Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59b15731b9e03e2f648b463b/80
Foto: visit vrlika

Otvoreno pismo ministrici Martini Dalić: ˝Vaša neinformiranost i termoelektrana Peruća koče razvoj Cetinskoga kraja!

Građanska inicijativa ˝Ne daj se Cetino˝, nakon verbalnog okršaja ministrice gospodarstva i MOST-ovog zastupnika Mire Bulja te potaknuti izjavom „dosta mi je više slušati laži o Perući“ i nesmotrenom reakcijom u Hrvatskom saboru na činjenice i argumente koje su iznijeli u javnosti, odlučili su se za otvoreno pismo ministrici
Priopćenje prenosimo u cjelosti:

Poštovana gospođo Dalić, Izjavom „dosta mi je više slušati laži o Perući“ optužili ste za laž građansku inicijativu „Ne daj se, Cetino!“ i nas znanstvenike koji argumentima podupiremo građansku inicijativu. Ako javno tvrdite da su građani i znanstvenici iznijeli „laži o Perući“, minimalna pristojnost, poštenje i odgoj nalažu da odmah navedete što je to u našim argumentima lažno. U protivnom, budući da to nismo čuli ni vidjeli ni nakon dosta vremena, Vašu izjavu treba smatrati bahatim, uličarskim politikantskim izgredom za dezinformiranje naroda. Prvo, premda je i naša djedovina potopljena jezerom Peruća, nije nam jasno što ste tom usporedbom htjeli reći.

Zar, ako je Vaša djedovina potopljena, mi ne smijemo govoriti o trenutnom projektu? Ako je Vaša djedovina potopljena, sad se može uništiti Cetinu? Ako je potapanje rastjeralo nekoliko tisuća ljudi prije 50 godina, sad se može rastjerati i ono malo što je ostalo? Konačno, Vašim jezikom, ista ta Peruća je tada bila „najveća energetska investicija“ – a sami ste izjavili da je bila politički projekt. Prema tome, usporedba s potapanjem Peruće mogla bi biti samo argument protiv termoelektrane Peruća, ali to nije argument ni za ni protiv, nego Vaše skretanje s teme jer ovdje je tema budućnost Cetinskoga kraja i Hrvatske, a ne ni naša ni Vaša djedovina. 

Prostorni planeri su ustanovili da hrvatsko priobalje u prosjeku ima oko 25% korisna prostora koji čine zaravnjeni prostori i otvorene riječne i jezerske vode te da je taj ukupni prirodni resurs sve na čemu se gradi razvoj priobalnog prostora – što znači da su vode i prostor ne samo priobalno već i nacionalno bogatstvo koje se kroz nekoliko nerazumljivih valorizacija pretežito političkog karaktera nastojalo obezvrijediti u korist individualnih interesa. Ako je Vama riječ investicija „sveta krava“, onda Vaš bog nije i naš Bog.

Ne bavimo se politikantskim kvaziekonomskim mitologijama, već egzaktnim znanostima i zanima nas samo ozbiljna ekonomija. Ne zanima nas „investicija“ koja može opstati samo pljačkom građana kroz umjetne, nemoralne, štetne, antiekonomske i antiekološke poticaje. Narod Cetinske krajine – a 17 000 ljudi je potpisalo peticiju protiv termoelektrane Peruća – želi dobre investicije koje donose život, budućnost i napredak. Investicija za koju se očito i Vi osobno zalažete donosi smrt, raseljavanje, prošlost i nazadak. Zašto? 

Termoelektrana Peruća odmah će zaustaviti dva inovativna privatna projekta u Hrvacama, koji setemelje na ekološkoj proizvodnji hrane, a u iduće 3 godine zaposlit će oko 300 ljudi (imena nećemoreklamirati, ali Vi biste ih prvi trebali znati). Ugrozit će i egzistenciju oko 70 obitelji koje žive odraznih oblika avanturističkog turizma na Cetini. Uništit će i budućnost preko 100 OPG-ova uHrvacima, koji su svi u ekološkoj proizvodnji, od pčelara, preko mljekara do poljoprivrednika. Natemelju toga, pitamo Vas: koji i kakav to razvoj Cetinskom kraju donosi termoelektrana, konkretno?Termoelektrana donosi uništenje razvojnih investicija koje su sami ljudi u Cetinskom kraju razvili, budućida su od svih vlada RH toliko zaboravljeni da Vi, ministrica gospodarstva, za te investicije očito i neznate.T

Termoelektrana znači uništenje strategijskog rezervoara od 570 milijardi litara pitke vode: ako procijenimotek 10 lipa po litri, to je potencijano uništenje 57 milijardi kuna godišnje! Sa znanstvenog ekološkogmotrišta, vrijednost toga resursa je nemjerljiva i u neposrednoj budućnosti samo može rasti! Samonetko neuk i neodgovoran, istovremeno neobaviješten i zaostao glede razumijevanja smjerova i krizau ovom vremenu, može zanemariti te činjenice. 2Konačno, pitamo Vas: koji je točno od naših argumenata laž?Je li laž da će termoelektrana ispuštati oko 300 MW topline u jezero i Cetinu? Je li laž osnovni zakonfizike, da toplina ne može nestati i da će se jezero i Cetina nedopustivo zagrijavati, što će ukombinaciji s ispuštanjem najmanje 80 milijuna litara otpadnih voda uzrokovati trajnu inepopravljivu štetu glede statusa pitke vode i života u rijeci Cetini? Je li laž da bi se u jezeroispuštalo 200 milijardi litara zagrijane vode, u kojoj je život nužno uništen pri dodiru s vrelomstjenkom izmjenjivača topline?

Ako je laž, dokažite suprotno matematički, fizički i biološki!Je li laž da kroz dimnjak u zrak odlazi, prema navodima studije, 621 kg/s ispušnih plinova, međukojima je neizbježno određeni postotak ili neizgorenih ili nanovo nastalih aromatskih i ostalihugljikovodika i čestica čađe, redovitih nosača kancerogenih tvari? Nije moguće izbjeći da te otpadne tvaridospiju u jezero, što, uz ostalo, nužno znači uništenje jezera kao strategijskog izvora pitke vode!Je li laž da je prosječna cijena plina u 2016. godini bila 30,1 €/MWh, što znači da bi cijena samogoriva u ovoj termoelektrani bila 52 €/MWh, dok je prosječna cijena električne energije u 2016.godini bila cca. 40 €/MWh?Je li laž da je u Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji iz 2015. „učinkovitakogeneracija“ u sustavu tržišnih premija i poticaja?Je li laž da bi po navodima studije u toj elektrani bilo formalno 8% kogeneracije, dok točan računpokazuje 1%? Možete li opovrgnuti točan račun? Je li laž da ni za tih 1%, a kamoli za deklariranih8% nema potrošača topline u blizini?Je li laž da je u zapadnoj Europi od 2014. do danas zatvoreno preko 30 ovakvih (kombiniranihkogeneracijskih plinskih) termoelektrana? Je li laž da je uvoz plina ili struje, uvijek i nužno uvoz energije?Je li laž da je ista tvrtka radila i projekt termoelektrane, i Studiju utjecaja na okoliš?

Je li laž da jepedesetpostotni vlasnik tvrtke MCC Ekskluzivne nekretnine, Zoran Burić, suprug Marije Pejčinović-Burić, kako stoji na njenoj imovinskoj kartici?I konačno, je li laž da Peruća ima 570 milijardi litara pitke vode, i je li laž 15 000 ljudi na internetskojpeticiji i preko 3 000 na papirnatoj peticiji?Gdje su Vam argumenti? Naši su znanstveni, matematički, fizički, kemijski, biološki, ekološki,energetski i ekonomski, izračunati i izraženi brojčanim vrijednostima. Ako su brojevi lažni, mogu ihpobiti samo istiniti brojevi. Očekujemo barem Vaš pokušaj, da sve iznesene brojeve pobijete„istinitim“ (s referencama!) jer u suprotnom jedina laž koja ostaje Vaša je laž.

A ovom narodu je dosta laži i manipulacija koje su isključivo u interesu pojedinaca, a na njegovouništenje. Narod Cetinskoga kraja neće dopustiti termoelektranu ni pod kojim uvjetima, makar toopet platili i krvlju, jer životni princip ovog naroda je, kako možete pročitati na vratima najuglednijegzrinsko-frankopanskog grada: „Navik on živi ki zgine pošteno“. To bi trebao znati svatko tko pokušavazastrašiti narod galamom i dezinformacijama.

Prof. dr. sc. Stanko Uršić, profesor fizičke kemije u mirovini Farmaceutsko-biokemijskog fakultetaSveučilišta u ZagrebuProf. dr. sc. Ivo Šimunović, professor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u SplituMislav Cvitković, mag. phys., doktorand fizike na Friedrich-Alexander-Universitätu Erlangen-Nürnbergi Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 11:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5837697d1eea8fdaea8b45d9/80
Foto: Newspress

Stiže novih 29 policijskih kamera: Na tajnim lokacijama vrebat će one "lake na gasu"

Ukupno 29 novih policijskih kamera stiže u Hrvatsku kako bi kontrolirale one s teškom nogom na gasu. Bit će postavljene diljem države, na mjestima za koje građani neće znati

Novih 58 kućišta policija ove godine planira postaviti na podravskoj i jadranskoj magistrali. U njima će biti 29 novih kamera za čiju lokaciju građani neće znati. - piše Dnevnik.hr

- Ja bih više volio vidjeti kamera u zonama blizu pješačkih, škola, vrtića gdje su one zaista potrebne. Također, tada bi kazna koja se isporuči imala učinka jer bi se vozač zapitao zašto je trebao brzo voziti. - rekao je Kristijan Tićak, glavni urednik magazina "Auto, motor i sport".

Za njihovo postavljanje na otvorenoj cesti, ističe Tićak, nema mnogo opravdanja

- Ne vidim drugi povod nego da se turistima koji su u EU naplata kazne. - rekao je.

Neplaćene kazne vozače će čekati na granici

Neplaćena kazna, strane bi vozače mogla dočekati na granici. Isto vrijedi i za domaće vozače koji su stisnuli gas u zemljama Europske unije.

- Vozač će prilikom dolaska u RH biti zaustavljen. Imat će mogućnost platiti kaznu, a ako to ne učini uzima mu se putovnica i bit će prepraćen do suca za prekršaje. - objasnio je odvjetnik Ognjen Krznarić.

Kamere istodobno mogu snimiti šest prekršitelja, a prepoznaju sve registarske pločice zemalja EU, kao i BiH, Srbije, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Vlasnik automobila je u roku od sedam dana policiji dužan javiti tko je u trenutku prekršaja vozio.

- Ne mora uvijek vlasnik vozila voziti vozilo. Vlasnik će odgovarati ako ne ispuni svoje obaveze. - rekao je Krznarić. - piše Dnevnik.hr


Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 21:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5823171e1eea8fdca48b4635/80
Foto: Wikipedija

Lažni proizvod: U domaći med ubace kineski i - "nabiju" cijene

U Europskoj uniji godišnje se proizvede 250.000 tona meda pa je tako zasjela na drugo mjesto, iza Kine, po proizvodnji

- EU ima 60 posto meda u odnosu na potrebe, a zbog prirodnih promjena, pčela i paša ima sve manje, pa je i proizvodnja iz godine u godinu manja - objašnjavaju u Hrvatskom pčelarskom savezu.

Klimatske promjene dovele su do toga da je Hrvatska lani, u prvih deset mjeseci, uvezla 1300 tona meda u vrijednosti 2,64 milijuna eura što znači da je prosječna cijena 2,3 eura po kilogramu. - pišu 24sata

Međutim, cijena kineskog meda je bitno niža - 1,7 eura po kilogramu. S druge strane, kad se hrvatski med izvozi njegova cijena je bitno veća - 3,96 eura po kilograma. Na te razlike su posebno osjetljivi naši pčelari koji tvrde da uvoznici kineskog meda miješaju svoj med slabije kvalitete s domaćim i kvalitetnijim te ga prodaju po cijeni od 30 do 50 kuna za kilogram, čime su nelojalna konkurencija domaćim medarima.

Slavonski med u siječnju je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavljeno je u Službenom listu Europske unije. Kako je priopćilo Ministarstvo poljoprivrede, Slavonski med je 19. hrvatski proizvod čiji je naziv registriran u EU. Nacionalni postupak zaštite naziva Slavonski med pokrenula je 2015. godine udruga proizvođača Slavonskog meda iz Virovitice, a on je 2016. i zaštićen u RH.

- Ovom objavom Hrvatska službeno ima 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, a ovo je prvi med među njima. U proceduru smo poslali i Varaždinski klipič, Bjelovarski kvargl te Rudarsku greblicu, jedinstvene delicije karakteristične za pojedine dijelove naše domovine. Zaštita naziva je ponajprije priznanje tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. No zaštita naziva povećava vidljivost naših proizvoda i predstavlja nas na tržištu od 500 milijuna ljudi. Ovogodišnja turistička sezona bila je rekordna u svakom pogledu, no ja ću kao ministar poljoprivrede biti zadovoljan tek kad potražnju u ugostiteljskim objektima bude pratila domaća proizvodnja, između ostalog i proizvoda zaštićenog naziva - izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Slavonski med proizvode medonosne autohtone sive pčele iz nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koje sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja. Slavonski med je prema načinu proizvodnje med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani, a obuhvaća: med od bagrema, med od lipe, med od uljane repice, med od suncokreta, med od kestena, cvjetni med i medun hrasta sladuna.

Osim ovog upisa u registar, kad bi još med u Slavoniji dobio i adekvatnu cijenu, sigurno bi bilo više mladih ljudi koji bi se odlučili za pokretanje pčelarske proizvodnje, jer domaćeg meda kronično nedostaje. Nažalost, tom se proizvodnjom još u najvećoj mjeri bave ljudi koji su pri kraju svojeg radnog vijeka. Cijena domaćeg meda u Slavoniji, koja trenutačno iznosi 40 kuna po kilogramu, a nerijetko i manje od toga, jedna je od najnižih cijena u regiji. U susjednoj Bosni i Hercegovini kilogram meda iznosi 15 KM ili 60 kuna, a u Crnoj Gori se prodaje po 10 eura za kilogram. Nešto veća cijena meda u odnosu na med u Slavoniji je u Istri, ali to su različiti medovi. Cijena je jedan od problema, a drugi je što je tržište preplavljeno uvoznim medom sumnjive kvalitete. Na deklaracijama je navedeno da je riječ o medu proizvedenom u EU s mješavinom meda iz zemalja izvan EU, a to je najčešće Kina, no ne navodi se u kojem omjeru.

Ako tražite dobar med, pčelari savjetuju, kupujte od poznatog proizvođača iz svojeg okruženja, jer gotovo sve tvrtke miješaju domaći i kineski med pa onda zapravo ni ne znate što stvarno jedete. Savjet da se loš med kristalizira ipak nije točan. Patvoreni med može se otkriti prejakim mirisom. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 19:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5044d7b9e03e51438b456d/80
Foto: PIXABAY

Živimo kraće od europskog prosjeka, pobolijevamo češće, ali barem možemo do liječnika

Statistički ured Europske unije Eurostat ovih dana objedinio je niz podataka vezanih uz kvalitetu života u Uniji, a oni pokazuju da građani Hrvatske uglavnom pobolijevaju i umiru češće od prosjeka, čime se potvrđuje općenit stav u javnosti da kod nas postoji puno prostora za poboljšanje kvalitete života

Iako su neke od brojki koje navodi Eurostat stare po dvije ili tri godine, radi se o tipu podataka koji se ne mijenjaju bitno iz godine u godinu, tako da usporedbe i brojke uglavnom daju realnu sliku i za danas. - piše tportal

Već i opći podatak o očekivanom trajanju života pokazuje da nam vlastiti način življenja u prosjeku uskraćuje nekoliko godina u odnosu na neke druge države. Tako podatak za 2015. godinu pokazuje da je očekivano trajanje života muškaraca u Hrvatskoj tada bilo tri i pol godine kraće od prosjeka EU-a. Hrvatskim muškarcima se predviđalo prosječno 74,4 godineživota, dok je taj prosjek u EU iznosio 77,9 godina. Na prvi pogled nešto kraći život s domaćim političarima na čelu države možda može izgledati i kao blagoslov, no bez obzira na to, podatak je prije svega indikativan o situaciji u kojoj živimo.

Među članicama EU-a, inače, najdulje očekivano trajanje života imaju muškarci u Švedskoj, u prosjeku 80,4 godine, a društvo im u povlaštenoj grupi onih za koje se očekuje da će živjeti barem 80 godina još čine Španjolci, Talijani i Luksemburžani. Na suprotnoj strani životnog spektra nalaze se Litva i Latvija, čiji muškarci jedini u EU imaju očekivano trajanje života ispod 70 godina, tako da u usporedbi s njima Hrvati mogu biti sasvim zadovoljni.

Otprilike ista situacija važi za žene. Prosjek očekivanog trajanja života u EU bio je 83,3 godine, a u Hrvatskoj 80,5 godina. No za razliku od muškaraca, prosječno trajanje života žena u Hrvatskoj je nešto bliskije onima sa samog dna tablice, odnosno žene u Hrvatskoj u usporedbi s ostalima u Uniji stoje nešto lošije od domaćih muškaraca. Najkraće očekivano trajanje života imaju Bugarke (78,2 godine), Rumunjke (78,7), Mađarice (79) te žiteljice Latvije (79,5) i Litve (79,7). Na vrhu tablice nalaze se Španjolke (85,7) i Francuskinje (85,5 godina).

Među podacima koje navodi Eurostat nalazi se i udio stanovnika starijih od 16 godina koji procjenjuju svoje zdravlje 'dobrim' i 'vrlo dobrim'. Prosječno je to u 2016. godini u EU činilo oko dvije trećine, odnosno 67,6 posto stanovnika. Daleko najviši udio građana koji se osjećaju zdravima ima Irska, u kojoj se tako osjeća njih gotovo 83 posto.

Hrvatska je ispod prosjeka te u njoj nešto manje od tri petine građana (59,2 posto) svoje zdravlje ocjenjuje dobrim, no u podacima za Hrvatsku postoji značajan (i neobjašnjen) skok između 2013. i 2014. godine. Naime u 2013. godini udio domaćih građana koji se izjašnjavao da je bio dobra zdravlja iznosio je 46,6 posto, da bi 2014. on naglo skočio na 58,1 posto, odnosno na otprilike sadašnju razinu. Eurostat, nažalost, ne navodi razloge tog naglog skoka.

Sadašnje zdravlje, odnosno ono za koje su dostupni posljednji podaci, otprilike nam je na razini stanovnika Mađarske, u kojoj se zdravima osjeća 59,6 posto stanovnika, Češke (60,4 posto) i Poljske (58,5 posto), dok smo u usporedbi sa susjednom Slovenijom nešto slabiji jer je tamo dobrog i vrlo dobrog zdravlja 64,5 posto građana. Unutar EU-a situacija je najlošija u Litvi, Latviji i Portugalu, u kojima su udjeli onih koji se osjećaju zdravo manji od 50 posto, odnosno na razini na kojoj smo bili i mi prije neobjašnjivog skoka.

O (lošem) zdravlju govori i podatak o broju osoba mlađih od 65 godina umrlih zbog kroničnih bolesti. U prosjeku je u Uniji na 100.000 stanovnika 2014. godine takvih bilo 123,3, dok ih je u Hrvatskoj tada bilo gotovo 50 posto više, odnosno 181,5. Susjedna Slovenija je s brojkom od 128,1 bila puno bliže europskom prosjeku, dok se najmanje smrti od kroničnih bolesti bilježilo u Švedskoj (83,5), na Cipru (85,1), u Italiji (88,3), Luksemburgu(95,9), Španjolskoj (97,4) i Nizozemskoj (98,7).

Hrvatska nije među najgorima u EU po smrtnosti od kroničnih bolesti

Hrvatska ipak nije bila među najgorima jer je smrtnost bila bitno viša u Mađarskoj, u kojoj je prosjek iznosio 258 osoba na 100 tisuća stanovnika, a društvo u tom dijelu ljestvice susjedima su radili još i Rumunjska (233,8), Litva (226,7), Latvija (227,6) te Bugarska s prosjekom od 205,7. U cijeloj Uniji prosjekom od 194,5 umrlih najbliže nam je bila Slovačka.

Uz smrtnost od kroničnih bolesti, u Hrvatskoj se u odnosu na prosjek EU-a češće umire i od ozljeda na radu i u prometu. Podaci pokazuju da je prosjek poginulih u prometnim nesrećama 2015. godine u EU iznosio 5,1 ljudi na svakih 100 stanovnika. U Hrvatskoj je ta brojka tada bila bitno viša i iznosila je 8,3, jednako kao i u Litvi i tek nešto niže od Bugarske (9,9), Rumunjske(9,6) i Latvije (9,5). Susjedna Slovenija imala je u prosjeku 5,8 poginulih, a prosječno najmanje mrtvih u prometu imali su Malta (2,5), Švedska (2,6) i Velika Britanija (2,8).

U Hrvatskoj se u odnosu na prosjek EU-a češće umire i od ozljeda na radu i u prometu

Situacija na poslu je bila slična situaciji u prometu: u Hrvatskoj je 2015. na 100 tisuća zaposlenih u prosjeku pogibalo 2,16 ljudi, dok je prosjek cjelokupne Unije iznosio 1,81. Najmanje nesreća na radu bilo je u Nizozemskoj (0,5), Švedskoj (0,73), Velikoj Britaniji (0,83) te Njemačkoj(0,97). Hrvati ipak na poslu nisu stradavali tako često kao Rumunji, čiji prosjek iznosi 5,56 poginulih na 100 tisuća zaposlenih, a naša je situacija bila čak nešto bolja od one u susjednoj Sloveniji (2,79) i nedalekoj Austriji (3,23).

Ako nas nešto može barem malo utješiti kad je u pitanju kvaliteta života, to je da sve to proživljavamo u relativnoj tišini i miru. Među parametrima kojima EU procjenjuje životnu kvalitetu građana nalazi se i udio stanovništva koje živi u kućanstvima u kojima je bučno. Eurostat pokazuje da je 2016. u Uniji prosječno 17,9 posto stanovništva obitavalo u bučnoj okolini, a Hrvatska i Irska bile su jedine članice u kojima je taj udio bio manji od 10 posto, odnosno u Irskoj je to bilo 7,9 posto stanovnika, a u Hrvatskoj 8,5 posto. U susjednoj Sloveniji taj udio je već viši i iznosi 13,4 posto, a najviše se stanovnika bori s bukom na Malti (26,1 posto) te u Njemačkoj i Nizozemskoj (redom 25,1 posto i 24,9 posto).

Jednako tako, mada od kroničnih bolesti umiremo češće od prosjeka, o tim bolestima barem redovito obavještavamo svoje liječnike. Podaci Eurostata govore da se 2016. godine samo 1,7 posto domaćeg stanovništva starijeg od 16 godina požalilo da nije moglo dobiti medicinski pregled ili njegu, dok taj udio u EU iznosi prosječnih 2,6 posto. Taj parametar je u Hrvatskoj jedan od rijetkih koji iz godine u godinu bilježi poboljšanje te je na sadašnju razinu skliznuo sa 6,3 posto, koliko je iznosio 2010. godine. Najteže u Uniji medicinsku pomoć dobivaju Estonci te ih više od 15 posto procjenjuje da nisu primili potrebnu njegu, a gotovo jednako loša situacija je u Grčkoj (13,1 posto). Na drugom kraju ljestvice nalaze se Austrija i Nizozemska, u kojima se samo 0,2 posto stanovnika može požaliti na izostanak zdravstvene pomoći.

Sukus podataka koje je objavio Eurostat taj je da živimo kraće od prosjeka EU-a, lošijeg smo zdravlja, često odlazimo liječniku, na poslu i u prometu pogibamo češće nego većina stanovništva u Uniji, ali barem imamo mir i tišinu. Da čovjek vrisne. - prenosi tportal

Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 17:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a85a5832af47fa3118b4593/80
Foto: HRT

Torcida i Tornado za Lauru: I navijači se uključili u akciju prikupljanja novca

Priča o maturantici Lauri koja s obitelji živi u neljudskim uvjetima potaknula je mnoge da pomognu
U akciju prikupljanja novca za Lauru i njenu obitelji uključili uključili su se i navijači. 

Torcida je prikupljala novac na središnjem zadarskom trgu, a Tornado na utakmicama košarkaškog kupa Krešimira Ćosića koji se održava u dvorani Višnjik. 

Akcije se nastavljaju sve do jeseni, dok se obitelj Dragaš, prema danom obećanju, ne useli u novu kuću. - piše HRT 

Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 15:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .