoze u krvi, povišenog krvnog tlaka, poremećenog rada štitnjače, lupanja srca, poremećaja menstrualnog ciklusa kod žena, pretilosti i to osobito - visceralnog tipa (nakupljanja masnih naslaga oko struka), te snižavanja razine testosterona, smanjenja količine mišićnog tkiva, poremećaja raspoloženja, depresije - objašnjava sugovornica. 

Dodaje da ljudi koji pate od visoke razine kortizola, mogu osjećati pojačanu glad, želju za slatkim i slanim. Osim toga, ne mogu se opustiti, i u njima prevladava osjećaj unutarnjeg nemira, a ponekad ih zahvaćaju stanja euforičnosti, anksioznosti, nesanica ili noćno buđenje te znojenje. Tu su i misli koje neprestano naviru, iracionalni strahovi te osjećaj stalne “navijenosti”. 

Visoka razina kortizola potiče i pohranu goriva na mjestima gdje ga je lako moguće iskoristiti, poput masnih naslaga oko struka. 

- Nakon dugotrajnog iscrpljivanja nadbubrežne žlijezde slijedi i faza smanjene razine kortizola u tijelu, kao i obrnut raspored njegova lučenja: više razine kortizola tijekom noći i preniske razine kortizola ujutro. U kasnijim fazama dugotrajne izloženosti stresu razina kortizola može oscilirati od visokih do niskih, ponekad i u rasponu od nekoliko sati u istom danu. Naime, niska razina kortizola posljedica je dugoročne povišene razine kortizola i zadnja je faza rada preopterećenog sustava za regulaciju stresa. Organizam se pretjerano iscrpljuje. Tad nastupaju problemi s elektrolitima, fibromialgija, sindrom kroničnog umora, gubitak koštane mase i moguće frakture te sindrom izgaranja ili tzv. burn-out sindrom - govori dr. Nedić. 

Liječenje se provodi ovisno o ciljnom organskom sustavu koji je pogođen disbalansom razine kortizola to jest nastaloj bolesti, kao što su dijabetes, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, hipertireoza, depresija, dok je duljina liječenja ovisna o nastaloj bolesti.

Pet problema koje uzrokuju povišene razine kortizola

VIŠAK KILOGRAMA 
Za vrijeme razdoblja stresa, kortizol pokušava stvoriti i pohraniti što više energije kako bi je tijelo moglo trošiti poslije. Tijelu govori da uzima više ugljikohidrata i masnoća signalizirajući masnim stanicama da zadržavaju što više masnoće.  

KRONIČAN MANJAK SNA 
I nakon cjelonoćnog sna budimo se s višim razinama kortizola. Već i kratkotrajna neispavanost vodi ka razdražljivosti, a u kombinaciji s kortizolom otvara apetit, što opet vodi ka povećanju težine.  

PROBLEMI SA ŽELUCEM
Visoke razine hormona stresa  uzrokuju i probavne probleme, a sluznica u crijevima postaje osjetljivija te sklona upalama. To je razlog za nastanak čira u vrijeme stresnih razdoblja. 
VISOK TLAK I SRČANE

BOLESTI
Kortizol stišće krvne žile i povisuje krvni tlak te povećava dostavu oksigenizirane krvi. Ovo je odličan mehanizam u situacijama “bori se ili bježi”, ali na dulje staze ima štetan učinak koji može voditi i do srčanog udara.

UTJEČE I NA PLODNOST
Nadbubrežna žlijezda ne može proizvesti kortizol bez hormona progesterona, stoga ga “krade” koliko god joj zatreba, pritom narušavajući hormonalnu ravnotežu u organizmu, pišu 24 sata.

hr Mon Feb 12 2018 08:58:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcdbaef0e4938be0a8b474a/80
Foto: Pixabay

Ovo je šest svakodnevnih navika koje uništavaju vid

Nova istraživanja, objavljena prošlog tjedna, otkrivaju kako možemo drastično smanjiti rizik od lošeg vida...

Londonski znanstvenici obavijestili su da je higijena oka esencijalna za zdravlje, a to se posebno odnosi na osobe koje nose kontaktne leće. 

Ovo novo istraživanje ukazuje na činjenicu da dobar vid nije posljedica sreće nego naše brige o vidu. Optometrist Brendan O'Brien upozorava koje to uobičajene navike mogu utjecati na oštećenje oka i vida.

1. PLIVANJE

Plivanje je iznimno dobro za kardiovaskularno zdravlje, ali ako ne nosite naočale u bazenu, vaše bi oči mogle patiti - posebno ako nosite leće i otvarate oči dok ronite. Voda u bazenima, moru ili rijeci mogu iritirati oči i tako ih učiniti podložnima infekcijama. Također, u vodi postoje mikroorganizmi koji mogu ozbiljno oštetiti oko, a posebno ako nosite leće jer se bakterije za njih "prilijepe" i tako uzorkuju upalu oka. 

2. KORISTITE STARU MASKARU

Svi znamo da se maskara osuši nakon par mjeseci, ali vjerojatno odgađate kupovinu nove jer one mogu biti jako skupe. No, vrijeme da odvojite novac za nju jer se na njoj mogu nakupljati razne bakterije koje mogu uzrokovati crvenilo oka, infekcije a rijetko i sljepoću

3. STALNO GLEDATE U MOBITEL

Mobitel ili kompjutor, svejedno... Važno je znati da će loše utjecati na vaš vid – tako stoji u istraživanjima provedenim na sveučilištu Toledu.
Radi se o plavom svijetlu na ekranima koje se upija vitalnim stanicama mrežnice, te tako "bude" toksične kemikalije, što može dovesti do problema s vidom. Što ste stariji, to ste osjetljiviji na svjetlost ekrana. 

4. PUŠENJE

Pušenje je štetno za zdravlje organizma, pa tako i za oči. Povećava rizik od nastanka sive mrene i makularne degeneracije.  

5. ZABORAVLJATE NOSITI SUNČANE NAOČALE

Sunčane naočale osim što služe za zaštitu od sunca služe i kao zaštita od bilo kakvih štetnih vanjskih utjecaja; vjetra, peludi, prašine, smoga, odbljesaka itd. S obzirom na to da je u današnje vrijeme ozonski omotač tanji i sunčeve zrake lakše prolaze do zemljine površine, sunčane naočale bi se trebale nositi tijekom cijele godine.Nošenjem sunčanih naočala već od malih nogu možemo usporiti nastanak mrene ili degenerativnih promjena na mrežnici. 

6. KORISTITE KAPI ZA OČI

Kapi za oči djeluju tako da pritišću krvne žile u očima kako bi se smanjio protok krvi. No, često korištenje stvara prilagodbu te kapi više neće imati efekta, piše Ordinacija

hr Mon Oct 22 2018 13:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/53ba6ea7179942a033c8264c/80

Ljudi koji često zaboravljaju su zapravo - izuzetno inteligentni

Vrlo je važno da naš mozak zaboravlja nebitne detalje i usmjerava nam fokus na stvari koje će nam pomoći donositi dobre odluke u današnjem svijetu, kaže profesor Blake Richards

Mnogi ljudi zaboravnost pripisuju manjku inteligencije, dok se dobro pamćenje povezuje s većim IQ. Međutim, istraživači sa Sveučilišta u Torontu u Kanadi smatraju da to i nije baš tako. 

Profesori Paul Frankland i Blake Richards kažu kako odlična memorija nikako nije povezana s visokom inteligencijom, zapravo je suprotno - ljudi koji zaboravljaju neke stvari su pametniji. Naime, zdravije i korisnije za mozak je zapamtiti dojam o nečemu, ali zaboraviti sitne detalje. prenosi portal Mystical Raven.

Dio mozga u kojemu se pohranjuju uspomene naziva se hipokampus i taj dio radi sve što može kako bi se riješio nevažnih detalja i usredotočio se na ono što je važno, i to zapamtio. Na taj način se učinkovitije donose inteligentne odluke.

- Pronašli smo dovoljno dokaza iz nedavnog istraživanja o tome da postoje mehanizmi koji potiču gubitak pamćenja i različiti su od onih koji se bave pohranjivanjem informacija - kaže Paul Frankland, izvanredni profesor i stručnjak za neuroznanstveno i mentalno zdravlje.


Istraživači kažu da mozak pretrpan informacijama češće ima poteškoća u donošenju pametnih odluka.

- Previše detalja iz vašeg života, koji nisu važni, možda vas sputavaju u donošenju dobrih odluka. Mozak radi tako da pregazi stare uspomene novima, bitnijima. Izuzetno je važno da naš mozak zaboravlja nebitne detalje i usmjerava naš fokus na stvari koje će nam pomoći donositi dobre odluke u današnjem svijetu - pojasnio je Blake Richards. 

Richards smatra da je u današnje vrijeme važnije, na primjer, znati se dobro koristiti internetom, nego pamtiti kojekakve stvari. Jednim klikom miša na webu možete pronaći gotovo sve što želite znati o nečemu i nema potrebe sve pamtiti.

- U davna vremena ljudi su morali pamtiti važne detalje kako bi preživjeli te je mozak postajao sve veći - da bi imao više mjesta za pohranu informacija. Ali, s napretkom tehnologije nema potrebe za memoriranjem svake sitnice. To što se ne sjećate nekih stvari ne znači da ste glupi već je to pokazatelj da mozak radi kako treba - kaže Richards.

- U svijetu koji se stalno mijenja, stari podaci postaju zastarjeli i nebitni za pamćenje. Uvijek se divimo ljudima koji pamte puno detalja, godina, naziva itd., ali to nije poanta memorije. Uloga sjećanja je da vas učini inteligentnijim čovjekom koji može donijeti odluke s obzirom na okolnosti, a važan aspekt koji vam pomaže u tome jest da ste u mogućnosti zaboraviti neke informacije - dodaje ovaj stručnjak, piše 24 sata

hr Mon Oct 22 2018 13:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcdb1b80e4938610b8b4706/80

Humanitarni koncert "Najmanjima od najmanjih" i ove godine u Splitu

"Najmanjima od najmanjih" naziv je velikog humanitarnog koncerta koji će se drugu godinu zaredom održati u Dvorani Gripe u Splitu. I ove godine će koncert okupiti brojne izvođače, a sav prihod bit će namijenjen za teško bolesnu djecu splitskog Caritasa.
Nakon što je prošle godine humanitarni koncert premašio sva očekivanja s posjetom većom od 5000 ljudi Splićani i njihovi gosti ponovno su pokazali kako najveće srce imaju upravo prema najmanjima, a dokazali kako svaka akcija s plemenitom namjerom na području cijele Lijepe naše uspješno dođe do zacrtanog cilja.

I ove godine tako će sav prihod od ulaznica i uplata građana biti namijenjen teško bolesnoj djeci splitskog Caritasa, a na slavu Bogu i ove godine će koncert okupiti brojne poznate autore i zborove. 

Lijepa glazbena priča iz Splita i ove se godine organizira u sklopu festivala "Dani socijalne zauzetosti", a nastupit će: Ivana Husar Mlinac, Marija Husar Rimac, Alan Hržica, Božja pobjeda, Fra Marin Karačić, Zbor Mihovil, Skac bend Split i Vis Aurora.

Ulaznice po cijeni od 30 (parter) i 50 kuna (tribine) se mogu kupiti preko interneta, ali i na porti samostana Gospe od Zdravlja u Splitu te na porti svetišta Gospe Sinjske u Sinju.
Koncert se održava u subotu, 10. studenog od 20 sati u dvorani Gripe, organizator je Franjevački institut za kulturu mira, pokrovitelji: Splitsko-dalmatinska županija, grad Split, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, HDS ZAMP i Nadbiskupija splitsko-dalmatinska, a cijeli humanitarni koncert bit će pod voditeljskom palicom Danire Matijace.


hr Mon Oct 22 2018 13:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/54c545b5486f9f6e0f8b4cc5/80

Imate osjećaj da će vas uloviti prehlada? Za prevenciju napravite ovih 6 stvari

Znate onaj osjećaj kao da ćete se razboljeti, do ničega vam nije, a prehlada samo što vas nije uhvatila...

Nemojte očajavati! Postoji nekoliko trikova koje možete primjeniti i na vrijeme zaustaviti prehladu!

1. Unosite tekućinu

Pijenje dovoljne količine vode pomaže da vaš imunitet funkcionira poput dobro podmazane mašine. Osim vode, birajte juhe i biljne čajeve.

2. Sokovi od naranče

Svi znamo da bez vitamina C nema ni zdravog imuniteta. Upravo zato je dobro birati svježe cijeđene sokove od naranče koji opskrbljuju organizam tekućinom i vitaminom C. Koristite i drugo viće po želji; jagode, borovnice, kivi, mango...

3. Grgljanje slane vode

U čašu tople vode stavite žličicu soli i grgljajte ujutro i navečer. Pomoći će, pogotovo ako već osjećate upalu i bolno grlo.

4. Zaboravite na slatkiše

Znanstvenici tvrde da konzumiranje namirnica s puno šećera i zasićenih masnoća daje priliku virusima da se šire gornjim dišnim sustavom. Stvar je u tome da slatka i masna hrana može uzrokovati upale koje oslabljuju imunitet.

5. Birajte češnjak

Genijalna namirnica koja je itekako dobro došla u prehrani, pogotovo u sirovom obliku. Izvor je organosumpornih spojeva (poput alicina) koji imaju imunomodulatorna svojstva i ublažavaju simptome gripe i prehlade. 

6. Puno odmora

Odmor je jako važan jer pomaže imunološkom sistemu da se bori protiv bolesti i prehlada. Odmarajte koliko god možete i spavajte po noći bez da provodite vrijeme na mobitelu. Tijelo će vam biti zahvalno na konkretnom odmoru, piše Ordinacija

hr Mon Oct 22 2018 12:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .