Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Brexit obilježio 2016. u EU

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis"

Odluka britanskih birača o izlasku iz Europske unije, terorizam i izostanak suglasnosti u suočavanju s migrantskim krizom obilježili su ovu godinu u Europskoj uniji, a iduća joj nosi mnogo neizvjesnosti.

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis".

Hrvatska kao najmlađa članica počinje osjećati prve rezultate članstva u EU-u, sve bolje povlači sredstva iz europskih fondova, a ubrzanje gospodarskog rasta treba, između ostaloga, zahvaliti članstvu u Uniji.

Brexit

Odluka britanskih birača na referendumu održanom 23. lipnja prva je odluka o napuštanju EU-a u njezinoj povijesti.  Sada je ključno pitanja je li Brexit početak pucanja Europe po šavovima, početak njezine dezintegracije ili prilika za novi početak.

Pregovori o Brexitu još nisu ni započeli, budući da je takav ishod referenduma očigledno zatekao i najglasnije britanske zagovornike napuštanja EU-a.

Pokazalo se da britanska politika nema nikakvog plana za ono što može uslijediti u slučaju referendumskog "ne", osim ako se pod planom ne smatra pristup "uzmi i ovce i novce", prema kojem bi, po nekim sugestijama, Britanija trebala voditi pregovore o izlasku.

Taj navodni plan, ili bolje rečeno želja, podrazumijeva zadržavanje svih ili većine privilegija koje sa sobom nosi članstvo u EU-u i odbacivanje većine obveza koje idu uz članstvo.

Velika Britanija svakako želi zadržati pristup jedinstvenom tržištu, ali bez svih njegovih sastavnica. Htjela bi zadržati slobodu kretanja roba, kapitala i usluga, ali bez slobode kretanja ljudi. Upravo je dolazak velikog broja imigranata iz EU-a, koji su došli raditi u Veliku Britaniju bio jedan od glavnih elemenata u kampanji pristaša Brexita.

EU, pak, inzistira na tome da jedinstvenog tržišta nema bez četiriju temeljnih sloboda na kojem ono počiva. Bruxellesu nije u interesu da Brexit prođe manje-više bezbolno jer bi to možda moglo ohrabriti i druge zemlje na izlazak, ali je s druge strane svjestan potrebe dobrih odnosa s drugim po snazi gospodarstvu u EU28.

Očekuje se da će EU tražiti da Britanije plaća za svoj pristup jedinstvenom tržištu, barem u visini britanskog neto doprinosa europskom proračunu. Slično rješenje ima Švicarska, koja plaća svoje sudjelovanje u jedinstvenom tržištu, zbog čega se u toj zemlji nerijetko čuju kritike da imaju sve obveze kao da su članica, a nikakva prava koja slijede iz članstva.

Formalni pregovori o Brexitu ne mogu započeti prije nego što Britanija službeno ne zatraži izlazak iz EU-a, pozivajući se na članak 50 Ugovora o EU-u. Britanska premijerka Theresa May najavila je da će to napraviti do 31. ožujka 2017.

Glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier rekao je da bi u tom slučaju pregovori mogli započeti nekoliko tjedana nakon službene obavjesti, dakle negdje u travnju ili svibnju te da trebaju biti dovršeni do listopada 2018. godine kako bi ostalo dovoljno vremena da Europski parlament može potvrditi sporazum prije europskih izbora koji se održavaju 2019.

No, mnogi sumnjaju da će u nekih godinu i pol biti moguće ispregovarati tako kompliciran sporazum i ističu da bi pregovori mogli trajati godinama. EU želi najprije dogovoriti uvjete izlaska iz EU-a, a onda definirati buduće odnose. Po svemu sudeći morat će se ispregovarati prijelazni aranžmani za razdoblje dok ne bude sporazuma o budućim odnosima.

Budućnost

Osim što je Brexit rezultat britanske specifičnosti s obzirom na to da je ta zemlja od početka bila jednom nogom u EU-u, a drugom izvan nje i s obzirom na njezinu euroskeptičnu javnost, on je simptom duboke krize u europskim integracijama. Stoga je pred EU-om veliki izazov rješavanja sve većeg jaza između njezinih građana i političkih i drugih elita, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.

Taj izazov je utoliko veći što se sljedeće godine održavaju izbori u nekoliko zemalja članica, i to u onih najvećih i najvažnijih, i što nije isključeno da na tim izborima u nekim članicama populisti pometu proeuropske stranke.

Francuzi krajem travnja i početkom svibnja izlaze na predsjedničke izbore, u ožujku parlamentarne izbore imaju Nizozemci, u rujnu Nijemci, a i Talijani će najvjerojatnije tijekom sljedeće godine na privremene izbore.

Već u prva  tri mjeseca sljedeće godine čelnici 27 zemalja EU-a naći će se na dva summita na kojima će pokušati zacrtati budući smjer nakon izlaska Velike Britanije.

Najprije će se 3. veljače okupiti na Malti, koja predsjedava Vijećem EU-a u prvom polugodištu sljedeće godine. Taj summit bit će svojevrsna priprama za summit koji će se u ožujku održati u Rimu i na kojem bi trebao biti dovršen proces razmišljanja o budućem izgledu EU-a nakon Brexita.

Summit u Rimu se održava u povodu 60. godišnjice Ugovora iz Rima, dokumenta kojim je stvorena Europska ekonomska zajednica 25. ožujka 1957. godine.

Europa je ove godine bila pogođena s nekoliko brutalnih islamističkih terorističkih napada. U ožujku je u Bruxellesu 32 ljudi ubijeno a više od 300 ranjeno u dva odvojena napada u razmaku od sat vremena.  U Nici je 14. srpnja, na francuski nacionalni praznik ubijeno 86 ljudi u suludom naletu kamionom, a sličan napad ponovljen je i ovih dana u Berlinu, kada je kamionom napadnut božićni sajam pri čemu je poginulo 12 ljudi, a nekoliko desetaka ranjeno.

U suočavanju s velikim priljevom migranata više je zemalja uvele pojačane kontrole na granicama,  uključujući i unutarnje šengenske granice, što je dovelo u pitanje jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama - slobodno kretanje bez unutarnjih graničnih kontrola.

Radi spašavanja šengenskog prostora i boljeg upravljanja migrantskih tokova , EU je u proteklih godinu dana poduzela niz mjera, uključujući prijedloge za jačanje kontrola na vanjskim granicama i uspostavu Europske granične i obalne straže, koja je već postala operativna.

Strože kontrole granica nužne su i zbog borbe protiv terorizma. Stoga je Komisija predložila da se na vanjskim granicama sustavno kontroliraju ulasci i izlasci svih putnika, uključujući i građane EU-a. Do sada su se sustavno kontrolirali samo građani trećih zemalja pri ulasku u EU-u, dok se izlazak iz EU-a nije uopće ni registrirao.

Sustavna kontrola se nametnula nakon što je postalo jasno da teroristička opasnost dolazi iznutra jer su teroristi najčešće državljani EU-a, rođeni u nekoj od zemalja članica, koji su se zbog šengenskih odredbi mogli slobodno ulaziti i izlaziti iz EU-a bez ikakvih kontrola. Očekuje se da se sustavne kontrole počnu provoditi tijekom sljedeće godine.

U tom pravcu ide i prijedlog za uspostavu Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) radi jačih sigurnosnih provjera putnika koji u EU mogu ulaziti bez viza. Riječ je o sličnom sustavu koji imaju Sjedinjene Države, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu. Ta se registracija mora napraviti samo jednom i onda vrijedi za veći broj putovanja te ubrzava preglede na graničnim prijelazima.

Svi koji ulaze u EU, a za to im ne trebaju vize, trebat će preko interneta tražiti prethodno odobrenje. Odrasle osobe morat će platiti pet eura. Postupak ispunjavanja zahtjeva i odobravanja putovanja trebao bi trajati samo desetak minuta, a odobrenje bi vrijedilo pet godina. To bi također trebalo biti uvedeno do kraja sljedeće godine.

U 2016. godini prvi put u povijesti dogodilo se da neke zemlje članice ne žele provoditi odluke koje su prethodno donesene na europskoj razini.

Slovačka se obratila Sudu EU-a u Luxembourgu i podnijela tužbu zbog odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota po zemljama članicama koje je donijelo Vijeće EU-a kvalificiranom većinom.

Zemlje Višegradske skupine protive se i Komisijinu prijedlogu reforme Dublinske uredbe kako bi se uveo automatski mehanizam raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.

Tim se prijedlogom želi olakšati teret s kojima se suočavaju južne članice EU-a Italija i Grčka, u koje izbjeglice prvo ulaze. O tom će se prijedlogu sljedeće godine raspravljati, a u kakvom će obliku biti prihvaćen nemoguće je predvidjeti.

Iako je u ovoj godini znatno smanjen priljev izbjeglica nakon dogovora EU-a i Turske, ostaje nesigurno koliko će se Turska držati dogovora, posebice s obzirom na sve napetije odnose između dviju strana.

Oporavak

Sljedeće godine očekuje se umjeren rast gospodarstva u svim članicama EU-a.

Premda i dalje postoje velike razlike u gospodarskim rezultatima u članicama, BDP u Europskoj uniji veći je nego prije krize. Za iduću se godinu očekuje rast u svim članicama, ali će on i dalje ostati neujednačen.

Iako tržište rada stagnira, za ovu godinu Komisija očekuje rast zaposlenosti u eurozoni i EU-u u cjelini za 1,4 posto, što je najbrži porast od 2008, a 2017. i 2018. očekuje se neznatno usporavanje rasta zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u eurozoni trebala s ovogodišnjih 10,1 posto, sljedeće godine pasti na 9,7 posto, a u EU-u u cjelini s 8,6 na 8,3 posto.

Hrvatska je 2015. godine izišla iz recesije nakon šest godina, a 2016. taj rast se učvrstio i ubrzao, čemu je, između ostaloga, znatno pridonijelo članstvo u Europskoj uniji.

Za ovu godinu Komisija procjenuje da će rast BDP-a u Hrvatskoj dosegnuti 2,6 posto, a sljedeće nešto usporeniji rast, 2,5 posto.

Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto.

Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se treba nastaviti smanjivati - 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto.

Hrvatska stoga sljedeće godine može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, u koji je ušla već u prvoj godini svoga članstva. Prema pravilima EU-a, proračunski deficit smije iznositi do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Pri tome se ne uzimaju samo nominalni pokazatelji nego i trendovi, pa ako Hrvatska nastavi smanjivati javni dug može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, iako će javni dug još godinama biti iznad 60 posto BDP-a.

Komisija je i ove godine uvrstila Hrvatsku među 13 zemalja članica za koje je potrebno provesti dubinske analize kako bi se utvrdilo postoje li makroekonomske neravnoteže.

U ožujku ove godine Komisija je utvrdila u Hrvatskoj postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a 2017. će nakon nove dubinske analize odlučiti o svrstavanju Hrvatske u jednu od četiri kategorije u Postupku prekomjernih neravnoteža.

U travnju sljedeće godine, Hrvatska, kao i druge članice EU-a izvan eurozone, mora dostaviti Komisiji  Program konvergencije i Nacionalni program reformi, nakon čega će Komisija predstaviti posebne preporuke za Hrvatsku.

Proširenje

Zbog duboke krize kroz koju EU već godinama prolazi, daljnje proširenje ostavljeno je posve po strani. Do kraja ovoga desetljeća sasvim sigurno neće biti novih članica, a s velikom sigurnošću se može reći da se prva sljedeća proširenja mogu očekivati najranije sredinom sljedećeg desetljeća, ako i tada.

Unatoč tome EU ne želi zatvarati vrata, znajući da je perspektiva članstva jedan od glavnih motiva za reforme u kandidatskim zemljama.

Hrvatska je u skupini zemalja najvećih zagovornika daljnjeg proširenja zbog stabilnosti i sigurnosti na svojim granicama. Posebice je zainteresirana za napredak Bosne i Hercegovine kako bi ta zemlja kroz približavanje EU-u postala funkcionalnija i osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana.

Pristupni pregovori koje EU vodi sa Srbijom za Hrvatsku predstavljaju izazov s obzirom na niz otvorenih pitanja s tom zemljom. Pokušaji da se ta otvorena pitanja riješe kroz pristupni proces na temelju načela i kriterija koji su vrijedili za sve nailaze na nerazumijevanje unutar EU-a, koja pokušava zadržati Srbiju izvan ruske orbite.

EU u pregovorima sa Srbijom inzistira na pitanjima koja se odnose na normalizaciju s Kosovom, a s druge strane znatno je popustljivija kada je u pitanju primjerice suradnja s Haškim sudom. Haško tužiteljstvo u posljednje vrijeme prilično kritično prema Srbiji, ali EU zbog toga ne pravi previše problema.



Facebook komentari

hr Mon Dec 26 2016 09:10:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4d359b473989dd08b4592/80
Foto: Wikipedija

Summit 27-orice u povodu 60. obljetnice EU-a; jedinstvo ključna riječ

"Europa je naša zajednička budućnost"

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u subotu u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji kako bi potpisali deklaraciju u kojoj žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.

Čelnici 27 država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija potpisat će Rimsku deklaraciju, na čijem se tekstu još radi. U deklaraciji će iznijeti dosadašnja postignuća Unije, izazove s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica. 
Deklaracija će biti potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957.  potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom). 
Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.


"Europa je naša zajednička budućnost", stoji u zadnjem nacrtu deklaracije čiji će se konačni tekst utvrditi na summitu u Rimu. Tom istom rečenicom završava i tekst Berlinske deklaracije iz 2007. u povodu 50. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.
Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj. 
Svoj doprinos toj raspravi dala je i Europska komisija objavom Bijele knjige o budućnosti EU-a s pet mogućih scenarija budućeg izgleda Unije. Koji će od tih scenarija ili, što je vjerojatnije, kombinacija svih njih, biti izabran trebalo bi biti poznato do summita čelnika EU-a u prosincu.
U nacrtu deklaracije spominje se i jedan od scenarija - Europa više brzina - koju podupiru zapadne članice EU-a, a protive se nove članice iz straha da ne završe u skupini manje važnih država.


Hrvatski premijer Plenković u srijedu je upozorio da Hrvatska s konceptom Europe više brzina treba biti jako oprezna kako ne bi došlo do stvaranja ekskluzivnog direktorija pet najvećih članica koje bi onda o svemu odlučivale.


"Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković, dodajući da s tim treba biti jako oprezan.
"Djelovat ćemo zajedno, različitom brzinom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije.
Nacrt deklaracije na kojem se posljednjih tjedana intenzivno radi više je puta mijenjan kako bi se zadovoljili zahtjevi svih zemalja članica, pa je tako razvodnjen dio koji govori o Europi više brzina.


Najglasnija u otporu prema Europi više brzina je Poljska jer to po njoj vodi u kaos i isključivanja. Poljska premijerka zaprijetila je da neće potpisati deklaraciju ako u nju ne budu uključena četiri poljska prioriteta - jedinstvo EU-a, tijesna suradnja s NATO-om, jačanje uloge nacionalnih vlada i integrirajuća pravila zajedničkog tržišta.


I Grčka je zaprijetila da neće potpisati bez jasne odredbe o zaštiti socijalnih prava.
Međutim, ne čini se izglednim da će te prijetnje biti i ostvarene.
Svečani summit održava se na rimskom Kapitolu u subotu prije podne, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.


Dan prije, u petak kasno popodne sudionike summita primit će papa Franjo.
Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 09:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4160ab4739841d08b45a0/80
Foto: Getty Images

Policija objavila da je napad u Londonu izvršio Khalid Masood

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba

Britanska policija objavila je identitet muškarca koji je ubio tri osobe nedaleko od parlamenta prije nego što ga je ustrijelila policija, priopćivši da se radi o Khalidu Masoodu koji je poznat policiji jer je bio osuđivan. 

Masood (52) je britanski državljanin rođen u Kentu na jugoistoku Engleske, a u posljednje vrijeme je živio u središnjoj Engleskoj, navodi londonska policija.

"Masood trenutačno nije bio ni pod jednom istragom i nema ranijih obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da kani izvršiti teroristički napad", stoji u priopćenju.

"Međutim, bio je poznat policiji i imao je niz ranijih osuda za napade, uključujući nanošenje teških tjelesnih ozljeda te za posjedovanje oružja i prekršaje vezane uz kršenje javnog reda".

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba MI5 u vezi s "nasilnim ekstremizmom", no u toj je istrazi proglašen "nebitnom osobom".

Po riječima britanske premijerke Therese May, prije napada u srijedu nije bilo nikakvih dojava o takvoj namjeri ili zavjeri.

Britanska policija uhitila je sedam osoba u istrazi napada u kojem je u srijedu poginulo četvero ljudi, a ranjeno ih je više od 40. Uz 12 Britanaca, među žrtvama je i troje francuske djece, dvoje Rumunja, četvero građana Južne Koreje te državljani Njemačke, Poljske, Irske, Kine, Italije, Grčke i SAD-a.

Među poginulima je četrdesetgodišnjakinja koja je smrtno stradala na Westminsterskom mostu na kojemu se počinitelj napada vozilom zaletio u mnoštvo. Riječ je o Ayshi Frade (43), britanskoj državljanki španjolskog porijekla, majci dvoje djece, rekao je novinarima zapovjednik odjela za protuterorizam Scotland Yarda Mark Rowley. 

I druga je žrtva stradala na Westminsterskom mostu. Radi se o pedesetčetverogodišnjem američkom turistu Kurtu Cochranu koji je u Londonu bio sa suprugom proslavljajući ondje 25 godišnjicu braka.

Treća žrtva je policajac Keith Palmer (48) koji se u trenutku napada nalazio na ulazu u zgradu parlamenta. Napadač ga je više puta izbo nožem, zadavši mu smrtonosne ozljede. Palmer nije bio naoružan, a u policiji je radio 15 godina, kazao je Rowley. 

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 19:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/53382001179942722a312e22/80

Erdogan: Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane za pristupni proces s EU-om

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane uz njezin pristupni proces s EU-om i ponovno je nazvao Europsku uniju "fašističkom". 

"Oni nam time više ne mogu prijetiti. Sada je gotovo", rekao je Erdogan u Ankari. Pritom je mislio na pristupni proces i migrantski sporazum.

Također je dodao da Turska više neće dopustiti Europljanima da na turskom teritoriju "špijuniraju" pod različitim izgovorima.

Pritom je mislio na Deniza Yucela, uhićenog novinara njemačkog lista Die Welta, koji ima dvojno njemačko-tursko državljanstvo. On je rekao za Yucela da je "teroristički agent" koji se skirvao u konzulatu.

Turski predsjednik je kazao da bi nakon referenduma u travnju Turska mogla razmotriti odnose s Europom."Ova Europa je Europa od prije Drugog svjetskog rata. Rasistička, fašistička i okrutna Europa", kazao je Erdogan optuživši EU da je neprijateljski nastrojena prema Turcima i muslimanima.

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke Angele Merkel da prestane uspoređivati njemačku vladu s nacističkim režimom. 

Turski predsjednik u više je navrata usporedio njemačku i nizozemsku vladu s nacističkim režimom jer nisu dopustile da na skupovima turske dijaspore u znak potpore referendumu za proširivanje Erdoganovih ovlasti sudjeluju turski ministri.

Povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn rekao je u razgovoru za njemački dnevnik Bild od utorka da je članstvo Turske u Europskoj uniji svakim danom sve manje realistično.

"Turska se već dulje vrijeme udaljava od Europske unije i ako brzo ne dođe do promjene pravca, članstvo postaje sve manje i manje realistično", rekao je Hahn u razgovoru za Bild.

On je planiranu promjenu turskog Ustava, koja bi sadašnjem predsjedniku dala još veće ovlasti, nazvao "jasnim odmakom od Europe" i otvorio mogućnost da članice EU-a uskoro raspravljaju o potpunom prekidu pregovora s Turskom.
 

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica poručila Hrvatima u Švedskoj da trebaju domovini koja "stari i umire"

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u ponedjeljak Hrvatima u Švedskoj da su potrebni Hrvatskoj koja "stari i umire", a na vlastima u Zagrebu je da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u toj bogatoj skandinavskoj zemlji.

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.

Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski a 70-tih kao politički emigranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.

Upozorivši na lošu demografsku sliku Hrvatske, Grabar-Kitarović je rekla da zemlji "koja stari i umire" trebaju ljudi, uključujući i povratnike iz dijaspore.

"Vaša očekivanja su velika, u smislu izgradnje bilateralnih osnosa, prilika za suradnju s Hrvatskom, a nadam se za mnoge od vas i u smislu perspektive povratka u Hrvatsku", rekla je predsjednica na susretu s Hrvatima u švedskoj prijestolnici.

"Na nama je da osiguramo vaš povratak, integraciju u život u domovini i onu vrstu ispunjenja kakvu imate u Švedskoj", istaknula je.

Visoka državna odlikovanja dodijelila je svećeniku Stjepanu Biletiću koji 40 godina vodi Hrvatsku katoličku misiju u Stockholmu i Diani Vukušić, predsjednici Saveza hrvatskih udruga u Švedskoj.

Četiri generacije Hrvata već gotovo 60 godina sudjeluju u izgradnji svoje nove domovine, uz stalno njegovanje hrvatskog identiteta, rekla je Vukušić.

"Ostali smo ono što jesmo, pazeći da poželjna integracija ne postane nepoželjna asimilacija", dodala je.

Biletić je rekao da je ponosan što je "sa svojim ljudima bio u žalosnim i radosnim trenucima". "Ponosan sam što sam toliko godina proveo s Hrvatima, sa svojim ljudima dijelio i dobro i zlo", naglasio je.

Grabar-Kitarović u utorak počinje službeni dio državnog posjeta Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji na sjeveru Euroe s kojom Hrvatska želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.

Sastat će se s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lovfenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsangenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.

Obići će i švedski tehnološki div, tvrtku Ericsson, vlasnika najuspješnije hrvatske ICT kompanije Ericsson Nikola Tesla.

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 08:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .