Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Brexit obilježio 2016. u EU

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis"

Odluka britanskih birača o izlasku iz Europske unije, terorizam i izostanak suglasnosti u suočavanju s migrantskim krizom obilježili su ovu godinu u Europskoj uniji, a iduća joj nosi mnogo neizvjesnosti.

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis".

Hrvatska kao najmlađa članica počinje osjećati prve rezultate članstva u EU-u, sve bolje povlači sredstva iz europskih fondova, a ubrzanje gospodarskog rasta treba, između ostaloga, zahvaliti članstvu u Uniji.

Brexit

Odluka britanskih birača na referendumu održanom 23. lipnja prva je odluka o napuštanju EU-a u njezinoj povijesti.  Sada je ključno pitanja je li Brexit početak pucanja Europe po šavovima, početak njezine dezintegracije ili prilika za novi početak.

Pregovori o Brexitu još nisu ni započeli, budući da je takav ishod referenduma očigledno zatekao i najglasnije britanske zagovornike napuštanja EU-a.

Pokazalo se da britanska politika nema nikakvog plana za ono što može uslijediti u slučaju referendumskog "ne", osim ako se pod planom ne smatra pristup "uzmi i ovce i novce", prema kojem bi, po nekim sugestijama, Britanija trebala voditi pregovore o izlasku.

Taj navodni plan, ili bolje rečeno želja, podrazumijeva zadržavanje svih ili većine privilegija koje sa sobom nosi članstvo u EU-u i odbacivanje većine obveza koje idu uz članstvo.

Velika Britanija svakako želi zadržati pristup jedinstvenom tržištu, ali bez svih njegovih sastavnica. Htjela bi zadržati slobodu kretanja roba, kapitala i usluga, ali bez slobode kretanja ljudi. Upravo je dolazak velikog broja imigranata iz EU-a, koji su došli raditi u Veliku Britaniju bio jedan od glavnih elemenata u kampanji pristaša Brexita.

EU, pak, inzistira na tome da jedinstvenog tržišta nema bez četiriju temeljnih sloboda na kojem ono počiva. Bruxellesu nije u interesu da Brexit prođe manje-više bezbolno jer bi to možda moglo ohrabriti i druge zemlje na izlazak, ali je s druge strane svjestan potrebe dobrih odnosa s drugim po snazi gospodarstvu u EU28.

Očekuje se da će EU tražiti da Britanije plaća za svoj pristup jedinstvenom tržištu, barem u visini britanskog neto doprinosa europskom proračunu. Slično rješenje ima Švicarska, koja plaća svoje sudjelovanje u jedinstvenom tržištu, zbog čega se u toj zemlji nerijetko čuju kritike da imaju sve obveze kao da su članica, a nikakva prava koja slijede iz članstva.

Formalni pregovori o Brexitu ne mogu započeti prije nego što Britanija službeno ne zatraži izlazak iz EU-a, pozivajući se na članak 50 Ugovora o EU-u. Britanska premijerka Theresa May najavila je da će to napraviti do 31. ožujka 2017.

Glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier rekao je da bi u tom slučaju pregovori mogli započeti nekoliko tjedana nakon službene obavjesti, dakle negdje u travnju ili svibnju te da trebaju biti dovršeni do listopada 2018. godine kako bi ostalo dovoljno vremena da Europski parlament može potvrditi sporazum prije europskih izbora koji se održavaju 2019.

No, mnogi sumnjaju da će u nekih godinu i pol biti moguće ispregovarati tako kompliciran sporazum i ističu da bi pregovori mogli trajati godinama. EU želi najprije dogovoriti uvjete izlaska iz EU-a, a onda definirati buduće odnose. Po svemu sudeći morat će se ispregovarati prijelazni aranžmani za razdoblje dok ne bude sporazuma o budućim odnosima.

Budućnost

Osim što je Brexit rezultat britanske specifičnosti s obzirom na to da je ta zemlja od početka bila jednom nogom u EU-u, a drugom izvan nje i s obzirom na njezinu euroskeptičnu javnost, on je simptom duboke krize u europskim integracijama. Stoga je pred EU-om veliki izazov rješavanja sve većeg jaza između njezinih građana i političkih i drugih elita, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.

Taj izazov je utoliko veći što se sljedeće godine održavaju izbori u nekoliko zemalja članica, i to u onih najvećih i najvažnijih, i što nije isključeno da na tim izborima u nekim članicama populisti pometu proeuropske stranke.

Francuzi krajem travnja i početkom svibnja izlaze na predsjedničke izbore, u ožujku parlamentarne izbore imaju Nizozemci, u rujnu Nijemci, a i Talijani će najvjerojatnije tijekom sljedeće godine na privremene izbore.

Već u prva  tri mjeseca sljedeće godine čelnici 27 zemalja EU-a naći će se na dva summita na kojima će pokušati zacrtati budući smjer nakon izlaska Velike Britanije.

Najprije će se 3. veljače okupiti na Malti, koja predsjedava Vijećem EU-a u prvom polugodištu sljedeće godine. Taj summit bit će svojevrsna priprama za summit koji će se u ožujku održati u Rimu i na kojem bi trebao biti dovršen proces razmišljanja o budućem izgledu EU-a nakon Brexita.

Summit u Rimu se održava u povodu 60. godišnjice Ugovora iz Rima, dokumenta kojim je stvorena Europska ekonomska zajednica 25. ožujka 1957. godine.

Europa je ove godine bila pogođena s nekoliko brutalnih islamističkih terorističkih napada. U ožujku je u Bruxellesu 32 ljudi ubijeno a više od 300 ranjeno u dva odvojena napada u razmaku od sat vremena.  U Nici je 14. srpnja, na francuski nacionalni praznik ubijeno 86 ljudi u suludom naletu kamionom, a sličan napad ponovljen je i ovih dana u Berlinu, kada je kamionom napadnut božićni sajam pri čemu je poginulo 12 ljudi, a nekoliko desetaka ranjeno.

U suočavanju s velikim priljevom migranata više je zemalja uvele pojačane kontrole na granicama,  uključujući i unutarnje šengenske granice, što je dovelo u pitanje jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama - slobodno kretanje bez unutarnjih graničnih kontrola.

Radi spašavanja šengenskog prostora i boljeg upravljanja migrantskih tokova , EU je u proteklih godinu dana poduzela niz mjera, uključujući prijedloge za jačanje kontrola na vanjskim granicama i uspostavu Europske granične i obalne straže, koja je već postala operativna.

Strože kontrole granica nužne su i zbog borbe protiv terorizma. Stoga je Komisija predložila da se na vanjskim granicama sustavno kontroliraju ulasci i izlasci svih putnika, uključujući i građane EU-a. Do sada su se sustavno kontrolirali samo građani trećih zemalja pri ulasku u EU-u, dok se izlazak iz EU-a nije uopće ni registrirao.

Sustavna kontrola se nametnula nakon što je postalo jasno da teroristička opasnost dolazi iznutra jer su teroristi najčešće državljani EU-a, rođeni u nekoj od zemalja članica, koji su se zbog šengenskih odredbi mogli slobodno ulaziti i izlaziti iz EU-a bez ikakvih kontrola. Očekuje se da se sustavne kontrole počnu provoditi tijekom sljedeće godine.

U tom pravcu ide i prijedlog za uspostavu Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) radi jačih sigurnosnih provjera putnika koji u EU mogu ulaziti bez viza. Riječ je o sličnom sustavu koji imaju Sjedinjene Države, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu. Ta se registracija mora napraviti samo jednom i onda vrijedi za veći broj putovanja te ubrzava preglede na graničnim prijelazima.

Svi koji ulaze u EU, a za to im ne trebaju vize, trebat će preko interneta tražiti prethodno odobrenje. Odrasle osobe morat će platiti pet eura. Postupak ispunjavanja zahtjeva i odobravanja putovanja trebao bi trajati samo desetak minuta, a odobrenje bi vrijedilo pet godina. To bi također trebalo biti uvedeno do kraja sljedeće godine.

U 2016. godini prvi put u povijesti dogodilo se da neke zemlje članice ne žele provoditi odluke koje su prethodno donesene na europskoj razini.

Slovačka se obratila Sudu EU-a u Luxembourgu i podnijela tužbu zbog odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota po zemljama članicama koje je donijelo Vijeće EU-a kvalificiranom većinom.

Zemlje Višegradske skupine protive se i Komisijinu prijedlogu reforme Dublinske uredbe kako bi se uveo automatski mehanizam raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.

Tim se prijedlogom želi olakšati teret s kojima se suočavaju južne članice EU-a Italija i Grčka, u koje izbjeglice prvo ulaze. O tom će se prijedlogu sljedeće godine raspravljati, a u kakvom će obliku biti prihvaćen nemoguće je predvidjeti.

Iako je u ovoj godini znatno smanjen priljev izbjeglica nakon dogovora EU-a i Turske, ostaje nesigurno koliko će se Turska držati dogovora, posebice s obzirom na sve napetije odnose između dviju strana.

Oporavak

Sljedeće godine očekuje se umjeren rast gospodarstva u svim članicama EU-a.

Premda i dalje postoje velike razlike u gospodarskim rezultatima u članicama, BDP u Europskoj uniji veći je nego prije krize. Za iduću se godinu očekuje rast u svim članicama, ali će on i dalje ostati neujednačen.

Iako tržište rada stagnira, za ovu godinu Komisija očekuje rast zaposlenosti u eurozoni i EU-u u cjelini za 1,4 posto, što je najbrži porast od 2008, a 2017. i 2018. očekuje se neznatno usporavanje rasta zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u eurozoni trebala s ovogodišnjih 10,1 posto, sljedeće godine pasti na 9,7 posto, a u EU-u u cjelini s 8,6 na 8,3 posto.

Hrvatska je 2015. godine izišla iz recesije nakon šest godina, a 2016. taj rast se učvrstio i ubrzao, čemu je, između ostaloga, znatno pridonijelo članstvo u Europskoj uniji.

Za ovu godinu Komisija procjenuje da će rast BDP-a u Hrvatskoj dosegnuti 2,6 posto, a sljedeće nešto usporeniji rast, 2,5 posto.

Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto.

Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se treba nastaviti smanjivati - 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto.

Hrvatska stoga sljedeće godine može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, u koji je ušla već u prvoj godini svoga članstva. Prema pravilima EU-a, proračunski deficit smije iznositi do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Pri tome se ne uzimaju samo nominalni pokazatelji nego i trendovi, pa ako Hrvatska nastavi smanjivati javni dug može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, iako će javni dug još godinama biti iznad 60 posto BDP-a.

Komisija je i ove godine uvrstila Hrvatsku među 13 zemalja članica za koje je potrebno provesti dubinske analize kako bi se utvrdilo postoje li makroekonomske neravnoteže.

U ožujku ove godine Komisija je utvrdila u Hrvatskoj postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a 2017. će nakon nove dubinske analize odlučiti o svrstavanju Hrvatske u jednu od četiri kategorije u Postupku prekomjernih neravnoteža.

U travnju sljedeće godine, Hrvatska, kao i druge članice EU-a izvan eurozone, mora dostaviti Komisiji  Program konvergencije i Nacionalni program reformi, nakon čega će Komisija predstaviti posebne preporuke za Hrvatsku.

Proširenje

Zbog duboke krize kroz koju EU već godinama prolazi, daljnje proširenje ostavljeno je posve po strani. Do kraja ovoga desetljeća sasvim sigurno neće biti novih članica, a s velikom sigurnošću se može reći da se prva sljedeća proširenja mogu očekivati najranije sredinom sljedećeg desetljeća, ako i tada.

Unatoč tome EU ne želi zatvarati vrata, znajući da je perspektiva članstva jedan od glavnih motiva za reforme u kandidatskim zemljama.

Hrvatska je u skupini zemalja najvećih zagovornika daljnjeg proširenja zbog stabilnosti i sigurnosti na svojim granicama. Posebice je zainteresirana za napredak Bosne i Hercegovine kako bi ta zemlja kroz približavanje EU-u postala funkcionalnija i osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana.

Pristupni pregovori koje EU vodi sa Srbijom za Hrvatsku predstavljaju izazov s obzirom na niz otvorenih pitanja s tom zemljom. Pokušaji da se ta otvorena pitanja riješe kroz pristupni proces na temelju načela i kriterija koji su vrijedili za sve nailaze na nerazumijevanje unutar EU-a, koja pokušava zadržati Srbiju izvan ruske orbite.

EU u pregovorima sa Srbijom inzistira na pitanjima koja se odnose na normalizaciju s Kosovom, a s druge strane znatno je popustljivija kada je u pitanju primjerice suradnja s Haškim sudom. Haško tužiteljstvo u posljednje vrijeme prilično kritično prema Srbiji, ali EU zbog toga ne pravi previše problema.



Facebook komentari

hr Mon Dec 26 2016 09:10:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Više od polovice Britanaca sada želi ostati u EU - anketa

Anketa je pokazala da 51 posto Britanaca želi ostati u Europskoj uniji, a 41 posto želi napustiti blok, što je prekoret u odnosu na prošlogodišnji referendum, prema ispitivanju koje je objavio dnevnik The Independent, prenose agencije u nedjelju.

Anketa BMG obuhvatila je 1508 osoba, a dnevnik je rezultate objavio u subotu na svojem portalu. 

Ta anketa, provedena između 5. i 8. prosinca,  pokazala je dosad najviše glasova za "ostanak" u EU otkako je održan referendum u lipnju 2016.

Provedena je u vrijeme kada Britanija ulazi u drugu fazu pregovora o Brexitu i u kojoj se fokusira na trgovinu, piše agencija Reuters.

Sedam posto ispitanika odgovorilo je "ne znam" na pitanje "Treba li Ujedinjeno Kraljevstvo ostati članica Europske unije ili napustiti Europsku uniju?", piše agencija dpa.

Na referendumu 2016. godine, 48 posto Britanaca glasalo je za ostanak, a 52 posto za izlazak iz EU zahvaljujući kampanji koju je provodila eurofobna stranka UIKIP i euroskeptici u Konzervativnoj stranci. 

Čelnici 27 zemalja članica odobrili su u petak na summitu u Bruxellesu prelazak u drugu fazu pregovora o Brexitu, što otvara put za razgovore o budućim odnosima. 

Britanska premijerka Theresa May rekla je u petak da je Velika Britanija učinila važan korak naprijed prema ostvarenju glatkog izlaska iz EU-a pošto je EU pristao da pregovori prijeđu u drugu fazu, odnosno da se počne pregovarati o budućim odnosima

Facebook komentari

hr Sun Dec 17 2017 12:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f39eacb47398ca308b457c/80

Umrla najstarija Europljanka 116-godišnja Španjolka Ana Vela Rubio

Španjolka Ana Vela Rubio, najstarija osoba u Europi, umrla je u dobi od 116 godina i 47 dana u umirovljeničkom domu u Barceloni.

Ana Vela Rubio, bivša krojačica, umrla je u petak, a posljednja četiri mjeseca s njom je u istom umirovljeničkom domu živjela njezina 90-godišnja kćer.

Ana Vela Rubio rođena je 29. listopada 1901. u gradiću Puente Genil, blizu Córdobe, a od 40-tih godina prošlog stoljeća živjela je u Kataloniji. Ona je preuzela krunu najstarije Europljanke kada je 15. travnja ove godine umrla Talijanka Emma Morano, koja bila stara 117 godina i 137 dana.

Smrću Ane Vele Rubio najstarija živuća osoba u Europi postala je još jedna žena s Mediterana, Talijanka Giuseppina Projetto, koja ima 115 godina i 200 dana.

A najstarija živuća osoba na svijetu je Japanka Nabi Tajima, koja ima 117 godina i 134 dana.

 

Facebook komentari

hr Sun Dec 17 2017 09:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32c459b9e03e8a268b458c/80
Foto: Facebook / Away Day Bible

Hrvatskim huliganima u Beogradu određeno 30 dana pritvora, jedan zadržan u bolnici

Petorici Hrvata koji su sudjelovali u tučnjavi na derbiju Crvene Zvezde i Partizana određen je istražni pritvor od 30 dana dok se šesti i dalje nalazi u bolnici.

Svi se terete za nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi, a pritvor im je određen zbog kaznenog dijela, zapriječene kazne, mogućnosti bijega i uznemiravanja javnosti.

Osumnjičeni su potom prebačeni u Okružni zatvor u Beogradu, javlja B92.

Iz tužiteljstva su ranije priopćili kako su se tijekom saslušanja svi osumnjičeni branili šutnjom.

odsjetimo, šestorica hrvatskih državljana, koji su izazvali kaos i nerede na utakmici Partizana i Crvene Zvezde jučer su dovedena na saslušanje na beogradski Viši sud.

S obzirom na to da je riječ o organiziranoj grupi huligana, koji su zajedno doputovali iz Hrvatske, za kazneno djelo koje im se stavlja na teret prijeti im kazna do 12 godina zatvora.

Podsjetimo, nakon tučnjave policija je njih i ostale huligane odvela u prostor ispred svlačionica, no tijekom postrojavanja, oni su stalno padali s nogu, a neki su i goli do kože izbačeni sa stadiona., piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Sat Dec 16 2017 09:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583f2f241eea8f120a8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Dačić: Politika Hrvatske prema Srbiji se svodi na antisrpsku histeriju

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja

 Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je u četvrtak da se politika Hrvatske prema Srbiji "svodi na antisrpsku histeriju", poručivši kako treba gledati u budućnost, reagirajući na podizanje kaznene prijave protiv bivših pripadnika JNA za raketiranje Banskih dvora 1991.

Dačić je, kako prenosi Radio-televizija Srbije (RTS), na pitanja novinara da prokomentira najave iz Zagreba o pokretanju kaznene odgovornosti protiv petorice pripadnika bivše JNA, državljana Srbije za raketiranje Banskih dvora i Hrvatske 1991., rekao kako bi i Srbija mogla pokrenuti u parlamentu deklaraciju o genocidu Hrvatske nad Srbijom u Drugom svjetskom ratu, te da bi mogla tražiti odštetu za Prvi svjetski rat, jer su "oni nas napali, a ne mi njih".

"Dokle ćemo ići u prošlost, valjda ćemo gledati u budućnost", rekao je Dačić.

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja.

Dačić se zapitao kako bi svjetska javnost reagirala da je predsjednik Srbije, "kao što je Tuđman u svojim memoarima napisao da je sretan što nije oženjen Srpkinjom ili Židovkom".

Šef srpske diplomacije izjavio je u povodu odluke SAD-a da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela, da je to "veoma osjetljivo pitanje", te da sukob Izraelaca i Palestinaca dugo traje, a obostrano rješenje potrebno je naći "kroz dijalog".

"Srbija ostaje pri svom principijelnom stavu...Ova odluka neće imati reakciju s naše strane", rekao je Dačić na tiskovnoj konferenciji u ministarstvu vanjskih poslova dodajući kako izjašnjavanje Srbije ne bi pomoglo da se to pitanje riješi.

On je istaknuo kako Srbija izuzetno cijeni principijelno stajalište Izraela da ne prizna jednostrano proglašenu neovisnosti Kosova, te da to pozitivno djeluje na kvalitetu i sadržaj odnosa.
"Kosovo je naš Jeruzalem", poručio je Dačić na konferenciji "Godine jubileja" izraelskog veleposlanstva u Beogradu.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 21:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .