Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

INTERVJU Kujundžić: Nema privatnih ordinacija, liječnici neće moći s njima sami raspolagati

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu komentirao je neke od glavnih primjedbi iznesenih na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti te pojasnio promjene koje predlaže, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je prošao e-savjetovanje, proteklih je tjedana javno izneseno niz primjedbi, a glavna je da se radi o potpunoj privatizaciji primarne zaštite, a svoje nezadovoljstvo iskazale su i  županije. Hoćete li neke odredbe ipak mijenjati?

Na prijedlog zakona stiglo je oko 5300 prijedloga i sugestija koje analiziramo i mogu reći da ćemo sve što je korisno uzeti u obzir. Ovim izmjenama sustav uređujemo i pritom nikoga ne želimo zakinuti. Umjesto pojmova zakupa i koncesija koje smo imali dosad uvodimo pojam ordinacije, no to nije nikakva privatna ordinacija niti znači privatizaciju primarne zaštite. Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira. Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama kao što su poplave i slično.

Kakva će biti uloga domova zdravlja i ovlasti županija kao njihovih vlasnika. Tvrdi se naime se domovi zdravlja ovim ukidaju, da će izgubiti većinu prihoda dok će im ostati neodrživi fiksni rashodi za zgade i administraciju?

Zakonom je već definirano koje su ingerencije županije i tu se ništa ne mijenja. Županije će i dalje organizirati primarnu zaštitu na svom području, odnosno ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije. No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, da angažiraju specijaliste iz bolnica, da otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja. To bi trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira. To će donijeti veću zaradu županijama, koje će zatim lakše moći financirati ordinacije u mjestima gdje je manje pacijenata i koja su za liječnike manja atraktivna. 

Neka su istraživanja pokazala da desetak posto liječnika ne želi ući u sustav ordinacija već da žele ostati pri domu zdravlja. Dosad je 30 posto ordinacija po zakonu moralo ostati pri doma zdravlja, hoće li i u novom zakonu ostati slična mogućnost? 

Ostavit ćemo takvu mogućnost, no zasad još nismo odredili koji će to postotak biti. Nikoga ne želimo nagovarati a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo kroz posebnu uredbu o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja a imaju veliki broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći sustav je doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi bez obzira koliko radili.  Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezulate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka.

U prijedlogu zakona predviđa se i mogućnost prijenosa ordinacija na drugog liječnika pri odlasku u mirovinu. Hoće li o tome liječnici odlučivati samostalno i koji će biti kriteriji za to?

Nema automatskog prijenosa, nego se raspisuje natječaj. Liječnik će u ordinaciji moći zaposliti mladog liječnika, no to ni u kom slučaju ne znači da će on automatski moći naslijediti tu ordinaciju. Po odlasku u mirovinu ići će se na javni natječaj koji će raspisati županija. Uz to, da bi netko mogao uopće dobiti status budućeg nositelja ordinacije, on će u toj ordinaciji morati prethodno raditi godinu do dvije dana te dobiti potpise pacijenata da ga žele kao njihovog budućeg liječnika, što je osnova za sklapanje ugovora s HZZO-om. 

Što će biti sa 111 ljekarni pri domovima zdravlja, hoće li ih sadašnji zakupci zaista dobiti besplatno te s njima raspolagati kako žele?

Dok rade mogu biti u statusu kakav imaju sada, a to znači da u tom prostoru mogu raditi na temelju ugovora s HZZO-om. No, kada odlaze u mirovinu prostor se vraća vlasniku, županiji ili gradu, koja će ga zatim iznajmiti za ljekarničku djelatnost nekom drugom nakon provedenog natječaja. Dakle, ti će prostori biti na transparentan način preneseni na nekog drugog koji će ih plaćati po tržišnim uvjetima.

Kritičari prijedloga zakona tvrde da ni ove izmjene neće motivirati liječnike, posebno mlade, da idu raditi u manja mjesta. 

U zakonu predviđamo mjere kojima ih želimo motivirati za to. Mi s jedne strane želimo čuvati dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge prema pacijentima, a s druge strane su nam važni ljudski resursi i interes liječnika da ostanu u Hrvatskoj, da rade i za to budu motivirani. U depriviranim područjima, gdje nema dovoljnog broja pacijenata po jednom timu, liječnicima se već sada isplaćuje glavarina kao da imaju standardom predviđeni puni broj pacijenata. Sada uvodimo i mogućnost da jedan liječnik preuzme i vodi više ordinacija, po dvije tri ordinacije na svom području, pa da primjerice pacijente u jednom selu prima utorkom od 8 do 10, u drugom od 11 do 13, u treće selo odlazi srijedom itd. Također, po uzoru na Finsku, Norvešku i Kinu uvodimo i tzv. mobilne ordinacije. To su male mobilne kućice, opremljene kao ambulante, kojima će liječnik moći obilaziti pacijente u različitim mjestima. Liječnika time želimo primaći populaciji koja je sve starija i teško može do ordinacije, jer ih nema tko voziti niti imaju novca za platiti prijevoz. U tom dijelu nam se otvara mogućnost da apliciramo i novac dobijemo iz EU fondova.

Stječe se dojam da se liječnicima u primarnoj zaštiti ovih zakonom daju neke pogodnosti koje se vrijede i za bolničke doktore, poput mogućnosti da rade do 70-te godine života ili mogućnost privatnog rada.

Nema razlike. Nitko neće automatizmom moći dobiti mogućnost da radi do 70. godine već će se, kao i sada, suglasnost davati samo uz prethodno mišljenje vlasnika doma zdravlja ili bolnice. To će biti u slučajevima kada u nekom domu zdravlja nema tko raditi, odnosno gdje nema mlađih kolega koji čekaju da mogu preuzeti ordinaciju. Što se tiče mogućnosti privatnog rada, on je moguć isključivo izvan radnog vremena i nikako ne na uštrb pacijenata koji su osigurani preko HZZO-a. Mislim da u primarnoj zaštiti za tim neće biti potrebe jer će liječnici kroz novi model biti dovoljno motivirani da mogu zaraditi pristojne plaće ako imaju puni tim. 

U Hrvatskoj je ukinut obvezni pripravnički staž mladim liječnicima. Hrvatska liječnička komora (HLK) predlaže uvođenje tzv. sekundarijata kao modela edukacije odmah po završetku fakulteta kao jednu od mjera za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj.

Bez obzira kako ga nazvali, naći ćemo formu da s tim programom krenemo od iduće godine. U sadržajnom smislu svi se slažemo da je to potrebno, da mladi liječnici odmah po završetku fakulteta trebaju dobiti posao i imati plaću, a time ih ujedno zadržavamo u Hrvatskoj. Razgovarali smo s predstavnicima mladih liječnika i oni drže da bi bilo dobro da nakon fakulteta prođu dodatnu edukaciju i praktično se upoznaju s radom u bolnici. Program koji završavamo predviđa da oni, uz mentorstvo, tijekom 6-12 mjeseci dio vremena provedu u hitnoj bolničkoj službi, mjesec dana u hitnoj izvanbolničkoj službi, po nekoliko tjedana u rađaoni, na pedijatriji itd. Tako će moći steći praktična znanja koja će im olakšavati samostalan rad i stjecanje kompetencija. Pripravnički staž ukinut je 2008. u fazi pregovora o pristupanju EU, a njegova provedba završava iduće godine. U međuvremenu su medicinski fakulteti trebali prilagoditi svoje programe da se ta praktična znanja steknu prije izlaska s fakulteta no to nije provedeno do kraja. Novim zakonom uvodimo i petogodišnje planiranje specijalizacija kako bi se raspisivale u skladu s potrebama, iako nažalost, i sada imamo određeni broj otvorenih specijalizacije na koje se nitko ne javlja. Razlog je to što bi primjerice, netko želio specijalizaciju iz dermatologije dobiti u Zagrebu na Šalati, a nude mu je bolnice u Sisku ili Bjelovaru.

hr Sun May 20 2018 09:47:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba67a25cb557ac9b28b4799/80

Šušur u splitskom Đardinu povodom Mediteranskog dana obale: Ribe, školjke, bicikl za reciklažu i razne igre privukli su veliki broj djece i mladih

Udruga Mala filozofija bavi se razvojem kritičkog mišljenja i projektima od ekološkog značaja kroz školski program

"Sredozemna medvjedica ugrožena je vrsta, jer su ljudi uništili njezin dom, bacali su puno smeća i sad ih ima jako malo", "U more se ni slučajno ne smije bacati plastični otpad, jer se životinje mogu otrovati i nasukati" – sve to moglo se čuti u subotu ujutro iz dječjih usta nakon radionice Udruge Mala filozofija, pod nazivom "Anuška, sredozemna medvjedica", koja je održana u Strossmayerovu perivoju (park Đardin), u sklopu obilježavanja Mediteranskog dana obale. Za najmlađe, koji su svojim pitanjima, maštovitim dosjetkama i zanimljivim zaključcima oživjeli Strossmayerov perivoj, upriličeno je više radionica ovisno o dobi, a zajedničke teme bile su biljni i životinjski svijet mediteranskog podneblja i očuvanje okoliša. 

Aktivisti Male filozofije tako su se pobrinuli da polaznicima kroz zabavu pruže vrijedne informacije, pa su održali još tri različite radionice: "Photo hunting" za tinejdžere – interaktivnu igru traženja i fotografiranja zadanih objekata kroz šetnju po gradu, edukativni kviz "Što znam o Mediteranu" i turnir "Mediteran" za djecu školske dobi.

„Udruga se najviše bavi razvojem kritičkog mišljenja, a u pripremi je i istraživački projekt o zastupljenosti tema od ekološkog značaja kroz školski program“ – kazao je predsjednik Male filozofije i profesor na splitskom Filozofskom fakultetu Bruno Ćurko. Najavio je i da uskoro izlazi knjiga s pedeset fotografija Stipe Suraća, čiju je izložbu "Legende Mediterana" moguće vidjeti u Galeriji Muzeja grada Splita i kojom je otvoren ovogodišnji Mediteranski dan obale. Svaka od fotografija bit će popraćena pričom. 

ReCan fondacija predstavila je projekt "ReCan bicikl: pedaliranjem do prvog stadija reciklaže limenki", a mogli su ga isprobati svi zainteresirani posjetitelji. Namjera projekta je postati spona između proizvođača limenki, distributera pića, potrošača, komunalnih tvrtki i centara za otkup recikliranog materijala, pojasnila je Milica Vujović, koordinatorica projekta za Crnu Goru. Ona nam je otkrila i da se aluminijske limenke mogu sto posto reciklirati, dok je primjerice, za razgradnju samo jedne limenke potrebno više od dvjesta godina. 

Živo je bilo i na promotivnom štandu Sveučilišnog odjela za studije mora, na kojem se kroz lupu moglo vidjeti teksturu ježeva, školjki i rakova, kao i upoznati se s morskim vrstama u akvariju. Zbog sve većih temperatura i podmorski ekosustav se mijenja, pa je tako uz dosadašnje morske jedinke, zadnjih godina zabilježena i pojava invazivnih vrsta, kao što su primjerice invazivne kamenice, pojasnila nam je stručna suradnica na Odjelu nastave Jelena Nejašmić.

Svoje aktivnosti na promotivnim štandovima predstavili su organizator Mediteranskog dana obale – Centar za upravljanje obalom (PAP/RAC) te partneri: Hrvatski hidrografski institut, RERA SD, Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, Ekonomski fakultet, Pomorski fakultet te Institut Plavi svijet, Udruga Sunce, CEDRA, Muzej grada Kaštela, Gimnazija Vladimir Nazor i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije. 

Za one koji nisu stigli u subotu prošetati Strossmayerovim perivojem, svi štandovi bit će ponovno otvoreni u nedjelju, 23. rujna od 16.00 do 19.30 sati te u utorak, 25. rujna od 14.00 do 17.00 sati. Točne satnice početka radionica provjerite u programu događanja na www.coastday.org

hr Sat Sep 22 2018 19:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba669e2cb557a0fa98b49fc/80
Foto: FB Grad Split

Dovršen novi mural "Galeb i ja" na istočnom ulazu u Split!

Murali su oslikani u sklopu xSTaticJam-a

Muralom "Galeb i ja" splitskog umjetnika Senkone završeno je oslikavanje istočnog ulaza u Split u sklopu xSTaticJam 2018. Na suprotnoj strani nadvožnjaka na križanju Ulice Zbora narodne garde i Poljičke, mural "Nocturno" oslikao je američki graffiti umjetnik EWOK


xSTaticJAM - Graffiti okupljanje započelo je 27. kolovoza školom grafita za mlade i njihovim oslikavanjem pothodnika na Skalicama, nastavio se dvodnevnim okupljanjem međunarodnih graffitera na Turskoj kuli i kulminirao prošlih 10 dana na ulazu u grad. 

Obnavljanjem ovog urbanog festivala u Split su se ponovno vratili graffiti kao umjetnička disciplina, po prvi put obuhvativši i edukaciju najmlađih, što u konačnici stvara pretpostavku za razvijanje ovakvog oblika umjetničkog izražavanja.



hr Sat Sep 22 2018 18:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591e9844b9e03e55138b4582/80
Foto: D.N.

Caruju Tommy, AD Plastik i Studenac, Braća Pivac imali prihode veće od milijardu kuna

Najlošiji status na nacionalnoj ljestvici za 2017. dalmatinski su poduzetnici “zaradili” kada su u pitanju ekonomičnosti poslovanja po kojoj su na 8. mjestu.

S više od 76 tisuća zaposlenih poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije drugi su u državi, a treće im je mjesto pripalo gledaju li se prihodi ostvareni u protekloj godini. Iznosili su, pokazuje analiza Financijske agencije, ukupno 46 milijardi kuna, dok je neto dobit za svih 13.211 poduzetnika dosegnula 1,7 milijardi kuna. Najlošiji status na nacionalnoj ljestvici za 2017. dalmatinski su poduzetnici “zaradili” kada su u pitanju ekonomičnosti poslovanja po kojoj su na 8. mjestu, produktivnost rada mjerena odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih u kojoj zauzimaju 9. poziciju, te produktivnost mjerena odnosom neto dobiti i broja zaposlenih u čemu su 10.

“Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti. Osim poduzetnika Splita, više od milijardu kuna prihoda ostvarili su i poduzetnici Solina, Kaštela, Omiša, Vrgorca, Dugopolja, Trogira i Makarske”, stoji u analizi Fine.

Uvjerljivo najjači igrač gleda li se po prihodima trgovački je lanac Tommy s više od 2,7 milijardi kuna u protekloj godini. Prvi je i s 2700 zaposlenih i dobiti od 148 milijuna kuna. Još jedan trgovac - Poljacima nedavno prodani Studenac lani je imao 1,65 milijardi kuna prihoda, 2580 zaposlenih i 86 milijuna kuna dobiti. Mesna industrija Braća Pivac također spada u regionalne pokretače, s prihodima većim od 1,1 milijardu kuna, 1111 djelatnika i 18,6 milijuna kuna dobiti., piše Poslovni

Među velikanima je, naravno, i solinski AD plastik s 894 milijuna kuna prihoda u 2017. te 53 milijuna kuna dobiti.

hr Sat Sep 22 2018 17:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba646fccb557a8ea08b4b9a/80

Big Blue na splitski način: u nedjelju UPA Rostrum u akciji čišćenja podmorja u Vranjicu

Nakon što je jutros u Đardinu počela glavnina događaja u sklopu proslave Mediteranskog dana obale, obilježavanje tog dana se nastavlja i drugim aktivnostima.

Ronioci Udruge podmorskih aktivnosti Rostrum, skupa s članovima Ronilačko-ekološkog kluba Solin, u nedjelju, 23. rujna čistit će podmorje u Vranjicu. U akciji čiji je cilj podizanje ekološke svijesti, pomoć će pružiti i članovi lokalnog vatrogasnog društva, kao i volonteri zaduženi za prihvat i odvoženje otpada, a ronioci pozivaju sve zainteresirane da ih podrže. Okupljanje počinje u 9:00 sati, a uron se očekuje oko 10:15 sati. 

Vranjičko čišćenje podmorja samo je jedno od dvadesetak akcija godišnje, koliko ih volonteri UPA Rostrum imaju običaj provesti tijekom godine. Osim fascinantnih prizora iz zeleno modrih morskih dubina, podmorski svijet, nažalost, krije i nezanemarive količine otpada. Glavni krivac za to, kako ističe tajnik Rostruma Marko Lete, je ljudski faktor. Upravo zato neophodno je kontinuirano raditi na edukaciji i podizanju svijesti o važnosti očuvanja obale i mora. U vranjičkoj akciji nakon koje će 

podmorje poluotoka – Male Venecije u splitskoj okolici zablistati novim sjajem, sudjeluje ukupno pedesetak zaljubljenika u ronjenje.

„Prije dva mjeseca proveli smo podvodna istraživanja te napravili kartu Splita na koju smo ucrtali sve kritične točke po pitanju otpada u moru. Vranjic je jedna od tih točaka, kojima je potrebna akcija čišćenja. Cilj nam je apelirati na lokalno stanovništvo – a dosadašnje iskustvo pokazalo je upravo da su lokalci, a ne strani turisti, najveći krivci po pitanju onečišćenja mora i obale – da zaista treba povesti računa o očuvanju flore i faune“ – naglašava tajnik UPA Rostruma.

Marko Lete podsjeća da je naš dio Mediterana dom brojnim eko-vrstama, pa je tako samo u jednu šaku moguće uhvatiti stotinjak različitih jedinki. Uz brojne akcije čišćenja podmorja, volonteri UPA Rostrum redovito provode podvodno-arheološka istraživanja, kao i ronilačke tečajeve i edukacije.

U sklopu obilježavanja Mediteranskog dana obale ronioci UPA Rostrum sinoć su u Pomorskom muzeju održali predavanje i projekciju pod nazivom "Hrvatsko podmorje – čega sve nema – Arheologija, ekologija, malakologija", a danas u 10:00 sati, također u Pomorskom muzeju, radionicu za djecu "Tajne jadranskog podmorja". Najmlađi polaznici mogu isprobati suvremenu ronilačku opremu te naučiti brojne zanimljivosti o ronjenju nekad i danas, dok će se na drugom dijelu radionice imati priliku i kreativno izraziti na teme vezane uz podmorje i ronjenje. 

Po završetku akcije čišćenja, ronioci UPA Rostrum pridružit će se proslavi u Đardinu.





hr Sat Sep 22 2018 15:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .