Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e1eff2829111c23018b456b/80

Na današnji dan rođen je neponovljivi Sinjanin i vrsni komentator Mladen Delić

Pravo je pitanje zašto Mladen Delić još nije dobio prikladno priznanje i sjećanje u rodnom Sinju
Nogometna utakmica između ondašnje Jugoslavije i Bugarske u Splitu 1983. ostat će upamćena po možda i najpoznatijoj rečenici koja je izgovorena u prijenosima sportskih natjecanja u Hrvatskoj. Bio je to usklik 'Ljudi moji, je li to moguće' koji je nakon nenadanog pogotka Radanovića za pobjedu Jugoslavije od 3:2 uzviknuo komentator prijenosa Mladen Delić. Usklik je potom stekao kultni status i neizostavno mjesto u svakodnevnom govoru, a Delića je učinio legendarnim i neponovljivim sportskim komentatorom.

U sportsko novinarstvo Delić je zakoračio 1947. prenoseći prvu utakmicu na Radio Zagrebu na kojem je kasnije bio osnivač i urednik sportske redakcije.
Kao istaknuti radijski reporter 1957. je dobio priliku komentirati prvi televizijski sportski prijenos u Hrvatskoj i Jugoslaviji – nogometnu utakmicu između Jugoslavije i Italije u Zagrebu. Godine 1963. po prvi put je komentirao radijski prijenos Sinjske alke.

Sve do umirovljenja 1984. Delić je nastavio prenositi najvažnija sportska natjecanja iz Jugoslavije i svijeta. Jedino mu nije mu bilo dopušteno prenositi Alku iz rodnog Sinja, no i to se promijenilo nakon demokratskih promjena kada je Delić opet bio pozvan komentirati prijenos Alke. Već kao umirovljenik, Delić je prenosio zadnju Alku u Jugoslaviji 1990. te Alke u samostalnoj Hrvatskoj 1991., 1992. i 1995.

Mladen Delić ostao je vezan uz rodni Sinj sve do smrti 22. veljače 2005. u Zagrebu. Nije nažalost doživio izgradnju novog stadiona Junaka koji je otvoren prijateljskim susretom protiv Hajduka u srpnju 2006. Ne bi Deliću toliko značila pobjeda protiv Hajduka (ta on je u dresu Junaka pobjeđivao splitskog velikana), ali bi ga sigurno oduševilo što je početni udarac na utakmici izveo njegov mlađi brat Svemir, bivši nogometaš Junaka, Dinama, Hajduka i hrvatske reprezentacije.

Sjećanje na Mladena Delića otrgnuo je, barem na kratko, tvorac teksta, koji je prenesen u većem dijelu, dr.sc. Jakov Žižić, politolog i asistent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.




hr Wed Jan 15 2020 13:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d148f5929111ca9df8b4647/80
Foto: UNIST

Splitsko Sveučilište iz natječaja za Erasmus uklonilo stavku za pripadnike LGBT populacije

U prvotnom natječaju za Erasmus splitskog Sveučilišta postojala je stavka da pripadnici LGBT populacije mogu zatražiti dodatnu novčanu pomoć.
U uvjetima za natječaj “Erasmus+ mobilnost studenata u svrhu studija u ak. god. 2020./2021.”, među kategorije studenata koji se mogu prijaviti za dodatna financijska sredstva prilikom razmjene naveo i pripadnike LGBT populacije, i to u statusu studenata u nepovoljnom položaju.

Uvjeti natječaja podignuli su veliku buru javnosti, a ubrzo nakon objave su i uklonjeni. Na službenim stranicama nalaze se novi uvjeti bez sporne stavke.

Također, dok su u uvjetima ostalih kategorija kao dokaz statusa zahtijevali nekoliko potvrda i dokaza, u ovoj kategoriji, jedini dokaz bila bi vlastita izjava.


hr Wed Jan 22 2020 21:48:37 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d96e4ad29111caa9f8b460e/80
Foto: Screenshot

Otvaranje Konferencije o Europi moglo bi biti u Dubrovniku

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica predstavila je u srijedu u Bruxellesu dokument Komisije po kojem bi Konferencija o budućnosti Europe trebala biti novi javni forum za otvorenu, uključivu i strukturiranu raspravu kako bi građani mogli izraziti svoje viđenje budućeg uređenja Europske unije.

Komisija je iznijela svoje ideje o tome kako bi trebala izgledati Konferencija o budućnosti Europa i predlaže da započne s radom 9. svibnja ove godine na Dan Europe i traje dvije godine.

"Komisija predlaže da Konferencija počne 9. svibnja ove godine na Dan Europe. Ove godine obilježavamo 70. obljetnicu potpisivanja Schumanove deklaracije i 75. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata. Budući da početak Konferencije koincidira s hrvatskim rotirajućim predsjedanjem Vijećem EU-a, početni događaj mogao bi biti u Dubrovniku", kaže se u dokumentu Komisije.

Sam koncept, struktura, opseg i vremenski raspored treba se dogovoriti između triju glavnih institucija EU-a: Komisije, Vijeća i Parlamenta. Sa strane Komisije za organiziranje Konferencije o budućnosti Europe zadužena je Dubravka Šuica, potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju.

Europski parlament je već definirao svoje stajalište u rezoluciji koju je usvojio 15. siječnja, a Vijeće će o tome raspravljati 28. siječnja. Hrvatsko predsjedništvo je zaduženo za usuglašavanje stajališta zemalja članica o tom pitanju.

Nakon što i Vijeće usvoji svoje stajalište, sve tri institucije trebale bi dogovoriti zajedničku izjavu u kojoj bi definirali koncept, strukturu, sadržaj i vremenski okvir.

"Konferencija o budućnosti Europe jedinstvena je prigoda da razmijenimo mišljenja s građanima, da ih slušamo, angažiramo, odgovorimo i objašnjavamo. Pojačat ćemo povjerenje između institucija EU-a i građana kojima služimo. Ovo je prigoda da pokažemo ljudima da se njihov glas sluša u Europi", izjavila je Šuica.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže kako želi da svi Europljani daju svoj doprinos Konferenciji. "Samo zajedno možemo graditi našu Uniju budućnosti", izjavila je von der Leyen.

Komisija ističe da bi Konferencija trebala biti "novi javni forum za otvorenu, uključujuću, transparentnu i strukturiranu raspravu s građanima". Svoju ulogu u Konferenciji imali bi i nacionalni parlamenti u zemljama članicama.

Za poticanje interesa i sudjelovanja na Konferenciji trebalo bi koristiti sva raspoloživa sredstva, digitalna i nedigitalna, sportske događaje i festivale, kaže Šuica. 

Konferencija bi po zamisli Komisije trebala biti organizirana na dva usporedna kolosijeka. Jednim dijelom rasprave bi se trebale usmjeriti na prioritete EU-a i ono što bi Unija trebala nastojati postići, od borbe protiv klimatskih promjena i ekoloških izazova, gospodarstva u službi ljudi, socijalne pravde i jednakosti, digitalne transformacije, promicanja europskih vrijednosti do jačanja uloge EU-a u svijetu. Paralelno s tim, trebale bi se voditi rasprave o pitanjima demokracije i institucija, između ostaloga o konceptu glavnih kandidata i transnacionalnih lista za izbore za Europski parlament.

Komisija predlaže da se Konferencija odvija kroz dijaloge s građanima, što se već prakticiralo u zadnje vrijeme, uz dodatak nekih novih elementa kako bi se povećao doseg i utjecaj građana u oblikovanju europske budućnosti.

Od 2015. do 2019. godine organizirano je oko 1850 dijaloga s građanima na 650 lokacija diljem EU-a, u kojima je sudjelovalo preko 200 tisuća ljudi.

Komisija predlaže da se tijekom svakog rotirajućeg predsjedanja u sljedeće dvije godine po jedan događaj organizira izvan glavnih gradova kako se ne bi zanemarile lokalne sredine.

U prvoj polovici 2022. tijekom francuskog predsjedanja Vijećem EU-a trebali bi biti predstavljeni rezultati i preporuke s niza rasprava te bi se trebali razmotriti sljedeći koraci.

"Najvažniji cilj Konferencije o budućnosti Europe jest potaknuti i olakšati europskim građanima da sudjeluju u demokratskom procesu i izvan europskih izbora. Konferencija ne bi trebala zamijeniti predstavničku demokraciju, nego služiti kao njezina dopuna koja bi je trebala ojačati", kaže se u dokumentu Komisije.

Komisija ističe da u raspravi ne smije biti tabu tema i ne isključuje mogućnost promjene Ugovora EU-a.

Dubravka Šuica kaže kako je uvjerena da će Konferencija dati opipljive rezultate. "Ako ne može pokazati rezultate, bolje je da Konferencija i ne počinje", rekla je.

hr Wed Jan 22 2020 21:29:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56bc885f1441855f028b47fc/80

Splitski kirurg: “Nikad nije bilo prijave do ove afere s mitom“

Anonimni djelatnik bolnice u dopisu je naveo 25 slučajeva u kojima je navodno pogriješio splitski kirurg. Prozvani odbacuje sve i tvrdi ga njega blate kako bi sakrili aferu.

Ravnateljstvo KBC-a Split naredilo je izvanredni unutarnji nadzor nakon što su dobili pismo anonimnog djelatnika bolnice u kojem se jednoga kardiokirurga optužuje za navodno neznanje i neprofesionalnost, čime je, tvrdi se u dopisu, prouzrokovana smrt četiri pacijenta. 

Anonimni djelatnik poslao je dopis u kojem je naveo 25 slučajeva u kojima je navodno pogriješio splitski kirurg. U dopisu se tvrdi kako je kirurg premosnice stavljao na pogrešne koronarne arterije, stavljao premali broj premosnica od potrebnog, i to u nekoliko slučajeva, stavljao venske premosnice kad su trebale biti arterijske, pokazao neznanje kad je kod operacije navodno dva i pol sata priključivao pacijenta na izvantjelesni krvotok itd.

- Uz zabrinjavajuće kirurško neznanje, prisutna je i izrazita nesavjesnost, koja se očituje iz njegovih postupaka i izjava. Npr. kako mu je premala plaća da bi napravio sve što je potrebno (...), kako neće stići napraviti sve potrebne procedure jer ga čeka društvo za kartanje i slično - stoji u dopisu. 

Anonimni djelatnik u dopisu optužuje i da je prouzrokovao četiri smrtna ishoda, tri nakon operacijskog zahvata disekcije aorte te još jedan smrtni ishod prilikom ugradnje umjetnog aortalnog zaliska. Među 25 točaka u kojima se navode svi navodni “grijesi” splitskoga kirurga jest i ona u kojoj anonimni djelatnik opisuje kako se prozvani kirurg tijekom zahvata navodno telefonski konzultirao o daljnjem postupanju. 

U dopisu djelatnik tvrdi kako je tijekom te operacije pacijent preminuo, a aortalni graft je svejedno postavljen uz, stoji u dopisu, komentar kirurga da će tako pacijent bolje izgledati na Patologiji. 

- Nikad nije bilo službene prijave, do ove sad, i to u momentu kad imamo drugu aferu u odjelu - rekao je kirurg za 24sata.

Što se tiče druge afere koju spominje, radi se o slučaju davanja i primanja mita s kraja 2018., za koji je Uskok i službeno podignuo optužnicu. Što se tiče najnovijeg slučaja na splitskoj Kardiokirurgiji, službene prijave za nesavjesno liječenje nije bilo. Komentar ravnatelja splitskog KBC-a dr. Julija Meštrovića još se čeka, piše 24sata.

hr Wed Jan 22 2020 20:53:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e286c5e29111cc20c8b4587/80
Foto: Facebook

Iznenada preminuo sin Zdravka Škendera

Pjevač Zdravko Škender objavio je na svom profilu na Facebooku tužnu vijest da je preminuo njegov 38-godišnji sin Tomislav Škender.

Tomislav je preminuo u petak, a Zdravko je to danas podijelio sa svojim prijateljima i obožavateljima na društvenim mrežama.

"U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naš dragi otac, sin i brat, gospodin Tomislav Škender preminuo u petak 17. siječnja 2020. u 39. godini života. Ispraćaj dragog pokojnika bit će u četvrtak 23. siječnja u 11:20 na krematoriju na Mirogoju", stoji u osmrtnici koju je Zdravko objavio.

Uzrok smrti zasad nije poznat.

hr Wed Jan 22 2020 16:38:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .