Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582094fc1eea8f769f8b459b/80
Foto: Hrvoje Radeljić

Meteorološki tsunami pogodio Stari Grad na otoku Hvaru

Pojava je trajala oko 30 minuta i srećom nije prouzročila bilo kakvu štetu
U prijepodnevnim satima u starogradskoj uvali na otoku Hvaru zabilježena je šćiga, odnosno oscilacija razine mora u kratkom vremenu. U razdoblju od 10,30 do 11 sati more je tri puta plavilo rivu i niže predjele obale u Starom Gradu i isto se toliko puta povlačilo.

Pojava se u novijoj literaturi također naziva meteo tsunami.



Prema podacima Crometeo automatske meteorološke postaje u Starom Gradu, u spomenutom razdoblju zabilježene su manje oscilacije u tlaku zraka, ali i promjena smjera vjetra iz jugozapadnog u sjeverozapadni.

Za mišljenje smo upitali dr. sc. Ivicu Vilibića, stručnjaka splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo i to upravo za područje meteoroloških tsunamija.

- Opća sinoptička situacija odgovara onoj koja je uobičajeno prisutna za vrijeme meteo tsunamija. U prizemnom sloju vjetar je bio slab, gotovo bezvjetrica, a u višim slojevima puhali su snažni vjetrovi sa zapada i jugozapada. Zbog prostranog polja sniženog tlaka zraka nad europskim kopnom, razina mora u Jadranu bila je već dovoljno visoka, tako da je i omanji meteo tsunami, poput ovog jutrošnjeg, mogao preliti more preko rive. Šćige nisu rijetkost u Starome Gradu, a ovaj jutrošnji bio je minoran - kazao nam je Vilibić.

Jadranski seš / meteorološki tsunami

Tsunamiji su pojave koje nastaju kao posljedica seizmičkih aktivnosti (potresi, vulkani). Ipak znanstvenici su uočili da se jedan dio ovih pojava ne može objasniti seizmičkim aktivnostima pa se uzrok morao "potražiti" drugdje. Posvuda u svijetu, pa tako i na Jadranu, zamijećeni su tsunamiji koje potiču atmosferske prilike. Radi se o fenomenu koje uzrokuju putujući poremećaji tlaka zraka. Iako izraz "meteo tsunami" još nije u potpunosti prihvaćen u znanstvenim krugovima jasno je da ove pojave zaista potiču zbivanja u atmosferi. Od meteo tsunamija razlikujemo seše, poznatije kao šćige.

Šćige su slobodne oscijalacije koje nastaju u kanalima i zaljevima kao posljedica naglih promjena vjetra. Meteo tsunamiji nemaju razornu moć "seizmoloških" tsunamija, ali se u svijetu povremeno javljaju i mogu uzrokovati golemu štetu pa i ljudske žrtve.

Kod meteoroloških tsunamija u atmosferi postoje brze promjene u tlaku zraka na relativno malom području. Te su pojave najčešće za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. Težinski valovi koji tada nastaju mogu dosezati duljinu od nekoliko stotina kilometara. Amplituda spomenutog poremećaja u normalnim okolnostima manja je od 1hPa, ali kod ekstremnih primjera može biti i preko 10hPa.

Atmosferski poremećaj na moru napravi val koji može biti dugačak i 200 kilometara, a visok samo 20cm. Najteže ga je zamijetiti na otvorenom moru. No, njegovim približavanjem obali visina mu se naglo povećava, a najviše poraste u uskim uvalama i zaljevima. Meteorološki tsunami neće nastali kod svakog prelaska atmosferskog težinskog vala nad nekim područjem.

Bitno je da se rezonancija vala atmosferskog poremećaja poklapa s valovima otvorenog mora, da se val nastao na moru kreće direktno prema zaljevu i da postoje odgovarajući uvjeti na moru uz obalu kao i povoljna topografska obilježja.

U Hrvatskoj je najpoznatiji primjer meteo tsunamija U Veloj Luci 21. lipnja 1978. godine. Raspon oscilacije morske razine dosegao je tada nevjerojatnih šest metara. Toga dana su se oscilacije morske razine mogle vidjeti i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, dok je vodeni val prešao na talijansku stranu nekoliko sati kasnije. More se tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte.

22. kolovoza 2007. godine meteo tsunami je pogodio zaljev na istoku otoka Ista. Toga dana razina mora u zaljevu počela je jako oscilirati, što je dovelo do podizanja razine vode uz obalu za više od 1,5 metara od uobičajene visine mora. Mnoge brodice su izbačene na obalu, more je potpuno poplavilo rivu, trajektno pristanište i sve obližnje podrume i prizemlja. Prema riječima mještana, šteta je bila velika, a vatrogasci ispumpavaju vodu iz poplavljenih objekata.

Ovu pojavu potaknuto je prolazak olujnog cumulonimbusa iznad tog područja, pa je došlo do nagle promjene tlaka zraka i prijenosa energije na morsku površinu. Meteo tsunamiji povremeno se javlja i u starogradskom zaljevu, kao što je to bio slučaj 2003. godine.

Štete od ovih opasnih pojava mogle bi se smanjiti njihovim pravodobnim predviđanjem. Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu predlaže projekt "težak" oko pola milijuna kuna koji uključuje postavljanje kontrolnih uređaja na Vis, Korčulu i Hvar. Na taj način ove pojave se ne bi zaustavile ali bi se lokalno stanovništvo na vrijeme moglo alarmirati. U Institutu ističu da žale što još nije prepoznata potreba za davanjem podrške izradi pomorskih prognoza.

Facebook komentari

hr Mon Nov 07 2016 15:52:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5975073ab9e03e50438b4689/80

Propovijed na vrhu svetog Ilije

Svake godine hodočasnici u čast svetog Ilije, penju se do vrha svetog Ilije na Biokovu i slušaju misno slavlje..
Povodom blagdana svetog Ilije koji se obilježava 20. srpnja, na planini Biokovo, točnije na vrhu, Sv. Ilija u subotu je održana misa koju je predvodio Don Mate Munitić, župnika Krstatica i Poljica vrgorskih. Misa se održala ispred obnovljene crkvice svetog Ilije na Biokovu. 

Video je postao popularan, a komentari na propovijed su pozitivni. Video je objavljen na Facebook stranici ˝Imocki crnjaci˝ i broji preko 60.000 pregleda. 
Sveti Ilija bio je starozavjetni prorok i ima je značaj u kršćanstvu, islamu i židovstvu o čemu svjedoče brojni spisi. Njegovo ime na hebrejskom znači ˝Jahve je moj Bog˝. 


Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 22:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f4b81ab47398e9328b458b/80
Foto: Automania

U splitskim lukama oko 110 tisuća putnika

S 200 zrakoplova koji će ovog vikenda sletjeti u zračnu luku, doći će čak 53 700 putnika, dok će morskim putem u Split doći 55 tisuća ljudi.
(Hina) Samo tijekom subote u splitsku je zračnu luku sletjelo 107 zrakoplova i 29.700 putnika, a danas će 94 zrakoplova dovesti 24 tisuće putnika.
"Jedan od dva sljedeća vikenda će biti najjači u ovoj godini s najvećim brojem putnika, pa očekujemo da bi mogli dosegnuti brojku od 30 tisuća putnika u jednom danu. Vrlo smo blizu toj brojci. Lani smo u ovo vrijeme imali nešto više od 28 tisuća putnika, dok smo ove godine već prešli 29 tisuća i približavamo se magičnoj brojci od 30 tisuća putnika", kazao je za Hinu Mate Melvan iz splitske zračne luke.

Dalje je rekao da ih do 15. kolovoza očekuju dani u kojima će kroz njihovu luku prolaziti od 18 do 30 tisuća putnika i u dolasku i polasku 70 do 100 zrakoplova.

Naglasio je da im je booking dobar, te da je sezona odlična baš kao i predsezona.
 Kroz splitsku trajektnu luku prema otocima će u ova dva dana putovati oko 55 tisuća putnika i oko 8500 vozila na oko 34 trajektne i devet katamaranskih linija. Pojačan je promet na svim linijama posebno prema otocima Brač i Hvar.

"Pojačan je promet i na sjevernom Jadranu prema otocima Cres i Pag, na srednjem Jadranu prema Ugljanu, a na krajnjem jugu na liniji Ploče-Trpanj. Uz definirani red plovidbe na najfrekventnijim linijama tijekom cijelog dana uvode se dodatna putovanja", za Hinu je rekla glasnogovornica Jadrolinije Marija Zaputović.

Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 15:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586b46f21eea8f61b88b45d7/80
Foto: Pixabay

Hvarski vatrogasci hlade deponij koji gori od sinoć

Hvarski vatrogasci još saniraju požar koji je u subotu navečer planuo na deponiju u Starom Gradu na površini od oko 300 kvadrata, a u nedjelju ujutro uz pomoć dva radna stroja prekopavaju teren koji zatim natapaju vodom i hlade, doznaje Hina od vatrogasaca.
(Hina) Vatra je buknula u 19.20 sati na deponiju nakon čega je na teren izišlo 30 vatrogasaca sa 10 vozila i još su jutros svi na terenu.

"Stanje na požarištu danas je zadovoljavajuće. Posao saniranja požarišta ide nam dobro. Na terenu su bageri koji prekopavaju odlagalište koje hladimo tako što ga natapamo vodom. Nema ugroze za ljude i objekte.

Trenutno je puno manje dima, iako će ga biti i sljedećih dana, no nama je važno da nema otvorenog plamena", izjavio je Hini dežurni operativac u DVD Hvar.

Kazao je i da danas nisu tražili pomoć zračnih snaga s obzirom na to da je situacija na terenu puno bolja nego sinoć kada je buknula vatra. U DVD- u Hvar se nadaju kako će do večeri biti puno bolji uvjeti na požarištu i da će vatru staviti pod kontrolu.

Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 15:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59749c6cb9e03eb43b8b481b/80

Nadbiskup Barišić posjetio župe Žrnovnica i Sitno Donje

„Veliki požar koji je proteklih dana pogodio naše područje, osim pustoši i katastrofe koju je prouzročio, ostavivši mnoge bez vrijedne imovine, pokazao je i najplemenitije u nama ljudima – solidarnost, pomoć i zajedništvo u nevolji“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći misno slavlje u nedjelju, 23. srpnja u župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Žrnovnici. Uz brojne mještane Žrnovnice i okolnih mjesta misi su nazočili i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i splitska dogradonačelnica Jelena Hrgović.
Prije mise u Sitno Donjem nadbiskup, župan, dogradonačelnica i načelnik Podstrane Mladen Bartulović posjetili su neke obitelji pogođene požarom, među njima 89-godišnju Zorku Biljak.

Starica s adresom, koja se nalazi na granici Žrnovnice i Podstrane, u ruševnoj baraci neposredno uz kamenolom, u sobici od nekoliko kvadrata bez struje i vode, za petnaestak dana uselit će u novi dom. U rješavanju njenih problema angažirali su se svi: od Splitsko-dalmatinske županije, preko Grada Splita i Općine Podstrana, do Centra za socijalnu skrb i Splitsko-makarske nadbiskupije.

Baka Zorka nije željela ići u umirovljenički dom, nego ostati što bliže adresi na kojoj je sama provela posljednjih deset godina, a jedina želja bila joj je da napokon uživa u blagodatima struje i vode i vlastitoj maloj kuhinji. To je i dobila. U neposrednoj blizini pronađen je objekt u puno boljem stanju, formalno je baraka, ali je višestruko veća i pristojnija, potpuno opremljena infrastrukturom: ima i struju i vodu, i kuhinju i toalet i spavaonicu. Kuća, koja će biti Zorkin novi dom, u vlasništvu je Nadbiskupije, u njoj je do prošle godine živjela žena koja je preselila u dom umirovljenika, a sama Nadbiskupija odmah je dala suglasnost za useljenje.




Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 14:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .