Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a17cde6b9e03e26098b46b8/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Stanje na domaćem tržištu rada: Za koga žele raditi Hrvati

Više od polovice ispitanika (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni

Portal MojPosao je za vrijeme trajanja 8. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (11. do 18. listopada 2017.) proveo je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom tržištu rada. 

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 300 ispitanika: 55% zaposlenih, 37% nezaposlenih, dok se 7% ispitanika još školuje. - piše Poslovni

Zaposleni Hrvati u ovoj godini ne očekuju ni povišicu ni napredovanje

Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (59%) niti napredovanje (66%). Ove godine povišicu je već dobilo 13% ispitanika, a napredovalo je njih 10%.

Više od polovice ispitanika (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni.

Hrvati žele raditi za "strance"

Većina ispitanika ne boji se za svoje radno mjesto (66%). Još je dobar dio onih koji strepe za sigurnost radnog mjesta (26%), iako je takvih ispitanika znatno manje u odnosu na prošlu godinu (32%).

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (37%), slično kao i u prošlogodišnjem istraživanju. Trećina ispitanika (26%) najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine kada je to izjavilo 30% ispitanika. Čak 17% ispitanika radilo bi za državu. 

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (35%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 28%, odnosno 25% ispitanika, dok je 7% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.

Nezaposleni su spremni raditi i izvan struke

Poražavajuća je činjenica da najviše zaposlenih ispitanika (51%) smatra kako je za dobivanje posla najvažnija veza. Među nezaposlenima je takvih još i više (64%). Gotovo polovica zaposlenih ispitanika (45%) izdvaja iskustvo kao najvažniji element za dobivanje posla, što je nešto manje nego prošle godine kada je to smatralo 53% ispitanika. Više od polovice nezaposlenih ispitanika (56%) smatra kako je za dobivanje posla važno iskustvo. Visokih 47% nezaposlenih ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća. Znanja i vještine navelo je 43% zaposlenih te 39% nezaposlenih ispitanika. Važnost preporuke prepoznalo je svega 32% ispitanika, bilo zaposlenih, bilo nezaposlenih. Formalno obrazovanje najvažnijim smatra petina ispitanika.

Većina ispitanika (57%) koji se još školuju smatraju da je za dobivanje posla najvažnije iskustvo te veza (48%). Trećina ispitanika (33%) smatra kako je za dobivanje posla važna preporuka, a jednak broj ispitanika (33%) smatra da su za dobivanje posla važni znanja i vještine. Zanimljivo je da 29% ispitanika smatra da je za dobivanje posla najvažnija sreća. Isti postotak ispitanih smatra da su za dobivanje posla važni formalno obrazovanje (29%) te dodatne edukacije (29%).

Gotovo polovica nezaposlenih ispitanika (43%) su bez posla jer im nije produžen ugovor, dok 15% nije pronašlo posao nakon završetka školovanja. Bez posla je uslijed gospodarske krize ostalo 10% ispitanika, a 10% ispitanika je odlučilo potražiti bolju priliku i sami su dali otkaz.

Polovica nezaposlenih ispitanika (47%) bez posla je manje od tri mjeseca, dok je 19% ispitanika nezaposleno do pola godine.

Za 67% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je novac, a 57% ispitanika je navelo mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja kao glavni kriterij prilikom odabira radnog mjesta. Sigurnost posla najvažnija je za 51% ispitanika, a za njih 50% to je radno vrijeme. Za 39% ispitanika važna je socijalna odgovornost poslodavca, a za njih 32% blizina posla. Za 29% ispitanika pri odabiru posla važna je reputacija tvrtke.

Većina nezaposlenih ispitanika (60%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Gotovo trećina (30%) traži posao isključivo u struci, dok ih 10% traži posao isključivo izvan struke.

Gotovo polovica ispitanika (45%) spremna je volontirati do mjesec dana, ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, a 30% bi ih volontiralo i do tri mjeseca. Petina ispitanika (19%) nije spremna volontirati čak niti ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja.

Za vrijeme školovanja mladi još ne znaju čime se žele baviti

Najviše ispitanika koji se školuju (32%) očekuju da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 14% da će posao pronaći u od mjesec dana od završetka školovanja. Da će posao tražiti više od godine dana smatra 19% ispitanika. Manji dio ispitanika, njih 10%, kaže kako ih posao već čeka. Većina ispitanika (52%) smatra kako je najbolje vrijeme za traženje posla odmah po završetku školovanja, dok ih 48% smatra kako posao treba tražiti još za vrijeme školovanja.

Nešto više od trećine ispitanika (38%) koji se još školuju smatraju da su na radnom mjestu najvažniji međuljudski odnosi, dok je novac najvažniji faktor za 29% ispitanika. Za 14% ispitanika najvažnija je dinamičnost posla, a isto toliko njih (14%) najvažnijim smatra priznanje za obavljen rad.

Gotovo dvije trećine ispitanika koji se još školuju (62%) još uvijek ne znaju točno čime se žele baviti u životu, iako imaju neke ideje. Trećina ispitanika (33%) točno zna čime se žele baviti, dok ih 5% uopće ne zna čime se žele baviti u životu.

Trećini ispitanika (33%) karijera je jako važna u životu. Najveći broj ispitanika (52%) izjavio je da im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 10% ispitanika kaže da im je "svejedno". Manje je broj onih ispitanika (5%) kojima karijera nije važna. - piše Poslovni

hr Fri Nov 24 2017 08:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Hrvatska firma nagrađuje: Tko preporuči dobrog i vrijednog radnika dobiva 10.000 kuna

Svjesni su da se ne mogu, nastavlja, uspoređivati s tehnološkim gigantima u segmentu 'ugađanja' zaposlenicima, ali imaju stol za ping pong, pikado, kave, sokove, voće....

Zagrebačka tvrtka pomalo egzotičnog imena Serengeti (po velikom području savana u Tanzaniji i Keniji, s najvećom seobom sisavaca na svijetu, svojevrsnom 'desetom svjetskom čudu prirode', kaže londonski Independent, op.a.) bavi se razvojem kompleksnih poduzetničkih poslovnih aplikacija, uglavnom za vodeće proizvodne kompanije u svijetu, od ponajvećeg proizvođača opreme za zavarivanje za kojeg programiraju robotsku ruku, do lidera u solarnoj industriji baterijama te glavnih aktera u sektoru logistike.

Rade po modelu tzv. team extension, koji podrazumijeva da se, objašnjava osnivač i direktor Serengetija Goran Kalanj, daje ekspertiza u nekoliko industrijskih vertikala pa s partnerima osigurava zaokružena softverska konzultantska usluga. - piše Poslovni dnevnik

- Surađujemo s kompanijama koje rade tzv. tradicionalne fizičke proizvode, ali su svjesne da napredak i poboljšanja mogu postići upravo u području softvera koji je sastavni dio tih proizvoda ili ih pokreće. Danas je fizički dio proizvoda lako prekopirati, ali se vrhunski proizvodi od mediokritetnih razlikuju upravo po ugrađenom softveru i funkcionalnostima. - kaže Kalanj i dodaje da su stručnjaci Serengetija duboko uključeni u cijeli proces kod naručioca, od prijedloga za poboljšanje poslovanja do projektiranja sustava i programiranja rješenja.

I to sve radnici, kojih je početkom godine bilo 60, od ovoga tjedna više od 100, do kraja godine više od 120 (razlog, kažu, za slavlje), iako posluju uglavnom s europskim kompanijama, čine odavde, bilo iz ureda u Zagrebu, bilo od doma ili u kombinaciji, dakle bez potrebe odlazaka u inozemstvo.

Sa suvremenim tehnološkim pomagalima to nije ni čudno ni zahtjevno, komuniciraju svakodnevno, tek povremeno se kao organizacijski timovi nalaze uživo. No, ono po čemu Serengeti jest egzotičan u hrvatskim razmjerima, jest odnos prema zaposlenicima. Kalanj će reći: Nama zaista nije cilj zaposlenike držati u uredu noćima, na raznim hackatonima kao što to rade startupi. Naš idealni zaposlenik je situirani odrasli zreli developer/ica sa značajnim iskustvom koje može upotrijebiti u složenim projektima za klijenta.

Svjesni su da se ne mogu, nastavlja, uspoređivati s tehnološkim gigantima u segmentu 'ugađanja' zaposlenicima. Pitali smo ga imaju li oni "sistem" kao Google ili drugi velikani Silicijske doline, koji nude svojima i lounge prostore i igrališta... "I mi imamo stol za ping pong, pikado, sve moguće kave, sokove, voće, subvencionirane sportske aktivnosti…, ali sve navedeno su benefiti s prolaznim wow efektom koji na kraju dana ne sudjeluju u odluci o ostanku ili odlasku iz kompanije", odgovara direktor.

Zato je, otkriva, što ne zvuči kao propaganda, njihova najveća prednost "istinsko poštovanje work/life balansa i razumijevanje za sve moguće životne i obiteljske situacije koje mogu nastati". U svojim uredima (od ove godine u Bjelovaru s 13 zaposlenika, a u Varaždinu s pet, oba planiraju povećati, imaju i urede u Beču i Amsterdamu) njeguju tako otvorenu komunikaciju u svim smjerovima, uz izbjegavanje birokracije, papirologije i višestrukih odobrenja za donošenje odluka.

- Svi se zaposlenici imaju priliku usavršavati na plaćenim edukacijama na tehnološkom, poslovnom i osobnom polju. Omogućavamo redovite zajedničke sportske i rekreativne aktivnosti te održavamo mjesečna opuštena druženja sa zanimljivim predavanjima. - objašnjava Goran Kalanj. 

Što treba imati budući zaposlenikž?

Direktor je uveo u profil zaposlenika, ali istakao i vještine koje bi svaki potencijalni kandidat, želi li biti dio Serengetijeve zajednice, morao imati. Također, navodi i kako tvrtka potiče napredovanje.

- Naši developeri su pretežno s diplomama tehničkih fakulteta ili veleučilišta, ali zapošljavamo i druge profile ljudi koji imaju dovoljno relevantnog i dokazivog programerskog iskustva. Ono po čemu je Serengeti jedinstven je da osim klasičnog vertikalnog napredovanja potičemo i potpune promjene karijere naših zaposlenika uz sav pripadajući support, coaching i to bez potrebe za startanjem od nule, s nižim uvjetima.

Imamo već nekoliko primjera zaokreta od 180 stupnjeva i uspješnog prelaska programera u prodaju, programera u ljudske resurse, a najnoviji primjer je direktorica operativnog poslovanja koja je u poslovanje cijele kompanije došla iz pravne službe preskočivši nekoliko stepenica. Bitno je naglasiti da nama formalno obrazovanje nije najbitnije.

Uz relevantno programersko iskustvo bitno je da zaposlenik posjeduje integritet i da je top performer. Top performer ne mora nužno biti zaposlenik s najvećim tehničkim znanjem već osoba koja posjeduje i znanja poslovanja, otvorena je, sklona propitivanju, mjerenju, testiranju, poboljšanjima svega oko sebe." Plaće su većinom, ocjenjuje direktor, kompetitivne, na razini tržišta ili više, po nekim podacima u softverskom su segmentu u Top 50 najboljih u 2017. prema najvećoj prosječnoj plaći u odnosu na broj zaposlenih. Prihodi tvrtke lani su bili 20,5 milijuna kuna i u odnosu na 2016. veći su za 66%, bruto dobit bila je 1,7 milijuna, dok je plan za ovu godinu postići 37 milijuna kuna prihoda i višestruko povećanje dobiti. Izvoze više od 50% prihoda.

U još je jednoj stvari Serengeti "neobičan" čak i za europske pojmove kad je posrijedi odnos prema ljudskom resursu - ove su godine pokrenuli interni natječaj, među zaposlenicima, kako bi ih potakli da dovedu nove provjerene kadrove i nagradili ih za trud. Istakli su da će onaj tko preporuči dobrog i vrijednog developera dobiti do 10.000 kuna u gotovini.

- Ohrabreni pozitivnim prijemom kod zaposlenika odlučili smo s takvim konceptom izaći u javnost te ponuditi ovakav poticaj širem krugu ljudi, zapravo svima u Hrvatskoj koji poznaju kvalitetne programere. Ovom kampanjom smo proširili naš doseg te dopiremo tamo gdje uobičajenim kanalima oglašavanja poslova ne bismo mogli. Imali smo dosta prijava i iskristaliziralo se nekoliko pojedinaca koji su na taj način zaposleni.

Ovo je bio klasičan slučaj uspješnog performance marketinga gdje su uspješna stopa konverzije i ukupni troškovi kampanje u odnosu na dobiveno višestruko manji. nego akvizicije top zaposlenika drugim kanalima. Ovu kampanju planiramo povremeno ponavljati. Činjenica je da IT stručnjaci gotovo dnevno dobivaju poslovne ponude među kojima su i one u inozemstvu.

Možda bismo naveli upravo to da IT stručnjaci najmanje odlaze u inozemstvo jer je i u Hrvatskoj potražnja za njima tolika da na tržištu postižu izuzetno dobre uvjete. Ako ćemo se poslužiti građevinskim terminima: It's a buyers market. Također, ne žele svi developeri otići u inozemstvo zbog obiteljskih i prijateljskih veza te različite razine poduzetnosti, volje za rizikom i izlaskom iz komfora. U Serengetiju priliku nudimo najrazličitijim profilima ljudi koji se unutar kompanije mogu ostvariti na domaćim ili stranim projektima te tako dobiti iskustvo rada u inozemstvu ali živjeti u Hrvatskoj. - zaključuje ovaj informatički poduzetnik, koji u poticanju radne snage i poslovima s inozemstvom kao da ne poznaje granice. - piše Poslovni Dnevnik


hr Mon Oct 15 2018 10:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bbb2c7ecb557ab3c28b4b53/80
Foto: Guliver/Thinkstock

Nakon 'čitača misli' splitski inženjer lansirao videoigre koje liječe anksioznost i depresiju

Istom metodom se koriste astronauti i piloti aviona F1

Splitski inženjer Marin Maletić koji je u emisiji RTL Direkt predstavio neurofeedback terapiju kojom se vježba mozak s ciljem smanjivanja frekvencije koje nas ometaju u obavljanju zadatka, lansirao je videoigre koje liječe poremećaj pažnje, autizam, anksioznost i depresiju.

Magistar znanosti iz područja elektromotornih pogona, koji je jednu relativno staru metodu liječenja neurofeedback najprije isprobao na sebi, pa na svome djetetu, osnovao tvrtku "Umo neuroscience".

Ima troje djece, od kojih su dvoje starijih blizanci, curica i dečko. Zato što su blizanci, u startu su proglašeni neurorizičnima, što je bio razlog da su ih liječnici nekoliko puta temeljito pregledavali i procjenjivali. Marin je svoju 'problematičnu djecu' naučio kako smišljati videoigrice. 

Umo igraonice

Trenutno u Umo igraonicama u Zagrebu i Dubrovniku rade neurofeedback treninge s djecom s poteškoćama povezanim s pažnjom, hiperaktivnošću i impulzivnošću, slabom samoregulacijom, djecom s poremećajem iz spektra autizma, ali sve više i s djecom koja nemaju takvih poteškoća, ali žele poboljšati svoju izvedbu, bilo da se radi o sportu, glazbi ili akademskom uspjehu.

- Naši rezultati rada s djecom s poteškoćama pokazuju značajna poboljšanja koja su vidljiva u promjenama u ponašanju djeteta, kao i u samim EEG snimanjima. Najčešća poboljšanja koja djeca i roditelji izvještavaju odnose se na bolju koncentraciju i zadržavanje pažnje kod pisanja zadaće, u nastavi i svakodnevnim aktivnostima, smanjenje hiperaktivnosti i impulzivnosti, poboljšanja samoregulacije. Kod djece s poremećajem iz spektra autizma dolazi do poboljšanja općeg funkcioniranja, boljeg razumijevanja okoline, kao i boljeg učenja od drugih, što posljedično dovodi do razvoja socijalizacije i govora.

Dobri rezultati postižu se i kod anksioznosti i depresije, u smislu boljeg razumijevanja svojih osjećaja i nošenja sa stresnim situacijama. Vrlo se često ovi problemi javljaju u adolescentnoj dobi, osobito ako postoje određene poteškoće koje ranije nisu prepoznate. Neurofeedback se pokazao uspješnim i kod teškoća čitanja, osobito ako se radi o blažem obliku teškoće, poboljšavaju se glasovna analiza i sinteza, a čitanje postaje tečnije - kazao je Marin za Slobodnu Dalmaciju.

Skupa tehnologija i komplicirana provedba u početku je prednosti neurofeedbacka davala samo najbogatijim sustavima, F1 timovima i bogatijim sportskim kolektivima. Pojeftinjenje tehnologije, ali i širenje baze znanstvenih potvrda metode omogućilo je da se neurofeedback zadnjih petnaestak godina počeo koristiti i u zdravstvene svrhe, piše vijesti.hr

hr Mon Oct 08 2018 12:08:18 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d8d745b473981ada8b45c1/80
Foto: radioimotski

Imotska krajina: Završna faza realizacije projekta aglomeracije vrijednog 200 milijuna kuna

U krajnjoj je fazi realizacija projekta aglomeracije.
“Do kraja godine trebali bi potpisati ugovore, jer smo došli do dijela rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na trasi budućeg  sustava Vinjani Donji-Imotski-Proložac. Mi tim sustavom dobivamo također i bolju opskrbu vodom, manje gubitke, a budući moderni kanalizacijski sustav pokupiti će sve oborinske i fekalne vode u gradu Imotskom i njegovom južnom dijelu oko polja.

Znamo da je kanalizacija u samom gradu zastarjela, a mnogi naši građani sa svojim stambenim objektima još i nisu priključeni na nju. Projekt aglomeracije težak je čak 200 milijuna kuna i cijeli taj posao dati će i određeni zamah i domaćoj građevinskoj operativi”, izjavio je za radio Imotski, imotski gradonačelnik Ivan Budalić.
hr Sun Oct 07 2018 17:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/587d12471eea8f2b068b458f/80
Foto: D.N.

U Zadru otvorena nova radna mjesta: Zapošljavaju Falkensteiner, Tepih centar i Cammeo taxi

Iz ponude poslova u Zadarskoj županiji izdvajamo najčešće pregledavane oglase

Falkensteiner Hotel management traži agente u rezervacijskom centru. Potrebno je poznavanje rada na računalu (word, excel, internet, outlook, te aktivno poznavanje dva strana jezika u govoru i pismu - obvezno njemački jezik i/ili talijanski jezik.

Tepih centar zapošljava mlađeg savjetnika u prodaji. Radno mjesto otvoreno je zbog širenja opsega posla, a nije potrebno prethodno radno iskustvo.

Cammeo taxi traži vozača taxi vozila. Potrebno je minimalno završeno srednjoškolsko obrazovanje, poznavanje stranog jezika te vozačka dozvola B kategorije, piše eZadar.hr

Podsjećamo kako su još uvijek otvoreni natječaji za radna mjesta u Tankerskoj plovidbi i Jadroliniji.

hr Sun Oct 07 2018 17:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .