Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad45c032af47f3f798b475e/80
Foto: Pixabay

Koliko je skupo biti poročan u Hrvatskoj ?

Uz prosječan dohodak i lokalne cijene droga, alkohola i cigareta, ovisnost o tim porocima najlakše je financirati ako živite i radite u Luksemburgu, a najteže u Rusiji, pokazuje globalni indeks poroka koji je ovih dana objavio Bloomberg

Luksemburg, Norveška, Švicarska, Island... države koje su poznate po bogatstvu i visokom standardu posljedično svojim građanima omogućuju još nešto - relativno jeftino uživanje u najpoznatijim ovisničkim supstancama: od cigareta, preko alkohola, do raznih vrsta droga. Proizlazi to iz najnovije liste sastavljene temeljem tzv. globalnog indeksa poroka koju sastavlja američka medijska kuća Bloomberg, piše tportal.hr.

Globalni indeks poroka (Global Vice Index) je indeks koji mjeri koliki bi dio svojih prihoda građani pojedine države trebali odvajati za prosječnu, nazovimo je tako, 'potrošačku košaricu poroka'. U omjer se stavljaju prosječni prihodi građana s prosječnom cijenom alkohola, cigareta i droga u maloprodaji, odnosno na crnom tržištu. Nakon izračuna na sam vrh tablice dospijevaju one države u kojima bi građani morali odvojiti najmanji dio svojih prihoda kako bi kupili prosječnu 'ovisničku košaricu'.

Ovogodišnji izračun Bloomberg je objavio ovih dana i na sam vrh tablice smjestio se Luksemburg. U toj maloj državi građani bi prosječno trebali potrošiti tek 10 posto svojih tjednih prihoda na potrošačku košaricu, čija preračunata vrijednost iznosi 206,2 dolara. Na drugom mjestu, među 75 država s liste, nalaze se Bahami, na kojima je vrijednost košarice bitno niža (74,8 dolara), ali su niži i prosječni prihodi građana. Tako bi stanovnici Bahama morali za svoje poročne navike odvojiti 15,9 posto tjedne plaće.

Nakon Bahama, na trećem mjestu nalazi se Švicarska, u kojoj je za 'prosječnu ovisnost' potrebno izdvojiti 16,6 posto tjedne plaće, odnosno protuvrijednost od 258,4 dolara, a slijede Island, Francuska, Norveška i Nizozemska, koja se nalazi na sedmom mjestu i prva je država na tablici čiji bi stanovnici trebali izdvojiti više od petine tjednog dohotka na prosječnu 'košaricu poroka' koja stoji 194,3 dolara.

U izračun vrijednosti spomenute košarice ulazi šest kategorija poroka: po kutija prosječnih i skupih cigareta, po boca alkoholnog pića, uključujući pivo, vino i žestoka pića, gram supstance iz obitelji amfetamina (tzv. speedecstasy i sl.), gram marihuane ili nekog od s njom povezanih opijata (hašiš, ulje konoplje), gram kokaina te gram heroina ili nekog sličnog opijata.

Analitičari Bloomberga napominju da se, ovisno o kategoriji, radi o prilagođenim jediničnim cijenama temeljenim na prosječnim ili procijenjenim cijenama iz maloprodaje te da su pokušali pribaviti što svježije podatke. Također, napominju da kvaliteta pojedinog opijata nije procjenjivana, nego da količina psihoaktivne supstance 'može varirati'. Tjedni iznos dohotka u Bloombergu su računali na način da godišnji iznos bruto domaćeg proizvoda po stanovniku podijele s 52.

Nakon spomenutih prvih sedam zemalja slijedi niz drugih država, većinom iz zapadne Europe, s pojedinim 'gostima' iz Latinske Amerike (poput Čilea, Urugvaja i Paname), u kojima je ovisnost još uvijek relativno jeftina. Najpopularnije destinacije hrvatskih iseljenika, Njemačka, Irska ili Švedska, nalaze se u spomenutom gornjem dijelu liste, što znači da, požele li to, naši emigranti osim redovnih plaća i uređenih država imaju mogućnost uživanja u pristupačnijim porocima.

U Njemačkoj, koja se nalazi na osmom mjestu tablice, za prosječnu tjednu 'košaricu poroka' potrebno je izdvojiti 21,1 posto dohotka, odnosno protuvrijednost od 178,9 dolara, a slična situacija je i u Irskoj, koja se nalazi na 12. mjestu i u kojoj je ta košarica skuplja nego u Njemačkoj te stoji 296,3 dolara, ali su i više prosječne plaće. U Švedskoj je spomenuta košarica još sedamdesetak dolara skuplja, zbog čega je ta država na 21. mjestu Bloombergova popisa, a u njoj za ovisničke navike treba izdvojiti nešto više od trećine tjednog dohotka.

Hrvatska se na tablici smjestila na 51. mjesto i nalazi se u društvu država poput Kostarike, Bugarske i Australije. Kod nas vrijednost 'poročne košarice' iznosi 223,2 dolara, preračunato 1342,4 kune, ali za nju je potrebno izdvojiti čak 90,2 posto tjednog dohotka, čime spadamo među skuplje države za alkoholičare, pušače ili ovisnike o drogama.

Australija, koja se nalazi dva mjesta iza nas, jedna je od samo tri države s popisa u kojima vrijednost prosječne košarice premašuje čak 1000 dolara. U Australiji ona tako iznosi 1028,7 dolara i za nju je potrebno odvojiti 95,3 posto tjednog dohotka, u Novom Zelandu, koji se nalazi na 66. mjestu, košarica stoji 1241,6 dolara i Novozelanđanima je potrebna plaća i pol, a mjesto s najskupljim porocima je Japan, u kojem je vrijednost košarice 1366,4 dolara i Japanci bi za nju morali izdvojiti 1,84 tjedna dohotka.

Relativno gledajući, na samom dnu tablice nalazi se Rusija. Ondje prosječna 'poročna košarica' stoji 374,9 dolara, ali kako su prosječne plaće niske, ruski građani bi za nju morali odvojiti tek nešto manje od dvije pune tjedne plaće. U Bloombergu napominju da postoje države u kojima je taj omjer još viši, poput Ukrajine, gdje bi za tjedne ovisničke potrebe bilo nužno izdvojiti čak 13 prosječnih dohodaka, a njoj u samom vrhu društvo rade Pakistan, Nepali Burkina Faso. No te se države nisu našle na konačnoj listi od 75 zemalja jer su informacije o cijenama ipak bile premalo pouzdane, a za neke kategorije opijata su u potpunosti nedostajale.

Gledajući po apsolutnim iznosima, najjeftiniji poroci su u većinom tropskim ili latinoameričkim državama poput Kolumbije, Gane, Konga, Gvatemale, Čilea, Perua, Dominikanske Republike, Ekvadora, Kenije ili Mjanmara, u kojima prosječna 'košarica poroka' stoji manje od stotinu dolara.

Jasno je da je Bloombergov globalni indeks poroka samo informativna analiza koja se bavi cijenama raznih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda i njihovom međunarodnom usporedbom te ne bi trebala služiti kao informacijska tablica za to gdje se netko može najjeftinije napiti ili drogirati. Na kraju, riječ je o usporedbi prosječnih tjednih dohodaka, a ovisničke skupine često nisu u prilici biti stalno i redovno zaposlene, zbog čega je prava 'praktična' vrijednost informacija iz Bloombergova istraživanja vrlo niska. No analitičari ove medijske kuće su ove godine uz indeks izračunali vrijednost crnog tržišta narkotika temeljem njihovih prosječnih cijena te količina narkotika koje su zaplijenile policijske vlasti.

Daleko na samom vrhu nalaze se Sjedinjene Američke Države, čije je crno tržište narkotika procijenjeno na gotovo 108 milijardi dolara. Na drugom mjestu, među državama s tablice, nalazi se Turska s crnim tržištem vrijednim 5,1 milijardu dolara, a slijede Španjolska (4,1 milijarda dolara), Bahami (3,8 milijardi dolara), Saudijska Arabija (2,6 milijardi dolara) i Kina, u kojoj se to tržište procjenjuje na 2,4 milijarde dolara. Hrvatsko tržište narkotika procijenjeno je na tek 31 milijun dolara, što je u razini s rumunjskim, crnogorskim i austrijskim.


hr Mon Apr 16 2018 10:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b470a4acb557af6028b4c86/80
Foto: PIXABAY

Prodaja rabljene odjeće luksuznih brendova sve zanimljivija modnim divovima, a zarada bilježi rekorde

‘Second-hand’ segment raste dvostruko brže od luksuznog.

Prodaja rabljene odjeće poznatih modnih brendova (second-hand) raste dvostruko brže od prodaje luksuznog segmenta što je nagnalo najveće svjetske kompanije na razmišljanje o ulasku u taj segment. Chanelove torbice, Guccijeve haljine i Rolexovi satovi - ponekad za svega trećinu cijene novog artikla - sve više na specijalizirane internetske trgovine rabljenom odjećom privlače mlađu klijentelu kojoj su štedljivost, ali i zaštita okoliša visoko na ljestvici vrijednosti, piše poslovni.hr

Optimistične prognoze

Kako piše Reuters, analitičari Berenberga smatraju da globalno tržište rabljene odjeće trenutno vrijedi 25 milijardi dolara, a idućih godina rast će do deset posto godišnje. To je više nego dvostruko od projiciranog rasta prodaje luksuzne robe. Optimistične prognoze u neku ruku ni čude s obzirom na cijene odjeće i obuće koje se prodaju na web trgovinama. Tako se Balenciagine ženske štikle iz prošlogodišnje kolekcije mogu pronaći za 374 eura dok nove stoje 876 eura. Givenchyjeva haljina stoji 1210 eura, trećinu originalne cijene. Međutim, dio robe prodaje se po višim cijenama jer s vremenom, kao i automobili-oldtimeri, dobiva na cijeni, naravno, ako se radi o očuvanom primjerku. Tako se kožna Hermes Birkin torba iz 2009. u web trgovini RealReal prodaje za 21.130 eura dok nova stoji oko 15.000 eura.

Zbog takvog zanimanja za kupnju rabljene odjeće američki RealReal planira za dvije godine uvrstiti svoje dionice na burzi. Do tog vremena prodaja bi se trebala udvostručiti na čak milijardu dolara, očekuje osnivačica kompanije i izvršna direktorica, Julie Wainwright. Kako za Reuters otkriva Wainwright, kompanija osnovana koja je u sedam godina postojanja narasla na 600 zaposlenih u pregovorima je o potencijalnom partnerstvu s francuskim divom luksuzne robe, kompanijom LVMH, ali i Guccijevim vlasnikom, tvrtkom Kering.

Prema ocjeni analitičara, kompanije koje stoje iza luksuznih modnih brendova su shvatile kako više ne mogu ignorirati tržište rabljene robe. Istovremeno su smanjile strahovanja da će tržište rabljene robe “razvodniti” njihovu ekskluzivnost i kanibalizirati prodaju najnovijih kolekcija. “Mislim da smo prošli točku kada su oni mogli smatrati da smo prijetnja. 

Za mnoge milenijalce prvo iskustvo kupnje luksuznih modnih brendova događa se na našoj stranici”, istaknula je Wainwright. Za sada nema bitnijih naznaka da bi luksuzni brendovi osnovali vlastite trgovine rabljene robe, ističu iz RealReala, ali i ostalih web trgovina koje se bave prodajom takve robe.

Cilj razgovora o partnerstvu je, kako dodaju, da luksuzne kompanije shvate kako “izvući” neku vrijednost iz tog sektora. Kako navodi Reuters, LVMH nije odgovorio na upit o komentaru dok su iz Keringa poručili kako “testiraju suradnju s RealRealom”, bez detaljnijeg pojašnjenja. Web trgovine rabljenom odjećom prihode ostvaruju od provizije koje uzimaju na cijenu koju postavljaju (pre)prodavači. Provizija se kreće od 10 do 50 posto, ovisno o proizvodu i koliko robe prodavač prodaje putem pojedine web trgovine. Međutim, i na tom tržištu počela je vladati bespoštedna konkurencija. RealReal pritišće, primjerice ThredUP koji je lani ušao na tržište, ali i već etablirani Vestiaire Collective.

hr Thu Jul 12 2018 09:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b41c3e7cb557ab3148b45c7/80
Foto: PIXABAY

Broj poduzetnika u Hrvatskoj se učetverostručio

U proteklih 15 godina je broj poduzetnika u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti u Hrvatskoj gotovo učetverostručen, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina).

Naime, 2003. godine je u tom sektoru bilo registrirano 2771 poduzetnik, a do 2007. se to povećalo za 50 posto na 4153 poduzetnika. Tijekom 2012. godine se njihov broj povećao za dodatnih 43 posto, a do lani i za još 75 posto te je njihov broj dostigao 10.339 subjekata. Broj zaposlenih povećan je s 35.777, koliko ih je bilo 2003. godine, na 68.526 zaposlenih u 2017, piše poslovnidnevnik.hr

Najveći ukupan prihod u promatranoj djelatnosti ostvaren je 2017., u iznosu od 26 milijardi kuna, što je 170,3 posto više u odnosu na 2003. Promatrano po županijama, najveći ukupan prihod u 2017. ostvarilo je 1055 poduzetnika u Istarskoj županiji, u iznosu od 6,3 milijardi kuna.

Lider među tvrtkama je Valamar Riviera koji je lani imao prihod od 1,7 milijardi kuna. Lani je zabilježena i najveća dobit ovog sektora u zadnjih 15 godina s iznosom od 2,6 milijardi kuna, što je za 163,4 posto više nego 2003. Najveći gubitaš u 2017. godini bilo je zagrebačko društvo “Dvadeset Osam”, a koje e ima tvrtku kćer “Dvadeset Devet” koja je također u gubitku, sa 126,3 milijuna kuna. 

Prema pokazatelju produktivnosti mjerenom prosječnim prihodom po zaposlenom, koji je u 2003. godini iznosio nešto manje od 269 tisuća kuna, 2017. je bila uspješnija jer je taj pokazatelj narastao za 41 posto te je iznosio 379,6 tisuća kuna prihoda po zaposlenom. Dobit razdoblje po zaposlenom je u 2003. iznosila 27,2 tisuće kuna, a u 2017. godini narasla je za 38 posto na 37,3 tisuće kuna porasla je s 3091 kunu u 2003. na 4653 kune u 2017. godini.

hr Sun Jul 08 2018 09:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b3f544fcb557a4d0c8b462f/80

Ljetna škola poduzetništva u Splitu: Od ideje do prve zarade

Klub mladih Split uz potporu Splitsko-dalmatinske županije organizira ljetnu školu pokretanja vlastitog poduzetništva

Zasićen si od sezonskog rada i imaš ideju za pokretanje vlastitog posla? Zašto više čekati? Na žalost svih nas, ljeto ne traje cijelu godinu zato dođi na ovu 8-tjednu edukaciju s kojom ćeš svoju ideju dovesti na novu razinu! Klub mladih Split uz potporu Splitsko-dalmatinske županije, baš za takve poput tebe organizira ljetnu školu pokretanja vlastitog poduzetništva! Glavni predavač na ovoj edukaciji je Michael Freer, mladi poduzetnik iz Ujedinjenog Kraljestva s trenutnom adresom u Splitu.

Prolazit će se kroz brojne korake kojima će se testirati izvedivost tvoje ideje, a ako ona to ne bude, učinit će se nešto što će zaista funkcionirati! Obuhvaćeni predmeti koji će se učiti:

·         Ideja i stvaranje robnih marki

·         Razvoj proizvoda

·         Profiliranje korisnika

·         Istraživanje tržišta

·         Financijsko planiranje

·         Marketing

·         Testiranje

·         Pokretanje tvrtke i ulaganja

Zainteresiran/a si? Do ostvarenja tvog sna i pokretanja vlastitog „bizmisa“ dijeli te samo 8 utoraka, a prvi je već 17. Srpnja!

Samo 10 polaznika/ca će imati tu sreću da besplatno polazi ovu edukaciju, zato ne čekaj i ne riskiraj još jednu sezonu, PRIJAVI SE ODMAH - https://goo.gl/forms/iAjwVqTtqmBQu79X2

Svi polaznici će dobiti certifikate o položenom tečaju te biznis plan potreban za pokretanje svog biznisa. Promijeni svoju sudbinu, #budipromjena !

 

hr Fri Jul 06 2018 13:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b3b19cecb557a6f078b45a6/80
Foto: PIXABAY

Sabor će uskoro raspravljati o prijedlozima o otpisu dugova i za pomoć blokiranima

Zastupnici će u utorak na plenarnoj sjednici raspravljati o zakonskim prijedlozima za olakšavanje položaja ovršenih i blokiranih građana i oslobođanje oko 326.000 ljudi dužničkog ropstva, odnosno o zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama, zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i zakonu o stečaju potrošača.

Sva tri zakona, kako je najavljeno iz Vlade, trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i kontinuirano dovoditi do smanjenja njihova duga.

Sva tri zakona upućena su u Sabor u hitnoj proceduri kako bi što ranije stupila na snagu.

Cilj zakona o otpisu dugova fizičkim osobama je otpustiti dugove do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe koje su povezane s njima, poput HEP-a, HRT-a i plinarskih društava.

Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima predlaže se obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz dodatni uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.

Treća mjera su izmjene Zakona o stečaju potrošača kojima bi se pojednostavio stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna.

Prema podacima Fine, 31. ožujka blokirani su bili računi više od 325.000 građana s ukupnim dugom od gotovo 43,4 milijarde kuna. U blokadi su bili i računi malo manje od 24.000 poslovnih subjekata, s dugom od gotovo 13 milijardi kuna.

Očekuje se da će se po stupanju tih zakona na snagu broj blokiranih građana smanjiti za više od 80.000, a evidentirani iznos duga za više od 33 milijarde kuna, te da će se dodatno smanjiti broj blokiranih građana i iznos duga.

hr Tue Jul 03 2018 08:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .