Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Brexit obilježio 2016. u EU

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis"

Odluka britanskih birača o izlasku iz Europske unije, terorizam i izostanak suglasnosti u suočavanju s migrantskim krizom obilježili su ovu godinu u Europskoj uniji, a iduća joj nosi mnogo neizvjesnosti.

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis".

Hrvatska kao najmlađa članica počinje osjećati prve rezultate članstva u EU-u, sve bolje povlači sredstva iz europskih fondova, a ubrzanje gospodarskog rasta treba, između ostaloga, zahvaliti članstvu u Uniji.

Brexit

Odluka britanskih birača na referendumu održanom 23. lipnja prva je odluka o napuštanju EU-a u njezinoj povijesti.  Sada je ključno pitanja je li Brexit početak pucanja Europe po šavovima, početak njezine dezintegracije ili prilika za novi početak.

Pregovori o Brexitu još nisu ni započeli, budući da je takav ishod referenduma očigledno zatekao i najglasnije britanske zagovornike napuštanja EU-a.

Pokazalo se da britanska politika nema nikakvog plana za ono što može uslijediti u slučaju referendumskog "ne", osim ako se pod planom ne smatra pristup "uzmi i ovce i novce", prema kojem bi, po nekim sugestijama, Britanija trebala voditi pregovore o izlasku.

Taj navodni plan, ili bolje rečeno želja, podrazumijeva zadržavanje svih ili većine privilegija koje sa sobom nosi članstvo u EU-u i odbacivanje većine obveza koje idu uz članstvo.

Velika Britanija svakako želi zadržati pristup jedinstvenom tržištu, ali bez svih njegovih sastavnica. Htjela bi zadržati slobodu kretanja roba, kapitala i usluga, ali bez slobode kretanja ljudi. Upravo je dolazak velikog broja imigranata iz EU-a, koji su došli raditi u Veliku Britaniju bio jedan od glavnih elemenata u kampanji pristaša Brexita.

EU, pak, inzistira na tome da jedinstvenog tržišta nema bez četiriju temeljnih sloboda na kojem ono počiva. Bruxellesu nije u interesu da Brexit prođe manje-više bezbolno jer bi to možda moglo ohrabriti i druge zemlje na izlazak, ali je s druge strane svjestan potrebe dobrih odnosa s drugim po snazi gospodarstvu u EU28.

Očekuje se da će EU tražiti da Britanije plaća za svoj pristup jedinstvenom tržištu, barem u visini britanskog neto doprinosa europskom proračunu. Slično rješenje ima Švicarska, koja plaća svoje sudjelovanje u jedinstvenom tržištu, zbog čega se u toj zemlji nerijetko čuju kritike da imaju sve obveze kao da su članica, a nikakva prava koja slijede iz članstva.

Formalni pregovori o Brexitu ne mogu započeti prije nego što Britanija službeno ne zatraži izlazak iz EU-a, pozivajući se na članak 50 Ugovora o EU-u. Britanska premijerka Theresa May najavila je da će to napraviti do 31. ožujka 2017.

Glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier rekao je da bi u tom slučaju pregovori mogli započeti nekoliko tjedana nakon službene obavjesti, dakle negdje u travnju ili svibnju te da trebaju biti dovršeni do listopada 2018. godine kako bi ostalo dovoljno vremena da Europski parlament može potvrditi sporazum prije europskih izbora koji se održavaju 2019.

No, mnogi sumnjaju da će u nekih godinu i pol biti moguće ispregovarati tako kompliciran sporazum i ističu da bi pregovori mogli trajati godinama. EU želi najprije dogovoriti uvjete izlaska iz EU-a, a onda definirati buduće odnose. Po svemu sudeći morat će se ispregovarati prijelazni aranžmani za razdoblje dok ne bude sporazuma o budućim odnosima.

Budućnost

Osim što je Brexit rezultat britanske specifičnosti s obzirom na to da je ta zemlja od početka bila jednom nogom u EU-u, a drugom izvan nje i s obzirom na njezinu euroskeptičnu javnost, on je simptom duboke krize u europskim integracijama. Stoga je pred EU-om veliki izazov rješavanja sve većeg jaza između njezinih građana i političkih i drugih elita, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.

Taj izazov je utoliko veći što se sljedeće godine održavaju izbori u nekoliko zemalja članica, i to u onih najvećih i najvažnijih, i što nije isključeno da na tim izborima u nekim članicama populisti pometu proeuropske stranke.

Francuzi krajem travnja i početkom svibnja izlaze na predsjedničke izbore, u ožujku parlamentarne izbore imaju Nizozemci, u rujnu Nijemci, a i Talijani će najvjerojatnije tijekom sljedeće godine na privremene izbore.

Već u prva  tri mjeseca sljedeće godine čelnici 27 zemalja EU-a naći će se na dva summita na kojima će pokušati zacrtati budući smjer nakon izlaska Velike Britanije.

Najprije će se 3. veljače okupiti na Malti, koja predsjedava Vijećem EU-a u prvom polugodištu sljedeće godine. Taj summit bit će svojevrsna priprama za summit koji će se u ožujku održati u Rimu i na kojem bi trebao biti dovršen proces razmišljanja o budućem izgledu EU-a nakon Brexita.

Summit u Rimu se održava u povodu 60. godišnjice Ugovora iz Rima, dokumenta kojim je stvorena Europska ekonomska zajednica 25. ožujka 1957. godine.

Europa je ove godine bila pogođena s nekoliko brutalnih islamističkih terorističkih napada. U ožujku je u Bruxellesu 32 ljudi ubijeno a više od 300 ranjeno u dva odvojena napada u razmaku od sat vremena.  U Nici je 14. srpnja, na francuski nacionalni praznik ubijeno 86 ljudi u suludom naletu kamionom, a sličan napad ponovljen je i ovih dana u Berlinu, kada je kamionom napadnut božićni sajam pri čemu je poginulo 12 ljudi, a nekoliko desetaka ranjeno.

U suočavanju s velikim priljevom migranata više je zemalja uvele pojačane kontrole na granicama,  uključujući i unutarnje šengenske granice, što je dovelo u pitanje jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama - slobodno kretanje bez unutarnjih graničnih kontrola.

Radi spašavanja šengenskog prostora i boljeg upravljanja migrantskih tokova , EU je u proteklih godinu dana poduzela niz mjera, uključujući prijedloge za jačanje kontrola na vanjskim granicama i uspostavu Europske granične i obalne straže, koja je već postala operativna.

Strože kontrole granica nužne su i zbog borbe protiv terorizma. Stoga je Komisija predložila da se na vanjskim granicama sustavno kontroliraju ulasci i izlasci svih putnika, uključujući i građane EU-a. Do sada su se sustavno kontrolirali samo građani trećih zemalja pri ulasku u EU-u, dok se izlazak iz EU-a nije uopće ni registrirao.

Sustavna kontrola se nametnula nakon što je postalo jasno da teroristička opasnost dolazi iznutra jer su teroristi najčešće državljani EU-a, rođeni u nekoj od zemalja članica, koji su se zbog šengenskih odredbi mogli slobodno ulaziti i izlaziti iz EU-a bez ikakvih kontrola. Očekuje se da se sustavne kontrole počnu provoditi tijekom sljedeće godine.

U tom pravcu ide i prijedlog za uspostavu Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) radi jačih sigurnosnih provjera putnika koji u EU mogu ulaziti bez viza. Riječ je o sličnom sustavu koji imaju Sjedinjene Države, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu. Ta se registracija mora napraviti samo jednom i onda vrijedi za veći broj putovanja te ubrzava preglede na graničnim prijelazima.

Svi koji ulaze u EU, a za to im ne trebaju vize, trebat će preko interneta tražiti prethodno odobrenje. Odrasle osobe morat će platiti pet eura. Postupak ispunjavanja zahtjeva i odobravanja putovanja trebao bi trajati samo desetak minuta, a odobrenje bi vrijedilo pet godina. To bi također trebalo biti uvedeno do kraja sljedeće godine.

U 2016. godini prvi put u povijesti dogodilo se da neke zemlje članice ne žele provoditi odluke koje su prethodno donesene na europskoj razini.

Slovačka se obratila Sudu EU-a u Luxembourgu i podnijela tužbu zbog odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota po zemljama članicama koje je donijelo Vijeće EU-a kvalificiranom većinom.

Zemlje Višegradske skupine protive se i Komisijinu prijedlogu reforme Dublinske uredbe kako bi se uveo automatski mehanizam raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.

Tim se prijedlogom želi olakšati teret s kojima se suočavaju južne članice EU-a Italija i Grčka, u koje izbjeglice prvo ulaze. O tom će se prijedlogu sljedeće godine raspravljati, a u kakvom će obliku biti prihvaćen nemoguće je predvidjeti.

Iako je u ovoj godini znatno smanjen priljev izbjeglica nakon dogovora EU-a i Turske, ostaje nesigurno koliko će se Turska držati dogovora, posebice s obzirom na sve napetije odnose između dviju strana.

Oporavak

Sljedeće godine očekuje se umjeren rast gospodarstva u svim članicama EU-a.

Premda i dalje postoje velike razlike u gospodarskim rezultatima u članicama, BDP u Europskoj uniji veći je nego prije krize. Za iduću se godinu očekuje rast u svim članicama, ali će on i dalje ostati neujednačen.

Iako tržište rada stagnira, za ovu godinu Komisija očekuje rast zaposlenosti u eurozoni i EU-u u cjelini za 1,4 posto, što je najbrži porast od 2008, a 2017. i 2018. očekuje se neznatno usporavanje rasta zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u eurozoni trebala s ovogodišnjih 10,1 posto, sljedeće godine pasti na 9,7 posto, a u EU-u u cjelini s 8,6 na 8,3 posto.

Hrvatska je 2015. godine izišla iz recesije nakon šest godina, a 2016. taj rast se učvrstio i ubrzao, čemu je, između ostaloga, znatno pridonijelo članstvo u Europskoj uniji.

Za ovu godinu Komisija procjenuje da će rast BDP-a u Hrvatskoj dosegnuti 2,6 posto, a sljedeće nešto usporeniji rast, 2,5 posto.

Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto.

Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se treba nastaviti smanjivati - 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto.

Hrvatska stoga sljedeće godine može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, u koji je ušla već u prvoj godini svoga članstva. Prema pravilima EU-a, proračunski deficit smije iznositi do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Pri tome se ne uzimaju samo nominalni pokazatelji nego i trendovi, pa ako Hrvatska nastavi smanjivati javni dug može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, iako će javni dug još godinama biti iznad 60 posto BDP-a.

Komisija je i ove godine uvrstila Hrvatsku među 13 zemalja članica za koje je potrebno provesti dubinske analize kako bi se utvrdilo postoje li makroekonomske neravnoteže.

U ožujku ove godine Komisija je utvrdila u Hrvatskoj postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a 2017. će nakon nove dubinske analize odlučiti o svrstavanju Hrvatske u jednu od četiri kategorije u Postupku prekomjernih neravnoteža.

U travnju sljedeće godine, Hrvatska, kao i druge članice EU-a izvan eurozone, mora dostaviti Komisiji  Program konvergencije i Nacionalni program reformi, nakon čega će Komisija predstaviti posebne preporuke za Hrvatsku.

Proširenje

Zbog duboke krize kroz koju EU već godinama prolazi, daljnje proširenje ostavljeno je posve po strani. Do kraja ovoga desetljeća sasvim sigurno neće biti novih članica, a s velikom sigurnošću se može reći da se prva sljedeća proširenja mogu očekivati najranije sredinom sljedećeg desetljeća, ako i tada.

Unatoč tome EU ne želi zatvarati vrata, znajući da je perspektiva članstva jedan od glavnih motiva za reforme u kandidatskim zemljama.

Hrvatska je u skupini zemalja najvećih zagovornika daljnjeg proširenja zbog stabilnosti i sigurnosti na svojim granicama. Posebice je zainteresirana za napredak Bosne i Hercegovine kako bi ta zemlja kroz približavanje EU-u postala funkcionalnija i osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana.

Pristupni pregovori koje EU vodi sa Srbijom za Hrvatsku predstavljaju izazov s obzirom na niz otvorenih pitanja s tom zemljom. Pokušaji da se ta otvorena pitanja riješe kroz pristupni proces na temelju načela i kriterija koji su vrijedili za sve nailaze na nerazumijevanje unutar EU-a, koja pokušava zadržati Srbiju izvan ruske orbite.

EU u pregovorima sa Srbijom inzistira na pitanjima koja se odnose na normalizaciju s Kosovom, a s druge strane znatno je popustljivija kada je u pitanju primjerice suradnja s Haškim sudom. Haško tužiteljstvo u posljednje vrijeme prilično kritično prema Srbiji, ali EU zbog toga ne pravi previše problema.



Facebook komentari

hr Mon Dec 26 2016 09:10:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587fdbac1eea8f110a8b4658/80
Foto: Pixabay

Juncker Trumpu: Prste k sebi, ni mi ne želimo otcjepljenje Ohia

"Mi ne hodamo okolo i ne nagovaramo Ohio da izađe iz SAD-a", rekao je Juncker
Donald Trump bi trebao prestati pričati o raspadu EU-a, rekao je u srijedu predsjednik Europske komisij Jean-Claude Juncker, ističući da ni Europljani ne nagovaraju Ohio da se otcjepi od SAD-a.

Uoči Trumpove inauguracije u petak, Juncker je rekao da će nova administracija uvidjeti da ne treba štetiti transatlanskim odnosima, ali je dodao kako je zasad nejasno koju će politiku voditi novi predsjednik.

Juncker je njemačkoj televiziji BR izjavio kako je siguran da nijedna članica EU-a neće slijediti primjer Velike Britanije i napustiti Uniju, unatoč Trumpovoj prognozi da će i ostali izaći iz bloka europskih država.

"Gospodin Trump ne bi ih trebao neizravno poticati da to učine", rekao je Juncker. "Mi ne hodamo okolo i ne nagovaramo Ohio da izađe iz SAD-a", dodao je.

Predsjednik Europske komisije kazao je da tek treba razgovarati s Trumpom, suprotno ovotjednoj izjavi novog američkog predsjednika da su već razgovarali. Juncker kaže da ga je Trump zamijenio s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

"Trump je razgovarao s gospodinom Tuskom, zamijenio nas je", rekao je Juncker bocnuvši newyorškog milijardera. "Tako stoje stvari u međunarodnoj politici, sve je u detaljima", dodao je.




Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 22:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587f94ec1eea8f670c8b4583/80
Foto: Pixabay

Merkel zadovoljna zbog više jasnoće u vezi s Brexitom nakon govora May

Berlin je još u utorak reagirao na govor May preko svog ministra vanjskih poslova koji je također ocijenio da je premijerka sedam mjeseci nakon referenduma "napokon donijela malo jasnoće" u vezi s izlaskom iz EU-a
Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je u srijedu da je govor koji je britanska premijerka Theresa May održala dan ranije, donio više jasnoće u vezi s Brexitom, istaknuvši ujedno da će preostalih dvadeset sedam zemalja i dalje biti jedinstvene.

"Nakon govora premijerke Therese May sada imamo jasnu predodžbu o tome kako će Velika Britanija postupati. No pregovori će početi tek kada se službeni zahtjev" za izlazak iz EU-a formalizira, rekla je na tiskovnoj konferenciji u društvu s talijanskim kolegom Paolom Gentilonijem.

Usto je opetovala da europski čelnici "neće dopustiti da ih se dijeli".

"Prije je bio samo slogan 'Brexit je Brexit'. Sada znamo nešto više o tome što britanska vlada misli pod time. Mislim da je EU spreman na pregovore", rekao je pak Gentiloni, dok London planira u ožujku službeno pokrenuti postupak razdruživanja.

Berlin je još u utorak reagirao na govor May preko svog ministra vanjskih poslova koji je također ocijenio da je premijerka sedam mjeseci nakon referenduma "napokon donijela malo jasnoće" u vezi s izlaskom iz EU-a.

May se zauzela za "jasan i čist" raskid s EU-om kako bi ponovo mogla kontrolirati imigraciju te istaknula da to znači stvarno napuštanje jedinstvenog europskog tržišta. EU je odbio dati Velikoj Britaniji povlašten pristup tom prostoru s 500 milijuna potrošača.


Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 17:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56c6f0286f861ac52f8b457c/80

Američka veleposlanica u BiH: Sankcije Dodiku zbog secesionizma

SAD, po riječima veleposlanice, vrlo ozbiljno shvaća svoju ulogu zaštitnika Daytonskog sporazuma, a istodobno želi snažno poduprijeti europski put BiH, a sve to u opreci je s onim što radi Dodik
Sankcije protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika postale su neizbježne zbog njegovih secesionističkih aspiracija i upornog kršenja odredbi Daytonskog sporazuma, izjavila je u srijedu američka veleposlanica u Bosni i Hercegovine Maureen Cromack pojašnjavajući odluku svoje vlade da aktualnog čelnika RS uvrsti na "crnu listu" osoba kojima se zamrzava imovina i priječi svako poslovanje s građanima SAD.

"Ovaj korak je poduzet jer Dodik nastavlja voditi rasprave o podjeli BiH. Ozbiljno smo shvatili prijetnje referendumom o secesiji i ono što on radi kršeći vladavinu zakona", kazala je Cormack za bosanskohercegovačke novinske agencije.

Dodala je kako su SAD zabrinute i negativnom retorikom "drugih političara u BiH", no pritom nije nikoga posebice imenovala.

SAD, po riječima veleposlanice, vrlo ozbiljno shvaća svoju ulogu zaštitnika Daytonskog sporazuma, a istodobno želi snažno poduprijeti europski put BiH, a sve to u opreci je s onim što radi Dodik.

To se izrijekom odnosi na provedbu referenduma u rujnu 2016., kojim se u RS pokušalo osporiti pravorijek Ustavnog suda BiH o neustavnosti 9. siječnja kao dana tog entiteta, ali i na Dodikovu retoriku koja je, kako je kazala Cormack, "jasno zagovarala daljnje podjele  u BiH i stvaranje novih problema".

Istaknula je kako su uvedene sankcije usmjerene samo protiv Dodika, a ne protiv RS i građana tog entiteta, koji i dalje mogu računati na potporu SAD.

Američka strana za sada nema točne informacije hoće li se i druge države pridružiti sankcioniranju Dodika, no veleposlanica Cormack je potvrdila kako je nametanje ovih mjera koordinirano s najbližim partnerima Washingtona, a rezultat su procjena i procedura koje dugo traju pri čemu se odluke pažljivo odmjeravaju.

"Ovo je ujedno i poruka svima koji poduzimaju korake protivne odlukama Ustavnog suda", kazala je Cormack.

Na američkoj "crnoj listi" trenutačno su 192 osobe s područja Balkana.


Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 16:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587f89721eea8f06088b4721/80
Foto: EMSC

Više od 60 potresa u Italiji: Srušio se zvonik crkve u Amatriceu, izdano i upozorenje o lavinama

Do 15 sati središnju Italiju od jutros pogodilo više od 60 potresa.
Niz snažnih potresa pogodio je u srijedu središte Italije uznemirivši stanovnike koje je i lani pogodio razoran potres, zbog čega su zatvorene stotine škola te prekinut promet željeznicom i podzemnom željeznicom u Rimu.


Tri sata nakon prvog potresa nije bilo dojava o većoj šteti i o ozlijeđenima, premda su se urušile neke zgrade na seoskim područjima načete u lanjskim potresima.

Zbog mećave koja je donijela snijeg u pokrajine Lacij, Marke i Abruzzi i otežala im pristup, mjesni čelnici još ne mogu procijeniti štetu i utvrditi ima li ozlijeđenih.

"Neka područja su zbog snijega bez struje, pa ne rade čak ni mobiteli", rekao je Sante Stragoni, gradonačelnik grada Acquasanta Terme, koji je teško stradao u potresu 24. kolovoza u kojemu je poginulo 300 ljudi. "Na nekim područjima je palo dva metra snijega", izjavio je za televiziju SkyTG24.

Zgrade su se zatresle i u Rimu, gdje su potresi rijetki. Promet podzemnom željeznicom je prekinut iz opreza, školska djeca su poslana kući a muzeji su zamolili posjetitelje da izađu.

Stanovnici u blizini epicentra koji je bio oko 100 km sjeveroistočno od Rima, istrčali su na ulice i u polja dok im se tlo treslo pod nogama.

"Svi su vani. Jako je hladno i vjetrovito", rekla je Lina Mercantini iz seoca Ceselli u pokrajini Umbriji, oko 80 km od epicentra.

Američki geološki institut je izvijestio da su tri najjača potresa bila jakosti 5.3, 5.7 i 5.3. Dogodili su se u razmaku jednog sata.

Svaki je bio na dubini oko 10 km i približno sedam km udaljen od Amatricea koji je stradao u snažnom potresu u kolovozu 2015. Lijepi toranj u Amatriceu koji je lani teško oštećen, u srijedu se ipak srušio, pišu mjesna glasila.






Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 16:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .