Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59a7d987b9e03ed8608b45b9/80

Festival svjetske književnosti u Splitu

Peti po redu Festival svjetske književnosti održat će se od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu. Festival će, uz brojne književne programe – razgovore, tribine i okrugle stolove – i ove godine uključivati i razgovore o grafičkim romanima i stripovima, filmovima snimljenim prema književnim djelima kao i izložbe nastale prema motivima iz književnih djela.

Od prve godine, 2013., Festival svjetske književnosti zamišljen je kao platforma koja će okupiti najbolje od europskih i svjetskih pisaca i staviti ih u dijalog s ponajboljim hrvatskim piscima.

Od prošle godine, zahvaljujući nakladničkoj kući Fraktura, a uz pomoć splitskih partnera, Gradske knjižnice Marko Marulić, Filozofskog fakulteta u Splitu, Odsjeka za talijanski jezik i Nebojše Lujanovića Festival se održava i u Splitu. U splitskom dijelu programa ove godine sudjeluje deset pisaca iz šest zemalja (Italija, Argentina, Španjolska, Bosna i Hercegovina, Austrija i Hrvatska).

Književni dio programa odvija se u prostorijama Gradske knjižnice Marka Marulića a filmski program, ove godine vezan uz njemačku kinematografiju, održava se u kinoteci Zlatna vrata.

Nedjelja 03.rujna 2017.

18:30 Otvaranje festivala

19:00 Razgovor: Rita Monaldi i Francesco Sorti, vodi Srećko Jurišić 

Rita Monaldi i Francesco Sorti spisateljski su i bračni par koji žive i rade u Rimu i Beču a  svjetski uspjeh postigli su romanesknim serijalima posvećenim pustolovinama dvojice junaka – obojice povijesnih ličnosti – opernog pjevača kastrata, špijuna i diplomata Atta Melanija te Salaja, prepredenog i radoznalog posinka velikog Leonarda da Vincija

Ponedjeljak 04. rujna 2017.

19:00 Razgovor: Maria Fasce, vodi Srećko Jurišić

María Fasce (1969., Buenos Aires) argentinska je spisateljica i prevoditeljica koja živi i radi u Madridu. Prevodila je Prousta, Camusa i Modiana te radila kao novinarka i književna i filmska kritičarka. Njezina su djela prevedena na francuski, engleski, ruski, nizozemski, portugalski i njemački. Piše za razne španjolske i argentinske novine, između ostalog za El País i La Nación.

Utorak, 05. rujna 2017.

19:00 Razgovor: Jordi Punti vodi Paula Jurišić

Jordi Puntí rodio se 1967. u Manlleu, a živi u Barceloni. Godine 1998. objavio je svoju prvu zbirku pripovijetki Pell d’armadillo ( Pasančeva koža), za koju je dobio nagradu Premi de la Crítica Serra d’Or. Njegova druga zbirka pripovijetki Animals tristos ( Tužne životinje, 2002.) poslužila je kao predložak za film Venture Ponsa Animals ferits (2006.). Redoviti je suradnik dnevnih novina El Periódico, časopisa L’Avenç i Radija Barcelona. Njegova djela prevedena su na francuski, njemački, talijanski, portugalski i hrvatski. Za roman Izgubljena prtljaga (2010.) dobio je nagradu Octavi Pellissa koju dodjeljuje izdavačka kuća Empú­ries za projekte u književnom stvaralaštvu a na hrvatskom jeziku roman je izdala nakladnička kuća Fraktura 2017. godine.

U 20:30 Susret sa srednjoškolcima: Tanja Mravak, moderiraju učenici II. gimnazije Split  

Srijeda, 06. rujna 2017.

19:00 Razgovor: Mirko Božić, vodi Tanja Mravak  

 Mirko Božić rođen je u Mostaru 1982. godine gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Piše poeziju, prozu, književnu kritiku i kolumnistiku. Preveden je na engleski, francuski, njemački, španjolski, danski, albanski, slovački, poljski i slovenski. Autor je zbirki poezije Jedrim kroz buru (2001., nagrada “Antun Branko Šimić” za mlade pjesnike), Bijele noći (2004.) i Mrlje na njenim rukama (2012., nagrada “Zdravko Pucak”) te monografije Mostar iza kulisa (2017.)

U 20:30 Razgovor: Richard Schuberth, vodi Luiza Bouharaoua  

Richard Schuberth, rođen 1968. u Ybbsu na Dunavu (Austrija), pisac je i esejist, dramatičar, pjesnik, autor aforizama, satira, polemika, znanstvenih tekstova, čak i glazbene enciklopedije. 

Četvrtak, 07. rujna 2017.

19:00 Razgovor: Senko Karuza, vodi Nebojša Lujanović   

Senko Karuza rođen je u 1957. u Splitu. Djetinjstvo je proveo na Visu. Školovao se u Visu, Splitu i Zagrebu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u mnogim novinama i časopisima.

Petak, 08. rujna 2017.

19:00 Razgovor: Ivica Prtenjača, vodi Nebojša Lujanović   

Ivica Prtenjača rođen je 1969. u Rijeci, gdje je studirao kroatistiku na Pedagoškom fakultetu. Radi od svoje petnaeste godine, kao čitač vodomjera, naplatničar plina, dostavljač sladoleda, skladištar, građevinski radnik, galerist, serviser vatrogasnih aparata, trgovac, knjižar, voditelj marketinga i glasnogovornik. Živi i radi u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove i novinske kolumne, a često vodi i književne festivale, promocije i književne sajmove. 

subota, 09. rujna 2017.

19:00 Razgovor: Marina Vujčić, vodi Nebojša Lujanović   

Marina Vujčić rođena je 1966. u Trogiru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku. U nakladi izdavačke kuće Profil 2010. godine objavljuje roman Tuđi život, a 2014. u izdanju Hena coma knjigu drama Umri ženski i roman  A onda je Božo krenuo ispočetka koji je 2015. godine ušao u uži izbor od četiri hrvatska naslova nominirana za Europsku nagradu za književnost.
hr Thu Aug 31 2017 11:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d58f41c29111c854e8b45d5/80
Foto: Freepik

U kutiji od sladoleda držite hranu?: Ponovno korištenje može postati jako opasno!

Proizvođači garantiraju bezbrižno korištenje i konzumaciju sladoleda koji je u kutiji – međutim, kad se isprazni, kutija se mora baciti u smeće
Plastično pakiranje od sladoleda odmah nakon što pojedeš sladoled baci u smeće – jer ponovno korištenje može postati jako opasno!  

Stvar je u plastici... 

Prazne kutije od sladoleda mogu prenijeti kemikalije na namirnice koje spremamo u njih. U to se ubrajaju kemikalije poput UV-stabilizatora, omekšivača ili supstanci koje se nalaze u plastici te se mogu prenijeti iz plastike na jelo, objašnjavaju stručnjaci.

Posebno kad kutije pereš vrućom vodom, stavljaš u njih hranu koja je drukčijeg sastava od sladoleda i može "nagristi" plastiku ili, ako hranu u tim kutijama zagrijavaš u mikrovalnoj pećnici. 

Proizvođači garantiraju bezbrižno korištenje i konzumaciju sladoleda koji je u kutiji – međutim, kad se isprazni, kutija se mora baciti u smeće. Radije nabavi posebne plastične posude napravljene ciljano od plastike koja je sigurna za čuvanje hrane i koju možeš više puta koristiti. - piše miss7



hr Sun Aug 18 2019 08:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d56763d29111cc44c8b45a6/80
Foto: Pixabay

Ovo su znakovi kroničnog umora koje ne smijemo zanemariti

Kako bi se kronični umor izliječio ili barem ublažio, bitno je promijeniti životne navike te se zdravije hraniti, baviti se fizičkom aktivnošću koja nas opušta, ići ranije spavati i slično.

Da je vrijeme za promjene, pokazat će vam idućih pet simptoma kroničnog umora koje ne smijete ignorirati.

1. Ne možete zaspati ili se budite noću

Oko 80 posto ljudi koji pate od kroničnog umora ima problema sa spavanjem. To se može manifestirati kao nemogućnost da zaspimo, a kada napokon utonemo u san, on je često isprekidan, odnosno vrlo se lako probudimo usred noći. A kada se probudimo iz sna, često se osjećamo kao da uopće nismo spavali. Kada i odspavate preporučenih 7-8 sati u komadu, ne osjećate se naspavano, piše Zadovoljna

2. Teško se koncentrirate

Ljudi pretpostavljaju da je simptom kroničnog umora jedino konstantni osjećaj umora, ali postoje i drugi znakovi kao što su povećana zaboravljivost, poteškoće s koncentracijom te učestala pojava da nas druge stvari lako ometu pri onome što radimo. Osobe s kroničnim umorom opisuju taj osjećaj kao da su stalno okruženi gustom sivom maglom, kao da im je mozak jednako umoran kao i tijelo.

3. Osjećate se izmoždeno poslije svake aktivnosti

Bilo da je riječ o odlasku u šetnju ili slušanju kako se vaši rođaci svađaju tijekom božićnog ručka, poslije bilo kakve razine fizičkog ili emocionalnog stresa osjećate se kao da ste bili u ratu. Ako su vaše tijelo ili um izloženi i najmanjem naporu, osjećate se potpuno izmoždeno. 

4. Teško vam je stajati na nogama

Osobama koje muči kronični umor, i stajanje na nogama može biti teško. Štoviše, simptomi kroničnog umora mogu postati puno izraženiji kada stoje nego kada leže. Stručnjaci vjeruju da osobe sa sindromom kroničnog umora doživljavaju stanje zvano ortostatska intolerancija pri kojemu dotok krvi u mozak slabi kada stoje uspravno.

5. Osjećate bolove po cijelom tijelu

Glavobolje koje se vraćaju, bol u zglobovima, mišićima, pa čak i bolno grlo koje ne prolazi mogu biti znakovi kroničnog umora. Često nema crvenila niti otjecanja – osoba samo osjeća bol koja se može širiti duboko u mišiće i zglobove.

hr Sat Aug 17 2019 17:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3782c8b9e03e8a298b465c/80
Foto: Pixabay

Ovako smanjite račune za vodu i uštedite

Nije važno želite li smanjiti potrošnju vode zbog odgovornosti za očuvanje okoliša, ili da biste smanjili račune, važno je svakodnevno se držati nekih pravila koja će pomoći da se potrošnja vode smanji

Ne perite voće pod neograničenim mlazom vode

Ne ostavljajte pipu otvorenu dok ispirete voće i  povrće. Uz takav mlaz potrošit ćete i do 12 litara vode u minuti. Umjesto toga, perite voće i povrće u zdjeli, tako da možete pustiti točno onoliko vode koliko vam treba. Osim toga, vodu u kojoj ste oprali voće i povrće možete iskoristiti za zalijevanje vrta.

Ne rashlađujte je istjecanjem

Ne ostavljajte pipu otvorenu dok ispirete voće i  povrće. Uz takav mlaz potrošit ćete i do 12 litara vode u minuti. Umjesto toga, perite voće i povrće u zdjeli, tako da možete pustiti točno onoliko vode koliko vam treba. Osim toga, vodu u kojoj ste oprali voće i povrće možete iskoristiti za zalijevanje vrta.

Ne perite rublje i posuđe ručno

Sve rublje koje se može prati u perilici radije perite tako, a ne ručno. Isto vrijedi i za perilicu posuđa. Naime, većina perilica danas koristi manje vode nego što biste trebali za ručno pranje, a mnoge imaju i štedne programe koje možete koristiti kad je to moguće. 

Provjeravajte ispravnost cijevi i slavina

Vodite računa da crijeva za dovod vode u perilicu rublja ili perilicu suđa ne propuštaju, odnosno ako primijetite da voda curi, odmah ih zamijenite. Također, pazite da vam slavine ne kapaju. Jedna slavina koja pomalo kapa dovest će do toga da nepotrebno potrošite  i do 9 litara vode na dan, pišu 24sata


hr Sat Aug 17 2019 17:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d57d52529111c844e8b4598/80
Foto: Facebook

Vrsaljko ima dvojnika

Fotograija je pronašla svoj put do nogometaša
Po svemu sudeći Šime Vrsaljko ima dvojnika. Facebook je ekslodirao zbog slike muškarca koji sliči na popularnog nogometaša.

Fotografija je zapela za oko i nogometašu pa ju je podijelio na svom Instagram profilu i poručio: "Ako mi vidite brata blizanca recite mu da ga čekam kući. Brate, čuvaj mi se na toj bicikli."








hr Sat Aug 17 2019 12:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .