Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a17cde6b9e03e26098b46b8/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Stanje na domaćem tržištu rada: Za koga žele raditi Hrvati

Više od polovice ispitanika (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni

Portal MojPosao je za vrijeme trajanja 8. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (11. do 18. listopada 2017.) proveo je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom tržištu rada. 

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 300 ispitanika: 55% zaposlenih, 37% nezaposlenih, dok se 7% ispitanika još školuje. - piše Poslovni

Zaposleni Hrvati u ovoj godini ne očekuju ni povišicu ni napredovanje

Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (59%) niti napredovanje (66%). Ove godine povišicu je već dobilo 13% ispitanika, a napredovalo je njih 10%.

Više od polovice ispitanika (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni.

Hrvati žele raditi za "strance"

Većina ispitanika ne boji se za svoje radno mjesto (66%). Još je dobar dio onih koji strepe za sigurnost radnog mjesta (26%), iako je takvih ispitanika znatno manje u odnosu na prošlu godinu (32%).

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (37%), slično kao i u prošlogodišnjem istraživanju. Trećina ispitanika (26%) najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine kada je to izjavilo 30% ispitanika. Čak 17% ispitanika radilo bi za državu. 

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (35%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 28%, odnosno 25% ispitanika, dok je 7% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.

Nezaposleni su spremni raditi i izvan struke

Poražavajuća je činjenica da najviše zaposlenih ispitanika (51%) smatra kako je za dobivanje posla najvažnija veza. Među nezaposlenima je takvih još i više (64%). Gotovo polovica zaposlenih ispitanika (45%) izdvaja iskustvo kao najvažniji element za dobivanje posla, što je nešto manje nego prošle godine kada je to smatralo 53% ispitanika. Više od polovice nezaposlenih ispitanika (56%) smatra kako je za dobivanje posla važno iskustvo. Visokih 47% nezaposlenih ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća. Znanja i vještine navelo je 43% zaposlenih te 39% nezaposlenih ispitanika. Važnost preporuke prepoznalo je svega 32% ispitanika, bilo zaposlenih, bilo nezaposlenih. Formalno obrazovanje najvažnijim smatra petina ispitanika.

Većina ispitanika (57%) koji se još školuju smatraju da je za dobivanje posla najvažnije iskustvo te veza (48%). Trećina ispitanika (33%) smatra kako je za dobivanje posla važna preporuka, a jednak broj ispitanika (33%) smatra da su za dobivanje posla važni znanja i vještine. Zanimljivo je da 29% ispitanika smatra da je za dobivanje posla najvažnija sreća. Isti postotak ispitanih smatra da su za dobivanje posla važni formalno obrazovanje (29%) te dodatne edukacije (29%).

Gotovo polovica nezaposlenih ispitanika (43%) su bez posla jer im nije produžen ugovor, dok 15% nije pronašlo posao nakon završetka školovanja. Bez posla je uslijed gospodarske krize ostalo 10% ispitanika, a 10% ispitanika je odlučilo potražiti bolju priliku i sami su dali otkaz.

Polovica nezaposlenih ispitanika (47%) bez posla je manje od tri mjeseca, dok je 19% ispitanika nezaposleno do pola godine.

Za 67% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je novac, a 57% ispitanika je navelo mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja kao glavni kriterij prilikom odabira radnog mjesta. Sigurnost posla najvažnija je za 51% ispitanika, a za njih 50% to je radno vrijeme. Za 39% ispitanika važna je socijalna odgovornost poslodavca, a za njih 32% blizina posla. Za 29% ispitanika pri odabiru posla važna je reputacija tvrtke.

Većina nezaposlenih ispitanika (60%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Gotovo trećina (30%) traži posao isključivo u struci, dok ih 10% traži posao isključivo izvan struke.

Gotovo polovica ispitanika (45%) spremna je volontirati do mjesec dana, ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, a 30% bi ih volontiralo i do tri mjeseca. Petina ispitanika (19%) nije spremna volontirati čak niti ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja.

Za vrijeme školovanja mladi još ne znaju čime se žele baviti

Najviše ispitanika koji se školuju (32%) očekuju da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 14% da će posao pronaći u od mjesec dana od završetka školovanja. Da će posao tražiti više od godine dana smatra 19% ispitanika. Manji dio ispitanika, njih 10%, kaže kako ih posao već čeka. Većina ispitanika (52%) smatra kako je najbolje vrijeme za traženje posla odmah po završetku školovanja, dok ih 48% smatra kako posao treba tražiti još za vrijeme školovanja.

Nešto više od trećine ispitanika (38%) koji se još školuju smatraju da su na radnom mjestu najvažniji međuljudski odnosi, dok je novac najvažniji faktor za 29% ispitanika. Za 14% ispitanika najvažnija je dinamičnost posla, a isto toliko njih (14%) najvažnijim smatra priznanje za obavljen rad.

Gotovo dvije trećine ispitanika koji se još školuju (62%) još uvijek ne znaju točno čime se žele baviti u životu, iako imaju neke ideje. Trećina ispitanika (33%) točno zna čime se žele baviti, dok ih 5% uopće ne zna čime se žele baviti u životu.

Trećini ispitanika (33%) karijera je jako važna u životu. Najveći broj ispitanika (52%) izjavio je da im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 10% ispitanika kaže da im je "svejedno". Manje je broj onih ispitanika (5%) kojima karijera nije važna. - piše Poslovni

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 08:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Naručujete pakete iz inozemstva? Stiže odlična vijest za Hrvatsku!

Postigli smo jako mnogo! Nova Uredba donijet će transparentnost na tržište dajući veću ovlast regulatornim agencijama, u našem slučaju HAKOM-u, rekla je Borzan.
Europski parlament kasno sinoć, nakon sedmosatnih pregovora, postigao je dogovor o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa s Vijećem i Komisijom. To je kraj jednogodišnjeg procesa u kojemu je kao pregovaračica uime Europskog parlamenta radila hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, piše Večernji.hr

„Odlične vijesti iz Strasbourga u ovo predblagdansko vrijeme! Nakon vrlo teških pregovora imamo dogovor o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa s Vijećem i Komisijom. Postigli smo jako mnogo! Nova Uredba donijet će transparentnost na tržište dajući veću ovlast regulatornim agencijama, u našem slučaju HAKOM-u. Sve cijene koje ne odgovaraju stvarnim troškovima dostave, bit će prijavljivane Europskoj komisiji, što će dovesti do pojeftinjenja dostave“, kaže Biljana Borzan. 

Borzan kaže kako će nelogičnosti, poput onih kada Hrvatska pošta naplaćuje uručivanje malih paketa 4,5 HRK, biti prijavljene Komisiji. Već je dobila potvrdu od Komisije da takva praksa ne postoji nigdje u EU. „Posebno mi je drago što sam ispred Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača uspjela ispregovarati rješenja za potrošače jer im je dostava najvažniji faktor pri online kupnji. Čak 70 posto građana EU žali se da im je dostava preskupa, a više od 50 posto ne zna što učiniti u slučaju problema s dostavom. Zato sam uvela obavezu da potrošaču prilikom kupnje trgovac mora navesti sve oblike dostave koji su mu na raspolaganju s usporedbom cijena. Isto tako, prije kupnje mora se informirati potrošača što da učini u slučaju problema“, objašnjava Borzan.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 12:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58360f511eea8f93dc8b47cd/80

Cigarete poskupljuju kunu, novi auti pojeftinjuju oko 2000 kuna

Budući da se trošarine s EU moraju uskladiti do 31. prosinca, cigarete će poskupjeti već početkom 2018. godine
S početkom 2018. godine cigarete će poskupjeti za najviše jednu kunu. Vlada je jučer, naime, povećala trošarine na cigarete kako bi se do 31. prosinca, što je bio krajnji rok, iznos trošarina uskladio s direktivom Europske unije, piše Večernji.hr


Završni čin usklađenja s EU

Kako je rekao ministar financija Zdravko Marić, ovo je završni, sedmi čin usklađivanja s EU, dakle povećavanje trošarina provedeno je postupno tijekom osam godina. Tako je Vlada specifičnu trošarinu od 275 kuna na tisuću komada cigareta povećala na 310 kuna, proporcionalnu trošarinu od 36 posto maloprodajne cijene cigareta smanjila je na 34 posto, a minimalnu trošarinu na cigarete sa 671 kune podigla je na 696 kuna za tisuću komada cigareta. Ministar Marić rekao je da ukupni utjecaj povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta ni u kojem slučaju nije veći od jedne kune. Država će, s obzirom na povećanje trošarina, u proračunu uprihoditi 163,89 milijuna kuna, što je rast od 3,79 posto u 2018. godini te u 2019. godini 164,62 milijuna kuna, što je povećanje od 3,81 posto u odnosu na 2017. godinu. Uredba o većim trošarinama stupit će na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, a budući da usklađivanje visine trošarina s EU mora biti provedeno do 31. prosinca, očito je da će nove cijene cigareta stupiti na snagu već početkom 2018. godine.

– Razumijemo odluku Vlade kojom se usklađuje trošarinska politika s direktivom EU. Ona je očekivana jer smo u zadnjoj godini prilagodbe. Kao poslovni subjekt koji posluje u Hrvatskoj uskladit ćemo se sa zakonskom regulativom i obvezama. Tek nakon objave odluke Vlade odlučit ćemo hoće li cijene naših cigareta rasti i, ako da, u kojoj mjeri. U svakom slučaju o svojim ćemo potezima na vrijeme obavijestiti potrošače sukladno primjenjivim propisima – kazao je jučer Josip Lozančić, član uprave British American Tobacca za regulatorne poslove. S porastom volumena prodaje cigareta u ovoj godini, i zbog turizma, tržište je, tvrdi on, uspjelo amortizirati zadnji porast cijene cigareta od kune tako da novo povećanje trošarina koje je najavio ministar neće iziskivati neko veće povećanje cijena cigareta u Hrvatskoj. Milan Kujundžić, ministar zdravstva, nada se da će sve više mladih pušača prestati pušiti jer je iznio podatke da je Hrvatska po broju pušača, a posebice onih mladih, na najlošijem mjestu, valjda u Europi. I premijer Plenković zauzeo se za nepušenje pa je istaknuo da se godišnje u Hrvatskoj rodi 38.000 djece, a umre 52.000 ljudi, a od toga čak 14.000 od posljedica pušenja.

Jeftiniji auti do 200.000 kuna

I dok će s Novom godinom poskupjeti cigarete, u 2018. bi trebali pojeftiniti novi automobili, ali i oni rabljeni jer je Vlada već izmijenila zakon o posebnom porezu na motorna vozila prema kojem će od 1. siječnja 2018. taj porez, koji će zamijeniti upravna pristojba, pojeftiniti 50 posto. Ministar financija Zdravko Marić najavio je, naime, da će idući tjedan na sjednici Vlade biti donesena uredba kojom će izmijeniti trošarine na automobile, koje bi trebale biti znatno niže, prema nekim najavama i do 30 posto. To znači da će od Nove godine pojeftiniti novi automobili, ali i trošarine na rabljena vozila iz unosa (kupljena u Europskoj uniji), koja su u posljednje dvije godine i brojnija prema registracijama u Hrvatskoj nego nova vozila. Konkretnih podataka o tome koliko bi trošarine bile niže još nema pa ćemo za konkretne izračune za pojedine automobile morati pričekati objavu tablica prema kojima se računaju trošarine. Naime, trošarine se određuju prema dva kriterija – prema prodajnoj cijeni automobila i prema ekološkom kriteriju, prema ispustu CO2. Carinska uprava još radi konačne tablice, ali neslužbeno se doznaje da bi se mijenjao vrijednosni kriterij za izračun trošarina, a najviše bi trebali pojeftiniti najpristupačniji automobili s cijenom do 200.000 kuna, kojih se u RH kao novih automobila najviše prodaje, ali i kao rabljenih najviše i unosi. Primjerice, cijena novog Renault Meganea 1,2 TCe je 121.900 kuna, od čega na trošarinu otpada 6969, a na PDV 22.986,2 kune. Kad bismo računali da će trošarina zaista u prosjeku biti manja 30 posto, automobil iz primjera pojeftinio bi 2090 kuna.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 12:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a228b1ab9e03e96148b4633/80

Eurostat: Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Hrvatska u rastu.
Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 11:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Hrvatska među četiri zemlje EU s najvećim rastom zaposlenosti u trećem tromjesečju

Najveći je skok zaposlenosti zabilježila Estonija, za 1,3 posto, a u skupini je još Bugarska s rastom broja zaposlenih na tromjesečnoj razini za jedan posto

U Hrvatskoj je broj zaposlenih u trećem tromjesečju porastao 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 1,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Istu je stopu rasta broja zaposlenih zabilježila i Malta.

Najveći je skok zaposlenosti zabilježila Estonija, za 1,3 posto, a u skupini je još Bugarska s rastom broja zaposlenih na tromjesečnoj razini za jedan posto.

Prema raspoloživim podacima Eurostata pad zaposlenosti na tromjesečnoj razini zabilježile su samo Litva i Poljska, za 0,5 odnosno 0,3 posto.

U Rumunjskoj i Velikoj Britaniji broj zaposlenih zadržao se na razini prethodnog tromjesečja.

Na godišnjoj je razini najveći skok broja zaposlenih u trećem tromjesečju zabilježila Rumunjska, za 5,3 posto.

Slijede Malta sa skokom zaposlenosti za 4,9 posto, Cipar s 3,5 posto i Hrvatska s 3,3 posto, čija je stopa rasta time više nego udvostručena u odnosu na drugo tromjesečje kada je iznosila 1,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Na razini EU sezonski prilagođen broj zaposlenih porastao je za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,5 posto.

U eurozoni rast je bio ravnomjeran i iznosio je 0,4 posto.

Na godišnjoj razini zaposlenost je u EU u trećem tromjesečju prema sezonski neprilagođenim podacima porasla 1,8 posto, nakon 1,7-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja.

U eurozoni stopa rasta također je uvećana za 0,1 postotni bod i iznosila je 1,7 posto.

U Eurostatu procjenjuju da je u trećem tromjesečju u EU zaposleno bilo ukupno 236,3 milijuna građana, najviše otkada su počeli bilježiti taj podatak. Od tog broja na eurozonu otpada 156,3 milijuna zaposlenih, također najviše otkada su ih počeli bilježiti.

Facebook komentari

hr Wed Dec 13 2017 15:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .