Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Brexit obilježio 2016. u EU

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis"

Odluka britanskih birača o izlasku iz Europske unije, terorizam i izostanak suglasnosti u suočavanju s migrantskim krizom obilježili su ovu godinu u Europskoj uniji, a iduća joj nosi mnogo neizvjesnosti.

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis".

Hrvatska kao najmlađa članica počinje osjećati prve rezultate članstva u EU-u, sve bolje povlači sredstva iz europskih fondova, a ubrzanje gospodarskog rasta treba, između ostaloga, zahvaliti članstvu u Uniji.

Brexit

Odluka britanskih birača na referendumu održanom 23. lipnja prva je odluka o napuštanju EU-a u njezinoj povijesti.  Sada je ključno pitanja je li Brexit početak pucanja Europe po šavovima, početak njezine dezintegracije ili prilika za novi početak.

Pregovori o Brexitu još nisu ni započeli, budući da je takav ishod referenduma očigledno zatekao i najglasnije britanske zagovornike napuštanja EU-a.

Pokazalo se da britanska politika nema nikakvog plana za ono što može uslijediti u slučaju referendumskog "ne", osim ako se pod planom ne smatra pristup "uzmi i ovce i novce", prema kojem bi, po nekim sugestijama, Britanija trebala voditi pregovore o izlasku.

Taj navodni plan, ili bolje rečeno želja, podrazumijeva zadržavanje svih ili većine privilegija koje sa sobom nosi članstvo u EU-u i odbacivanje većine obveza koje idu uz članstvo.

Velika Britanija svakako želi zadržati pristup jedinstvenom tržištu, ali bez svih njegovih sastavnica. Htjela bi zadržati slobodu kretanja roba, kapitala i usluga, ali bez slobode kretanja ljudi. Upravo je dolazak velikog broja imigranata iz EU-a, koji su došli raditi u Veliku Britaniju bio jedan od glavnih elemenata u kampanji pristaša Brexita.

EU, pak, inzistira na tome da jedinstvenog tržišta nema bez četiriju temeljnih sloboda na kojem ono počiva. Bruxellesu nije u interesu da Brexit prođe manje-više bezbolno jer bi to možda moglo ohrabriti i druge zemlje na izlazak, ali je s druge strane svjestan potrebe dobrih odnosa s drugim po snazi gospodarstvu u EU28.

Očekuje se da će EU tražiti da Britanije plaća za svoj pristup jedinstvenom tržištu, barem u visini britanskog neto doprinosa europskom proračunu. Slično rješenje ima Švicarska, koja plaća svoje sudjelovanje u jedinstvenom tržištu, zbog čega se u toj zemlji nerijetko čuju kritike da imaju sve obveze kao da su članica, a nikakva prava koja slijede iz članstva.

Formalni pregovori o Brexitu ne mogu započeti prije nego što Britanija službeno ne zatraži izlazak iz EU-a, pozivajući se na članak 50 Ugovora o EU-u. Britanska premijerka Theresa May najavila je da će to napraviti do 31. ožujka 2017.

Glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier rekao je da bi u tom slučaju pregovori mogli započeti nekoliko tjedana nakon službene obavjesti, dakle negdje u travnju ili svibnju te da trebaju biti dovršeni do listopada 2018. godine kako bi ostalo dovoljno vremena da Europski parlament može potvrditi sporazum prije europskih izbora koji se održavaju 2019.

No, mnogi sumnjaju da će u nekih godinu i pol biti moguće ispregovarati tako kompliciran sporazum i ističu da bi pregovori mogli trajati godinama. EU želi najprije dogovoriti uvjete izlaska iz EU-a, a onda definirati buduće odnose. Po svemu sudeći morat će se ispregovarati prijelazni aranžmani za razdoblje dok ne bude sporazuma o budućim odnosima.

Budućnost

Osim što je Brexit rezultat britanske specifičnosti s obzirom na to da je ta zemlja od početka bila jednom nogom u EU-u, a drugom izvan nje i s obzirom na njezinu euroskeptičnu javnost, on je simptom duboke krize u europskim integracijama. Stoga je pred EU-om veliki izazov rješavanja sve većeg jaza između njezinih građana i političkih i drugih elita, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.

Taj izazov je utoliko veći što se sljedeće godine održavaju izbori u nekoliko zemalja članica, i to u onih najvećih i najvažnijih, i što nije isključeno da na tim izborima u nekim članicama populisti pometu proeuropske stranke.

Francuzi krajem travnja i početkom svibnja izlaze na predsjedničke izbore, u ožujku parlamentarne izbore imaju Nizozemci, u rujnu Nijemci, a i Talijani će najvjerojatnije tijekom sljedeće godine na privremene izbore.

Već u prva  tri mjeseca sljedeće godine čelnici 27 zemalja EU-a naći će se na dva summita na kojima će pokušati zacrtati budući smjer nakon izlaska Velike Britanije.

Najprije će se 3. veljače okupiti na Malti, koja predsjedava Vijećem EU-a u prvom polugodištu sljedeće godine. Taj summit bit će svojevrsna priprama za summit koji će se u ožujku održati u Rimu i na kojem bi trebao biti dovršen proces razmišljanja o budućem izgledu EU-a nakon Brexita.

Summit u Rimu se održava u povodu 60. godišnjice Ugovora iz Rima, dokumenta kojim je stvorena Europska ekonomska zajednica 25. ožujka 1957. godine.

Europa je ove godine bila pogođena s nekoliko brutalnih islamističkih terorističkih napada. U ožujku je u Bruxellesu 32 ljudi ubijeno a više od 300 ranjeno u dva odvojena napada u razmaku od sat vremena.  U Nici je 14. srpnja, na francuski nacionalni praznik ubijeno 86 ljudi u suludom naletu kamionom, a sličan napad ponovljen je i ovih dana u Berlinu, kada je kamionom napadnut božićni sajam pri čemu je poginulo 12 ljudi, a nekoliko desetaka ranjeno.

U suočavanju s velikim priljevom migranata više je zemalja uvele pojačane kontrole na granicama,  uključujući i unutarnje šengenske granice, što je dovelo u pitanje jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama - slobodno kretanje bez unutarnjih graničnih kontrola.

Radi spašavanja šengenskog prostora i boljeg upravljanja migrantskih tokova , EU je u proteklih godinu dana poduzela niz mjera, uključujući prijedloge za jačanje kontrola na vanjskim granicama i uspostavu Europske granične i obalne straže, koja je već postala operativna.

Strože kontrole granica nužne su i zbog borbe protiv terorizma. Stoga je Komisija predložila da se na vanjskim granicama sustavno kontroliraju ulasci i izlasci svih putnika, uključujući i građane EU-a. Do sada su se sustavno kontrolirali samo građani trećih zemalja pri ulasku u EU-u, dok se izlazak iz EU-a nije uopće ni registrirao.

Sustavna kontrola se nametnula nakon što je postalo jasno da teroristička opasnost dolazi iznutra jer su teroristi najčešće državljani EU-a, rođeni u nekoj od zemalja članica, koji su se zbog šengenskih odredbi mogli slobodno ulaziti i izlaziti iz EU-a bez ikakvih kontrola. Očekuje se da se sustavne kontrole počnu provoditi tijekom sljedeće godine.

U tom pravcu ide i prijedlog za uspostavu Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) radi jačih sigurnosnih provjera putnika koji u EU mogu ulaziti bez viza. Riječ je o sličnom sustavu koji imaju Sjedinjene Države, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu. Ta se registracija mora napraviti samo jednom i onda vrijedi za veći broj putovanja te ubrzava preglede na graničnim prijelazima.

Svi koji ulaze u EU, a za to im ne trebaju vize, trebat će preko interneta tražiti prethodno odobrenje. Odrasle osobe morat će platiti pet eura. Postupak ispunjavanja zahtjeva i odobravanja putovanja trebao bi trajati samo desetak minuta, a odobrenje bi vrijedilo pet godina. To bi također trebalo biti uvedeno do kraja sljedeće godine.

U 2016. godini prvi put u povijesti dogodilo se da neke zemlje članice ne žele provoditi odluke koje su prethodno donesene na europskoj razini.

Slovačka se obratila Sudu EU-a u Luxembourgu i podnijela tužbu zbog odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota po zemljama članicama koje je donijelo Vijeće EU-a kvalificiranom većinom.

Zemlje Višegradske skupine protive se i Komisijinu prijedlogu reforme Dublinske uredbe kako bi se uveo automatski mehanizam raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.

Tim se prijedlogom želi olakšati teret s kojima se suočavaju južne članice EU-a Italija i Grčka, u koje izbjeglice prvo ulaze. O tom će se prijedlogu sljedeće godine raspravljati, a u kakvom će obliku biti prihvaćen nemoguće je predvidjeti.

Iako je u ovoj godini znatno smanjen priljev izbjeglica nakon dogovora EU-a i Turske, ostaje nesigurno koliko će se Turska držati dogovora, posebice s obzirom na sve napetije odnose između dviju strana.

Oporavak

Sljedeće godine očekuje se umjeren rast gospodarstva u svim članicama EU-a.

Premda i dalje postoje velike razlike u gospodarskim rezultatima u članicama, BDP u Europskoj uniji veći je nego prije krize. Za iduću se godinu očekuje rast u svim članicama, ali će on i dalje ostati neujednačen.

Iako tržište rada stagnira, za ovu godinu Komisija očekuje rast zaposlenosti u eurozoni i EU-u u cjelini za 1,4 posto, što je najbrži porast od 2008, a 2017. i 2018. očekuje se neznatno usporavanje rasta zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u eurozoni trebala s ovogodišnjih 10,1 posto, sljedeće godine pasti na 9,7 posto, a u EU-u u cjelini s 8,6 na 8,3 posto.

Hrvatska je 2015. godine izišla iz recesije nakon šest godina, a 2016. taj rast se učvrstio i ubrzao, čemu je, između ostaloga, znatno pridonijelo članstvo u Europskoj uniji.

Za ovu godinu Komisija procjenuje da će rast BDP-a u Hrvatskoj dosegnuti 2,6 posto, a sljedeće nešto usporeniji rast, 2,5 posto.

Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto.

Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se treba nastaviti smanjivati - 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto.

Hrvatska stoga sljedeće godine može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, u koji je ušla već u prvoj godini svoga članstva. Prema pravilima EU-a, proračunski deficit smije iznositi do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Pri tome se ne uzimaju samo nominalni pokazatelji nego i trendovi, pa ako Hrvatska nastavi smanjivati javni dug može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, iako će javni dug još godinama biti iznad 60 posto BDP-a.

Komisija je i ove godine uvrstila Hrvatsku među 13 zemalja članica za koje je potrebno provesti dubinske analize kako bi se utvrdilo postoje li makroekonomske neravnoteže.

U ožujku ove godine Komisija je utvrdila u Hrvatskoj postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a 2017. će nakon nove dubinske analize odlučiti o svrstavanju Hrvatske u jednu od četiri kategorije u Postupku prekomjernih neravnoteža.

U travnju sljedeće godine, Hrvatska, kao i druge članice EU-a izvan eurozone, mora dostaviti Komisiji  Program konvergencije i Nacionalni program reformi, nakon čega će Komisija predstaviti posebne preporuke za Hrvatsku.

Proširenje

Zbog duboke krize kroz koju EU već godinama prolazi, daljnje proširenje ostavljeno je posve po strani. Do kraja ovoga desetljeća sasvim sigurno neće biti novih članica, a s velikom sigurnošću se može reći da se prva sljedeća proširenja mogu očekivati najranije sredinom sljedećeg desetljeća, ako i tada.

Unatoč tome EU ne želi zatvarati vrata, znajući da je perspektiva članstva jedan od glavnih motiva za reforme u kandidatskim zemljama.

Hrvatska je u skupini zemalja najvećih zagovornika daljnjeg proširenja zbog stabilnosti i sigurnosti na svojim granicama. Posebice je zainteresirana za napredak Bosne i Hercegovine kako bi ta zemlja kroz približavanje EU-u postala funkcionalnija i osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana.

Pristupni pregovori koje EU vodi sa Srbijom za Hrvatsku predstavljaju izazov s obzirom na niz otvorenih pitanja s tom zemljom. Pokušaji da se ta otvorena pitanja riješe kroz pristupni proces na temelju načela i kriterija koji su vrijedili za sve nailaze na nerazumijevanje unutar EU-a, koja pokušava zadržati Srbiju izvan ruske orbite.

EU u pregovorima sa Srbijom inzistira na pitanjima koja se odnose na normalizaciju s Kosovom, a s druge strane znatno je popustljivija kada je u pitanju primjerice suradnja s Haškim sudom. Haško tužiteljstvo u posljednje vrijeme prilično kritično prema Srbiji, ali EU zbog toga ne pravi previše problema.



Facebook komentari

hr Mon Dec 26 2016 09:10:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5998720eb9e03ec6588b45be/80

Požar u Italiji ubio troje ljudi

Nakon što je u petak požar zahvatio povijesnu zgradu u južnom talijanskom gradu Cosenzi uz tri žrtve odnio je neprocjenjive originalne rukopise iz doba renesanse.

Žrtve će tek biti identificirane, no pretpostavlja se da je riječ o dva muškarca i ženi koji su se uselili u napušteni stan na trećem katu zgrade u centru grada, prenosi državna novinska agencija ANSA. 

Požar je izbio u petak poslijepodne na katu ispod onoga na kojemu su čuvani rukopisi Bernarda Telesija, talijanskog filozofa i znanstvenika iz 16. stoljeća. 

Telesio je rođen u Cosenzi i smatra se jednim od očeva moderne filozofije. Njegovi spisi smatrani su heretičkima i zabranila ih je Katolička Crkva. 

Uništeno je prvo izdanje njegovog najvažnijeg djela "De Rerum Natura Iuxta Propria Principia", kao i nekoliko ostalih rukopisa i pergamenata. 

Vatrogasci istražuju što je uzrok požara, a pretpostavlja se da bi mogao biti spremnik benzina kojeg su koristili skvoteri koji su bili poznati po mentalnim problemima i sukobima s policijom, prenosi  ANSA. 

"Cosenza danas tuguje za tri žrtve i 500 godina povijesti koje je izgubila", rekao je Roberto Bilotti, vlasnik zgrade i izgorjelih tekstova.

Facebook komentari

hr Sat Aug 19 2017 19:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f4a207b47398ea328b456f/80

Napadi u Španjolskoj: Žrtve iz dvadesetak zemalja, policija privela treću osobu

U terorističkim napadima u četvrtak u Španjolskoj ubijeno je najmanje 13 osoba a ozlijeđeno više od stotinu, među kojima državljani dvadesetak zemalja, dok policija i dalje traga za vozačem kombija te je u petak privela treću osobu osumnjičenu za povezanost s napadom.

U napadu jurećeg kombija u centru Barcelone prema posljednjim podacima ubijeno je 13 osoba a više od stotinu ih je ozlijeđeno dok je u sto kilometara udaljenom turističkom gradiću Cambrilsu u napadu ozlijeđeno sedam osoba. Među žrtvama zasad nisu identificirani državljani Hrvatske i BiH.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) priopćilo je da prema zasad dostupnim informacijama nema službenih podataka da je netko od hrvatskih državljana stradao u terorističkim napadima u Barceloni i Cambrilsu, te da je hrvatsko veleposlanstvo u Madridu u stalnom kontaktu sa španjolskim nadležnim tijelima.

U veleposlanstvu BiH u Madridu za Hinu je potvrđeno da među žrtvama nema ni državljana BiH. "Zasad nema državljana BiH ali još uvijek se obavljaju identificiranja pa informacija nije konačna", rečeno je Hini u veleposlanstvu BiH.

Zasad je među poginulima identificirana žrtva iz Belgije. Belgijski ministar vanjskih poslova Didier Reynards potvrdio je to preko Twittera. "Nažalost, sa žalošću moramo reći kako je belgijska žrtva u Barceloni. Moja sućut obitelji i bližnjima", napisao je. Ubijena su i tri državljana Njemačke, izvijestili su njemački mediji, a među ozlijeđenima je i dvadesetak Francuza. Španjolski dužnosnici još uvijek nisu potvrdili identitete ubijenih.

U 12 sati će se u Barceloni odati počast stradalima minutom šutnje. Riječ je o najsmrtonosnijem napadu u Barceloni od 1987. godine kada je u bombaškom napadu pripisanom baskijskoj separatističkoj grupi ETA-i poginula 21 osoba.

Policija još uvijek traga za vozačem kombija koji je u ulici La Rambli, gradskoj žili kucavici, pokosio prolaznike. Zasad su uhićene ukupno tri osobe, dvije u gradiću Ripollu a jedna u mjestu Alcanaru. Jedan od njih je Driss Oukabir, mladić čija je fotografija u četvrtak popodne osvanula u medijima, i koji se spominjao kao počinitelj. Njegovi su dokumenti pronađeni u kombiju nakon što je vozač istrčao i pobjegao. No Driss Oukabir je dobrovoljno došao u policijsku postaju u Ripollu i rekao kako su mu ukradeni dokumenti.

Policija traga za njegovim mlađim bratom 17-godišnjim Moussom koji je možda bio vozač kombija. On je, sumnja policija, s bratovom putovnicom mogao unajmiti dva kombija. Jednim je počinjen napad a drugi je pronađen 70 kilometara od Barcelone.

Istražitelji također sumnjaju da je džihadistička ćelija sastavljena od osam osoba namjeravala napasti plinom butanom u više mjesta u Kataloniji, pokrajini na sjeveroistoku Španjolske. U mjestu Alcanaru je u noći sa srijede na četvrtak došlo do eksplozije u kojoj je poginula jedna osoba. Jedan od uhićenih je ozlijeđen tom prilikom. Policija nastoji saznati da li su plinske boce služile za pripremu eksplozivnog materijala.

Prvi napad kombijem u Barceloni u četvrtak popodne policija povezuje s noćnim napadom u primorskom mjestu Cambrilsu. Ondje su policajci propucali i ubili pet muškaraca koji su kombijem ozlijedili šest prolaznika i jednog policajca. Nekoliko ubijenih muškaraca imalo je improvizirane eksplozivne pojaseve za koje je policija ustanovila da su bili lažni.

Facebook komentari

hr Fri Aug 18 2017 16:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/563d1f55b118e13b038b4bcc/80

Uhićen osumnjičeni za napad u Barceloni, drugi navodno ubijen

Katalonska policija objavila je u četvrtak da je uhitila jednog osumnjičenog za smrtonosni teroristički napad u središtu Barcelone, a mediji javljaju da je drugi ubijen u predgrađu.

Zasad je nepoznato koliko je napadača sudjelovalo u incidentu u kojem je, prema dužnosniku katalonske vlade, poginulo 13 i ranjeno 50 osoba.

Policija je ranije potvrdila jednu smrtno stradalu osobu i 32 ranjenih, ali je Joaquim Forn iz ministarstva unutarnjih poslova potvrdio ranije medijske izvještaje o 13 mrtvih.

Novine La Vanguardia prenijele su da su jednog od potencijalnih napadača policajci ubili u predgrađu Barcelone.

Policija je na Twitteru opovrgnula navode da su se dvojica naoružanih muškaraca zabarikadirala u kafiću.

Još uvijek nitko nije preuzeo odgovornost za napad kombijem na pješake u središtu glavnog grada pokrajine Katalonije.

Islamska zajednica u Španjolskoj osudila je napad koji se u 17.20 sati dogodio u prepunoj turističkoj aveniji La Rambla.

Policija ga tretira kao organizirani teroristički čin koji podsjeća na napade diljem Europe od srpnja prošle godine.

Španjolski mediji prenose da je uhićen mladić Driss Oukabir, porijeklom sa sjevera Afrike koji je unajmio kombi u mjestu Santa Perpetua de la Mogoda.

Prema policijskim izvorima, napadači su unajmili dva bijela kombija od kojih je jedan poslužio za napad a drugi za bijeg.

Ulice u središtu grada su zatvorene i prepune policije koja traga za počiniteljima, a gradom jure vozila hitne pomoći.

Službe za izvanredna stanja pozvale su ljude da ne idu na Placu Catalunyu, jedan od glavnih gradskih trgova na aveniji Las Ramblas.

Zatražile su i da se zatvore sve stanice podzemne željeznice oko tog dijela glavnog grada Katalonije prepunog trgovina, kafića i restorana.

Svjedoci napada govore kako se bijeli kombi pojavio niotkuda i rušio prolaznike, dok su drugi tražili bilo kakav zaklon.

"Jurio je rušeći sve što je mogao ispred sebe", rekao je taksist Oscar Cano. "Ljudi su padali kao pokošeni".

Ulica La Rambla jedna je od turistički najposjećenijih mjesta prepuna trgovina, restorana i kafića. "Nalazio sam se u trgovini kada su ju prodavači zaključali i rekli nam da ostanemo ondje", rekao je jedan mladić.

Kombi je prošao između 300 do 500 metara, zaustavio se, a napadač je izašao i pobjegao u obližnju ulicu, navode svjedoci.

"Nisam siguran je li je imao oružje, no nešto je držao u ruci", rekao je prolaznik Angel. "Bio je star između 18 i 23 godine, mršav i smeđe kose", dodao je.

Ljudi su bili razbacani po tlu, neki ozlijeđeni a neki kako bi se zaštitili. "Vidjela sam krv", izjavila je Erminia Mata koje se sklonila u jednu trgovinu. "Spustili smo rolete i ostali zaključani jer policija nije dopuštala nikome da izađe van", dodala je.

Facebook komentari

hr Thu Aug 17 2017 21:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5540974e568aa8ec138b4591/80
Foto: PU splitsko-dalmatinska

Znanstvenici u duhanu proizveli cjepivo protiv dječje paralize

Britanski znanstvenici proizveli su u listovima duhana cjepivo protiv dječje paralize, što bi mogao biti prijelomni događaj u proizvodnji cjepiva protiv te i drugih zaraznih bolesti, prenosi u srijedu BBC.

Stručnjaci iz centra John Innes u Norfolku kažu da je postupak jeftin, jednostavan i brz.

Osim što bi mogao pomoći u iskorjenjivanju poliomijelitisa, stručnjaci vjeruju da bi njihov inovativan pristup pomogao svijetu da bolje reagira na iznenadne prijetnje, poput virusa zike i ebole.

Cjepivo je "autentična kopija" poliovirusa i izvana mu je gotovo identičan, no iznutra je prazan.

Ima sve osobine potrebne za aktiviranje imunološkog sustava, ali ne uzrokuje zarazu.

Znanstvenici su iskoristili jednu vrstu duhana i njegove listove pretvorili u "tvornice" cjepiva.

Tako dobiveno cjepivo spriječilo je zarazu u životinja, a 3D analiza njegove strukture pokazala je da je gotovo identično poliovirusu.

"Radi se o vrlo obećavajućoj tehnologiji. Nadam se da nećemo morati dugo čekati na cjepiva dobivena iz biljaka", rekao je prof. George Lomonossoff.

Istraživanje je financirala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u sklopu napora da se nađe zamijena za cjepivo protiv dječje paralize.

Polio, koji može izazvati trajnu paralizu, prošlost je za veći dio svijeta, ali nije posve iskorjenjen.

A korištenje oslabljenog poliovirusa u postojećim cjepivima može dovesti do toga da virus ponovno stekne neka od svojih opasnih svojstava, poznatao kao poliovirus iz cjepiva.

"Postojeća cjepiva dobivaju se iz velikih količina živog virusa, pa postoji rizik da se nenamjerno iznese i izazove zaraze", rekao je dr. Andrew Macadam iz britanskog Nacionalnog instituta za biološke standarde i kontrolu.

"Ova studija korak je naprijed u mogućoj zamjeni postojećih cjepiva jeftinom i održivom proizvodnjom", dodao je.

Nova tehnologija nije ograničena samo na dječju paralizu i mogla bi se koristiti za proizvodnju cjepiva protiv većine virusa, kao i antitijela koja se koriste u liječenju tumora, ističu znanstvenici.

Facebook komentari

hr Wed Aug 16 2017 17:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .