Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Brexit obilježio 2016. u EU

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis"

Odluka britanskih birača o izlasku iz Europske unije, terorizam i izostanak suglasnosti u suočavanju s migrantskim krizom obilježili su ovu godinu u Europskoj uniji, a iduća joj nosi mnogo neizvjesnosti.

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis".

Hrvatska kao najmlađa članica počinje osjećati prve rezultate članstva u EU-u, sve bolje povlači sredstva iz europskih fondova, a ubrzanje gospodarskog rasta treba, između ostaloga, zahvaliti članstvu u Uniji.

Brexit

Odluka britanskih birača na referendumu održanom 23. lipnja prva je odluka o napuštanju EU-a u njezinoj povijesti.  Sada je ključno pitanja je li Brexit početak pucanja Europe po šavovima, početak njezine dezintegracije ili prilika za novi početak.

Pregovori o Brexitu još nisu ni započeli, budući da je takav ishod referenduma očigledno zatekao i najglasnije britanske zagovornike napuštanja EU-a.

Pokazalo se da britanska politika nema nikakvog plana za ono što može uslijediti u slučaju referendumskog "ne", osim ako se pod planom ne smatra pristup "uzmi i ovce i novce", prema kojem bi, po nekim sugestijama, Britanija trebala voditi pregovore o izlasku.

Taj navodni plan, ili bolje rečeno želja, podrazumijeva zadržavanje svih ili većine privilegija koje sa sobom nosi članstvo u EU-u i odbacivanje većine obveza koje idu uz članstvo.

Velika Britanija svakako želi zadržati pristup jedinstvenom tržištu, ali bez svih njegovih sastavnica. Htjela bi zadržati slobodu kretanja roba, kapitala i usluga, ali bez slobode kretanja ljudi. Upravo je dolazak velikog broja imigranata iz EU-a, koji su došli raditi u Veliku Britaniju bio jedan od glavnih elemenata u kampanji pristaša Brexita.

EU, pak, inzistira na tome da jedinstvenog tržišta nema bez četiriju temeljnih sloboda na kojem ono počiva. Bruxellesu nije u interesu da Brexit prođe manje-više bezbolno jer bi to možda moglo ohrabriti i druge zemlje na izlazak, ali je s druge strane svjestan potrebe dobrih odnosa s drugim po snazi gospodarstvu u EU28.

Očekuje se da će EU tražiti da Britanije plaća za svoj pristup jedinstvenom tržištu, barem u visini britanskog neto doprinosa europskom proračunu. Slično rješenje ima Švicarska, koja plaća svoje sudjelovanje u jedinstvenom tržištu, zbog čega se u toj zemlji nerijetko čuju kritike da imaju sve obveze kao da su članica, a nikakva prava koja slijede iz članstva.

Formalni pregovori o Brexitu ne mogu započeti prije nego što Britanija službeno ne zatraži izlazak iz EU-a, pozivajući se na članak 50 Ugovora o EU-u. Britanska premijerka Theresa May najavila je da će to napraviti do 31. ožujka 2017.

Glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier rekao je da bi u tom slučaju pregovori mogli započeti nekoliko tjedana nakon službene obavjesti, dakle negdje u travnju ili svibnju te da trebaju biti dovršeni do listopada 2018. godine kako bi ostalo dovoljno vremena da Europski parlament može potvrditi sporazum prije europskih izbora koji se održavaju 2019.

No, mnogi sumnjaju da će u nekih godinu i pol biti moguće ispregovarati tako kompliciran sporazum i ističu da bi pregovori mogli trajati godinama. EU želi najprije dogovoriti uvjete izlaska iz EU-a, a onda definirati buduće odnose. Po svemu sudeći morat će se ispregovarati prijelazni aranžmani za razdoblje dok ne bude sporazuma o budućim odnosima.

Budućnost

Osim što je Brexit rezultat britanske specifičnosti s obzirom na to da je ta zemlja od početka bila jednom nogom u EU-u, a drugom izvan nje i s obzirom na njezinu euroskeptičnu javnost, on je simptom duboke krize u europskim integracijama. Stoga je pred EU-om veliki izazov rješavanja sve većeg jaza između njezinih građana i političkih i drugih elita, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.

Taj izazov je utoliko veći što se sljedeće godine održavaju izbori u nekoliko zemalja članica, i to u onih najvećih i najvažnijih, i što nije isključeno da na tim izborima u nekim članicama populisti pometu proeuropske stranke.

Francuzi krajem travnja i početkom svibnja izlaze na predsjedničke izbore, u ožujku parlamentarne izbore imaju Nizozemci, u rujnu Nijemci, a i Talijani će najvjerojatnije tijekom sljedeće godine na privremene izbore.

Već u prva  tri mjeseca sljedeće godine čelnici 27 zemalja EU-a naći će se na dva summita na kojima će pokušati zacrtati budući smjer nakon izlaska Velike Britanije.

Najprije će se 3. veljače okupiti na Malti, koja predsjedava Vijećem EU-a u prvom polugodištu sljedeće godine. Taj summit bit će svojevrsna priprama za summit koji će se u ožujku održati u Rimu i na kojem bi trebao biti dovršen proces razmišljanja o budućem izgledu EU-a nakon Brexita.

Summit u Rimu se održava u povodu 60. godišnjice Ugovora iz Rima, dokumenta kojim je stvorena Europska ekonomska zajednica 25. ožujka 1957. godine.

Europa je ove godine bila pogođena s nekoliko brutalnih islamističkih terorističkih napada. U ožujku je u Bruxellesu 32 ljudi ubijeno a više od 300 ranjeno u dva odvojena napada u razmaku od sat vremena.  U Nici je 14. srpnja, na francuski nacionalni praznik ubijeno 86 ljudi u suludom naletu kamionom, a sličan napad ponovljen je i ovih dana u Berlinu, kada je kamionom napadnut božićni sajam pri čemu je poginulo 12 ljudi, a nekoliko desetaka ranjeno.

U suočavanju s velikim priljevom migranata više je zemalja uvele pojačane kontrole na granicama,  uključujući i unutarnje šengenske granice, što je dovelo u pitanje jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama - slobodno kretanje bez unutarnjih graničnih kontrola.

Radi spašavanja šengenskog prostora i boljeg upravljanja migrantskih tokova , EU je u proteklih godinu dana poduzela niz mjera, uključujući prijedloge za jačanje kontrola na vanjskim granicama i uspostavu Europske granične i obalne straže, koja je već postala operativna.

Strože kontrole granica nužne su i zbog borbe protiv terorizma. Stoga je Komisija predložila da se na vanjskim granicama sustavno kontroliraju ulasci i izlasci svih putnika, uključujući i građane EU-a. Do sada su se sustavno kontrolirali samo građani trećih zemalja pri ulasku u EU-u, dok se izlazak iz EU-a nije uopće ni registrirao.

Sustavna kontrola se nametnula nakon što je postalo jasno da teroristička opasnost dolazi iznutra jer su teroristi najčešće državljani EU-a, rođeni u nekoj od zemalja članica, koji su se zbog šengenskih odredbi mogli slobodno ulaziti i izlaziti iz EU-a bez ikakvih kontrola. Očekuje se da se sustavne kontrole počnu provoditi tijekom sljedeće godine.

U tom pravcu ide i prijedlog za uspostavu Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) radi jačih sigurnosnih provjera putnika koji u EU mogu ulaziti bez viza. Riječ je o sličnom sustavu koji imaju Sjedinjene Države, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu. Ta se registracija mora napraviti samo jednom i onda vrijedi za veći broj putovanja te ubrzava preglede na graničnim prijelazima.

Svi koji ulaze u EU, a za to im ne trebaju vize, trebat će preko interneta tražiti prethodno odobrenje. Odrasle osobe morat će platiti pet eura. Postupak ispunjavanja zahtjeva i odobravanja putovanja trebao bi trajati samo desetak minuta, a odobrenje bi vrijedilo pet godina. To bi također trebalo biti uvedeno do kraja sljedeće godine.

U 2016. godini prvi put u povijesti dogodilo se da neke zemlje članice ne žele provoditi odluke koje su prethodno donesene na europskoj razini.

Slovačka se obratila Sudu EU-a u Luxembourgu i podnijela tužbu zbog odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota po zemljama članicama koje je donijelo Vijeće EU-a kvalificiranom većinom.

Zemlje Višegradske skupine protive se i Komisijinu prijedlogu reforme Dublinske uredbe kako bi se uveo automatski mehanizam raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.

Tim se prijedlogom želi olakšati teret s kojima se suočavaju južne članice EU-a Italija i Grčka, u koje izbjeglice prvo ulaze. O tom će se prijedlogu sljedeće godine raspravljati, a u kakvom će obliku biti prihvaćen nemoguće je predvidjeti.

Iako je u ovoj godini znatno smanjen priljev izbjeglica nakon dogovora EU-a i Turske, ostaje nesigurno koliko će se Turska držati dogovora, posebice s obzirom na sve napetije odnose između dviju strana.

Oporavak

Sljedeće godine očekuje se umjeren rast gospodarstva u svim članicama EU-a.

Premda i dalje postoje velike razlike u gospodarskim rezultatima u članicama, BDP u Europskoj uniji veći je nego prije krize. Za iduću se godinu očekuje rast u svim članicama, ali će on i dalje ostati neujednačen.

Iako tržište rada stagnira, za ovu godinu Komisija očekuje rast zaposlenosti u eurozoni i EU-u u cjelini za 1,4 posto, što je najbrži porast od 2008, a 2017. i 2018. očekuje se neznatno usporavanje rasta zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u eurozoni trebala s ovogodišnjih 10,1 posto, sljedeće godine pasti na 9,7 posto, a u EU-u u cjelini s 8,6 na 8,3 posto.

Hrvatska je 2015. godine izišla iz recesije nakon šest godina, a 2016. taj rast se učvrstio i ubrzao, čemu je, između ostaloga, znatno pridonijelo članstvo u Europskoj uniji.

Za ovu godinu Komisija procjenuje da će rast BDP-a u Hrvatskoj dosegnuti 2,6 posto, a sljedeće nešto usporeniji rast, 2,5 posto.

Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto.

Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se treba nastaviti smanjivati - 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto.

Hrvatska stoga sljedeće godine može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, u koji je ušla već u prvoj godini svoga članstva. Prema pravilima EU-a, proračunski deficit smije iznositi do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Pri tome se ne uzimaju samo nominalni pokazatelji nego i trendovi, pa ako Hrvatska nastavi smanjivati javni dug može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, iako će javni dug još godinama biti iznad 60 posto BDP-a.

Komisija je i ove godine uvrstila Hrvatsku među 13 zemalja članica za koje je potrebno provesti dubinske analize kako bi se utvrdilo postoje li makroekonomske neravnoteže.

U ožujku ove godine Komisija je utvrdila u Hrvatskoj postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a 2017. će nakon nove dubinske analize odlučiti o svrstavanju Hrvatske u jednu od četiri kategorije u Postupku prekomjernih neravnoteža.

U travnju sljedeće godine, Hrvatska, kao i druge članice EU-a izvan eurozone, mora dostaviti Komisiji  Program konvergencije i Nacionalni program reformi, nakon čega će Komisija predstaviti posebne preporuke za Hrvatsku.

Proširenje

Zbog duboke krize kroz koju EU već godinama prolazi, daljnje proširenje ostavljeno je posve po strani. Do kraja ovoga desetljeća sasvim sigurno neće biti novih članica, a s velikom sigurnošću se može reći da se prva sljedeća proširenja mogu očekivati najranije sredinom sljedećeg desetljeća, ako i tada.

Unatoč tome EU ne želi zatvarati vrata, znajući da je perspektiva članstva jedan od glavnih motiva za reforme u kandidatskim zemljama.

Hrvatska je u skupini zemalja najvećih zagovornika daljnjeg proširenja zbog stabilnosti i sigurnosti na svojim granicama. Posebice je zainteresirana za napredak Bosne i Hercegovine kako bi ta zemlja kroz približavanje EU-u postala funkcionalnija i osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana.

Pristupni pregovori koje EU vodi sa Srbijom za Hrvatsku predstavljaju izazov s obzirom na niz otvorenih pitanja s tom zemljom. Pokušaji da se ta otvorena pitanja riješe kroz pristupni proces na temelju načela i kriterija koji su vrijedili za sve nailaze na nerazumijevanje unutar EU-a, koja pokušava zadržati Srbiju izvan ruske orbite.

EU u pregovorima sa Srbijom inzistira na pitanjima koja se odnose na normalizaciju s Kosovom, a s druge strane znatno je popustljivija kada je u pitanju primjerice suradnja s Haškim sudom. Haško tužiteljstvo u posljednje vrijeme prilično kritično prema Srbiji, ali EU zbog toga ne pravi previše problema.



Facebook komentari

hr Mon Dec 26 2016 09:10:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56a53d5012953f27018b573b/80
Foto: FaH

Macronov tabor poručuje da će "prava pobjeda biti za pet godina"

"Prava pobjeda nije se dogodila sinoć, nego će biti za pet godina kad uistinu promijenimo stvari"

Vlada predsjednika Emmanuela Macrona u ponedjeljak je obećala obnoviti politiku u Francuskoj nakon što su službeni rezultati parlamentarnih izbora pokazali da je njegova koalicija osvojila veliku većinu koja mu omogućuje provedbu najavljenih reformi.

Macronova centristička stranka Republika u pokretu (LREM) i njezin koalicijski partner MoDem osvojili su 350 od 577 mjesta u donjem domu parlamenta, pokazali su službeni rezultati objavljeni u ponedjeljak na internetskoj stranici francuskog ministarstva unutarnjih poslova.  

Na izborima je zabilježena rekordno niska izlaznost koju je glasnogovornik vlade Christophe Castaner nazvao neuspjehom političke klase i pokazateljem potrebe reformiranja francuske politike. Na birališta nije izašlo više od 50 posto birača. 

"Prava pobjeda nije se dogodila sinoć, nego će biti za pet godina kad uistinu promijenimo stvari", izjavio je Castaner za radio RTL. 

Iako manja nego što su predviđale ankete, Macronova većina porazila je velike francuske stranke, socijaliste i konzervativne republikance koji su se proteklih desetljeća izmjenjivali na vlasti. Socijalisti su sa 284 zastupnika, koliko su u prošlom sazivu imali u koaliciji sa zelenima, spali na samo njih 29, dok su republikanci s 226 stigli na 113.

Novine Liberation koje naginju ljevici tako su danas na svojoj naslovnici napisale "Pobjeda centra", a financijske dnevne novine Les Echos "uspješno kockanje".

Castaner ističe kako će premijer Edouard Philippe i njegova vlada podnijeti ostavku kasnije tijekom dana, a da će idućih dana biti formiran novi kabinet. Dodao je kako smatra da će Philippe, nekadašnji pripadnik republikanaca i političar desnog centra, ponovno biti izabran na tu dužnost.

Niska izlaznost u nedjelju Macronu daje poruku da mora oprezno donositi najavljene reforme u toj državi koja je poznata po snažnim sindikatima i uličnim prosvjedima koji su vlade tjerale na izmjene zakona.

Macronova dvostruka pobjeda predstavlja novi smjer za francusku političku klasu. On je najmlađi francuski čelnik od Napoleona, a svoju je stranku osnovao prije samo 14 mjeseci. 

U francusku Narodnu skupštinu, u kojoj je najčešća dob zastupnika dosad bila između 60 i 70 godina, Macron dovodi zastupnike čija je prosječna dob 43 godine, pisao je uoči izbora The Economist. 

Novi francuski predsjednik kandidate za parlament birao je među 19 tisuća online prijava, a u 525 odabranih polovica su žene i uključuju pojedince iz svih sfera društva, od poduzetnika, učitelja, liječnika, farmera, vatrogasaca i imigranata, do matematičara, pilota i frizera, dodaje Economist.

Facebook komentari

hr Mon Jun 19 2017 10:37:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59478a3fb9e03e572d8b45d0/80

Zbog pauze za pušenje majka ostala na peronu, šestogodišnji sin nastavio put

Brzopotezno uvlačenje par dimova cigarete tijekom kratkog zadržavanja vlaka koštalo je jednu majku dosta živaca, nakon što je vlak kojim je sa 6-ogodišnjim sinom putovala iz Milana u Napulj krenuo s rimskog kolodvora bez nje, odnoseći sina "u daljine".

Policija u Rimu objavila je u nedjelju da je majka koja je putovala sa sinom u Napulj odlučila izići na peron u talijanskoj prijestolnici kako bi popušila cigaretu.

No, vrata vlaka odjednom su se zatvorila. Unatoč ženinim svesrdnim nastojanjima, nije uspjela otvoriti vrata prije kretanja vlaka te je on krenuo s postaje - zajedno s njezinim malim sinom.  

Putnica je zahvaljujući policiji uspjela alarmirati djelatnike željezničke postaje na sljedećoj željezničkoj postaji u Tiburtini, na kojoj se vlak dalje zaustavlja na svojoj ruti, te se zahvaljujući njima majka poslije dramatičnog događaja ponovno našla sa svojim sinom. 

 


Facebook komentari

hr Mon Jun 19 2017 10:27:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59464430b9e03ee62a8b469a/80
Foto: Screenshot / YouTube

Najmanje 62 mrtvih u požaru u Portugalu

Gradonačelnik Pedrogaa Grande Valdemar Alves rekao je da je situacija paklena i nezapamćena. Požar je zahvatio preko 20 sela

Najmanje 62 ljudi poginulo je u velikom šumskom požaru koji od subote hara središnjim Portugalom, a ozlijeđeno je najmanje 54, uključujući četvero u teškom stanju, objavila je u nedjelju portugalska vlada.

"Veličina ovog požara tolika je da se ne sjećamo takve ljudske tragedije", rekao je premijer Antonio Costa koji je posjetio Pedrogao Grande, planinsko područje oko 200 kilometara sjeveroistočno od Lisabona.

Istaknuo je da je ključno fokusirati se na prevenciju novih požara, s obzirom na toplinski val, jake vjetrove i manjak kiše, te upozorio da bi broj mrtvih mogao biti i veći.

Vlada je proglasila trodnevnu žalost i vatrogascima poslala u pomoć dvije vojne bojne. Europska unija obećala je kanader. Francuska je ponudila tri, a Španjolska je poslala dva., objavile su vlasti.

Gradonačelnik Pedrogaa Grande Valdemar Alves rekao je da je situacija paklena i nezapamćena. Požar je zahvatio preko 20 sela.

Pogođeno područje tijekom noći posjetio je i predsjednik Rebelo de Sousa i izrazio sućut žrtvama.

"Situacija je nažalost netipična", rekao je. "Nije bilo moguće učiniti više od onoga što je učinjeno" u smislu prevencije i hitne pomoći.

No mnogi mještani tvrde da su bili prepušteni sami sebi i da vatrogasce nisu vidjeli satima dok su im kuće gorjele.

Drugi se žale na loše upravljanje šumama i depopulaciju zabačenih sela zbog čega su mnoga šumska područja zapuštena.

Facebook komentari

hr Sun Jun 18 2017 18:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/585e98ed1eea8fb87f8b490f/80
Foto: Wikipedija

Vatikan razmatra izopćenje mafijaša i korumpiranih

Lokalni biskupi su također izopćili sicilijanske mafijaše i one iz Kampanije, u okolici Napulja, ali Katoličkoj Crkvi nedostaje pravni dokument opće vrijednosti

Vatikan razmatra mjeru izopćenja mafijaša i korumpiranih, bez obzira na zemlju podrijetla, prenosi u nedjelju talijanski tisak nakon međunarodnog sastanka održanog u Svetoj Stolici.

 

Pedesetak dužnosnika iz raznih zemalja, visoki crkveni dostojanstvenici, suci, diplomati, policajci okupili su se u Vatikanu u sklopu "Međunarodne debate  o korupciji".

Ta skupina radi na izradi zajedničkog dokumenta koji će odrediti niz radova i budućih inicijativa, navodi se u priopćenju.

"Među inicijativama treba istaknuti potrebu produbljenja pitanja o izopćenju korumpiranih i mafijaša, na međunarodnoj razini i pravosudnoj doktrini Crkve", zaključuje priopćenje.

Papa Franjo je već u lipnju 2014. izopćio 'Ndranghetu, moćnu kalabrešku mafiju tijekom posjeta toj regiji na jugu Italije, ali odnosi između Crkve i organiziranog kriminala su često dvoznačni. Mafijaši su pokrovitelji procesija, postoje veze ili pokušaji utjecaja na neke crkvene dužnosnike, kao i pronevjere novca u karitativnim institucijama, a zabilježene su i kupovine nekretnina Vatikana.

Lokalni biskupi su također izopćili sicilijanske mafijaše i one iz Kampanije, u okolici Napulja, ali Katoličkoj Crkvi nedostaje pravni dokument opće vrijednosti.

"Zašto ostatak Italije ili svijeta ne bi imali ista pravila. Skupina stručnjaka je postavila pitanje kolumbijskih ili meksičkih narkobosova i istaknula potrebu kaznene uredbe, pravnog službenog dokumenta na državnoj i svjetskoj razini", izjavio je za La Stampu monsignor Michele Pennisi, nadbiskup Monrealea na Siciliji, koji je i član radne skupine.

Državni odvjetnik Kalabrije je rekao za isti dnevni list da je odluka Vatikana  o izopćenju vrlo važan signal.

"Crkva je ovdje jako važna, distancirati se od 'Ndranghete' znači izolirati ju, što nije beznačajno", dodao je.

Dnevni list la Repubblica navodi da se radi o "povijesnom zaokretu", jer se u isti plan stavljaju korumpirani i mafijaši te podsjeća da je izopćenje najstroža kazna koju Katolička Crkva priprema za svoje članove.

Facebook komentari

hr Sun Jun 18 2017 13:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .