Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c8aacb429111ce8088b4592/80
Foto: Pixabay

Ime se može promijeniti za 15-ak dana i za samo 35 kuna

Željko Hudek, Milo Vasić, Tadija Balić, Marinela Jantoš i Siniša Dragojlović samo su neke od poznatih osoba u Hrvatskoj, iako vam se možda čini da za ta imena nikada niste čuli.

Razlog je, dakako, promjena osobnog imena, za što su se odlučili i neki Osječani i Osječanke. Osobno ime tako je nakon udaje i rođenja djece promijenila i Osječanka Maja Matičić. Nije više željela, kaže, biti Dušanka, pa si je ispunila želju iz djetinjstva.

"Kad sam bila mala i netko bi me zazvao, osjećala sam se kao da sam nešto zgriješila jer mi se ime Dušanka nikako nije sviđalo, bilo mi je grubo. Nadimak mi je bio Dušica, no nije me svatko tako zvao, pa sam svojim roditeljima rekla da ću promijeniti svoje ime čim napunim 18 godina" priča Matičić, koja je ipak promijenila osobno ime nešto kasnije.

U Domovinskom ratu, kaže, nije joj bilo ugodno zvati se Dušanka pa je tada odlučila da će se zvati onako kako zajednički odluče ona, suprug i njihovo dvoje djece. Na papir su, priča, napisali nekoliko imena i dogovor je bio da će se zvati imenom koje se bude nalazilo na sva četiri papira.

"Svi smo na papiru imali ime Maja i suprug mi je u šali rekao da baš i izgledam kao Maja", kroz smijeh priča Matičić za Glas Slavonije, dodajući da su se i kolege na poslu, ali i svi njezini prijatelji, brzo navikli na njezino novo ime.

Još jedan Osječanin (podaci poznati redakciji), poznat u kulturnim krugovima, ne nosi prezime dobiveno rođenjem, nego drugo obiteljsko.

"To mi je prezime bilo zvučnije pa sam njime zamijenio svoje dosadašnje. Nisam izmislio prezime, nego sam samo odabrao drugo prezime iz svoje obitelji", kratko je prokomentirao.

Više se mijenja prezime nego ime

Inače, među Osječanima ima onih koji su svoja imena mijenjali za Domovinskog rata ili nakon njega jer su smatrali kako će im prezime donijeti probleme na poslu ili u javnom životu. Jedan od njih bio je i stanoviti Lazo, koji se već godinama zove Mirko, a zanimljiva je priča i iz okolice Osijeka gdje je jedan mještanin samo dodao slovo svome prezimenu pa se sad ne preziva Knez, nego Kinez.

Inače, u prošloj godini, prema podacima Ureda državne uprave Osječko-baranjske županije u Odjelu za građanska stanja Osijek, zaprimljeno je 152 zahtjeva za promjenom imena, uz napomenu da se sukladno čl. 2 Zakona o osobnom imenu ono sastoji od imena i prezimena.

"Vidljivo je da postotak promjene imena čini približno 12 %, a promjene prezimena 78 %, a postotak promjene i imena i prezimena je oko 10 %, stoji u odgovoru službenika za informiranje županijskog Ureda državne uprave Brune Vučemilovića-Šimunovića, kao i to da Ured nema dostupno statističko izvješće po pojedinim imenima i prezimenima.

Novo ime za samo 35 kuna

Postupak promjene osobnog imena vrlo je jednostavan i najprije je potrebno donijeti potvrdu Općinskog suda da se trenutačno ne vodi nikakav kazneni postupak protiv osobe koja želi promijeniti osobno ime. Uz zahtjev za promjenom, prilaže se 35 kuna državnih biljega.

Županijski UDU potom zahtjev šalje u Ministarstvo pravosuđa da se utvrdi je li osoba bila u kaznenoj evidenciji, no to nije zapreka promjeni. Nakon donesenog rješenja, stranka se pismeno obavještava i nakon 15-ak dana zamjena se potvrđuje u državnoj matici i sustavu OIB-a, a promjene na osobnim dokumentima stranka sama obavlja.

Prije se promjena osobnog imena nije mogla izvesti bez obveznog iznošenja razloga promjene, a sada više ne postoji zakonska obveza obrazloženja promjene. Prema dostupnim neobveznim podacima o razlozima, županijski UDU utvrdio je da postupak promjene prezimena češće iniciraju osobe ženskog spola i to zbog razvoda braka i proteka roka od godine dana od razvoda te traže promjenu prezimena u ono dobiveno rođenjem. Ipak, zahtjeve podnose i muškarci, piše N1.

hr Thu Mar 14 2019 20:34:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d067a6929111cded18b457a/80
Foto: PIXABAY

Nema žurbe: Ljudi koji često kasne, zdraviji su i dulje žive

Oni koji kasne, djeluju neodgovornije od onih koji stižu na vrijeme. No dobra strana je ta što oni koji kasne, žive duže

Oni koji kasne, vjerojatnije su opušteniji od onih koji uvijek stižu na vrijeme, kažu s Harvarda. Takvi ljudi ne dopuštaju da im stvari poput rokova diktiraju raspoloženje pa su rjeđe pod stresom.

Nitko ne voli zakasniti, ali neki ljudi tvrde da jednostavno ne mogu stići na vrijeme. Iako se kronično kašnjenje smatra lošim, to izgleda, više nije tako. Prema novoj studiji stručnjaka s Harvarda, kašnjenje bi zapravo moglo biti dobro za vaše zdravlje.

Oni koji kasne, djeluju neodgovornije od onih koji stižu na vrijeme. No dobra strana je ta što oni koji kasne, žive duže. To tvrde stručnjaci s Harvard Medical School.

"Ljudi koji često kasne, vjerojatnije su opušteniji od onih koji uvijek stižu na vrijeme", kažu s Harvarda.

Ljudi koji kronično kasne ne dopuštaju da im stvari poput rokova ili vremenskih ograničenja diktiraju raspoloženje pa su, kao rezultat toga, rjeđe pod stresom. Osim toga, često nemaju problema s visokim krvnim tlakom i kardiovaskularnim bolestima.

Kašnjenje je također povezano s optimizmom i većom razinom entuzijazma. Iako su ponekad njihove procjene vremena pogrešne, optimistični pogled na život ima dugoročnu korist. Studija s Harvarda govori i kako su optimistični ljudi sretniji, jer uvijek pronalaze način da pogledaju svijetlu stranu života. Prema mišljenju stručnjaka, pozitivan stav prema životu također može poboljšati vaše zdravlje i omogućiti vam da živite dulje.

Osim toga, kašnjenje je pokazatelj inteligencije. Studija koju je vodio psiholog Jeff Conte pokazuje da ljudi koji uvijek kasne obavljaju više zadataka, a to ukazuje da su vjerojatno bolji u rješavanju problema.

Oni će brže pronaći dobro rješenje jer su navikli stalno razmišljati i žuriti te se uvijek suočavaju s rokovima. To ih čini produktivnijima. - piše 24sata.

hr Sat Oct 19 2019 16:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/55ab52847cb23a5e048b4604/80
Foto: Ilustracija

Dajte si oduška: Ljudi koji viču i govore što osjećaju su zdraviji

Žene koje šute o tome kako se osjećaju kako ne bi naštetile odnosima s drugim ljudima, češće imaju problema sa zatvorom, povećanom razinom kolesterola, depresijom i pretilošću.

Upravljanje emocijama često može biti kompliciran proces. Nekad ih je potrebno ublažiti, šutjeti i smiriti se jer bi mogli naštetiti odnosima s drugim ljudima. No s druge strane, treba što više komunicirati kako bi održali odnose.

Izbacivanjem svega što osjećamo i o čemu razmišljamo pomaže nam da stvari vidimo iz druge perspektive. Ono čega možda niste svjesni je da oba ponašanja mogu imati značajne učinke na vaše zdravlje. Naime, istraživanja pokazuju da je za zdravlje ponekad bolje biti 'glasniji', piše 24sata.

Kada šute, ljudi se boje pokazati što stvarno osjećaju. Boje se da bi emocije mogle utjecati na ljude koji su im bliski, poput članova obitelji, prijatelja ili kolega na poslu. Radije odabiru šutnju jer se boje da će doći do konflikta ili neslaganja.

Društvo The North American Menopause Society (NAMS) provelo je studiju na 304 udane žene prije, tijekom i nakon menopauze. Većina je izjavila kako često stavljaju tuđe potrebe prije vlastitih te da radije šute o tome kako se osjećaju kako ne bi naštetile međuljudskim odnosima. Ustanovili su kako te žene češće imaju problema sa zatvorom, povećanom razinom kolesterola, depresijom i pretilošću.

Promatrali su i one koje su rekle da često imaju izljeve bijesa. Tada povisuju ton glasa, pokazuju emocije i govore ono što ih muči. Te žene imale su bolje zdravlje od onih koje nisu iskazivale osjećaje.

Ljudi koji glume da su sretni, a zapravo to nisu, boje se odbacivanja, tvrde stručnjaci. To izaziva stres i usko je povezano s kraćim životnim vijekom. Oni imaju visoki krvni tlak i razinu glukoze pa tako i šansu za razvoj kardiovaskularnih bolesti, piše BrightSide

hr Sat Oct 19 2019 14:39:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b18bec32af47f9a168b4799/80

Deset namirnica koje će vam pomoći kod zatvora

Neki ljudi imaju zatvor vrlo rijetko, dok je za druge osobe to kronično stanje. Srećom, određena hrana može pomoći kod ublažavanja opstipacije

Oko 14 posto ljudi u nekom trenutku doživi kroničnu opstipaciju. Opstipacija znači da osoba ima stolicu manje od tri puta tjedno, naprezanje i nemogućnost prolaska stolice. Vrsta i ozbiljnost simptoma mogu se razlikovati od osobe do osobe. Neki ljudi imaju zatvor vrlo rijetko, dok je za druge osobe to kronično stanje. 

Srećom, određena hrana može pomoći kod ublažavanja opstipacije, omekšavanja stolice, smanjenja vremena prolaska kroz crijeva i povećanja učestalosti stolice, piše zivotistil.hr

1. Suhe šljive
Šljive se koriste kao prirodni lijek za zatvor. Sadrže velike količine vlakana, 2 grama vlakana po obroku (28 grama ili oko tri šljive). To je 8 posto dnevnog preporučenog unosa vlakana. Uostalom, šljive sadrže i fenolne spojeve koji stimuliraju dobre bakterije u crijevima što doprinosi njihovom laksativnom učinku. 

Jedno istraživanje u kojem je bilo uključeno 40 osoba s opsitacijom ustanovilo je da dnevno konzumiranje 100 grama suhih šljiva poboljšava učestalost stolice i stabilnost.

2. Jabuke
Jabuke su bogate vlaknima. Jedna jabuka srednje veličine s korom sadrži 4,4 grama vlakana, što je 17 posto dnevnog preporučenog unosa. S jabukama se na jednostavan način povećava unos vlakana u prehrani i ublažava opstipacija.

3. Kruške
Kruške su još jedno voće bogato vlaknima, a u srednje velikoj kruški ima oko 5,5 grama vlakana. To je 22 posto preporučenog dnevnog unosa vlakana.

4. Kivi
Možete dobiti oko 2,3 grama vlakana po kiviju, što je oko 9 posto preporučenog dnevnog unosa. Nisu samo vlakna u kiviju dobra za opstipaciju. Pretpostavlja se da enzim poznat kao aktinidin odgovoran za pozitivne učinke kivija na pokretljivost crijeva i crijeva.

5. Smokve
Smokve su odličan način da pojačate unos vlakana i poboljšate zdravlje crijeva. Jedna srednje velika sirova smokva (oko 50 grama) sadrži 1,6 grama vlakana.  Osim toga, samo pola šalice (75 grama) suhih smokava sadrži 7,3 grama vlakana, što je gotovo 30 posto dnevnih potreba.

6. Špinat i drugo zeleno povrće
Zeleno povrće poput brokule, prokulica i špinata nije toliko bogato vlaknima, ali je bogato vitaminom C, vitaminom K i folatima. Ovo povrće pomaže kod dodavanja težine stolici što pomaže kod lakšeg prolaska kod crijeva. 

7. Grah, grašak i leća
Mahunarke sadrže puno vlakana, a jeftino je pa ga je lako uključiti u prehranu. Na primjer, jedna šalica kuhanog graška sadrži oko 19 grama vlakana što je oko 80 posto od dnevnog preporučenog unosa. 

8. Chia sjemenke
Ove sjemenke u sebi imaju najviše vlakana. Samo 28 grama sjemenki sadrži 10 grama vlakana, što je oko 42 posto dnevnog unosa. Chia sjemenke mogu se dodati mnogim namirnicama i tako se lako obogati prehrana.

9. Kefir
Kefir je fermentirani mliječni napitak koji je nastao u planinama Kavkaza u zapadnoj Aziji. Riječ kefir potječe od turske riječi koja znači "ugodan okus". To je probiotik, što znači da sadrži bakterije i kvasce koji pogoduju zdravlju vaših crijeva. Kefir sadrži različite vrste mikroorganizama. 

10. Batat
Ovo povrće sadrži dobru količinu vlakana i pomaže kod zatvora. Jedan batat srednje veličine  (oko 11 grama) sadrži oko 3,8 grama vlakana što je 15 posto preporučenog dnevnog unosa. Slatki krumpir sadrži uglavnom netopljiva vlakna u obliku celuloze i lignina, ali sadrži i topljiva vlakna pektin. 

hr Sat Oct 19 2019 14:08:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5daa175629111cdeba8b45e4/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Svjetski je dan menopauze: Što se tad događa u ženskom tijelu

Danas, 18. listopada, širom svijeta obilježava se Svjetski dan menopauze kako bi se podigla svijest o utjecaju koje menopauza može imati na svakodnevni život žena

Što je menopauza i što ju uzrokuje?

Menopauza je prirodni proces koji se događa kad žene prestanu imati menstruaciju i više ne mogu začeti prirodnim putem. Proces menopauze se odvija kad se u ženskom tijelu mijenja razina hormona, navodi British Menopause Society.

- Tijekom plodnih godina žene, njezina sposobnost da svaki mjesec stvara jajašca je povezana s oslobađanjem tri reproduktivna hormona (estradiola, estrona i estriola) koji se zajedno nazivaju estrogenom - objašnjavaju iz Udruženja za brigu o ženskom zdravlju Women's Health Concern.

- Kako žene postaju starije, pohranjivanje jajašaca u jajnicima je sve slabije i smanjuje se mogućnost začeća. U ovom se trenutku stvara manje estrogena, zbog čega se tijelo drugačije ponaša - zaključili su.

Dodaju i kako ne postoji 'jasan uzrok' zašto neke žene menopauzu dožive prerano.

Menopauza se može pojaviti i nakon različitih medicinskih tretmana, uključujući kirurško uklanjanje jednog ili oba jajnika, kemoterapiju, radioterapiju i liječenje karcinoma dojke.

U kojoj dobi žene doživljavaju menopauzu?

Menopauza se obično javlja kod žena u dobi između 45 i 55 godina.

Ako žena mlađa od 40 godina doživi menopauzu, riječ je o preranoj menopauzi, navodi Kraljevski koledž opstetričara i ginekologa (RCOG).

Preuranjena menopauza javlja se kod otprilike jedne od 100 žena.

Koji su simptomi menopauze?

Iako se simptomi menopauze mogu pojaviti tijekom nekoliko mjeseci, žena je po definiciji u menopauzi nakon što nije imala mjesečnicu 12 mjeseci. Iako neće sve žene osjetiti iste simptome, oni najuobičajeniji su:

  • Navale vrućine
  • Nesanica
  • Vaginalna suhoća
  • Smanjeni seksualni nagon
  • Loše raspoloženje
  • Anksioznost
  • Noćno znojenje
  • Nelagoda tijekom seksa
  • Poteškoće s koncentracijom
  • Problemi s memorijom

Prije nego što dožive menopauzu, žene mogu doživjeti raniju fazu koja se zove perimenopauza, a simptomi mogu biti slični.

NHS naglašava da simptomi menopauze mogu trajati oko četiri godine od posljednje mjesečnice, a neki simptomi traju i duže.

Kako se simptomi mogu ublažiti?

Ako žena u menopauzi pati od teških simptoma, liječnik opće prakse može preporučiti da se podvrgne hormonskoj nadomjesnoj terapiji (HRT). HRT može zamijeniti estrogen u obliku tableta, flastera na koži, gelova i implantata, što može pomoći u ublažavanju simptoma. 

Liječnici opće prakse često pacijentice upozore i da zdrav način života može pomoći u ublažavanju simptoma menopauze, poput uravnotežene prehrane i redovitih vježbi. Ako se simptomi menopauze ne poboljšaju, liječnik opće prakse može ženu uputiti stručnjaku za menopauzu radi daljnjih uputa, piše 24sata.

hr Fri Oct 18 2019 21:50:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .