Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad45c032af47f3f798b475e/80
Foto: Pixabay

Koliko je skupo biti poročan u Hrvatskoj ?

Uz prosječan dohodak i lokalne cijene droga, alkohola i cigareta, ovisnost o tim porocima najlakše je financirati ako živite i radite u Luksemburgu, a najteže u Rusiji, pokazuje globalni indeks poroka koji je ovih dana objavio Bloomberg

Luksemburg, Norveška, Švicarska, Island... države koje su poznate po bogatstvu i visokom standardu posljedično svojim građanima omogućuju još nešto - relativno jeftino uživanje u najpoznatijim ovisničkim supstancama: od cigareta, preko alkohola, do raznih vrsta droga. Proizlazi to iz najnovije liste sastavljene temeljem tzv. globalnog indeksa poroka koju sastavlja američka medijska kuća Bloomberg, piše tportal.hr.

Globalni indeks poroka (Global Vice Index) je indeks koji mjeri koliki bi dio svojih prihoda građani pojedine države trebali odvajati za prosječnu, nazovimo je tako, 'potrošačku košaricu poroka'. U omjer se stavljaju prosječni prihodi građana s prosječnom cijenom alkohola, cigareta i droga u maloprodaji, odnosno na crnom tržištu. Nakon izračuna na sam vrh tablice dospijevaju one države u kojima bi građani morali odvojiti najmanji dio svojih prihoda kako bi kupili prosječnu 'ovisničku košaricu'.

Ovogodišnji izračun Bloomberg je objavio ovih dana i na sam vrh tablice smjestio se Luksemburg. U toj maloj državi građani bi prosječno trebali potrošiti tek 10 posto svojih tjednih prihoda na potrošačku košaricu, čija preračunata vrijednost iznosi 206,2 dolara. Na drugom mjestu, među 75 država s liste, nalaze se Bahami, na kojima je vrijednost košarice bitno niža (74,8 dolara), ali su niži i prosječni prihodi građana. Tako bi stanovnici Bahama morali za svoje poročne navike odvojiti 15,9 posto tjedne plaće.

Nakon Bahama, na trećem mjestu nalazi se Švicarska, u kojoj je za 'prosječnu ovisnost' potrebno izdvojiti 16,6 posto tjedne plaće, odnosno protuvrijednost od 258,4 dolara, a slijede Island, Francuska, Norveška i Nizozemska, koja se nalazi na sedmom mjestu i prva je država na tablici čiji bi stanovnici trebali izdvojiti više od petine tjednog dohotka na prosječnu 'košaricu poroka' koja stoji 194,3 dolara.

U izračun vrijednosti spomenute košarice ulazi šest kategorija poroka: po kutija prosječnih i skupih cigareta, po boca alkoholnog pića, uključujući pivo, vino i žestoka pića, gram supstance iz obitelji amfetamina (tzv. speedecstasy i sl.), gram marihuane ili nekog od s njom povezanih opijata (hašiš, ulje konoplje), gram kokaina te gram heroina ili nekog sličnog opijata.

Analitičari Bloomberga napominju da se, ovisno o kategoriji, radi o prilagođenim jediničnim cijenama temeljenim na prosječnim ili procijenjenim cijenama iz maloprodaje te da su pokušali pribaviti što svježije podatke. Također, napominju da kvaliteta pojedinog opijata nije procjenjivana, nego da količina psihoaktivne supstance 'može varirati'. Tjedni iznos dohotka u Bloombergu su računali na način da godišnji iznos bruto domaćeg proizvoda po stanovniku podijele s 52.

Nakon spomenutih prvih sedam zemalja slijedi niz drugih država, većinom iz zapadne Europe, s pojedinim 'gostima' iz Latinske Amerike (poput Čilea, Urugvaja i Paname), u kojima je ovisnost još uvijek relativno jeftina. Najpopularnije destinacije hrvatskih iseljenika, Njemačka, Irska ili Švedska, nalaze se u spomenutom gornjem dijelu liste, što znači da, požele li to, naši emigranti osim redovnih plaća i uređenih država imaju mogućnost uživanja u pristupačnijim porocima.

U Njemačkoj, koja se nalazi na osmom mjestu tablice, za prosječnu tjednu 'košaricu poroka' potrebno je izdvojiti 21,1 posto dohotka, odnosno protuvrijednost od 178,9 dolara, a slična situacija je i u Irskoj, koja se nalazi na 12. mjestu i u kojoj je ta košarica skuplja nego u Njemačkoj te stoji 296,3 dolara, ali su i više prosječne plaće. U Švedskoj je spomenuta košarica još sedamdesetak dolara skuplja, zbog čega je ta država na 21. mjestu Bloombergova popisa, a u njoj za ovisničke navike treba izdvojiti nešto više od trećine tjednog dohotka.

Hrvatska se na tablici smjestila na 51. mjesto i nalazi se u društvu država poput Kostarike, Bugarske i Australije. Kod nas vrijednost 'poročne košarice' iznosi 223,2 dolara, preračunato 1342,4 kune, ali za nju je potrebno izdvojiti čak 90,2 posto tjednog dohotka, čime spadamo među skuplje države za alkoholičare, pušače ili ovisnike o drogama.

Australija, koja se nalazi dva mjesta iza nas, jedna je od samo tri države s popisa u kojima vrijednost prosječne košarice premašuje čak 1000 dolara. U Australiji ona tako iznosi 1028,7 dolara i za nju je potrebno odvojiti 95,3 posto tjednog dohotka, u Novom Zelandu, koji se nalazi na 66. mjestu, košarica stoji 1241,6 dolara i Novozelanđanima je potrebna plaća i pol, a mjesto s najskupljim porocima je Japan, u kojem je vrijednost košarice 1366,4 dolara i Japanci bi za nju morali izdvojiti 1,84 tjedna dohotka.

Relativno gledajući, na samom dnu tablice nalazi se Rusija. Ondje prosječna 'poročna košarica' stoji 374,9 dolara, ali kako su prosječne plaće niske, ruski građani bi za nju morali odvojiti tek nešto manje od dvije pune tjedne plaće. U Bloombergu napominju da postoje države u kojima je taj omjer još viši, poput Ukrajine, gdje bi za tjedne ovisničke potrebe bilo nužno izdvojiti čak 13 prosječnih dohodaka, a njoj u samom vrhu društvo rade Pakistan, Nepali Burkina Faso. No te se države nisu našle na konačnoj listi od 75 zemalja jer su informacije o cijenama ipak bile premalo pouzdane, a za neke kategorije opijata su u potpunosti nedostajale.

Gledajući po apsolutnim iznosima, najjeftiniji poroci su u većinom tropskim ili latinoameričkim državama poput Kolumbije, Gane, Konga, Gvatemale, Čilea, Perua, Dominikanske Republike, Ekvadora, Kenije ili Mjanmara, u kojima prosječna 'košarica poroka' stoji manje od stotinu dolara.

Jasno je da je Bloombergov globalni indeks poroka samo informativna analiza koja se bavi cijenama raznih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda i njihovom međunarodnom usporedbom te ne bi trebala služiti kao informacijska tablica za to gdje se netko može najjeftinije napiti ili drogirati. Na kraju, riječ je o usporedbi prosječnih tjednih dohodaka, a ovisničke skupine često nisu u prilici biti stalno i redovno zaposlene, zbog čega je prava 'praktična' vrijednost informacija iz Bloombergova istraživanja vrlo niska. No analitičari ove medijske kuće su ove godine uz indeks izračunali vrijednost crnog tržišta narkotika temeljem njihovih prosječnih cijena te količina narkotika koje su zaplijenile policijske vlasti.

Daleko na samom vrhu nalaze se Sjedinjene Američke Države, čije je crno tržište narkotika procijenjeno na gotovo 108 milijardi dolara. Na drugom mjestu, među državama s tablice, nalazi se Turska s crnim tržištem vrijednim 5,1 milijardu dolara, a slijede Španjolska (4,1 milijarda dolara), Bahami (3,8 milijardi dolara), Saudijska Arabija (2,6 milijardi dolara) i Kina, u kojoj se to tržište procjenjuje na 2,4 milijarde dolara. Hrvatsko tržište narkotika procijenjeno je na tek 31 milijun dolara, što je u razini s rumunjskim, crnogorskim i austrijskim.


hr Mon Apr 16 2018 10:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba74c0acb557abfbb8b457d/80

ZL Split u plusu 117, a F. Tuđman u minusu 54 milijuna kuna

U Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, koncesionaru u Zračnoj luci Franjo Tuđman, kažu da su njihovi poslovni prihodi lani rasli u odnosu na godinu prije
Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

A rast broja putnika donosi i sve veće prihode. ZL Split tako je prošle godine uprihodio 370,9 milijuna kuna, 55 milijuna kuna više nego 2016. Pri tome je ostvario i rekordnu dobit od čak 117 milijuna kuna, što je 22 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. S druge strane, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), koja je koncesionar na ZL-u Franjo Tuđman, za prošlu je godinu iskazala prihode od 462 milijuna kuna, dok su joj u 2016. prihodi bili 1,16 milijardi kuna. Usto, MZLZ je iskazao i gubitak od 54 milijuna kuna, dok je godinu prije imao dobit od 38 milijuna kuna. 

Takvi rezultati poslovanja koncesionara na najvećem hrvatskom aerodromu koji bilježi stalni rast prometa mnoge su zbunili. 

U MZLZ-u objašnjavaju da njihovi ukupni poslovni prihodi u 2016. uključuju i prihode od gradnje novog putničkog terminala u iznosu od 768,3 milijuna kuna koji se po međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS11) moraju priznavati u razdoblju građenja i kao prihodi i kao troškovi u jednakom iznosu. 

Bez tih prihoda, objašnjavaju, ukupni poslovni prihodi tvrtke za 2016. iznose 398,7 milijuna kuna i oni predstavljaju pravu poslovnu aktivnost društva. Po istoj logici, ukupni poslovni prihodi bez prihoda od izgradnje za 2017. iznose 408,3 milijuna kuna . 

– Na taj je način jasno da je evidentiran rast poslovnih prihoda društva u 2017. u odnosu na 2016. godinu od 7,9 posto – poručuju koncesionari na ZL-u Franjo Tuđman. Dodaju da je posljedično onda i dobit znatno pala. 

Pri tome, navode, promjena trenda iz pozitivne dobiti u negativan rezultat nije vezana uz prihode jer su poslovni prihodi koji isključuju gradnju rasli. 

Glavni pokretač negativnih računovodstvenih rezultata je, objašnjavaju, početak deprecijacije dugotrajne imovine, odnosno novog putničkog terminala i njegovo puštanje u promet u ožujku 2017. 

– Mjesečni trošak deprecijacije koje društvo knjiži za imovinu novog terminala iznosi otprilike 7,5 milijuna kuna – kažu u MZLZ-u. 

Kao drugi najvažniji razlog negativnog rezultata tvrtke navode financijske troškove kamata koji se više ne kapitaliziraju nakon isteka perioda građenja, a treći su razlog znatni troškovi u 2017. vezani uz transfer poslovanja sa starog na novi putnički terminal, testiranja i pripreme novog terminala te troškovi nabave specifične aerodromske opreme potrebne za upravljanje novim terminalom, piše vecernji.hr

– Nakon uspješno odrađenog prijenosa operacija na novi terminal u 2017., očekujemo da će s porastom prometa dobit iz poslovanja, a posljedično i neto dobit s određenim vremenskim odmakom, u idućim godinama imati stabilan i kontinuiran rast – poručuju iz MZLZ-a.   


hr Sun Sep 23 2018 10:17:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ae303b47398de708b45c8/80
Foto: Pixabay

Koliko se razlikuju cijene goriva na benzinskim postajama?

Pažljivim planiranjem na jednom spremniku prosječnog obujma ovih dana može se uštedjeti i 25 kuna

Cijene goriva daleko su od konstantnih i to znamo odavno, pa se s njihovim promjenama, rastom i padom, već tradicionalno susrećemo praktički svakog tjedna.

Poznato je već da su cijene na nekim benzinskim pumpama veće nego na drugim, ali cijene praktički svih vrsta goriva mogu se manje ili više razlikovati ne samo na benzinskim crpkama različitih naftnih kompanija nego i unutar istih firmi, a o različitim lokacijama njihovih prodajnih mjesta da i ne govorimo.

Ovisno o gorivu, crpki i lokaciji, cijena litre varira i po pola kune, piše Večernji list.

Planirate li putovanje, bilo bi mudro isplanirati i gdje ćete točiti gorivo.

Cijene je moguće pratiti izravno kod naftnih kompanija odnosno na njihovim internetskim stranicama, no zgodnu pomoć nude i neke druge stranice koje svakoga dana ažuriraju cijene goriva i izbacuju točnu uštedu između najnižih i najviših cijena, piše N1.




hr Sat Sep 22 2018 10:37:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba50515cb557a8ea08b4b2f/80

Gradonačelnik Krstulović Opara s francuskim poduzetnicima: Budućnost Splita temelji se na razvoju tehnološke industrije i pametnih rješenja

Razvoj IT tehnologije i Smart City rješenja, stvaranje i očuvanje održivog grada, Tehnološki park Split na Dračevcu, zatim novi Žnjan s budućim društvenim sadržajima, razvoj prometne infrastrukture – metro Zračna luka - Trajektna luka, Istočna obala i Kopilica, vodni sustav aglomeracije Solin-Split te razvoj hotelskih kapaciteta, predstavljeni su danas poduzetnicima iz 40 različitih francuskih tvrtki, u sjedištu francuskog udruženja poslodavaca MEDEF u Parizu.
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara konkretno je govorio o projektima koji će Splitu i splitskoj aglomeraciji dati novi razvojni zamah prvenstveno na području tehnološke industrije, a potom infrastrukture i turizma, a uključivanje i doprinos investitora, kako domaćih, tako i stranih, uvijek je dobrodošao.

Čelnici Rijeke i Zadra, Vojko Obersnel i Branko Dukić, također su u MEDEF-u predstavili razvojne projekte svojih gradova, kao i predstavnici Slavonskog Broda i Osijeka.



Nakon konferencije uslijedili su brojni pojedinačni razgovori sa predstavnicima francuskih tvrtki zainteresiranim za ulaganja. Podsjećamo, potporu ovom skupu dala je i hrvatska Agencija za investicije i konkurentnost, a predsjednik Radne skupine za održive gradove - MEDEF International, Gerard Wolf, zahvalio je na predstavljanju i poželio ostvarenje dobre suradnje hrvatskih gradova s francuskim tvrtkama.

Današnji program hrvatske delegacije nastavlja se posjetom OECD-ovom Centru za poduzetništvo, male i srednje tvrtke, gradove i regije, gdje će također imati priliku predstaviti mogućnosti ulaganja i razvoja gospodarstva.
hr Fri Sep 21 2018 16:50:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije treći po ukupnom prihodu i dobiti

Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti

Godišnje financijske izvještaje za 2017. godinu, s područja Splitsko-dalmatinske županije, u Registar je predalo ukupno 13 211 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, od kojih je 8541 poslovao s dobiti razdoblja, a 4670 je iskazalo gubitak razdoblja. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini imali su 76 885 zaposlenih, koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 46,0 milijardi kuna, ukupne rashode od 43,8 milijardi kuna, dobit razdoblja u iznosu od gotovo 3,0 milijarde kuna, gubitak razdoblja od 1,3 milijarde kuna te neto dobit od 1,7 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih iznosila je 4.710 kuna, što je 4,3 % više od prosječne plaće u 2016. godini.

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, u odnosu na poduzetnike u drugim županijama, najbolje su rangirani prema broju poduzetnika i broju zaposlenih (2. mjesto). Prema ostvarenim prihodima i neto dobiti su na 3. mjestu, a prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja na 8. mjestu. Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih, zauzimaju 9. mjesto, dok su prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih, na 10. mjestu među svim županijama.
 
Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti. Osim poduzetnika Splita, više od milijardu kuna prihoda ostvarili su i poduzetnici Solina, Kaštela, Omiša, Vrgorca, Dugopolja, Trogira i Makarske.

Prvi poduzetnik u županiji, prema ukupnim prihodima u 2017. godini, je društvo TOMMY d.o.o. sa sjedištem u Splitu, a slijede ga STUDENAC d.o.o. iz Omiša, MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. iz Vrgorca te AD PLASTIK d.d. i AMEROPA ŽITNI TERMINAL d.o.o. iz Solina.

hr Thu Sep 20 2018 14:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .