Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/593f925eb9e03ef4298b464d/80

Ravnateljica učenicima nudi sto dolara ako ne koriste telefone jedan dan tjedno

Ako do kraja kolovoza svakog utorka ne budu koristili telefone, tablete, računala, TV i video igre, ravnateljica će učenicima sedmog i osmog razreda dati sto dolara

Kako se bliži kraj škole, pred učenicima je najdraži do godine – ljeto i više od dva mjeseca tijekom kojih će biti slobodni od škole i učenja te će se moći posvetiti odmoru, igri, hobijima i drugim aktivnostima. No, s obzirom na ovisnost o tehnologiji i gadgetima, dio mladih ovaj bi dio godine, umjesto po parkovima, igralištima ili na moru, mogao provesti zatvoren u četiri zida i virtualni svijet interneta, računala i pametnih telefona, piše zimo.

Ravnateljica jedne škole u Washingtonu odlučila je smanjiti tu ovisnost o telefonima na zanimljiv način – ponudila je sto dolara (660 kuna) svim učenicima sedmog i osmog razreda u svojoj školi (riječ je o oko 160 djece) koji će tijekom ljeta svaki utorak biti totalno offline i "slobodni" od ekrana. Dakle, do početka nove školske godine svakog utorka neće smjeti koristiti telefone, tablete, računala, video igre pa čak niti gledati televiziju tako da će imati jedan dan tjedno za malo drugačije aktivnosti – odlaske u prirodu, čitanje, igranje i slično, odnosno što god žele, samo da nije vezano uz gledanje u ekrane.

Ravnateljica Diana Smith za The Washington Post rekla je kako joj se ne sviđa koliko su telefoni danas postali sveprisutni u životima djece i mladih te im treba pomoć kako bi, barem na jedan dan, izašli iz virtualnih svjetova, a ta je pomoć sto dolara. Kako je riječ o 160 djece, potencijalni trošak za ravnateljicu iznosi 16.000 dolara, no ona kaže kako danas veliki broj mladih bez telefona ne može izdržati niti jedan sat, a kamoli jedan dan tako da se ne brine da će troškovi biti veliki.

Kako bi dobili novac, potreban je dokaz da su zaista apstinirali od gadgeta i televizije svakog utorka, a taj dokaz bit će potpisana izjava osobe starije od 21 godinu – iako bi se djeca mogla dogovoriti s roditeljima ili rođacima i nagovoriti ih da potpišu izjavu, a oni se neće pridržavati tih pravila, roditelji ionako smatraju da im djeca previše vremena provode uz telefone i računala pa će ih vjerojatno natjerati da poštuju uvjete koje im je dala ravnateljica.

Jedan učenik s kojim su pričali novinari The Washington Posta uvjeren je kako može izdržati jedan dan tjedno bez telefona, računala, TV-a i videoigara – 13-godišnji Miles Tiller kaže kako ionako nije opsjednut telefonima, no puno vremena provodi uz video igre. Novinarima je rekao kako se radi o samo jednom danu tjedno te mora smisliti što će raditi tijekom tog dana, dok njegova majka smatra kako će to biti dobar izazov za njihovu djecu te je zanima kakav će ovaj izazov imati efekt na školarce i njihovo korištenje gadgeta, piše zimo.

Što vi mislite o ovom potezu ravnateljice – je li pretjerala s novčanom nagradom ili je situacija s telefonima toliko izmakla kontroli da danas mladima zaista treba ponuditinovac kako bi jedan dan bili offline i radili nešto drugo osim tipkanja po mobitelu, surfanja mrežom na računalu, gledanja TV-a i igranja igara?

Facebook komentari

hr Tue Jun 13 2017 09:23:18 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8dac4c2af47f80088b45dd/80

Malo je brrrrrr: Sedam promjena koje se događaju našem tijelu zbog hladnoće

Zima je godišnje doba kojemu se ne vesele baš svi. Hladni zimski dani osim snježnih radosti mogu nam donijeti loše psihičko i fizičko stanje. Umor, crvenilo kože, bol u ekstremitetima samo su neke od nuspojava koje nam donosi zima.
Sama pomisao da nas vani očekuju temperature ispod nule navodi nas na razmišljanje o tome što će takvi vremenski uvjeti napraviti našoj koži ili našem organizmu. Donosimo vam 7 neobičnih promjena koje se događaju s našim tijelom uslijed niskih temperatura, piše zadovoljna.hr.

1. Trošimo više kalorija
Istraživanje koja su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Wyoming pokazala su da se za vrijeme zime i hladnog dana povećava razina potrošenih kalorija. Prema njemu našem je tijelu potrebno puno više napora i vremena da bi se ugrijalo. Za skidanje kilograma se ipak moramo malo više potruditi jer je broj kalorija koji trošimo jako mali.

2. Prsti nam se stanjuju
Ne, nije šala za vrijeme zime naši prsti se stanjuju. Razlog tome je taj što manje krvi dolazi do naših ekstremiteta, a rezultat su manji prsti.

3. Bol u ekstremitetima
Neugodan i bolan osjećaj kao da nemamo prste na nogama ili rukama može biti znak Raynaudove bolesti koja nastaje i zbog stezanje malih arterijskih krvnih žila, no najčešće je povezan s hladnoćom i nije opasana, a vrlo lako se može spriječiti nošenjem toplije odjeće.

4. Problemi s vidom
Vjetar, snježne padaline i hladno vrijeme djeluju loše i na naš vid. Bjelina snijega loše utječe na mrežnicu oka tako ako se odlučite za nošenje sunčanih naočala u vrijeme zime nećete pogriješiti jer ćete time zaštiti svoje oči od oštećenja.

5. Crvenilo u licu

Crvenilo lica normalna je stvar, a događa se iz razloga što krv iz lica odlazi u važnije dijelove tijela kao što su srce ili pluća. Čim se naš organizam ugrije boja naše kože vraća se u normalu.

6. Veća mogućnost srčanog udara
Kako bi se osigurala veća toplina tijela srce pojačano radi da bi dovelo više krvi do naših ekstremiteta, a rezultat toga je povišeni krvni tlak koji vodi do srčanog udara. Mogućnost dobivanja srčanog udara odnosi se većinom na starije ljude i osobe koje imaju probleme sa srcem.

7. Promjena raspoloženja
Manjak D vitamina i sunca rezultira lošim raspoloženjem koje ponekad nosi i nemilu depresiju. Kako biste izbjegli negativne osjećaje dobra ideja je povećati druženja s prijateljima ili upisati neku slobodnu aktivnost.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 18:29:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8da8d62af47fa6098b457c/80

Kardiolozi upozoravaju da se elektrostimulatore i defibrilatore može hakirati

Srčani uređaji koji koriste računalne programe uz bežične veze izloženi su mogućnosti hakerskih napada koji bi mogli izazvati životno opasne poremećaje njihova rada, upozoravaju američki kardiolozi.

Medicinski uređaji meta su hakerskih napada više od desetljeća, navode liječnici u radu objavljenom u časopisu Journal of the American College of Cardiology.

Sve veća popularnost uređaja koji koriste programe uz bežične veze dovela je do većeg rizika od hakerskog reprogramiranja uređaja kako bi oni radili nepravilno ili kako bi se ometalo prenošenje informacija koje su potrebne liječnicima da prate na daljinu zdravstveno stanje pacijenata ili kako bi se baterije prerano potrošile, pišu kardiolozi.

“Većina tih napada predstavlja teoretske rizike”, kaže dr. Dhanunjaya Lakkireddy iz sveučilišne bolnice u Kansas Cityju.

“Nema dokumentiranog slučaja hakiranja srčanog uređaja kod stvarnog pacijenta”, kaže Lakkireddy. “U ovom je trenutku blokiranje uređaja ili promjena njegova rada kako bi se naštetilo pacijentu ograničena na televizijske serije i filmove”.

U pogledu usađenih srčanih uređaja američke vlasti upozorile su proizvođače na ranjivost njihova praćenja na daljinu i mogućnost da se veza prekine ili uspori ili da se kibernetičkim upadima izazove poremećaj rada i pražnjenje baterije, navode kardiolozi.

U pogledu elektrostimulatora srca strahovanja se odnose na to da bi hakiranje rezultiralo iznenadnim smrtonosnim poremećajem ritma.

Defibrilatori implantirani kako bi spriječili smrt od srčanog zastoja također su izloženi hakiranju i mogli bi proizvesti nepotrebne udare ili podbaciti kad su takvi udari potrebni.

Jedini sigurni način smanjivanja rizika hakiranja je korištenje uređaja koji ne dozvoljavaju bežičnu komunikaciju i unapređenje programa na daljinu. No s druge strane pacijenti imaju koristi od takve tehnologije zbog toga što pristup uređaju na daljinu može poboljšati njegov rad i omogućava popravke i poboljšanja bez ponavljanja operacije.

“Rizik povezan sa zdravstvenim komplikacijama zbog nekorištenja takvog medicinskog uređaja nadmašuje rizik od hakiranja uređaja", kaže tehnološki stručnjak Ali Youssef iz zdravstvenog sustava Henry Ford u Detroitu.

U stvarnosti veći razlog za zabrinutost trebala bi biti zaštita privatnosti nego mogućnost hakerskih napada čiji je cilj naštetiti pacijentima, kaže Youssef.

“Najveća prijetnja pacijentima je da hakeri presretnu i izmijene podatke koje šalje ili prima medicinski uređaj”, kaže Youssef. “Ako to ne otkrije osoblje za kibernetičku sigurnost to može  utjecati na liječnički karton pacijenta i dovesti do nepotrebnih zahvata ili lijekova”.

Nikad se ne mogu uređaji potpuno zaštititi od opasnosti hakiranja i liječnici bi o tome riziku trebali razgovarati s pacijentima, kaže Richard Sutton s britanskog Imperial College London.

Kevin Fu, znanstvenik sa sveučilišta Michigan u Ann Arbor kaže kako bi stari računalni virus mogao predstavljati vjerojatniju prijetnju od hakerskog napada i on bi mogao dovesti do nenamjernog rušenja globalnog praćenja telemetrijskih podataka za stotine tisuća pacijenata odjednom.

“Nema razloga za paniku”, kaže dr. David Armstrong sa sveučilišta Arizona u Tucsonu. “Dodatni stres koji je rezultat strahovanja da će netko 'oteti' vaš uređaj vjerojatno više povećava rizik od srčanog udara nego rizik od hakiranja sam po sebi”.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 18:15:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d962c2af47f80088b45bb/80

Nije šala: Višak kilograma, alkohol i kava su recept za dugovječnost

Za dug život dobro je imati nekoliko kilograma viška, hobi u kojem uživate, vrijeme za kavu i želju za umjerenom tjelovježbom
Dvije čaše vina ili piva svaki dan te pokoji kilogram viška recept su za dugovječnost, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija. Oni su analizirali navike 1700 osoba starijih od 90 godina te došli do zaključka da je umjereno konzumiranje alkohola jedan od pet ključnih elemenata za dugovječnost. Oni koji su u prosjeku pili svaku večer dvije čaše vina ili piva, imali su za 18 posto manji manji rizik od prerane smrti od onih koji to nisu činili, piše Život i stil.

Osim alkohola, za dug život dobro je imati i nekoliko kilograma viška, hobi u kojem uživate te vrijeme za kavu. Profesorica sa spomenutog sveučilišta Claudia Kawas došla je do otkrića da ljudi koji dva sata dnevno posvećuju svom hobiju imaju 21 posto rizik od prerane smrti, a kod onih koji se svakodnevno 15 do 45 minuta bave tjelovježbom taj je rizik umanjen za 11 posto.

Konzumacija dvije šalice kave na dan rizik od prerane smrti smanjuje za 10 posto. Mršave osobe imaju za 50 posto viši rizik od preranog umiranja od osoba koje imaju koji kilogram viška.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 16:58:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d6bb42af47f33088b45c1/80
Foto: radio Imotski

Spomenik Mercedesu mogao bi pod poznatu imotsku kostelu

Imoćani se nisu šalili kada su objelodanili da će podignuti spomenik automobilu, legendarnom Mercedesu, prvi takav u Europi, možda i u svijetu. Iako ih već mnogi uspoređuju s tim kultnim automobilom, većina je bila skeptična da će to i realizirati.

No vrijedni članovi Oldtimer kluba Imotski sa svojim poduzetnim predsjednikom Ivanom Topićem Notom radili su u tišini i  konačno u utorak su izišli sa završnom skicom budućeg spomenika.


Rad je to nadarenoga umjetnika i poznatoga građevinara Mislava Rebića. 


Mercedes „Minika 115“ bit će isklesan od imotskog kamena u naravnoj veličini. Upravo tom tipu ove godine je i pedeseti rođendan od prvog izlaska iz tvornice, a i najveći broj Imoćana upravo vozi tu popularnu sto petnaesticu. 


Spomenik će se financirati od donacija, a ime svakog donatora bit će, kako kaže Nota, zlatnim slovima ispisano na posebnoj ploči uz spomenik. Otvoren je i natječaj za donacije i za izvođača radova. Postoje tri ideje za lokaciju, ali je najizglednija ona pod starom kostelom na starom imotskom kolodvoru s kojega je kretala vojska Imoćana put njemačkih bauštela, piše radio Imotski


Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 13:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .