Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54636e48189942d019000178/80
Foto: CROPIX

Robert Koharević: Predsjednika Marinića kazneno smo prijavili zbog sramoćenja i pokrenuli tužbu

Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan odgovorio je na optužbe predsjednika Društva Marjan, tvrdi da je šuma u izvrsnom stanju, hidranti su u redu i ne prijete požari, JU ne mora imati dipl. inženjera šumarstva, južne padine JU može održavati samo ako je u pitanju šuma i ne bez dogovora s vlasnicima zemljišta

Nakon više-manje godinu dana medijske tišine oglasio se Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan. Detonirajuća "kapisla" za reakciju Koharevića bila je nedavna tribina u organizaciji Društva Marjan, a gdje je Srđan Marinić iznio niz optužbi protiv Javne ustanove i načina upravljanja park šumom Marjan. I nije razočarao: kazneno je prijavio Srđana Marinića kao predsjednika Društva Marjan zbog kaznenog djela sramoćenja i klevećenja, a podnio je i tužbu za naknadu štete zbog povrede poslovnog ugleda Ustanove radi iznošenja neistinitih podataka. Najavio je Koharević i da će eventualni dobiveni novac ići u dobrotvorne svrhe.

Iznio je i svoje argumente na Marinićeve optužbe. Za sve poslove koje su obavljali u Javnoj ustanovi za upravljanje park šumom Marjan imaju mišljenja, odobrenja i dozvole nadležnih službi, ministarstava,... Pa je tako Koharević naveo da su od Uprave šumarstva Ministarstva poljoprivrede dobili mišljenje da JU ne mora imati zaposlenog diplomiranog inženjera šumarstva, već da rade zajedno s Hrvatskim šumama. Razjasnio je i problem po pitanju obuhvata Programa gospodarenja za šumu s posebnom namjenom.

- Još 2008. godine je Šumarski fakultet napravio Program gospodarenja koji je obuhvaćao 196 hektara „pod“ režimom šume posebne namjene, dok ostatak od stotinjak hektara do ukupne površine park šume Marjan može ući samo u Program gospodarenja za šume šumoposjednika obzirom da su to parcele uglavnom u privatnom vlasništvu. I to mogu ući ukoliko su parcele u naravi šuma i ako su preko 10 ari površine (1000 m2). No, da bi se to uopće napravilo, prvo je potrebno s južne strane Marjana ispitati stanje na terenu kao i vlasnost parcela. Napominjem da u Program ne mogu ući voćnjaci, poljoprivredno zemljište, maslinici,..., dakle riječ je o dva različita Programa.  – rekao je ravnatelj Javne ustanove. Na seriju drugih optužbi također je imao odgovor. Pa je tako naveo da na dvije parcele JU vrši monitoring stanja oštećenosti šume te da djelatnici JU uopće ne rade selektivnu sječu stabala već sanitarnu, dakle osušene grane i debla. „Šuma je u izvrsnom stanju“, zaključio je po tom pitanju Koharević. Optužbe za nerad u smislu nereagiranja na bespravnu gradnju na padinama Marjana (a koje je iznio Marinić, implicirajući i stanovitu povezanost s građevinskim lobijem), Koharević je otklonio – statistikom.

- Tijekom 2012. i 2013. godine podnijeli smo šest prijava građevinskoj inspekciji, a ove godine još dvije, s time da smo tijekom 2014. godine i tri prijave podnijeli komunalnom redarstvu te još dvije inspekciji zaštite okoliša, uz čitav niz zapisnika i usmenih zabrana, a sve zbog bespravnih gradnji unutar Park šume Marjan.

Na optužbe kako je na Marjanu protupožarna zaštita zapravo – nepostojeća, odgovara. „Nije istina, svake godine dolaze iz Vodovoda i kanalizacije, koji su odgovorna pravna osoba za održavanje hidrantske mreže, i sve je u redu, osim dijela između Sedla i Botaničkog vrta gdje postoji problem s pritiskom. No, ukoliko dođe do vatre, postoji ventil kojim se protok vode zatvori za Meje i onda više nema problema ni s pritiskom.“

Iako ga je zaboljela izdaja Srđana Marinića dok je bio u Upravnom vijeću Javne ustanove (gdje je proveo sedam mjeseci, nakon čega je uz svibnju podnio ostavku), kada je "ukrao ideju" djelatnika JU o otvaranju suvenirnice i info-pulta u objektu na Vidilici, zaključio je Robert Koharević kako je i dalje otvoren za suradnju s Društvom Marjan.

hr Wed Nov 12 2014 15:28:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ef1d529daf72d110e8b4572/80
Foto: Pixabay

Analiza Gospodarske komore: U kojoj je mjeri koronavirus utjecao na gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije?

Tijekom prošlog mjeseca poslodavci su putem HZZ-a tražili ukupno 991 radnika, što je 72,6 posto više nego u svibnju ove godine, ali 19,8 posto manje nego u lipnju 2019.

U kojoj je mjeri pandemija koronavirusa utjecala na gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije pokazuje najnovija analiza HGK – Županijske komore Split za mjesec lipanj te za prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

''Iako je vrijednost fiskaliziranih računa poreznih obveznika sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji u lipnju ove godine, koja je iznosila 1.207.775.324,12 kuna, za 31,7 posto manja u odnosu na prošlogodišnji lipanj, ona je porasla za 28,1 posto u odnosu na mjesec prije. Pozitivan pomak u odnosu na svibanj, kada je došlo do popuštanja mjera i otvaranja gospodarstva, predstavlja i blago smanjenje broja nezaposlenih'' poručio je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Najveći pad vrijednosti fiskaliziranih računa u lipnju ove godine, viši od 70 posto u odnosu na prošlogodišnji, bilježe djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; prijevoz i skladištenje; poslovanje nekretninama te djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Rast vrijednosti fiskaliziranih računa, od 45,3 posto, ostvaren je pak u djelatnosti informacija i komunikacija.

Kada usporedimo prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, vrijednost fiskaliziranih računa u prvoj polovici ove godine iznosila je 5.823.185.177,31 kuna te ja za 14,8 posto manja od prošlogodišnje, dok je broj izdanih računa manji za 22,7 posto. Pritom je najveći pad vrijednosti fiskaliziranih računa u prvoj polovici 2020., od 76,5 posto, registriran u djelatnosti poslovanja nekretninama.

Registrirana nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji u lipnju se blago smanjila u odnosu na svibanj ove godine. Tako je krajem lipnja pri Regionalnom uredu HZZ-a u Splitu bilo evidentirano ukupno 25.049 nezaposlenih osoba, odnosno 6,7 posto manje nego u prethodnom mjesecu, ali za 44,4 posto više nego u lipnju 2019. godine.

I dalje raste broj novoprijavljenih osoba na HZZ-u te je tijekom lipnja evidentirano 1.847 novoprijavljenih osoba u županiji, što je za 21,4 posto više u odnosu na prethodni mjesec, a za 23,6 posto više u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Pritom je najveći broj novoprijavljenih na evidenciju Zavoda, njih 1.407, došao direktno iz radnog odnosa.

Tijekom prošlog mjeseca poslodavci su putem HZZ-a tražili ukupno 991 radnika, što je 72,6 posto više nego u svibnju ove godine, ali 19,8 posto manje nego u lipnju 2019.

Većina analiziranih pokazatelja poslovanja županijskog gospodarstva u lipnju, odnosno nastavak pada broja i vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na isti mjesec prošle godine  te rast broja novoprijavljenih nezaposlenih u odnosu na mjesec prije, pokazuje očekivani pad gospodarske aktivnosti uslijed koronakrize. Istovremeno, popuštanje mjera ograničenja, otvaranje gospodarstva i dolazak turista, koliko god skromniji bio, pokazuju efekte te svakako raduje blago smanjenje broja nezaposlenih i povećani broj potraživanja radnika u odnosu na svibanj.


hr Tue Jul 14 2020 14:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ef1fe3fdaf72d890d8b45d6/80
Foto: DalmacijaNews

U posljednja 24 sata 52 nova slučaja, preminuo muškarac

U državi je pet osoba na respiratoru
Danas je 141. dan od pojave koronavirusa u Hrvatskoj.

U posljednja 24 sata 52 novozaražena 3827 ukupno, a preminuo je jedan muškarac 51. godište. Nije bio na respiratoru, a ukupno je u državi 5 osoba na respiratoru.
hr Tue Jul 14 2020 14:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0d9ddedaf72d9d348b4577/80

Kaštela dobila 'pametnu kantu' za zbrinjavanje otpada

Spremnik je antivandalski, sprječava prekopavanje po smeću, izlazak neugodnih mirisa, a preko softvera javlja stanje popunjenosti. U postavljanju spremnika sudjelovao je i Vlastiti pogon Grada Kaštela.

Kaštela su dobila „pametnu kantu“ i tako obogatila komunalnu infrastrukturu za jedno moderno inovativno rješenje. Riječ je o najsuvremenijem spremniku za otpad kojeg je na Kamberovom šetalištu u Kaštel Starom postavila gradska komunalna tvrtka Zeleno i modro.

Riječ je o kompaktoru na solarni pogon marke Procopress za sakupljanje manjih otpadaka na javnim površinama. Omogućuje ručno otvaranje otvora za ubacivanje otpadaka kao i higijensko nožno otvaranje.

Ovakva „pametna kanta“ je rješenje za urbana i turistička područja. Osigurava prikupljanje čak i do osam puta više otpada nego ostale kante jer je opremljena prešom na solarni pogon koja sabija otpad – ističe direktor tvrtke Zeleno i Modro, Alen Lučić.

Spremnik je antivandalski, sprječava prekopavanje po smeću, izlazak neugodnih mirisa, a preko softvera javlja stanje popunjenosti. U postavljanju spremnika sudjelovao je i Vlastiti pogon Grada Kaštela.

hr Tue Jul 14 2020 13:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0d9b0bdaf72d75338b4642/80

Domovinski pokret traži javnu raspravu i referendum prije uvođenja eura

Miroslav Škoro vjeruje da u Hrvatskoj postoje daleko važniji problemi od uvođenja eura

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro danas je s konferencije za medije poručio kako iz nepoznatog razloga srljamo u uvođenje eura i pri tome gubimo monetarni suverenitet Hrvatske pa se založio za raspisivanje referenduma na kojem će građani imati pravo odlučiti žele li sada ući u eurozonu ili ne. 

Članica gospodarskog tima Domovinskog pokreta i izabrana saborska zastupnica Vesna Vučemilović dodala je kako su svjesni da uvođenje eura donosi neke pozitivne promjene, ali i upozorila kako se nedovoljno govori o opasnostima, izazovima i negativnim aspektima preranog ulaska u eurozonu.

„Vjerujemo da je uvođenje eura vrlo važno pitanje koje zahtijeva široku javnu raspravu predstavnika akademske zajednice, nevladinih organizacija te političkih stranaka kako bi građani dobili što kvalitetniju informaciju što ono donosi. Govori se o prosječnom povećanju cijena nakon konverzije od 0,25 posto, ali svi znamo da je prosjek jedno, a stvarnost nešto drugo i da će sigurno pasti životni standard naših građana“, ocijenila je Vesna Vučemilović. Podsjeća i kako prema istraživanjima koje svake godine provodi agencija Ipsos plus, samo 20 posto građana smatra da je dovoljno informirano o tome što znači uvođenje eura.

„Građane zanima što će se dogoditi s njihovim plaćama, mirovinama… Dosta mirovina je manje od 2000 kuna, kad se to prebaci u euro, riječ je o manje od 300 eura i jasno je da se postavlja pitanje tko može živjeti s tim sredstvima. Ako ne povećamo plaće, uništavanje kune teško će se odraziti na njihov standard“, pojašnjava Vučemilović. 

Upitno je, nastavlja, i pismo namjere guvernera Borisa Vujčića i ministra financija Zdravka Marića gdje se navodi da će se smanjiti udio države u imovini određenih poduzeća, bez da je transparentno komunicirano  javnosti tko će i kako provoditi privatizaciju još uvijek javnosti nepoznatog popisa poduzeća.

Ante Rončević, također član gospodarskog tima Domovinskog pokreta, istaknuo je kako prije uvođenja eura treba restrukturirati javna poduzeća, školstvo, zdravstvo, sudstvo, sve ono što nas danas u Hrvatskoj i dalje muči. 

„Kad ste zadnji put u javnom govoru čuli da netko od kompetentnih ljudi ili političara govori o koordinacijama makroekonomskih politika, koje osim fiskalne politike obuhvaćaju i monetarnu politiku, politiku realnog sektora i politiku vanjske trgovine. Još 1996. godine prestalo se na tome raditi, tada je nestalo političke volje da se nastavi raditi ono što je početo, znači stabilizacijski program iz 1993. godine nije prerastao u razvojni program i mi smo žrtve te politike nespremnosti da se išta napravi i provedu reforme. Zbog ulaska u NATO restrukturirali smo jedino hrvatsku vojsku, no sve ostalo nitko se ne usuđuje dirati“, pojašnjava Rončević podsjetivši da je euro u Hrvatskoj prisutan već 25 godina otkad je ugovorena devizna klauzula.

„Mi možemo uvesti euro kroz nekih desetak godina dok pređemo bar prosjek Europske unije, a do tada moramo provesti nužne reforme i pripremiti se za to“, tvrdi Rončević.

Miroslav Škoro vjeruje da u Hrvatskoj postoje daleko važniji problemi od uvođenja eura, no, primjećuje, nova vlada se odmah počela baviti s baš tom temom dok istovremeno buja koronavirus, a gospodarstvo se suočava s krizom.

„Ovo je izdvojeno kao prioritetna tema, iako bitno neće djelovati na hrvatsko gospodarstvo, svi smo svjedočili što se dogodilo kad se prelazilo s jugo dinara na hrvatske dinare, pa s hrvatskih dinara na hrvatske kune. Poučeni rješenjima u svijetu i Švedskoj koja se kod nas stalno izdvaja kao primjer, smatramo da bi prije odluke trebalo ipak pitati građane i vratiti se na pitanje koliko omogućiti građanima da sudjeluju u odlučivanju i da se o ovom pitanju raspiše referendum, za što ćemo se zalagati“, rekao je Škoro. 

Osvrnuo se i na dnevne aktualnosti poručivši kako će Domovinski pokret biti konstruktivna oporba koja je u Saboru spremna podržati prijedloge koji će pomoći građanima i gospodarstvu i koji su na tragu njihovog predizbornog programa. 

„Postoje načini kako se formalno vode sastanci, ovo što je Plenković sazvao nije protokol. Sadržajno mi moramo razgovarati, ali ovo nije način kako se to radi. Uostalom, ja ne pijem kavu, nego čaj“, ironično je Škoro pojasnio zašto se odbio odazvati na poziv Andreja Plenkovića na neformalni sastanak u Vladi.


hr Tue Jul 14 2020 13:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .