Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad45c032af47f3f798b475e/80
Foto: Pixabay

Koliko je skupo biti poročan u Hrvatskoj ?

Uz prosječan dohodak i lokalne cijene droga, alkohola i cigareta, ovisnost o tim porocima najlakše je financirati ako živite i radite u Luksemburgu, a najteže u Rusiji, pokazuje globalni indeks poroka koji je ovih dana objavio Bloomberg

Luksemburg, Norveška, Švicarska, Island... države koje su poznate po bogatstvu i visokom standardu posljedično svojim građanima omogućuju još nešto - relativno jeftino uživanje u najpoznatijim ovisničkim supstancama: od cigareta, preko alkohola, do raznih vrsta droga. Proizlazi to iz najnovije liste sastavljene temeljem tzv. globalnog indeksa poroka koju sastavlja američka medijska kuća Bloomberg, piše tportal.hr.

Globalni indeks poroka (Global Vice Index) je indeks koji mjeri koliki bi dio svojih prihoda građani pojedine države trebali odvajati za prosječnu, nazovimo je tako, 'potrošačku košaricu poroka'. U omjer se stavljaju prosječni prihodi građana s prosječnom cijenom alkohola, cigareta i droga u maloprodaji, odnosno na crnom tržištu. Nakon izračuna na sam vrh tablice dospijevaju one države u kojima bi građani morali odvojiti najmanji dio svojih prihoda kako bi kupili prosječnu 'ovisničku košaricu'.

Ovogodišnji izračun Bloomberg je objavio ovih dana i na sam vrh tablice smjestio se Luksemburg. U toj maloj državi građani bi prosječno trebali potrošiti tek 10 posto svojih tjednih prihoda na potrošačku košaricu, čija preračunata vrijednost iznosi 206,2 dolara. Na drugom mjestu, među 75 država s liste, nalaze se Bahami, na kojima je vrijednost košarice bitno niža (74,8 dolara), ali su niži i prosječni prihodi građana. Tako bi stanovnici Bahama morali za svoje poročne navike odvojiti 15,9 posto tjedne plaće.

Nakon Bahama, na trećem mjestu nalazi se Švicarska, u kojoj je za 'prosječnu ovisnost' potrebno izdvojiti 16,6 posto tjedne plaće, odnosno protuvrijednost od 258,4 dolara, a slijede Island, Francuska, Norveška i Nizozemska, koja se nalazi na sedmom mjestu i prva je država na tablici čiji bi stanovnici trebali izdvojiti više od petine tjednog dohotka na prosječnu 'košaricu poroka' koja stoji 194,3 dolara.

U izračun vrijednosti spomenute košarice ulazi šest kategorija poroka: po kutija prosječnih i skupih cigareta, po boca alkoholnog pića, uključujući pivo, vino i žestoka pića, gram supstance iz obitelji amfetamina (tzv. speedecstasy i sl.), gram marihuane ili nekog od s njom povezanih opijata (hašiš, ulje konoplje), gram kokaina te gram heroina ili nekog sličnog opijata.

Analitičari Bloomberga napominju da se, ovisno o kategoriji, radi o prilagođenim jediničnim cijenama temeljenim na prosječnim ili procijenjenim cijenama iz maloprodaje te da su pokušali pribaviti što svježije podatke. Također, napominju da kvaliteta pojedinog opijata nije procjenjivana, nego da količina psihoaktivne supstance 'može varirati'. Tjedni iznos dohotka u Bloombergu su računali na način da godišnji iznos bruto domaćeg proizvoda po stanovniku podijele s 52.

Nakon spomenutih prvih sedam zemalja slijedi niz drugih država, većinom iz zapadne Europe, s pojedinim 'gostima' iz Latinske Amerike (poput Čilea, Urugvaja i Paname), u kojima je ovisnost još uvijek relativno jeftina. Najpopularnije destinacije hrvatskih iseljenika, Njemačka, Irska ili Švedska, nalaze se u spomenutom gornjem dijelu liste, što znači da, požele li to, naši emigranti osim redovnih plaća i uređenih država imaju mogućnost uživanja u pristupačnijim porocima.

U Njemačkoj, koja se nalazi na osmom mjestu tablice, za prosječnu tjednu 'košaricu poroka' potrebno je izdvojiti 21,1 posto dohotka, odnosno protuvrijednost od 178,9 dolara, a slična situacija je i u Irskoj, koja se nalazi na 12. mjestu i u kojoj je ta košarica skuplja nego u Njemačkoj te stoji 296,3 dolara, ali su i više prosječne plaće. U Švedskoj je spomenuta košarica još sedamdesetak dolara skuplja, zbog čega je ta država na 21. mjestu Bloombergova popisa, a u njoj za ovisničke navike treba izdvojiti nešto više od trećine tjednog dohotka.

Hrvatska se na tablici smjestila na 51. mjesto i nalazi se u društvu država poput Kostarike, Bugarske i Australije. Kod nas vrijednost 'poročne košarice' iznosi 223,2 dolara, preračunato 1342,4 kune, ali za nju je potrebno izdvojiti čak 90,2 posto tjednog dohotka, čime spadamo među skuplje države za alkoholičare, pušače ili ovisnike o drogama.

Australija, koja se nalazi dva mjesta iza nas, jedna je od samo tri države s popisa u kojima vrijednost prosječne košarice premašuje čak 1000 dolara. U Australiji ona tako iznosi 1028,7 dolara i za nju je potrebno odvojiti 95,3 posto tjednog dohotka, u Novom Zelandu, koji se nalazi na 66. mjestu, košarica stoji 1241,6 dolara i Novozelanđanima je potrebna plaća i pol, a mjesto s najskupljim porocima je Japan, u kojem je vrijednost košarice 1366,4 dolara i Japanci bi za nju morali izdvojiti 1,84 tjedna dohotka.

Relativno gledajući, na samom dnu tablice nalazi se Rusija. Ondje prosječna 'poročna košarica' stoji 374,9 dolara, ali kako su prosječne plaće niske, ruski građani bi za nju morali odvojiti tek nešto manje od dvije pune tjedne plaće. U Bloombergu napominju da postoje države u kojima je taj omjer još viši, poput Ukrajine, gdje bi za tjedne ovisničke potrebe bilo nužno izdvojiti čak 13 prosječnih dohodaka, a njoj u samom vrhu društvo rade Pakistan, Nepali Burkina Faso. No te se države nisu našle na konačnoj listi od 75 zemalja jer su informacije o cijenama ipak bile premalo pouzdane, a za neke kategorije opijata su u potpunosti nedostajale.

Gledajući po apsolutnim iznosima, najjeftiniji poroci su u većinom tropskim ili latinoameričkim državama poput Kolumbije, Gane, Konga, Gvatemale, Čilea, Perua, Dominikanske Republike, Ekvadora, Kenije ili Mjanmara, u kojima prosječna 'košarica poroka' stoji manje od stotinu dolara.

Jasno je da je Bloombergov globalni indeks poroka samo informativna analiza koja se bavi cijenama raznih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda i njihovom međunarodnom usporedbom te ne bi trebala služiti kao informacijska tablica za to gdje se netko može najjeftinije napiti ili drogirati. Na kraju, riječ je o usporedbi prosječnih tjednih dohodaka, a ovisničke skupine često nisu u prilici biti stalno i redovno zaposlene, zbog čega je prava 'praktična' vrijednost informacija iz Bloombergova istraživanja vrlo niska. No analitičari ove medijske kuće su ove godine uz indeks izračunali vrijednost crnog tržišta narkotika temeljem njihovih prosječnih cijena te količina narkotika koje su zaplijenile policijske vlasti.

Daleko na samom vrhu nalaze se Sjedinjene Američke Države, čije je crno tržište narkotika procijenjeno na gotovo 108 milijardi dolara. Na drugom mjestu, među državama s tablice, nalazi se Turska s crnim tržištem vrijednim 5,1 milijardu dolara, a slijede Španjolska (4,1 milijarda dolara), Bahami (3,8 milijardi dolara), Saudijska Arabija (2,6 milijardi dolara) i Kina, u kojoj se to tržište procjenjuje na 2,4 milijarde dolara. Hrvatsko tržište narkotika procijenjeno je na tek 31 milijun dolara, što je u razini s rumunjskim, crnogorskim i austrijskim.


hr Mon Apr 16 2018 10:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba74c0acb557abfbb8b457d/80

Evo kada počinje rekonstrukcija Zračne luke Split u vrijednosti 450 milijuna kuna

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sa suradnicima je obišao radove na rekonstrukciji i dogradnji putničkog terminala Zračne luke Split. Plan je da u lipnju putnici prijeđu u novi terminal odnosno novu zgradu, a radovi na rekonstrukciji postojećeg terminala trebali bi početi u rujnu.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 450 milijuna kuna, a uključuje dogradnju putničkog terminala površine 35.000 metara četvornih, izgradnju pješačkog mosta dužine 120 metara , izgradnju autobusnog terminala za 50 autobusa i parkirališta kapaciteta 900 vozila, kao i radove rekonstrukcije postojećeg terminala. Projekt je kako navode iz Ministarstva mora prometa i infrastrukture je od strateške važnosti za Splitsko-dalmatinsku županiju i grad Split, a njegova će realizacija omogućiti usklađenje kapaciteta putničkog terminala s očekivanom prometnom potražnjom, postizanje visoke razine sigurnosti i kvalitete usluge u zračnoj luci te zadovoljenje EU standarda po schengenskim kriterijima za međunarodni granični prijelaz u Zračnoj Luci Split.

„Nakon otvaranje Zračne luke Franjo Tuđman, nakon dovršetka projekta u Zračnoj luci Dubrovnik dovršava se i ovaj u Zračnoj luci Split, koji je trenutačno najveći projekt u zračnom prometu Hrvatske. Zračna luka Split je sama financirala radove“, kazao je ministar Oleg Butković za novac.hr

Butković je rekao kako sve zračne luke u Hrvatskoj bilježe dvoznamenkasti rast prometa i sve pozitivno posluju.

„U ovoj godini također očekujemo rast a on bi u Zračnoj luci Split trebao iznositi oko sedam posto“, istaknuo je Butković.

Lukša Novak, direktor Zračne luke Split, podsjetio je kako su se suvlasnici Zračne luke Split, a to je država i gradovi Split, Kaštela i Trogir te Splitsko dalmatinska županija odrekli dobiti kako bi se ovaj projekt realizirao.

„Ljetni red letenja počinje krajem mjeseca i trajat će do kraja listopada. Očekujemo da ćemo u brojkama doseći promet koji je prošle godine imala Zračna luka Franjo Tuđman. Nadam se da neće biti problema vezanih uz Brexit i još neke u ovom trenutku vidljive manje krize u zračnom sektoru. Nadam se dobroj situaciji a sezona će svakako biti izazovna. U najavi imamo 3,9 milijuna sjedala samo za ljetnu sezonu a koliko će biti puna to je pitanje i nezahvalno je procjenjivati sezonu. U svakom slučaju, nadam se dobroj sezoni“, kazao je Novak

Lukša Novak je istaknuo kako je u novi dio zračne luke ugrađena najnovija tehnologija što se tiče zaštite putnika i prtljage, piše novac.hr

„Izgradnjom novog terminala i skupa sa starom zgradom dobit ćemo površinu 48 000 metara četvornih, što je usporedivo sa zračnim lukama u Zagrebu i Dubrovniku. Osim većeg kapaciteta moći ćemo pružiti i jedan veći komfor putnicima. Terminal će svakako zadovoljavati naše potrebe u narednih 20-tak godina. U planu nam je razvoj uzletno sletne staze. Tako da dovršetkom ove velike investicije neće stati investicije i ulaganje", izjavio je.

Povezivanje aerodroma s gradom

Butković je kazao što se tiče povezivanja Zračne luke Split željeznicom sa Splitom da će taj projekt početi realizirati nakon dovršetka dokumentacije i da će se sigurno realizirati. „Očekujem početak radova 2021. godine“, kazao je Butković.

hr Wed Mar 20 2019 09:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/57cc4c680234c374da8b45e3/80
Foto: Google Street View

Nacionalni skup privatnih iznajmljivača: Kvalitetom protiv pada turističke potražnje

Najveći nacionalni skup privatnih iznajmljivača 29. i 30. ožujka u Splitu
Ponovno jačanje najvećih konkurenata u turizmu, poput Tunisa, Turske i Grčke, te poljuljane ekonomije ključnih emitivnih tržišta, Italije i Njemačke, izazvalo je zabrinutost kod dijela privatnih iznajmljivača koji su u iščekivanju rezervacija za Uskrs kao prvoga velikog testa ove sezone.

- Mogućnost povećanja broja smještajnih kapaciteta došla je gotovo do maksimuma, pogotovo zbog ograničenja infrastrukture i ograničenog broja letova tijekom sezone. Nisu moguća povećanja broja turista u dvoznamenkastim postocima u odnosu na prošle godine, a koja bi ujedno paralelno pratila toliko povećanje smještajnih kapaciteta. S druge strane, pribjegavanje rušenju cijena ruši imidž cijele destinacije, dok za povećanje također cijena nema mjesta zbog oporavka konkurentskih turističkih tržišta. Stoga je kontinuirano ulaganje u kvalitetu smještaja naše najvažnije oružje za borbu protiv pada turističke potražnje,“ rekla je v.d. voditeljice Zajednice obiteljskog smještaja HGK Martina Nimac Kalcina povodom novog izdanja najvećega nacionalnog skupa privatnih iznajmljivača, Foruma obiteljskoga smještaja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, koji će se održati 29. i 30. ožujka u Sportskom centru Gripe u Splitu.

- Razlog popularnosti obiteljskog smještaja je veća mogućnost za domaće, lokalno i autohtono iskustvo, što je nešto što današnji turist traži. Žele lokalnu priču i doživljaj. Smještaj više nije prioritet, već priča koju žele ponijeti sa sobom kao glavnu uspomenu te je podijeliti s prijateljima,“ napominje Nimac Kalcina.

Nimac Kalcina naglašava da je upravo zato ovo izdanje Foruma obiteljskog smještaja posvećeno načinima kako podići tu kvalitetu, od luksuznoga privatnog smještaja i dizajna interijera do ulaganja u profesionalnu fotografiju i posluživanja vrhunskoga doručka.

Dio foruma bit će posvećen i ekološkim objektima i održivome turizmu. Predstavit će se i razne mogućnosti obogaćivanja ponude za goste kroz povezivanje s pustolovnim turizmom. U sklopu Foruma predstavnici Ministarstva turizma predstavit će i promjene u zakonodavstvu i novosti za privatne iznajmljivače te kreditne linije. Bit će riječi i o poreznom položaju pružatelja smještaja u domaćinstvu, a Forum će uključivati i veliki izložbeni prostor s predstavljanjem ponude proizvođača i pružatelja usluga relevantnih za obiteljski smještaj.
hr Mon Mar 18 2019 11:25:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c8a789829111c94058b4636/80

Gospodarsko vijeće HGK - Županijske komore Split održalo sjednicu u Zračnoj luci Split

12. sjednica Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Split održana je danas, 14. ožujka u Upravnoj zgradi Zračne luke Split. U radu sjednice su sudjelovali članovi Gospodarskog vijeća, predsjednik HGK ŽK Split, Joze Tomaš, te potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, Mirjana Čagalj.
Uz zahvale domaćinima na gostoprimstvu te članovima Gospodarskog vijeća koji su ga na prethodnoj sjednici jednoglasno izabrali za predsjednika Županijske komore Split, a samim tim i predsjednika Gospodarskog vijeća, Tomaš je istaknuo kako upravo održavanje sjednice u Zračnoj luci Split predstavlja želju za produbljivanjem i jačanjem odnosa s gospodarstvenicima u narednom vremenu.

Potpredsjednica HGK, Mirjana Čagalj, ujedno donedavna v.d. predsjednica ŽK Split, izvijestila je o radu Županijske komore Split u 2018. godini, te istaknula kako je godina bila izuzetno dinamična i uspješna s obzirom da je splitska Komora sudjelovala u organizaciji i realizaciji brojnih uspješnih projekata.

- Posebno bih naglasila kako je ŽK Split bila aktivna u pripremi i prijavi projekata financiranih iz EU fondova. Prijavili smo projekte na pozive u okviru programa prekogranične suradnje Interreg IPA CBC HR-BiH-CG i ADRION. Prijavljena su četiri projekta ukupne vrijednosti veće od 5,5 milijuna eura, a udio ŽK Split u budžetu iznosi više od milijun eura. Također bih istaknula i organizaciju 1. zajedničke konferencije foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, gradova i sveučilišta na kojoj je sudjelovalo više od 400 sudionika - rekla je Čagalj.

Tomaš je izložio plan rada Županijske komore Split u 2019. godini kao i dugoročne smjernice. Uz već definirane zadaće i pokrenute projekte HGK, cilj je dodatno poboljšati suradnju s institucijama, Splitsko-dalmatinskom županijom, gradovima i općinama.

- Konačni cilj je da Splitsko-dalmatinska županija bude prepoznata kao Business friendly županija. Stoga planiramo dodjeljivati priznanja svim gradovima i općinama koji su napravili iskorak i pridonijeli razvoju gospodarstva na svom području“, naveo je Tomaš.

Potpredsjednica Čagalj je održala prezentaciju prometne infrastrukture urbane aglomeracije Split, putem koje je prezentiran projekt povezivanja Zračne luke Split s gradskom lukom i razvoj intermodalnoga čvorišta novog glavnog kolodvora Split u Kopilici. 

Član Uprave Zračne luke Split d.o.o., Lukša Novak je predstavio projekt proširenja Zračne luke Split. Po završetku sjednice članovi Vijeća su obišli novi putnički terminal splitske Zračne luke, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj ukupne vrijednosti 450 milijuna kuna.
hr Thu Mar 14 2019 16:52:32 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c8918d129111c94058b45a1/80

Dalmatinski poslodavci u potrazi za sezonskim radnicima u Mostaru

HGK ŽK Split održala je poslovni susret poslodavaca i studenata

Danas se na Sveučilištu u Mostaru održao sajam poslova na kojem su sudjelovale dalmatinske tvrtke u potrazi za sezonskom radnom snagom.

Sajam su zajednički organizirali Hrvatska gospodarska komora, Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine te Sveučilište u Mostaru, a inicirala ga je HGK – Županijska komora Split kako bi se aktivnije pristupilo rješavanju problema pronalaska radne snage, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

- Unatoč velikom broju nezaposlenih kronično nedostaje radnika, posebice u sezoni. Stoga HGK, koja dugoročno rješenje problema vidi u uvođenju dualnog obrazovanja i sustavnom djelovanju, inicira i podupire ovakve susrete poslodavaca i studenata, kao jedan od načina privremenog rješavanja ovog problema. - rekla je Antonija Bašić iz HGK Županijske komore Split.

Ideja sajma je povezati poslodavce, prvenstveno iz sektora turizma i trgovine, sa studentima mostarskog sveučilišta koji imaju mogućnost rada preko studentskog ugovora (a takvih je više od 11.000) te želju da ljeto provedu radno u najvećim turističkim središtima na hrvatskom Jadranu.

- Odlazak naših studenata na sezonski rad izvan BiH može samo pridonijeti njihovoj kvaliteti i kompetencijama, s kojima će se sutra vratiti natrag. Nama je u interesu da naši studenti budu konkurentni na tržištu rada, a oni na ovaj način imaju priliku poslovno se povezati i osigurati sebibolju budućnost. - smatra Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH.

Sajmu se odazvalo 20-ak tvrtki iz Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske i Šibensko-kninske županije, među kojima su velikihotelski lanci kao što su Valamar, Radisson Blu, Adriatic LuxuryHotels,ali i trgovački poput Mlinara.

Poslodavci su zadovoljni odličnim odazivom i interesom mostarskih sudenata te se nadaju konkretnoj suradnji i njihovom angažmanuove sezone.

hr Wed Mar 13 2019 15:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .