Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582094fc1eea8f769f8b459b/80
Foto: Hrvoje Radeljić

Meteorološki tsunami pogodio Stari Grad na otoku Hvaru

Pojava je trajala oko 30 minuta i srećom nije prouzročila bilo kakvu štetu
U prijepodnevnim satima u starogradskoj uvali na otoku Hvaru zabilježena je šćiga, odnosno oscilacija razine mora u kratkom vremenu. U razdoblju od 10,30 do 11 sati more je tri puta plavilo rivu i niže predjele obale u Starom Gradu i isto se toliko puta povlačilo.

Pojava se u novijoj literaturi također naziva meteo tsunami.



Prema podacima Crometeo automatske meteorološke postaje u Starom Gradu, u spomenutom razdoblju zabilježene su manje oscilacije u tlaku zraka, ali i promjena smjera vjetra iz jugozapadnog u sjeverozapadni.

Za mišljenje smo upitali dr. sc. Ivicu Vilibića, stručnjaka splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo i to upravo za područje meteoroloških tsunamija.

- Opća sinoptička situacija odgovara onoj koja je uobičajeno prisutna za vrijeme meteo tsunamija. U prizemnom sloju vjetar je bio slab, gotovo bezvjetrica, a u višim slojevima puhali su snažni vjetrovi sa zapada i jugozapada. Zbog prostranog polja sniženog tlaka zraka nad europskim kopnom, razina mora u Jadranu bila je već dovoljno visoka, tako da je i omanji meteo tsunami, poput ovog jutrošnjeg, mogao preliti more preko rive. Šćige nisu rijetkost u Starome Gradu, a ovaj jutrošnji bio je minoran - kazao nam je Vilibić.

Jadranski seš / meteorološki tsunami

Tsunamiji su pojave koje nastaju kao posljedica seizmičkih aktivnosti (potresi, vulkani). Ipak znanstvenici su uočili da se jedan dio ovih pojava ne može objasniti seizmičkim aktivnostima pa se uzrok morao "potražiti" drugdje. Posvuda u svijetu, pa tako i na Jadranu, zamijećeni su tsunamiji koje potiču atmosferske prilike. Radi se o fenomenu koje uzrokuju putujući poremećaji tlaka zraka. Iako izraz "meteo tsunami" još nije u potpunosti prihvaćen u znanstvenim krugovima jasno je da ove pojave zaista potiču zbivanja u atmosferi. Od meteo tsunamija razlikujemo seše, poznatije kao šćige.

Šćige su slobodne oscijalacije koje nastaju u kanalima i zaljevima kao posljedica naglih promjena vjetra. Meteo tsunamiji nemaju razornu moć "seizmoloških" tsunamija, ali se u svijetu povremeno javljaju i mogu uzrokovati golemu štetu pa i ljudske žrtve.

Kod meteoroloških tsunamija u atmosferi postoje brze promjene u tlaku zraka na relativno malom području. Te su pojave najčešće za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. Težinski valovi koji tada nastaju mogu dosezati duljinu od nekoliko stotina kilometara. Amplituda spomenutog poremećaja u normalnim okolnostima manja je od 1hPa, ali kod ekstremnih primjera može biti i preko 10hPa.

Atmosferski poremećaj na moru napravi val koji može biti dugačak i 200 kilometara, a visok samo 20cm. Najteže ga je zamijetiti na otvorenom moru. No, njegovim približavanjem obali visina mu se naglo povećava, a najviše poraste u uskim uvalama i zaljevima. Meteorološki tsunami neće nastali kod svakog prelaska atmosferskog težinskog vala nad nekim područjem.

Bitno je da se rezonancija vala atmosferskog poremećaja poklapa s valovima otvorenog mora, da se val nastao na moru kreće direktno prema zaljevu i da postoje odgovarajući uvjeti na moru uz obalu kao i povoljna topografska obilježja.

U Hrvatskoj je najpoznatiji primjer meteo tsunamija U Veloj Luci 21. lipnja 1978. godine. Raspon oscilacije morske razine dosegao je tada nevjerojatnih šest metara. Toga dana su se oscilacije morske razine mogle vidjeti i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, dok je vodeni val prešao na talijansku stranu nekoliko sati kasnije. More se tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte.

22. kolovoza 2007. godine meteo tsunami je pogodio zaljev na istoku otoka Ista. Toga dana razina mora u zaljevu počela je jako oscilirati, što je dovelo do podizanja razine vode uz obalu za više od 1,5 metara od uobičajene visine mora. Mnoge brodice su izbačene na obalu, more je potpuno poplavilo rivu, trajektno pristanište i sve obližnje podrume i prizemlja. Prema riječima mještana, šteta je bila velika, a vatrogasci ispumpavaju vodu iz poplavljenih objekata.

Ovu pojavu potaknuto je prolazak olujnog cumulonimbusa iznad tog područja, pa je došlo do nagle promjene tlaka zraka i prijenosa energije na morsku površinu. Meteo tsunamiji povremeno se javlja i u starogradskom zaljevu, kao što je to bio slučaj 2003. godine.

Štete od ovih opasnih pojava mogle bi se smanjiti njihovim pravodobnim predviđanjem. Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu predlaže projekt "težak" oko pola milijuna kuna koji uključuje postavljanje kontrolnih uređaja na Vis, Korčulu i Hvar. Na taj način ove pojave se ne bi zaustavile ali bi se lokalno stanovništvo na vrijeme moglo alarmirati. U Institutu ističu da žale što još nije prepoznata potreba za davanjem podrške izradi pomorskih prognoza.

Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 15:52:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Tko pita nešto o Agrokoru, taj je u hibridnom ratu s državom

STABILIZACIJA Političke snage koje poručuju da ovdje nešto ne valja su destabilizatori, poručio je premijer, a Žarko Puhovski kaže da se poslužio replikom jedne stare mantre...
Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnome medijskom djelovanju. Izjavio je to jučer u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU i šest zemalja Istočnog partnerstva. 

- Glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledajte referencije na mnoge izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio tog procesa - rekao je Plenković odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat. 

Inače, hibridnim medijskim ratovanjem želi se prikriti stvarni cilj, širenjem dezinformacija ili propagande, piše 24 sata. Premijer smatra da je cilj takvih snaga destabilizacija. A primjer za to je afera Agrokor. 

- Imate one političke snage koje su sklone generiranju nestabilnosti, destrukciji i permanentnom slanju poruka da je u Hrvatskoj ovdje nešto problematično. Tu ljudi vide tko je za napredak i razvoj a tko je za destabilizaciju - kazao je premijer, a prenio “Dnevnik” Nove TV. 

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra kako se premijer poslužio replikom jedne stare mantre, koju stariji naraštaji pamte još iz doba komunizma, a u kojoj se za one koji pišu ili govore drukčije tvrdilo da zapravo djeluju za nekog vanjskog neprijatelja. 

Dodaje da se od teze da u Hrvatskoj bjesni hibridni rat još prije nekoliko dana ozbiljno ogradila Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), koja je jedina meritorna za davanje ocjena o ovom pitanju.

Ivica Todorić za Vladu je hibridni ratnik

Klasični primjer medijskog hibridnog ratovanja je blog Ivice Todorića. On je, na prvome mjestu, bjegunac od hrvatskih zakona, ali istodobno osumnjičenik koji se na sve načine bori za svoje interese. Na svojem blogu postavlja pitanja, ali sam ne daje odgovore.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c638fb47398d7298b469e/80
Foto: Rade Popadić

EK: Hrvatska sa 1.241 eurom za zdravstvo po stanovniku na dnu ljestvice EU

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo, no unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno velik i uključuje većinu usluga.

U izvješću Europske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 eura po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 posto iz BDP-a znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 posto.

Istodobno, 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani na razini je prosjeka EU, navodi se u izvješću.

Komisije navodi kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina pokrenula niz važnih zdravstvenih reformi za unapređenje sustava i povećanje fiskalne održivosti, no one nisu bile sustavne, a neke su odbačene, pa je izražena i zabrinutost jer se čini da fiskalnoj održivosti prijete veliki rizici u srednjoročnom razdoblju.

Komisija navodi kako se odustalo od povećanja iznosa osnovnog osiguranja koje plaća HZZO, povećanja najvećeg iznosa participacije pacijenata te reforme dopunskog osiguranja, te da ne napreduje dugo očekivana reorganizacija bolničkog sustava te drži kako Ministarstvo zdravstva treba preuzeti ulogu upravljanja kako bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju zdravstvene zaštite.

EK je upozorila i na nedostatak liječnika i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na otocima, zbog njihova iseljavanja nakon pristupanja Hrvatske EU te malih plaća, što dodatno umanjuje dostupnost zdravstvene zaštite pojedinih  skupinama stanovnika. 

U osvrtu na stanje zdravlja, ističe se kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. 

Hrvati najviše boluju i umiru od bolesti krvožilnog sustava i raka koji su uzrok 76 posto svih smrti. U odnosu na prosjek EU, hrvatska stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU.

Jedan od važnih pokazatelja jest i stopa dojenačke smrtnosti koja je 2015. iznosila 4,6 djece na tisuću živorođene te bila je među najvišima u EU, gdje je taj prosjek 3,6 smrti.

U posljednjih je 14 godina zabilježeno i znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti dišnog sustava, dijabetesa itd.

Više do trećine bolesti može se pripisati čimbenicima rizika - pušenju, konzumiranju alkohola, nezdravoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti.

Stope pušenja i pretilosti u Hrvatskoj više su nego u brojnim drugim državama članicama EU.

U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU.

Hrvatska je pri vrhu EU po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba  (EU prosjek je 10 litara), navodi se u izvješću EK.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53516b99179942ac0e9f885c/80
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

HGK: Još se ne kampira ispred trgovina, ali očekuje se oko 500 mil. kn više

Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16% više nego u prosincu lani.
Naš gospodarski komentator Mladen Sirovica iznio je podatke o potrošnji posljednjih godina te njenom utjecaju na BDP i gospodarstvo u cjelini.

Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare.

Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda, kazala je. Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju.

Direktorica Sekotra trgovine HGK Ema Culi 
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5%, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30% kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5%, rekreacija sa 6,7%, dok se na kulturu troši tek 5,9%.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80% hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos., piše HRT

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .