Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58dcc769b4739809048b4594/80
Foto: Pixabay

Nova nada za liječenje karcinoma jajnika?

Otkrili su da ima gotovo trenutačan klinički učinak i nadaju se da bi mogao pomoći ženama kod kojih nijedna sadašnja dostupna terapija ne djeluje.

Novo ciljano liječenje raka jajnika pokazalo je "vrlo obećavajuće" rezultata kod žena u uznapredovaloj fazi te bolesti smanjivši tumore kod oko polovice žena koje su sudjelovale u maloj studiji, javlja u subotu BBC.

Znanstvenici su tek u fazi testiranja lijeka kako bi utvrdili je li siguran za ljude, ali su otkrili da ima gotovo trenutačan klinički učinak i nadaju se da bi mogao pomoći ženama kod kojih nijedna sadašnja dostupna terapija ne djeluje. 

Dosad je lijek testiran na 15 žena i znanstvenici kažu da možda nije siguran za korištenje dulje od nekoliko mjeseci.

Međutim, karcinom jajnika se teško liječi i prognoze u uznapredovalim stadijima su jako loše.

Marianne Heath (68), jedna od pacijentica koja je dobila taj lijek, izjavila je: "Nisam imala drugog izbora, osjećala sam da je to moja jedina opcija". Njezino liječenje trajalo je više od šest mjeseci i lijek je smanjio sva tri tumora, a nestali su i bolovi koje je osjećala.

Jedan tumor, u leđima, ponovno je počeo rasti otkako je prekinula liječenje u siječnju i podvrgnuta je zračenju, ali su druga dva pod kontrolom.

Britanski znanstvenici žele utvrditi je li lijek, poznat u studiji pod nazivom ONX-0801, siguran za uporabu i i zato su ga testirali na malom broju pacijentica. Međutim, otkrili su da je značajno smanjio tumore kod sedam od 15 pacijentica.

ONX-0801 prvi je u novoj generaciji lijekova koji djeluje na način da oponaša sposobnost folne kiseline da se ciljano veže na stanice raka i pritom ne dira zdravo tkivo, čime se smanjuju nuspojave koje se često javljaju kod kemoterapije, kao što su infekcije, dijareja, oštećenje živaca i gubitak kose.

Jednom kada se "zakači" za stanicu raka, lijek blokira djelovanje ključne molekule i uzrokuje oštećenje DNK i staničnu smrt. "Rezultati koje smo vidjeli u ovoj studiji vrlo su obećavajući", izjavio je dr Udai Banerji koji je vodio studiju.

Rezultati studije predstavljeni su na godišnjem sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju u Chicagu u subotu.

Facebook komentari

hr Sat Jun 03 2017 10:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8fff732af47f640b8b4596/80
Foto: Pixabay

Jako neočekivana hrana budućnosti

Rast svjetske populacije i potrebe za smanjenjem konzumacije mesa te druge hrane koja traži puno energije za proizvodnju, znači ujedno da čovječanstvo mora smišljati drukčije i kreativnije načine kako se nahraniti

Meduza je jedna od azijskih delicija, no u drugim se dijelovima svijeta baš i ne konzumira. Životinja je to oblika otvorenog kišobrana, a odlikuje se po tome što je sluzava, bezukusna i otrovna.

Međutim, rast svjetske populacije i potrebe za smanjenjem konzumacije mesa te druge hrane koja traži puno energije za proizvodnju, znači ujedno da čovječanstvo mora smišljati drukčije i kreativnije načine kako se nahraniti, piše geek.hr.

Čini se kako je meduza jedan od prvih kandidata da postane osnovna hrana u budućnosti, ponajprije zato što je ima cijelo mnoštvo u oceanima i morima. Pretjerani izlov ribe smanjuje količine tradicionalne morske hrane, dok je meduza dostupna, a dolazi u jatima i brzo se razmnožava. Brojnost meduza će se ubuduće samo povećavati i za to postoji dobar razlog.

Naime, meduza će biti sve više i više zahvaljujući klimatskim promjenama zbog kojih oceani postaju sve topliji i kiseliji. Tim danskih znanstvenika je smislio način kako sluzave meduze učiniti da postanu hrskavi čips za svega nekoliko dana.

To je onda u velikoj suprotnosti s tradicionalnim načinom pripreme meduza na azijski način, tj. mariniranjem u slanoj vodi i kaliju koje potraje tjednima. No vjerojatno je to tako zato što nam se ne bi svidjela ukiseljena meduza za često konzumiranje.

Pomoću dva mikroskopa su Danci proučavali način na koji se niti od kojih je meduza sačinjena mijenjaju te kako ta životinja od mekane i gumenaste postaje tvrda i hrskava. Studija je nedavno predstavljena na 62. Biophysical Society Meetingu u San Franciscu.

- Probao sam jesti meduzu jer sam želio razumjeti transformaciju od mekane želatinozne tvari u jedan hrskavi čips koji se može jesti. Korištenjem etanola smo napravili  čips od meduze koji je hrskave teksture i može potencijalno postati zanimljiv gastronomima - poručio je Mathias P. Clausen, postdoktorand Sveučilišta Southern Denmark u Odenseu.

Ova morska bića su bogata hranjivim tvarima, uključujući B12 vitamin, željezo, magnezij, a imaju i zaista malo kalorija. Što prije dođemo do toga da ih pretvorimo u prihvatljive izvore hrane, to bolje. I ribari su među onima koji jedva čekaju da ih se riješe, jer one ipak predstavljaju opasnost za riblja jata svugdje na svijetu, pogotovo time što će ih biti sve više i više.

Facebook komentari

hr Fri Feb 23 2018 12:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/578fda32d84d64c9578b45e2/80

Brzina kojom jedemo povezana je s težinom

Ljudi koji jedu sporije imaju tendenciju gubljenja kilograma, objavili su japanski znanstvenici

Studija provedena na 60 tisuća ljudi i objavljena u časopisu BMJ povezuje brzinu kojom ljudi jedu s promjenama u tjelesnoj težini.

- Promjena brzine kojom jedemo može voditi promjeni težine, indeksa tjelesne mase i opsega struka - kažu znanstvenici sveučilišta Kyushu.

- Odnosno, usporavanje može biti učinkovito u prevenciji pretilosti - dodali su.

Znanstvenici su proučili podatke osoba s dijabetesom 2, bolesti koja često proizlazi iz pretilosti.

Ljudi koji su kazali da jedu "polako" u prosjeku su imali najmanji opseg struka. Samo 21,5 posto dijabetičara iz te kategorije imalo je prekomjernu tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase veći od 25).

Osobe koje jedu "normalno" i "brzo" u prosjeku imaju veći indeks tjelesne mase i širi struk.

Ali najvažnije, osobe koje su naknadno usporile način na koji jedu, počele su gubiti na težini.

- Zanimljiva studija koja je potvrdila ono što smo pretpostavljali, brzina jedenja utječe na težinu - kažu znanstvenici.

To je vjerojatno zato jer probavni sustav prije pošalje signal mozgu da smo siti.

Facebook komentari

hr Tue Feb 13 2018 11:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6a1c9eb9e03e915b8b45b2/80
Foto: dnevnik.hr

Svijet sve bliže Sudnjem danu

Kazaljka nije bila tako blizu 12 sati od 1953. kada su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez testirali hidrogensku bombu

Znanstvenici su sat Sudnjeg dana, koji pokazuje koliko je naš planet blizu kataklizme, u četvrtak pomaknuli za 30 sekundi i sada je na dvije minute do 12 zbog povećane opasnosti od svjetskog nuklearnog sukoba i nepredvidivosti američkog predsjednika Donalda Trumpa.

- Ove godine, nuklearno pitanje je ponovo u središtu naših zabrinutosti. - rekla je Rachel Bronson, predsjednica Glasnika nuklearnih znanstvenika, koji upravljaju tim satom.

Ona je navela nuklearne pokuse Sjeverne Koreje, povećane aktivnosti Kine, Pakistana i Indije u vezi njihovih nuklearnih arsenala i nepredvidivost Trumpovih poruka na Twitteru i njegovih izjava.

Od pokretanja sata 1947. kazaljke su pomicane 20 puta, od dvije minute do ponoći 1953. na sedamnaest minuta do ponoći 1991. završetkom Hladnog rata.

Prošle godine kazaljka je već pomaknuta 30 sekundi prema ponoći na dvije i pol minute do ponoći, što su znanstvenici objasnili retorikom i potezima Donalda Trumpa. Godine 2015. kazaljka je vraćena dvije minute unatrag na 23,57 sati i tamo je ostala i 2016.

Znanstvenici su tada naveli ohrabrujuća djelovanja sporazuma o iranskom nuklearnom programu i pariškog sporazuma o klimi.

Facebook komentari

hr Thu Jan 25 2018 19:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a679877b9e03e4b528b4795/80

Znanstvenici rekonstruirali lice djevojčice stare 9000 godina

Otkad je posljednji put netko pogledao u Zorino lice prošlo je 9000 godina, ali sada tu grčku tinejdžericu možemo ponovo vidjeti nakon što su znanstvenici rekonstruirali njezino lice da bi pokazali kako su izgledali ljudi u Mezolitiku, oko 7000 godina prije Krista, prenosi Reuters

Otkrivena 1933. u pećini Theopetra, u središnjoj Grčkoj, djevojčica je nazvana Avgi (grčko ime za zoru), jer je živjela u praskozorju civilizacije.

Vjeruje se da je Zora, na temelju kostiju i zuba, stara između 15 i 18 godina. Ima izbačenu čeljust uslijed, kako se vjeruje, žvakanja životinjske kože kako bi se pretvorila u meku kožu, što je bila česta praksa ljudi tog doba i namrgođen izraz lica.

Na pitanje zašto izgleda ljuto, profesor ortodoncije Manolis Papagrikorakis, koji je napravio silikonsku rekonstrukciju lica prema glinenom odljevu njezine glave, našalio se.

- Za nju nije moguće ne biti ljuta u tom vremenu. - kazao je.

Moguće je da je Zora bila anemična i patila od skorbuta, a dokazi također upućuju na probleme sa zglobovima i kukovima, zbog čega joj je bilo otežano hodanje i koji su pridonijeli njezinoj smrti, kazali su znanstvenici.

Pećina Theopatra nalazi se u području Tesalije i prvi puta je bila nastanjena prije 100.000 godina. U njoj je pronađeno oruđe iz Paleolitika, Mezolitika i Neolitika, kao i keramika iz Neolitika.

Zora je izložena u muzeju Acropolis u Ateni.


Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 21:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .