Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582094fc1eea8f769f8b459b/80
Foto: Hrvoje Radeljić

Meteorološki tsunami pogodio Stari Grad na otoku Hvaru

Pojava je trajala oko 30 minuta i srećom nije prouzročila bilo kakvu štetu
U prijepodnevnim satima u starogradskoj uvali na otoku Hvaru zabilježena je šćiga, odnosno oscilacija razine mora u kratkom vremenu. U razdoblju od 10,30 do 11 sati more je tri puta plavilo rivu i niže predjele obale u Starom Gradu i isto se toliko puta povlačilo.

Pojava se u novijoj literaturi također naziva meteo tsunami.



Prema podacima Crometeo automatske meteorološke postaje u Starom Gradu, u spomenutom razdoblju zabilježene su manje oscilacije u tlaku zraka, ali i promjena smjera vjetra iz jugozapadnog u sjeverozapadni.

Za mišljenje smo upitali dr. sc. Ivicu Vilibića, stručnjaka splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo i to upravo za područje meteoroloških tsunamija.

- Opća sinoptička situacija odgovara onoj koja je uobičajeno prisutna za vrijeme meteo tsunamija. U prizemnom sloju vjetar je bio slab, gotovo bezvjetrica, a u višim slojevima puhali su snažni vjetrovi sa zapada i jugozapada. Zbog prostranog polja sniženog tlaka zraka nad europskim kopnom, razina mora u Jadranu bila je već dovoljno visoka, tako da je i omanji meteo tsunami, poput ovog jutrošnjeg, mogao preliti more preko rive. Šćige nisu rijetkost u Starome Gradu, a ovaj jutrošnji bio je minoran - kazao nam je Vilibić.

Jadranski seš / meteorološki tsunami

Tsunamiji su pojave koje nastaju kao posljedica seizmičkih aktivnosti (potresi, vulkani). Ipak znanstvenici su uočili da se jedan dio ovih pojava ne može objasniti seizmičkim aktivnostima pa se uzrok morao "potražiti" drugdje. Posvuda u svijetu, pa tako i na Jadranu, zamijećeni su tsunamiji koje potiču atmosferske prilike. Radi se o fenomenu koje uzrokuju putujući poremećaji tlaka zraka. Iako izraz "meteo tsunami" još nije u potpunosti prihvaćen u znanstvenim krugovima jasno je da ove pojave zaista potiču zbivanja u atmosferi. Od meteo tsunamija razlikujemo seše, poznatije kao šćige.

Šćige su slobodne oscijalacije koje nastaju u kanalima i zaljevima kao posljedica naglih promjena vjetra. Meteo tsunamiji nemaju razornu moć "seizmoloških" tsunamija, ali se u svijetu povremeno javljaju i mogu uzrokovati golemu štetu pa i ljudske žrtve.

Kod meteoroloških tsunamija u atmosferi postoje brze promjene u tlaku zraka na relativno malom području. Te su pojave najčešće za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. Težinski valovi koji tada nastaju mogu dosezati duljinu od nekoliko stotina kilometara. Amplituda spomenutog poremećaja u normalnim okolnostima manja je od 1hPa, ali kod ekstremnih primjera može biti i preko 10hPa.

Atmosferski poremećaj na moru napravi val koji može biti dugačak i 200 kilometara, a visok samo 20cm. Najteže ga je zamijetiti na otvorenom moru. No, njegovim približavanjem obali visina mu se naglo povećava, a najviše poraste u uskim uvalama i zaljevima. Meteorološki tsunami neće nastali kod svakog prelaska atmosferskog težinskog vala nad nekim područjem.

Bitno je da se rezonancija vala atmosferskog poremećaja poklapa s valovima otvorenog mora, da se val nastao na moru kreće direktno prema zaljevu i da postoje odgovarajući uvjeti na moru uz obalu kao i povoljna topografska obilježja.

U Hrvatskoj je najpoznatiji primjer meteo tsunamija U Veloj Luci 21. lipnja 1978. godine. Raspon oscilacije morske razine dosegao je tada nevjerojatnih šest metara. Toga dana su se oscilacije morske razine mogle vidjeti i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, dok je vodeni val prešao na talijansku stranu nekoliko sati kasnije. More se tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte.

22. kolovoza 2007. godine meteo tsunami je pogodio zaljev na istoku otoka Ista. Toga dana razina mora u zaljevu počela je jako oscilirati, što je dovelo do podizanja razine vode uz obalu za više od 1,5 metara od uobičajene visine mora. Mnoge brodice su izbačene na obalu, more je potpuno poplavilo rivu, trajektno pristanište i sve obližnje podrume i prizemlja. Prema riječima mještana, šteta je bila velika, a vatrogasci ispumpavaju vodu iz poplavljenih objekata.

Ovu pojavu potaknuto je prolazak olujnog cumulonimbusa iznad tog područja, pa je došlo do nagle promjene tlaka zraka i prijenosa energije na morsku površinu. Meteo tsunamiji povremeno se javlja i u starogradskom zaljevu, kao što je to bio slučaj 2003. godine.

Štete od ovih opasnih pojava mogle bi se smanjiti njihovim pravodobnim predviđanjem. Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu predlaže projekt "težak" oko pola milijuna kuna koji uključuje postavljanje kontrolnih uređaja na Vis, Korčulu i Hvar. Na taj način ove pojave se ne bi zaustavile ali bi se lokalno stanovništvo na vrijeme moglo alarmirati. U Institutu ističu da žale što još nije prepoznata potreba za davanjem podrške izradi pomorskih prognoza.

Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 15:52:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584814771eea8f9d2e8b4579/80
Foto: Twitter

Predsjednica dobila karte za Trumpovu inauguraciju, ali nije željela ići?

Jeffory Blackard, američki investitor za nekretnine navodno je glavna veza pri dogovaranju sastanaka s ljudima bliskim Trumpu

Prašina oko posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović SAD-u još se nije slegla, a sada se javio i američki biznismen koji joj je, kako kaže, bio glavna veza pri dogovaranju sastanaka.

Jeffory Blackard, američki investitor za nekretnine, kaže da je iznenađen medijskim izvještavanjem o Kolindinom posjetu, o kojem javnost nije mogla saznati gotovo ništa, ako ne računamo fotografije sa senatorom Marcom Rubiom, potpredsjednikom Atlantskog vijeća Damonom Wilsonom - i njeno javljanje uživo ispred Bijele kuće - prenosi Index

Kako izvještava Balkan Insight, Blackard je objasnio da ga je hrvatski konzul Siniša Grgić u prosincu zamolio da im "pomogne dogovoriti sastanke s ljudima bliskima Donaldu Trumpu". Naime, hrvatski diplomati "nisu imali mnogo kontakata s ljudima bliskima Trumpu pošto nitko nije vjerovao da će dobiti izbore".

Kolinda se susrela "s moćnim tipovima bliskim Trumpu"

- Konzul mi je dao listu ljudi s kojima bi se predsjednica htjela sastati i dogodilo se da su neki od tih ljudi moji bliski prijatelji - rekao je Blackard i dodao: 

- Ljudi s kojima se susrela su moćni tipovi i bliski Trumpu... Uvjeravam vas da nijedan državni poglavar nije imao takvu prednost s novom Trumpovom administracijom - hvali se Blackard.

Blackard je navodno dogovorio Kolindin susret sa senatorom  Rubiom, koji se i sam kandidirao za predsjednika ali je izgubio od Trumpa, i senatorom Ronom Johnsonom, ravnateljem Senatskog povjerenstva za Europu i regionalnu sigurnosnu suradnju.

Sastanak u četiri oka sa Santorumom

- Kolinda je prezentirala odlične komunikacijske vještine. Svi smo mnogo naučili o vašoj zemlji koju nitko od nas nije poznavao. Johnson je čak obećao poseban sastanak (povjerenstva) o Hrvatskoj - tvrdi Blackard, koji je i sam prisustvovao sastancima.

Objasnio je da su na sastancima raspravljali o situaciji u hrvatskom susjedstvu i načinu da se u Hrvatsku privuku poslovi i investicije, "za što su spomenuti političari pokazali zanimanje".

Osim njih, Kolinda je imala sastanak u četiri oka s bivšim senatorom Rickom Santorumom, kazao je Blackard. Santorum se i sam neuspješno kandidirao za predsjednika 2012. i 2016. godine, a Blackard je podržavao njegovu kandidaturu.

Odbila karte za inauguraciju da bi idući posjet bio produktivniji?

Kolinda je čak dobila i karte za jučerašnju Trumpovu inauguraciju, ali je odlučila da neće ići - kako bi njen sljedeći posjet "mogao biti još produktivniji", sad kad je Trump predsjednik, dao je prilično neobično objašnjenje Blackard.

Afera sa Kolindinim, manje-više tajnim posjetom dobila je novu epizodu kad je u medije procurila depeša iz hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu, s imenima ljudi s kojima se susrela i temama sastanaka, a koji se podudaraju s Blackardovim tvrdnjama. Premijer Andrej Plenković čak je najavio i pokretanje istrage zbog curenja depeše, čime je ova priča postala još bizarnija.

Inače, ovaj 59-godišnji izvršni direktor tvrtke za dizajn i razvoj nekretnina Blackard Global prvi put se povezao s Hrvatskom pri posjetu Supetru na Braču u ranim 2000-ima. Upravo on stoji iza poznatog projekta izgradnje replike Supetra u Mckinneyu, Teksas, nazvanom "Adriatica". Čak je dobio i originalno zvono crkve u Supetru od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, s kojim se susreo 2015. godine.

Iza Blackarda je i neuspjeli projekt izgradnje golf-terena u blizini Zadra 2006. godine, a sada surađuje s našim poduzetnikom Vicencom Blagaićem pri gradnji odmarališta s golf-terenom na Pelješcu. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 14:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586a0bad1eea8fe0af8b46d6/80
Foto: Pixabay

Novi Pravilnik o specijalizacijama doktora medicine: Ministar zdravstva smatra da je pravilnik pravičan, ali ne i idealan

Novi Pravilnik o specijalizacijama zamjenjuje onaj iz srpnja prošle godine, koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je omogućio liječnicima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu odraditi vrijeme provedeno na specijalizaciji te da za to plate minimalnu odštetu

Na snagu je stupio novi Pravilnik o specijalizacijama doktora medicine, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva, s kompromisnim rješenjem po kojem su liječnici obvezni nakon završene specijalizacije vratiti se raditi u zdravstvenu ustanovu koja im je financirala specijalističko usavršavanje, ali i otići iz ustanove uz manju odštetu u slučaju ranijeg prekida ugovora, koje neće morati sami plaćati.

Izmijenjeni Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine propisuje obvezu da se liječnik mora vratiti na rad u ustanovu koja je financirala njegovu plaću dok je bio na specijalizaciji, ali da ta obveza rada ne može biti dulja od vremena trajanja specijalizacije.

U slučaju ranijeg raskida ugovora o radu, za koje će liječnik morati dobiti i odobrenje Ministarstva zdravstva, bolnica ili dom zdravlja u koju liječnik prelazi morat će platiti odštetu ustanovi iz koje prelazi, pri čemu maksimalni iznos odštete za godine provedene na specijalizaciji iznosi 30.000 eura. 

Liječnik će iznos odštete morati platiti sam ako ugovor raskine zbog prelaska u privatnu ustanovu ili zbog odlaska na rad u inozemstvo.

Ministar Kujundžić: Novi pravilnik pravičan, iako ne i idealan

Ministar zdravstva Milan Kujundžić smatra da je novi pravilnik pravičan, iako ne i idealan. Ocijenio je kako pravilnik ne sputava mlade liječnike u razvoju karijere, pa i u odlasku, a s druge strane daje određenu sigurnost županijama, kao vlasnicima zdravstvenih ustanova na svom području, da će kroz odštetu moći pokriti financijski i ljudski deficit.

Novi Pravilnik o specijalizacijama zamjenjuje onaj iz srpnja prošle godine, koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je omogućio liječnicima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu odraditi vrijeme provedeno na specijalizaciji te da za to plate minimalnu odštetu.

Kritičari pravilnika tvrdili su kako su na taj način mnoge manje bolnice dovedene u opasnost da ostanu bez liječnika, dok su se specijalizanti žalili da su bili izloženi lihvarskim ugovorima, koji su trajali duže od vremena provedenog na specijalizaciji, a za raniji raskid ugovora morali plaćati i do 1,2 milijuna kuna odštete.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 12:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847da411eea8fe62b8b4585/80
Foto: Facebook

Grmoja: Bulj je čovjek koji ima stav, dok su drugi krali on je istresao VBR na četnike

Možete mu uzeti imunitet ali dostojanstvo ne možete - poručio je
Nikola Grmoja, saborski zastupnik MOST-a stao je u obranu svog kolege Mira Bulja putem Facebook profila napisavši kako "hrabro ustaje u borni za nacionalne interese". 

- Dok su neki potkradali javne tvrtke, Miro Bulj je uzeo VBR i istresao cijelo punjenje na četnike na Opsjenjaku i više nikad nisu mogli ugroziti branu Peruča. I danas, kad hrabro ustaje u borbi za nacionalne interese nekima to smeta - napisao je Grmoja.

Zatim se nadovezao drugom objavom: 

- Miro Bulj nije glumac. To je čovjek koji ima svoj stav. Za razliku od svih onih koji su šutjeli i kimali glavom na mnoge nepravilnosti i propuste u našoj političkoj povijesti. Možete mu uzeti imunitet ali dostojanstvo ne možete - poručio je. 


Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588339241eea8f91148b4647/80
Foto: Hrvatska pošta

Bjeloglavi sup na markama Hrvatske pošte

To prigodno izdanje Hrvatske pošte sadrži četiri poštanske marke, a svakoj je nominalna vrijednost 4,60 kuna. Marke su izdane u zajedničkom arku od 16 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana

Hrvatska pošta, u suradnji sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode (World Wildlife Fund – WWF), izdat će četiri prigodne poštanske marke s motivom bjeloglavog supa u različitim pozama, a ta će serija poštanskih maraka u optjecaj biti puštena u ponedjeljak, 23. siječnja.

Autor ovog prigodnog izdanja je Borut Benčina, akademski slikar grafičar iz Zagreba, a autor fotografije je Hrvoje Grgić, fotograf iz Zagreba, izvijestili su iz Hrvatske pošte.

Naklada serije Bjeloglavi sup iznosi 200 000 primjeraka po motivu.

To prigodno izdanje Hrvatske pošte sadrži četiri poštanske marke, a svakoj je nominalna vrijednost 4,60 kuna. Marke su izdane u zajedničkom arku od 16 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) spada u ptice grabljivice iako se hrani strvinom i gotovo nikada ne napada živi plijen. Važna je karika ekosustava, jer čisti prirodu i tako sprječava širenje zaraza. Jedna je od najfascinantnijih i najvećih ptica koje lete, raspona krila do 2,80 m i težine do 14 kg. U letu gotovo ne maše krilima, već jedri na zračnim strujama, ponekad brzinom većom od 160 km/h. Bjeloglavi sup leti na jako velikim visinama.

Pred stotinjak godina bjeloglavi supovi naseljavali su većinu Hrvatske, a danas su preživjeli samo na Kvarneru, gdje se gnijezde na okomitim stijenama. Kad prvi otkrije strvinu, bjeloglavi sup počinje kružiti, što je znak ostalima da mu se pridruže. Već u listopadu započinju svadbeni letovi, krilo tik uz krilo. Ženka u siječnju polaže jedno jaje u gnijezdo na litici. Mali se sup izvali nakon 52 do 54 dana tijekom kojih se i mužjak i ženka smjenjuju u inkubaciji. Na prvi let mladi se sup ohrabri nakon gotovo četiri mjeseca, a zatim je još jedan do dva mjeseca ovisan o roditeljima, koje prati u potrazi za hranom. Nakon osamostaljenja napušta matičnu koloniju. S navršenih pet godina života supovi koji prežive nedaće dalekih lutanja vraćaju se na Kvarner, pronalaze partnera i s njim trajno ostaju živjeti na kvarnerskim otocima.

Bjeloglavi sup je ugrožena, strogo zaštićena vrsta. U nas ih je preostalo manje od 100 parova. U prirodi bjeloglavi supovi žive do 30 godina, a u zatočeništvu su, u dobrim uvjetima, neki doživjeli 60 godina. U Hrvatskoj zaštitu supova provodi udruga Grifon u suradnji s Ornitološkom postajom Rijeka, HAZU.

Prigodni žig prvog dana bit će u uporabi 23. i 24. siječnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Sva izdanja poštanskih maraka mogu se kupiti i putem internetske trgovine Hrvatske pošte www.epostshop.hr

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 11:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .