Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

INTERVJU Kujundžić: Nema privatnih ordinacija, liječnici neće moći s njima sami raspolagati

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu komentirao je neke od glavnih primjedbi iznesenih na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti te pojasnio promjene koje predlaže, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je prošao e-savjetovanje, proteklih je tjedana javno izneseno niz primjedbi, a glavna je da se radi o potpunoj privatizaciji primarne zaštite, a svoje nezadovoljstvo iskazale su i  županije. Hoćete li neke odredbe ipak mijenjati?

Na prijedlog zakona stiglo je oko 5300 prijedloga i sugestija koje analiziramo i mogu reći da ćemo sve što je korisno uzeti u obzir. Ovim izmjenama sustav uređujemo i pritom nikoga ne želimo zakinuti. Umjesto pojmova zakupa i koncesija koje smo imali dosad uvodimo pojam ordinacije, no to nije nikakva privatna ordinacija niti znači privatizaciju primarne zaštite. Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira. Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama kao što su poplave i slično.

Kakva će biti uloga domova zdravlja i ovlasti županija kao njihovih vlasnika. Tvrdi se naime se domovi zdravlja ovim ukidaju, da će izgubiti većinu prihoda dok će im ostati neodrživi fiksni rashodi za zgade i administraciju?

Zakonom je već definirano koje su ingerencije županije i tu se ništa ne mijenja. Županije će i dalje organizirati primarnu zaštitu na svom području, odnosno ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije. No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, da angažiraju specijaliste iz bolnica, da otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja. To bi trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira. To će donijeti veću zaradu županijama, koje će zatim lakše moći financirati ordinacije u mjestima gdje je manje pacijenata i koja su za liječnike manja atraktivna. 

Neka su istraživanja pokazala da desetak posto liječnika ne želi ući u sustav ordinacija već da žele ostati pri domu zdravlja. Dosad je 30 posto ordinacija po zakonu moralo ostati pri doma zdravlja, hoće li i u novom zakonu ostati slična mogućnost? 

Ostavit ćemo takvu mogućnost, no zasad još nismo odredili koji će to postotak biti. Nikoga ne želimo nagovarati a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo kroz posebnu uredbu o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja a imaju veliki broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći sustav je doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi bez obzira koliko radili.  Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezulate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka.

U prijedlogu zakona predviđa se i mogućnost prijenosa ordinacija na drugog liječnika pri odlasku u mirovinu. Hoće li o tome liječnici odlučivati samostalno i koji će biti kriteriji za to?

Nema automatskog prijenosa, nego se raspisuje natječaj. Liječnik će u ordinaciji moći zaposliti mladog liječnika, no to ni u kom slučaju ne znači da će on automatski moći naslijediti tu ordinaciju. Po odlasku u mirovinu ići će se na javni natječaj koji će raspisati županija. Uz to, da bi netko mogao uopće dobiti status budućeg nositelja ordinacije, on će u toj ordinaciji morati prethodno raditi godinu do dvije dana te dobiti potpise pacijenata da ga žele kao njihovog budućeg liječnika, što je osnova za sklapanje ugovora s HZZO-om. 

Što će biti sa 111 ljekarni pri domovima zdravlja, hoće li ih sadašnji zakupci zaista dobiti besplatno te s njima raspolagati kako žele?

Dok rade mogu biti u statusu kakav imaju sada, a to znači da u tom prostoru mogu raditi na temelju ugovora s HZZO-om. No, kada odlaze u mirovinu prostor se vraća vlasniku, županiji ili gradu, koja će ga zatim iznajmiti za ljekarničku djelatnost nekom drugom nakon provedenog natječaja. Dakle, ti će prostori biti na transparentan način preneseni na nekog drugog koji će ih plaćati po tržišnim uvjetima.

Kritičari prijedloga zakona tvrde da ni ove izmjene neće motivirati liječnike, posebno mlade, da idu raditi u manja mjesta. 

U zakonu predviđamo mjere kojima ih želimo motivirati za to. Mi s jedne strane želimo čuvati dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge prema pacijentima, a s druge strane su nam važni ljudski resursi i interes liječnika da ostanu u Hrvatskoj, da rade i za to budu motivirani. U depriviranim područjima, gdje nema dovoljnog broja pacijenata po jednom timu, liječnicima se već sada isplaćuje glavarina kao da imaju standardom predviđeni puni broj pacijenata. Sada uvodimo i mogućnost da jedan liječnik preuzme i vodi više ordinacija, po dvije tri ordinacije na svom području, pa da primjerice pacijente u jednom selu prima utorkom od 8 do 10, u drugom od 11 do 13, u treće selo odlazi srijedom itd. Također, po uzoru na Finsku, Norvešku i Kinu uvodimo i tzv. mobilne ordinacije. To su male mobilne kućice, opremljene kao ambulante, kojima će liječnik moći obilaziti pacijente u različitim mjestima. Liječnika time želimo primaći populaciji koja je sve starija i teško može do ordinacije, jer ih nema tko voziti niti imaju novca za platiti prijevoz. U tom dijelu nam se otvara mogućnost da apliciramo i novac dobijemo iz EU fondova.

Stječe se dojam da se liječnicima u primarnoj zaštiti ovih zakonom daju neke pogodnosti koje se vrijede i za bolničke doktore, poput mogućnosti da rade do 70-te godine života ili mogućnost privatnog rada.

Nema razlike. Nitko neće automatizmom moći dobiti mogućnost da radi do 70. godine već će se, kao i sada, suglasnost davati samo uz prethodno mišljenje vlasnika doma zdravlja ili bolnice. To će biti u slučajevima kada u nekom domu zdravlja nema tko raditi, odnosno gdje nema mlađih kolega koji čekaju da mogu preuzeti ordinaciju. Što se tiče mogućnosti privatnog rada, on je moguć isključivo izvan radnog vremena i nikako ne na uštrb pacijenata koji su osigurani preko HZZO-a. Mislim da u primarnoj zaštiti za tim neće biti potrebe jer će liječnici kroz novi model biti dovoljno motivirani da mogu zaraditi pristojne plaće ako imaju puni tim. 

U Hrvatskoj je ukinut obvezni pripravnički staž mladim liječnicima. Hrvatska liječnička komora (HLK) predlaže uvođenje tzv. sekundarijata kao modela edukacije odmah po završetku fakulteta kao jednu od mjera za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj.

Bez obzira kako ga nazvali, naći ćemo formu da s tim programom krenemo od iduće godine. U sadržajnom smislu svi se slažemo da je to potrebno, da mladi liječnici odmah po završetku fakulteta trebaju dobiti posao i imati plaću, a time ih ujedno zadržavamo u Hrvatskoj. Razgovarali smo s predstavnicima mladih liječnika i oni drže da bi bilo dobro da nakon fakulteta prođu dodatnu edukaciju i praktično se upoznaju s radom u bolnici. Program koji završavamo predviđa da oni, uz mentorstvo, tijekom 6-12 mjeseci dio vremena provedu u hitnoj bolničkoj službi, mjesec dana u hitnoj izvanbolničkoj službi, po nekoliko tjedana u rađaoni, na pedijatriji itd. Tako će moći steći praktična znanja koja će im olakšavati samostalan rad i stjecanje kompetencija. Pripravnički staž ukinut je 2008. u fazi pregovora o pristupanju EU, a njegova provedba završava iduće godine. U međuvremenu su medicinski fakulteti trebali prilagoditi svoje programe da se ta praktična znanja steknu prije izlaska s fakulteta no to nije provedeno do kraja. Novim zakonom uvodimo i petogodišnje planiranje specijalizacija kako bi se raspisivale u skladu s potrebama, iako nažalost, i sada imamo određeni broj otvorenih specijalizacije na koje se nitko ne javlja. Razlog je to što bi primjerice, netko želio specijalizaciju iz dermatologije dobiti u Zagrebu na Šalati, a nude mu je bolnice u Sisku ili Bjelovaru.

hr Sun May 20 2018 09:47:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58875a161eea8fc6248b45ce/80
Foto: Wikipedia

Zrakoplov Croatia Airlinesa zbog kvara vraćen u München

Kako su nam potvrdili u nacionalnom avioprijevozniku, došlo je do manjeg kvara nakon kojeg se posada odlučila vratiti. Nakon slijetanja, na avionu je obavljen tehnički pregled

Zrakoplov Dash 8 Croatia Airlinesa, koji je jutros u 10.15 poletio iz Münchena za Rijeku, vratio se nedugo nakon toga u zračnu luku glavnog grada Bavarske.

Kako su nam potvrdili u nacionalnom avioprijevozniku, došlo je do manjeg kvara nakon kojeg se posada odlučila vratiti. Nakon slijetanja, na avionu je obavljen tehnički pregled.

I na web stranici minhenskog aerodroma navedeno je da je današnji let za Rijeku OU4435 odgođen, piše 24sata.hr

hr Sun Jun 24 2018 14:43:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd94ecb473980e4c8b45a5/80

Djelomice sunčano, ali i dalje relativno svježe, uz buru

Idućih dana bit će dosta sunčana vremena, uz uglavnom suho, ali i vjetrovito vrijeme, osobito na Jadranu, gdje će do sredine idućeg tjedna puhati povremeno umjerena i jaka bura i sjeverozapadnjak. Temperatura zraka u postupnom porastu, osobito u unutrašnjosti.
U  istočnoj Hrvatskoj djelomice sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom, samo ponegde uz mogućnost za malo kiše. Puhat će mjestimice umjeren sjeverozapadni vjetar. Najniža temperatura od 10 do 12 °C, a najviša između 21 i 23 °C.

Podjednako relativno svježe za ovaj dio lipnja bit će i u središnjoj Hrvatskoj, uz također djelomice sunčano vrijeme s uglavnom slabim vjetrom.

U gorskim krajevima uz umjeren razvoj oblaka ponegdje može biti kratkotrajnih pljuskova. Na sjevernom Jadranu pretežno sunčano i toplo. Uz obalu će puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita u prvom dijelu dana s olujnim udarima. Najniža jutarnja temperatura zraka od 7 do 10 °C, uz obalu između 15 i 17 °C, a najviša dnevna između 18 i 20 °C, na moru od 24 do 26 °C. 

U Dalmaciji pretežno sunčano, ujutro uz umjerenu do jaku buru, a sredinom dana i poslijepodne na otvorenom moru sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od 16 do 19 °C, u unutrašnjosti malo niža, a najviša dnevna između 24 i 27 °C.

I na jugu Hrvatske pretežno sunčano i danju vrlo toplo. Uz obalu će ujutro puhati umjerena do jaka bura, a tijekom dana prema otvorenom moru sjeverozapadnjak. 

Novi tjedan - većinom suho, ali relativno svježe, osobito na Jadranu i vjetrovito

Idućih dana u unutrašnjosti
 djelomice sunčano uz postupan porast temperature zraka. U ponedjeljak i utorak, te osobito potkraj idućeg tjedna uz povremeno više oblaka ponegdje može pasti i malo kiše. Puhat će mjestimice umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Na Jadranu idućih dana barem djelomice sunčano, ali i vjetrovito, osobito do sredine idućeg tjedna. Potkraj tjedna na sjevernom dijelu ponegdje kiša i pljuskovi. Puhat će umjerena, povremeno jaka i olujna bura i sjeverozapadnjak, piše HRT.
hr Sun Jun 24 2018 07:58:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Crobarometar: Izbori dolaze, a brojke pokazuju da Kolinda Grabar-Kitarović ima razloga za zabrinutost

Dnevnik Nove TV donosi drugi dio istraživanja o raspoloženju građana prema političarima, ali i radu predsjednice

Predsjednica i Vlada u lipnju su razmijenili niz teških riječi. Predsjednica je kao nikada do sada Vladu optužila da ne provodi reforme. Jesu li tu kritiku građani prepoznali kao njezinu želju da se neke stvari promijene ili kao skupljanje političkih bodova za drugi mandat?

Dnevnik Nove TV donosi drugi dio istraživanja o raspoloženju građana prema političarima, ali i radu predsjednice.

Predsjednica Republike je izgubila u srazu s Vladom, sudeći prema raspoloženju građana. Sada njezin rad podupire 46 posto, a ne podupire 45 posto. Ne zna njih 9 posto. 

Gdje se istopila potpora predsjednici? Ona je gubi već 5 mjeseci. Izgubila je točno 10 posto potpore. Kod HDZ-a ne, ondje i dalje uživa potporu od 80 posto. Što se tiče ostalih stranaka, njezin rad podupire 25 posto SDP-ovih birača, 53 posto birača Mosta i 40 posto birača Živog zida.

TREBA LI SE PREDSJEDNICA ZABRINUTI? DA!

Predsjednica gubi potporu među biračima, a izbori dolaze. I ima razloga za zabrinutost. A kada se vidi kako je u istom mandatu stajao njezin prethodnik, a gdje je sada, mogla bi nešto i promijeniti. Ivo Josipović je u istom razdoblju svojeg mandata imao 71 posto građana koji su odobravali njegov rad. Kada je popularnost u pitanju, 81 posto građana imalo je o njemu 2013. pozitivan dojam.

TKO SU NAJPOPULARNIJI, A TKO NAJNEPOPULARNIJI POLITIČARI?

Predsjednica je i dalje najpopularnija pa o njoj pozitivan dojam ima 59 posto, a negativan 33 posto. No i tu se topi potpora. 

Na drugom je mjestu Ivan Vilibor Sinčić. O njemu pozitivan dojam ima 46 posto, negativan njih 39 posto, ali i on već peti mjesec gubi popularnost. 
Božo Petrov i dalje dijeli građane. Tako o njemu 44 posto ima pozitivan dojam, a negativan njih 42 posto.

Andrej Plenković trenutačno može računati da o njemu pozitivan dojam ima 35 posto, a negativan njih 54 posto. To je njegov najlošiji rejting. 

Davor Bernardić, isto tako, nije popularan, kao ni premijer. O njemu negativan dojam ima 54 posto građana, a pozitivan 25 posto. Njemu je ovo drugi najlošiji rezultat koji ima kod građana.

TKO SU NAJPOPULARNIJI POLITIČARI U 4 VELIKE STRANKE

Kod HDZ-ovih birača nema promjene i ondje je i dalje Kolinda Grabar-Kitarović najpopularnija, s potporom od 88 posto, odmah iz nje Andrej Plenković, s potporom od 87 posto, a na kraju postojani Milan Bandić, koji je za 64 posto HDZ-ovih birača prvi izbor.

SDP-ovi birači, ako ih se pita, odabrali bi Anku Mrak Taritaš, s potporom od 75 posto. Potom je tu Davor Bernardić, s potporom od 55 posto, a na kraju Ivan Vilibor Sinčić, kojeg 49 posto birača SDP-a smatra pozitivnim.

Biračima Živog zida nema pitanja i lider im je Ivan Vilibor Sinčić, s potporom od 81 posto, potom Kolinda Grabar-Kitarović, s potporom od 55 posto, a na trećem mjestu, s istom potporom od 47 posto, su Bandić i Petrov.

Božo Petrov je lider kod birača Mosta. O njemu pozitivan dojam ima 88 posto birača, zatim je tu Kolinda Grabar-Kitarović, s potporom od 74 posto, a na kraju Ivan Vilibor Sinčić, s potporom od 53 posto birača. - piše Dnevnik

hr Sat Jun 23 2018 20:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e7d872af47f53428b475e/80
Foto: D.N.

Gotov Split Pride 2018.: U povorci sudjelovalo više stotina ljudi

Okupljanje je počelo u 17, a službeni program u 18 sati
Danas, 23. lipnja 2018. godine u Splitu održao se osmi Split Pride pod nazivom "Hod za ljubav" koji je tradicionalno u Đardinu počeo okupljanjem u 17 sati, a službeni program u 18 sati  formiranjem Povorke ponosa koja je prošetala kroz Grad. U povorci je hodalo preko 200 ljude te nije zabilježen niti jedan incident. 

18,51 - Gotov je splitski Pride. Sudjelovalo je nekoliko stotina ljudi i sve je prošlo bez incidenata.

18,37 - Povorka se vratila u Đardin, odnosno u ograđeni dio jer je tu i Fan zona gdje se gleda Svjetsko prvenstvo. Za govornicom je stala Mirta Barić i obratila se okupljenima. 

- Važno je prihvaćati ne samo našu zajednicu, već sve diskriminirane manjine u cijeloj državi. Želimo reći onima koji su protiv nas da ih razumijemo jer na stvari koje su nam nepoznate, nekako ćemo ih instinktivno odbaciti, ali treba nam samo malo volje za educiranje i onda možemo svi skupa doći do prihvaćanja. Mi smo tu svaki dan, i unutar i izvan svoja četiri zida i spremni smo se boriti da nas se prihvati. - rekla je Mirta između ostalog te pozvala sve na after party u Kocki.

18,25 - Povorka se zaustavila kod Stare gradske vijećnice na Narodnom trgu. 



18,22 -  Ugledali smo Josipa Milata u povorci Hod za ljubav. I Splićani Juricu Pavičića i Feđu Klarića svojim sudjelovanjem pružili su podršku.

18,17 - Povorka u kojoj se nalazi nekoliko stotina ljudi je upravo na Rivi gdje sve protječe mirno. 



18,11 - Povorka je stigla do Marmontove. Jedan od promatrača pokazivao je sudionicima srednji prst, policija je odmah reagirala te ga upozorila. 

18,00 - Povorka ponosa je krenula.



17,40 - U Đardin je stigao predsjednik splitskog SDP-a Goran Kotur. 

- Splitski SDP podržava ljudska prava. Nadam se da će gradonačelnik i župan prihvatiti našu sugestiju da dođu na Pride i pokažu da je Split grad za sve. - rekao je Kotur.

Ranije objavljeno:

Dio sudionika povorke već je stigao u Đardin, a na samom početku koordinatorica ovogodišnjeg Pride-a Nikolina Banić obratila se medijma.

- Očekujem da će biti oko 200, 300 sudionika, no to nije pokazatelj vrijednosti. Očekujem da neće biti nereda, a kasnije spremamo i odličan tulum. - rekla je.

Na pitanje je li porasla tolerancija LGBTQ zajednice u Splitu kazala je da jest. 

- Ljudi se privikavaju. Pride-ovi se rade zbog LGBTQ zajednice jednom godišnje, ali i zbog šire društvene zajednice kako bi porasla svijest. 

Porazgovarali smo i s nekima od sudionika... 

- Došla sam danas na Pride jer podržavam sve te ljude i cijenim. Svi smo mi ljudi i od svega je najbitnija ljubav. - rekla nam je 20-godišnja sudionica.

- Jako mi je drago što se Pride održava u Splitu. Znam da su neki ljudi u dilemi treba li se to održavati ili ne, ali smatram da je Split pravi grad gdje se Povorka ponosa treba održavati. - rekla je druga sudionica koja je također željela ostati anonimna. 

Split Pride 2018. možete uživo pratiti na našem portalu od 18 sati. 
hr Sat Jun 23 2018 18:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .