Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582094fc1eea8f769f8b459b/80
Foto: Hrvoje Radeljić

Meteorološki tsunami pogodio Stari Grad na otoku Hvaru

Pojava je trajala oko 30 minuta i srećom nije prouzročila bilo kakvu štetu
U prijepodnevnim satima u starogradskoj uvali na otoku Hvaru zabilježena je šćiga, odnosno oscilacija razine mora u kratkom vremenu. U razdoblju od 10,30 do 11 sati more je tri puta plavilo rivu i niže predjele obale u Starom Gradu i isto se toliko puta povlačilo.

Pojava se u novijoj literaturi također naziva meteo tsunami.



Prema podacima Crometeo automatske meteorološke postaje u Starom Gradu, u spomenutom razdoblju zabilježene su manje oscilacije u tlaku zraka, ali i promjena smjera vjetra iz jugozapadnog u sjeverozapadni.

Za mišljenje smo upitali dr. sc. Ivicu Vilibića, stručnjaka splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo i to upravo za područje meteoroloških tsunamija.

- Opća sinoptička situacija odgovara onoj koja je uobičajeno prisutna za vrijeme meteo tsunamija. U prizemnom sloju vjetar je bio slab, gotovo bezvjetrica, a u višim slojevima puhali su snažni vjetrovi sa zapada i jugozapada. Zbog prostranog polja sniženog tlaka zraka nad europskim kopnom, razina mora u Jadranu bila je već dovoljno visoka, tako da je i omanji meteo tsunami, poput ovog jutrošnjeg, mogao preliti more preko rive. Šćige nisu rijetkost u Starome Gradu, a ovaj jutrošnji bio je minoran - kazao nam je Vilibić.

Jadranski seš / meteorološki tsunami

Tsunamiji su pojave koje nastaju kao posljedica seizmičkih aktivnosti (potresi, vulkani). Ipak znanstvenici su uočili da se jedan dio ovih pojava ne može objasniti seizmičkim aktivnostima pa se uzrok morao "potražiti" drugdje. Posvuda u svijetu, pa tako i na Jadranu, zamijećeni su tsunamiji koje potiču atmosferske prilike. Radi se o fenomenu koje uzrokuju putujući poremećaji tlaka zraka. Iako izraz "meteo tsunami" još nije u potpunosti prihvaćen u znanstvenim krugovima jasno je da ove pojave zaista potiču zbivanja u atmosferi. Od meteo tsunamija razlikujemo seše, poznatije kao šćige.

Šćige su slobodne oscijalacije koje nastaju u kanalima i zaljevima kao posljedica naglih promjena vjetra. Meteo tsunamiji nemaju razornu moć "seizmoloških" tsunamija, ali se u svijetu povremeno javljaju i mogu uzrokovati golemu štetu pa i ljudske žrtve.

Kod meteoroloških tsunamija u atmosferi postoje brze promjene u tlaku zraka na relativno malom području. Te su pojave najčešće za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. Težinski valovi koji tada nastaju mogu dosezati duljinu od nekoliko stotina kilometara. Amplituda spomenutog poremećaja u normalnim okolnostima manja je od 1hPa, ali kod ekstremnih primjera može biti i preko 10hPa.

Atmosferski poremećaj na moru napravi val koji može biti dugačak i 200 kilometara, a visok samo 20cm. Najteže ga je zamijetiti na otvorenom moru. No, njegovim približavanjem obali visina mu se naglo povećava, a najviše poraste u uskim uvalama i zaljevima. Meteorološki tsunami neće nastali kod svakog prelaska atmosferskog težinskog vala nad nekim područjem.

Bitno je da se rezonancija vala atmosferskog poremećaja poklapa s valovima otvorenog mora, da se val nastao na moru kreće direktno prema zaljevu i da postoje odgovarajući uvjeti na moru uz obalu kao i povoljna topografska obilježja.

U Hrvatskoj je najpoznatiji primjer meteo tsunamija U Veloj Luci 21. lipnja 1978. godine. Raspon oscilacije morske razine dosegao je tada nevjerojatnih šest metara. Toga dana su se oscilacije morske razine mogle vidjeti i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, dok je vodeni val prešao na talijansku stranu nekoliko sati kasnije. More se tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte.

22. kolovoza 2007. godine meteo tsunami je pogodio zaljev na istoku otoka Ista. Toga dana razina mora u zaljevu počela je jako oscilirati, što je dovelo do podizanja razine vode uz obalu za više od 1,5 metara od uobičajene visine mora. Mnoge brodice su izbačene na obalu, more je potpuno poplavilo rivu, trajektno pristanište i sve obližnje podrume i prizemlja. Prema riječima mještana, šteta je bila velika, a vatrogasci ispumpavaju vodu iz poplavljenih objekata.

Ovu pojavu potaknuto je prolazak olujnog cumulonimbusa iznad tog područja, pa je došlo do nagle promjene tlaka zraka i prijenosa energije na morsku površinu. Meteo tsunamiji povremeno se javlja i u starogradskom zaljevu, kao što je to bio slučaj 2003. godine.

Štete od ovih opasnih pojava mogle bi se smanjiti njihovim pravodobnim predviđanjem. Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu predlaže projekt "težak" oko pola milijuna kuna koji uključuje postavljanje kontrolnih uređaja na Vis, Korčulu i Hvar. Na taj način ove pojave se ne bi zaustavile ali bi se lokalno stanovništvo na vrijeme moglo alarmirati. U Institutu ističu da žale što još nije prepoznata potreba za davanjem podrške izradi pomorskih prognoza.

Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 15:52:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c083d2af47fba058b4612/80
Foto: Wikipedija

Šokirana Zadranka: "Vozač autobusa prijetio je da će prditi, a suvozač se hvalio svojom veličinom"

Ponašanje dvojice vozača koje je Zadranka opisala krajnje je neprimjereno i za kućnu atmosferu, a kamoli za radno mjesto.

Zadranka Stanka Vitlov toliko se razočarala u ponašanje Autotransovih vozača da je uputila prigovor i fotodokumentaciju mailom na brojne institucije, ali i društvene mreže i medije, u želji da upozori putnike da, kako je kazala, Autotransom ne putuju ako ne žele biti izvrgnuti uvredama i prijetnjama od strane njihovih vozača i službenog osoblja. A imala je i zašto. - piše Novi list

Ponašanje dvojice vozača koje je Zadranka Stanka Vitlov opisala krajnje je neprimjereno i za kućnu atmosferu, a kamoli za radno mjesto.

- Dana 17. veljače u 10 i 30 sati trebala sam putovati iz Zagreba u Zadar busom Autotransa, registracijskih oznaka RI 783-TV. Dan prije sam na kolodvoru rezervirala sjedalo (6 kn ) i dobila broj 3. Oko 10,15 sati ušla sam u bus, potražila sjedalo broj 3, odmah iza suvozača, i stavila torbicu i jaknu na to sjedalo, odmah iza suvozača.

Istog trenutka me vozač grubim tonom upozorio da se maknem od tamo i da odem iza u kabinu. Nisam imala ništa protiv, mjesta je bilo, ali sam upitala zašto. Odgovor vozača ulazi u anale Autotrans pristojnosti: 'Zato jer ja mogu prdnuti, pa to vama može smrditi, a možete prisluškivati moje privatne razgovore'.

Zapanjena, pokupila sam stvari, maknula se tri reda niže, a dok sam ustajala u mom neposrednom prisustvu vozač je rekao suvozaču: 'to su one babe koje nisu dobile jednu stvar, pa se sad iživljavaju. Ali, ja sam sad iznerviran, ne mogu i neću voziti, vozit ću vam osmice po cesti i sad izvlačim karticu. Ni ja, niti moj suvozač vas neće voziti'. Na to je stvarno izvukao karticu iz volana i napustio bus. Dok sam razmišljala hoće li me možda i na silu izbaciti (mladi momak, a ja imam 65 godina) te da li da zovem policiju, on se vratio i krenuo.

Suvozač je pri sakupljanju karata dao i neke reklamne letke, a na moje pitanje ima li na njima kontakt telefon firme odgovorio da ima tu njegova veličina cipela i još jedne druge stvari.

Nemajući povjerenja u ovu i ovakvu firmu za suvisao odgovor i traženu ispriku i sankcije, ovo upućujem na sve medije i Ministarstvo prometa i tražim da se ovakvog prijevoznika i osoblje makne s ceste – stoji u obraćanju putnice Stanke Vitlov.

Autotrans najavio ispriku putnici i sankcije vozačima 

Iako je razočarana putnica kazala da je uputila reklamaciju i upravi ovoga prijevoznika i iskazala nepovjerenje da će bilo tko "iz te i takve tvrtke reagirati", uprava Autotransa joj se ipak javila. Na upit Novog lista, iz uprave ovog prijevoznika poručili su da su u kontaktu sa Stankom Vitlov i da će učiniti sve da joj se ispričaju, da joj nadoknade štetu, te da vozače sankcioniraju.

– Istražit ćemo cijeli slučaj, još ćemo sutra detaljnije porazgovarati s ovom gospođom, kazali su nam jučer u upravi Autotransa i dodali da u njihovoj tvrtki radi 1.200 zaposlenika te da je ponekad teško kontrolirati svačiji pojedinačni vokabular i ponašanje, ali da im u tome, nažalost, ali i na sreću, mogu pomoći putnici.

– Izuzetno nam je neugodno da se ovo dogodilo, svima je jasno da nam ovakvo nešto nikad ne bi moglo biti u interesu; ovakav način komunikacije i ponašanja naših djelatnika je i više nego prihvatljiv. Budući da nam je gospođa priložila dokumentaciju, znamo identitet obojice vozača i oni će biti sankcionirani, i to sasvim sigurno adekvatno. Zbog nas i naše tvrtke, ali prvenstveno zbog naših putnika kojima uvijek izlazimo u susret i razmatramo sve njihove reklamacije. - poručuju iz Autotransa. - piše Novi list

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 12:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c05992af47fa8068b45b1/80
Foto: Facebook / HGSS

HGSS poslao upozorenje: "Pazite na sebe i druge, a u slučaju potrebe nazovite 112"

S obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu, HGSS je poslao upozorenje
HGSS preko svoje Facebook stranice poslao je upozorenje s obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu i značajne količine snježnih oborina u narednim danima.

Dragi naši! S obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu i značajne količine snježnih oborina u narednim danima, molimo da ne planirate boravak u planini, već u toplom domu čekajte proljepšanje. Posebno obratite pozornost na starije članove obitelji kao i kronične bolesnike. Pazite na sebe i druge, a u slučaju potrebe nazovite 112. - napisali su. 

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 12:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/542aa0ff1899423b2a000028/80

U Hrvatskoj svaki peti stanovnik izložen riziku od siromaštva

Problem siromaštva u Hrvatskoj je vrlo rasprostranjen i treba nam pametna socijalna politika i mjere koje će doskočiti tom problemu

Svaki peti stanovnik Hrvatske izložen je riziku od siromaštva te je potrebno da se u resornom ministarstvu pristupi preispitivanju postojećeg modela i ukupnog izdvajanja za socijalnu politiku, rečeno je u utorak na konferenciji o minimalnom dohotku, povodom obilježavanja 20. veljače - Svjetskog dana socijalne pravde.

Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva (HMPS), organizatora skupa, Nino Žganec upozorio je kako je linija siromaštva relativno niska i za samca iznosi 25.000 kuna godišnje i ne omogućava dostojno preživljavanje. Problem siromaštva u Hrvatskoj je vrlo rasprostranjen i treba nam pametna socijalna politika i mjere koje će doskočiti tom problemu.

Smatramo kako je dokidanje siromaštva prvenstveno političko pitanje i da je Hrvatska dosegla određeni stupanja razvoja koji omogućava da se pametnom preraspodjelom javnog novca u Hrvatskoj svakome omogući dostojan život, istaknuo je Žganec.

Po njegovim riječima činjenica je da se vrlo često u javnom diskursu ističe netočan podatak da Hrvatska izdvaja jako puno za socijalnu zaštitu, no stvarnost pokazuje suprotno da se izdvaja daleko ispod prosjeka Europske unije. U javnom diskursu se vrlo često pogrešno ističe kako je to nepotrebna potrošnja, umjesto da se to shvaća kao investicija u ljude i ljudski kapital i da se pametnim programima može spriječiti apsolutno siromaštvo, a onda i pomoći ljudima koji uđu u svijet siromaštva da što prije iz njega izađu.

Nažalost, podaci pokazuju da oni koji uđu u svijet siromaštva gotovo nemoguće ili jako teško izlaze iz njega, rekao je Žganec.

Za Hrvatsku su karakteristične regionalne nejednakosti, starije i osobe s invaliditetom, nezaposleni i djeca koji gotovo da nemaju šanse izaći iz svijeta siromaštva. Imamo veliki disbalans između Zagreba i županija kao što su Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, dok s druge strane imamo Istarsku i Međimursku pri vrhu.

HMPS nastoji utjecati na politiku koja će se boriti protiv siromaštva iniciranjem promjene zakonodavstva, drugačijim politikama i percepcijama prema svijetu siromašnih. Skupom želimo potaknuti da se još jednom preispita model i shema socijalnih naknada koji su u Hrvatskoj po svim parametrima i pokazateljima vrlo neprimjerene i ne omogućavaju dostojno preživljavanje, naglasio je Žganec .

Ustvrdio je kako se forsira pristup da je kriterij društvenog razvoja ekonomski prosperitet. Naravno da je visina BDP-a važan pokazatelj, no što će nam visoki rast, ako nam isto tako raste i siromaštvo i ako su nam socijalni izdaci "zabetonirani" na postojećoj razini daleko ispod prosjeka EU, upitao je Žganec.

Pokazatelj razvijenosti nekog društva trebala bi biti socijalna sigurnost građana odnosno visoko razvijena socijalna svijest u društvu i tu se vodimo primjerima skandinavskih zemalja koje pokazuju kako se mogu balansirati ekonomski razvoj i socijalna politika, poručio je.

Naglasio je kako kod određivanja socijalnih naknada treba voditi računa da budu dostojne, ali i poticajne za rad radno sposobnom stanovništvu. Trenutno Vlada donosi odluku o visini osnovice za socijalne naknade koja se ne bazira ni na jednom čvrstom pokazatelju, rekao je Žganec dodavši da bi ona trebala ovisiti o rastu ili padu standarda. S postojećom socijalnom politikom stojimo na mjestu, a u nekim aspektima i nazadujemo, upozorio je Žganec.

Državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa rekla je kako je ono uključeno u projekte EMIN 2 (European minimum income network) i želi primjenjivati njegove pozitivne ishode i da se kroz donošenje novog zakona o socijalnoj skrbi razmotri sve mogućnosti i cilj nam je građanima omogućiti bolju budućnost i životne uvjete.

Slažemo se da je osnovica socijalne naknade od 800 kuna premalo, no putem brojnih socijalnih naknada želimo svim sugrađanima omogućiti bolji život  u okviru budućnosti. U tijeku je izrada novog zakona o socijalnoj skrbi i razmotrit ćemo mogućnost povećanja socijalnih naknada, rekla je Pletikosa.  Upitana o iznosu najviše socijalne naknade Pletikosa je rekla kako one u slučaju kumuliranja za određene skupine zbog starosti, ovisnosti, primjerice jednokratne pomoći u iznimnim slučajevima kao što su elementarne nepogode mogu doći i do 10.000 kuna.

Nacionalni koordinator EMIN Zdenko Babić upozorio je kako je Hrvatska u vrhu europskih zemalja po izloženosti stanovništva riziku siromaštva i oskudijevaju u osnovnim materijalnim dobrima, ne mogu platiti režije i žive u hladnim i vlažnim stanovima, ako ih uopće i imaju.

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 12:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594d5009b9e03e46308b45c8/80
Foto: Screenshot / YouTube

Antikomunikator godine - biskup Vlado Košić!

Košić je izabran među deset osoba koje su se lani istaknule lošom javnom komunikacijom te je dobio nagradu "Šipak godine"

Stručni žiri Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) objavio je u utorak da je za "Antikomunikatora godine" izabran sisački biskup Vlado Košić kojemu se, obrazloženo je, najviše zamjera širenje netrpeljivosti, pa i mržnje prema određenim političkim i društvenim skupinama u Hrvatskoj.

Košić je izabran među deset osoba koje su se lani istaknule lošom javnom komunikacijom te je dobio nagradu "Šipak godine", navodi se u priopćenju.

U konkurenciji za to "prizanje" bili su i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, saborski zastupnici Davor Bernardić (SDP) i Željko Glasnović (nezavisni), glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.

"U sklopu dodjele nagrada Grand PRix biramo 'Komunikatora' i 'Antikomunikatora' godine kako bismo istaknuli dobre komunikacijske prakse, ali i kako bismo osobe koje tako ne komuniciraju potaknuli da porade na otvorenosti i konstruktivnosti svoje komunikacije“, kazao je predsjednik žirija 11. Grand PRixa HUOJ-a Krešimir Macan.

Ovogodišnji posao žiriju nije bio lak. U hrvatskom smo javnom prostoru skupili dosta primjera loše komunikacije. Neke su mane u odnosima s javnošću lošim komunikatorima zajedničke, a neke specifične. Većina ih ne gaji otvorenu komunikaciju, a ne snalaze se ni s novim komunikacijskim alatima. Sisački biskup Vlado Košić za to je najbolji primjer, rekao je Macan.

Košić širio netrpeljivost i mržnju

Žiri je utvrdio da je sisački biskup širio netrpeljivost, pa čak i mržnju prema nekim političkim i društvenim skupinama. Činio je to u propovijedima, medijskim istupima te na društvenim mrežama. Takva komunikacija nije primjerena nikome, a dodatnu težinu ima kada stiže od osobe Košićeva položaja.

Ne samo da takvim izjavama nije pridonosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije - Katoličke crkve, prenio je Macan obrazloženje petnaest članova žirija.

"Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je i mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo. Uz to se 'proslavio' i javnim kritikama hrvatskih medija, osobito onih s kojima se razilazio u mišljenjima, navodeći da se kod njih krije sam sotona. Dotaknuo se i potrebe za lustracijom u javnim službama“.

Lošu Košićevu komunikaciju zaokružuje nerazumijevanje korištenja društvenih mreža, prvenstveno Facebooka. Konkretno, u jednom ga trenutku koristi kao javni kanal za iznošenje svojih stavova, a potom se od kritika brani isticanjem kako je riječ o privatnome komunikacijskom kanalu.

Žiri HUOJ-a izrazio je nadu da će Košić ovo doživjeti kao konstruktivnu kritiku te unaprijediti komunikaciju prema vjernicima, ali i široj zajednici. Pritom mu uzor može biti papa Franjo.

"Papa Franjo svjestan je moći, ali i odgovornosti koju danas omogućuje javna komunikacija. Njegov primjer komunikacije koja podrazumijeva otvorenost, širenje tolerancije, dobro poznavanje društvenih mreža i praćenje komunikacijskih trendova inspiracija su svima nama", poručio je Macan.

Kako bi komunikacija biskupa Košića išla u tom smjeru, HUOJ mu je bez naknade na raspolaganje stavio najbolje hrvatske komunikacijske stručnjake.

Za tjedan dana (u utorak, 27. veljače) bit će objavljeno tko je "Komunikator godine". Za tu se titulu bore ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, europarlamentarka Biljana Borzan, pukovnik Davor Turković, umirovljeni djelatnik Jadrolinije Ante Mrvica i autori Facebook stranice "Di su pare".

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 11:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .