Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Brexit obilježio 2016. u EU

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis"

Odluka britanskih birača o izlasku iz Europske unije, terorizam i izostanak suglasnosti u suočavanju s migrantskim krizom obilježili su ovu godinu u Europskoj uniji, a iduća joj nosi mnogo neizvjesnosti.

Na ekonomskom planu 2016. nije bila tako loša za Europsku uniju jer su se pojavile prve naznake gospodarskog oporavka, ali na političkom planu mnogi je ocjenuju kao "annus horribilis".

Hrvatska kao najmlađa članica počinje osjećati prve rezultate članstva u EU-u, sve bolje povlači sredstva iz europskih fondova, a ubrzanje gospodarskog rasta treba, između ostaloga, zahvaliti članstvu u Uniji.

Brexit

Odluka britanskih birača na referendumu održanom 23. lipnja prva je odluka o napuštanju EU-a u njezinoj povijesti.  Sada je ključno pitanja je li Brexit početak pucanja Europe po šavovima, početak njezine dezintegracije ili prilika za novi početak.

Pregovori o Brexitu još nisu ni započeli, budući da je takav ishod referenduma očigledno zatekao i najglasnije britanske zagovornike napuštanja EU-a.

Pokazalo se da britanska politika nema nikakvog plana za ono što može uslijediti u slučaju referendumskog "ne", osim ako se pod planom ne smatra pristup "uzmi i ovce i novce", prema kojem bi, po nekim sugestijama, Britanija trebala voditi pregovore o izlasku.

Taj navodni plan, ili bolje rečeno želja, podrazumijeva zadržavanje svih ili većine privilegija koje sa sobom nosi članstvo u EU-u i odbacivanje većine obveza koje idu uz članstvo.

Velika Britanija svakako želi zadržati pristup jedinstvenom tržištu, ali bez svih njegovih sastavnica. Htjela bi zadržati slobodu kretanja roba, kapitala i usluga, ali bez slobode kretanja ljudi. Upravo je dolazak velikog broja imigranata iz EU-a, koji su došli raditi u Veliku Britaniju bio jedan od glavnih elemenata u kampanji pristaša Brexita.

EU, pak, inzistira na tome da jedinstvenog tržišta nema bez četiriju temeljnih sloboda na kojem ono počiva. Bruxellesu nije u interesu da Brexit prođe manje-više bezbolno jer bi to možda moglo ohrabriti i druge zemlje na izlazak, ali je s druge strane svjestan potrebe dobrih odnosa s drugim po snazi gospodarstvu u EU28.

Očekuje se da će EU tražiti da Britanije plaća za svoj pristup jedinstvenom tržištu, barem u visini britanskog neto doprinosa europskom proračunu. Slično rješenje ima Švicarska, koja plaća svoje sudjelovanje u jedinstvenom tržištu, zbog čega se u toj zemlji nerijetko čuju kritike da imaju sve obveze kao da su članica, a nikakva prava koja slijede iz članstva.

Formalni pregovori o Brexitu ne mogu započeti prije nego što Britanija službeno ne zatraži izlazak iz EU-a, pozivajući se na članak 50 Ugovora o EU-u. Britanska premijerka Theresa May najavila je da će to napraviti do 31. ožujka 2017.

Glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier rekao je da bi u tom slučaju pregovori mogli započeti nekoliko tjedana nakon službene obavjesti, dakle negdje u travnju ili svibnju te da trebaju biti dovršeni do listopada 2018. godine kako bi ostalo dovoljno vremena da Europski parlament može potvrditi sporazum prije europskih izbora koji se održavaju 2019.

No, mnogi sumnjaju da će u nekih godinu i pol biti moguće ispregovarati tako kompliciran sporazum i ističu da bi pregovori mogli trajati godinama. EU želi najprije dogovoriti uvjete izlaska iz EU-a, a onda definirati buduće odnose. Po svemu sudeći morat će se ispregovarati prijelazni aranžmani za razdoblje dok ne bude sporazuma o budućim odnosima.

Budućnost

Osim što je Brexit rezultat britanske specifičnosti s obzirom na to da je ta zemlja od početka bila jednom nogom u EU-u, a drugom izvan nje i s obzirom na njezinu euroskeptičnu javnost, on je simptom duboke krize u europskim integracijama. Stoga je pred EU-om veliki izazov rješavanja sve većeg jaza između njezinih građana i političkih i drugih elita, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.

Taj izazov je utoliko veći što se sljedeće godine održavaju izbori u nekoliko zemalja članica, i to u onih najvećih i najvažnijih, i što nije isključeno da na tim izborima u nekim članicama populisti pometu proeuropske stranke.

Francuzi krajem travnja i početkom svibnja izlaze na predsjedničke izbore, u ožujku parlamentarne izbore imaju Nizozemci, u rujnu Nijemci, a i Talijani će najvjerojatnije tijekom sljedeće godine na privremene izbore.

Već u prva  tri mjeseca sljedeće godine čelnici 27 zemalja EU-a naći će se na dva summita na kojima će pokušati zacrtati budući smjer nakon izlaska Velike Britanije.

Najprije će se 3. veljače okupiti na Malti, koja predsjedava Vijećem EU-a u prvom polugodištu sljedeće godine. Taj summit bit će svojevrsna priprama za summit koji će se u ožujku održati u Rimu i na kojem bi trebao biti dovršen proces razmišljanja o budućem izgledu EU-a nakon Brexita.

Summit u Rimu se održava u povodu 60. godišnjice Ugovora iz Rima, dokumenta kojim je stvorena Europska ekonomska zajednica 25. ožujka 1957. godine.

Europa je ove godine bila pogođena s nekoliko brutalnih islamističkih terorističkih napada. U ožujku je u Bruxellesu 32 ljudi ubijeno a više od 300 ranjeno u dva odvojena napada u razmaku od sat vremena.  U Nici je 14. srpnja, na francuski nacionalni praznik ubijeno 86 ljudi u suludom naletu kamionom, a sličan napad ponovljen je i ovih dana u Berlinu, kada je kamionom napadnut božićni sajam pri čemu je poginulo 12 ljudi, a nekoliko desetaka ranjeno.

U suočavanju s velikim priljevom migranata više je zemalja uvele pojačane kontrole na granicama,  uključujući i unutarnje šengenske granice, što je dovelo u pitanje jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama - slobodno kretanje bez unutarnjih graničnih kontrola.

Radi spašavanja šengenskog prostora i boljeg upravljanja migrantskih tokova , EU je u proteklih godinu dana poduzela niz mjera, uključujući prijedloge za jačanje kontrola na vanjskim granicama i uspostavu Europske granične i obalne straže, koja je već postala operativna.

Strože kontrole granica nužne su i zbog borbe protiv terorizma. Stoga je Komisija predložila da se na vanjskim granicama sustavno kontroliraju ulasci i izlasci svih putnika, uključujući i građane EU-a. Do sada su se sustavno kontrolirali samo građani trećih zemalja pri ulasku u EU-u, dok se izlazak iz EU-a nije uopće ni registrirao.

Sustavna kontrola se nametnula nakon što je postalo jasno da teroristička opasnost dolazi iznutra jer su teroristi najčešće državljani EU-a, rođeni u nekoj od zemalja članica, koji su se zbog šengenskih odredbi mogli slobodno ulaziti i izlaziti iz EU-a bez ikakvih kontrola. Očekuje se da se sustavne kontrole počnu provoditi tijekom sljedeće godine.

U tom pravcu ide i prijedlog za uspostavu Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) radi jačih sigurnosnih provjera putnika koji u EU mogu ulaziti bez viza. Riječ je o sličnom sustavu koji imaju Sjedinjene Države, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu. Ta se registracija mora napraviti samo jednom i onda vrijedi za veći broj putovanja te ubrzava preglede na graničnim prijelazima.

Svi koji ulaze u EU, a za to im ne trebaju vize, trebat će preko interneta tražiti prethodno odobrenje. Odrasle osobe morat će platiti pet eura. Postupak ispunjavanja zahtjeva i odobravanja putovanja trebao bi trajati samo desetak minuta, a odobrenje bi vrijedilo pet godina. To bi također trebalo biti uvedeno do kraja sljedeće godine.

U 2016. godini prvi put u povijesti dogodilo se da neke zemlje članice ne žele provoditi odluke koje su prethodno donesene na europskoj razini.

Slovačka se obratila Sudu EU-a u Luxembourgu i podnijela tužbu zbog odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota po zemljama članicama koje je donijelo Vijeće EU-a kvalificiranom većinom.

Zemlje Višegradske skupine protive se i Komisijinu prijedlogu reforme Dublinske uredbe kako bi se uveo automatski mehanizam raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.

Tim se prijedlogom želi olakšati teret s kojima se suočavaju južne članice EU-a Italija i Grčka, u koje izbjeglice prvo ulaze. O tom će se prijedlogu sljedeće godine raspravljati, a u kakvom će obliku biti prihvaćen nemoguće je predvidjeti.

Iako je u ovoj godini znatno smanjen priljev izbjeglica nakon dogovora EU-a i Turske, ostaje nesigurno koliko će se Turska držati dogovora, posebice s obzirom na sve napetije odnose između dviju strana.

Oporavak

Sljedeće godine očekuje se umjeren rast gospodarstva u svim članicama EU-a.

Premda i dalje postoje velike razlike u gospodarskim rezultatima u članicama, BDP u Europskoj uniji veći je nego prije krize. Za iduću se godinu očekuje rast u svim članicama, ali će on i dalje ostati neujednačen.

Iako tržište rada stagnira, za ovu godinu Komisija očekuje rast zaposlenosti u eurozoni i EU-u u cjelini za 1,4 posto, što je najbrži porast od 2008, a 2017. i 2018. očekuje se neznatno usporavanje rasta zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u eurozoni trebala s ovogodišnjih 10,1 posto, sljedeće godine pasti na 9,7 posto, a u EU-u u cjelini s 8,6 na 8,3 posto.

Hrvatska je 2015. godine izišla iz recesije nakon šest godina, a 2016. taj rast se učvrstio i ubrzao, čemu je, između ostaloga, znatno pridonijelo članstvo u Europskoj uniji.

Za ovu godinu Komisija procjenuje da će rast BDP-a u Hrvatskoj dosegnuti 2,6 posto, a sljedeće nešto usporeniji rast, 2,5 posto.

Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto.

Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se treba nastaviti smanjivati - 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto.

Hrvatska stoga sljedeće godine može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, u koji je ušla već u prvoj godini svoga članstva. Prema pravilima EU-a, proračunski deficit smije iznositi do 3 posto BDP-a, a javni dug do 60 posto BDP-a. Pri tome se ne uzimaju samo nominalni pokazatelji nego i trendovi, pa ako Hrvatska nastavi smanjivati javni dug može očekivati izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, iako će javni dug još godinama biti iznad 60 posto BDP-a.

Komisija je i ove godine uvrstila Hrvatsku među 13 zemalja članica za koje je potrebno provesti dubinske analize kako bi se utvrdilo postoje li makroekonomske neravnoteže.

U ožujku ove godine Komisija je utvrdila u Hrvatskoj postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a 2017. će nakon nove dubinske analize odlučiti o svrstavanju Hrvatske u jednu od četiri kategorije u Postupku prekomjernih neravnoteža.

U travnju sljedeće godine, Hrvatska, kao i druge članice EU-a izvan eurozone, mora dostaviti Komisiji  Program konvergencije i Nacionalni program reformi, nakon čega će Komisija predstaviti posebne preporuke za Hrvatsku.

Proširenje

Zbog duboke krize kroz koju EU već godinama prolazi, daljnje proširenje ostavljeno je posve po strani. Do kraja ovoga desetljeća sasvim sigurno neće biti novih članica, a s velikom sigurnošću se može reći da se prva sljedeća proširenja mogu očekivati najranije sredinom sljedećeg desetljeća, ako i tada.

Unatoč tome EU ne želi zatvarati vrata, znajući da je perspektiva članstva jedan od glavnih motiva za reforme u kandidatskim zemljama.

Hrvatska je u skupini zemalja najvećih zagovornika daljnjeg proširenja zbog stabilnosti i sigurnosti na svojim granicama. Posebice je zainteresirana za napredak Bosne i Hercegovine kako bi ta zemlja kroz približavanje EU-u postala funkcionalnija i osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana.

Pristupni pregovori koje EU vodi sa Srbijom za Hrvatsku predstavljaju izazov s obzirom na niz otvorenih pitanja s tom zemljom. Pokušaji da se ta otvorena pitanja riješe kroz pristupni proces na temelju načela i kriterija koji su vrijedili za sve nailaze na nerazumijevanje unutar EU-a, koja pokušava zadržati Srbiju izvan ruske orbite.

EU u pregovorima sa Srbijom inzistira na pitanjima koja se odnose na normalizaciju s Kosovom, a s druge strane znatno je popustljivija kada je u pitanju primjerice suradnja s Haškim sudom. Haško tužiteljstvo u posljednje vrijeme prilično kritično prema Srbiji, ali EU zbog toga ne pravi previše problema.



Facebook komentari

hr Mon Dec 26 2016 09:10:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59044849b4739880618b4594/80

Simpsoni o Trumpu povodom njegovih 100 dana

Animirana serija "Simpsoni" dohvatila se Donalda Trumpa u video-snimci o 100 prvih dana njegova predsjedničkog mandata u kojoj se hvali da je povećao broj svojih pristaša na Twitteru te smanjio hendikep u golfu.

Osamdeset četiri sekunde objavljene na Twitteru animirane satirične serije tv postaje Fox daju naslutiti kakva će biti epizoda na programu u nedjelju koja ističe da je 6,8 posto mandata Donalda Trumpa u Bijeloj kući već proteklo.

Već pogledana približno pet milijuna puta na YouTubeu u petak, video-snimka počinje u Bijeloj kući za olujne noći gdje se može vidjeti glasnogovornika Seana Spicera obješena u novinarskoj sobi s natpisom "dajem ostavku" oko vrata.

"Neću ga zamijeniti!", više predsjednikova savjetnica Kellyanne Conway u bijegu nakon otkrića leša.

Za to vrijeme Trump sjedi u krevetu u ružičastoj pidžami sa smartphoneom u ruci te "Vodičem po Floridi za samo 10 milijuna dolara na dan" pored sebe.

"Sto dana na položaju, a toliko sam toga ostvario. Smanjio sam hendikep u golfu, na Twitteru imam 700 sljedbenika više", nabraja on.

Simpsoni koji su osvojili 32 nagrade Emmy i predvidjeli da će Trumpa izabrati za predsjednika još 2000. došli su do kraja 28. sezone. Legendarna serija trebala bi se zadržati na malim ekranima najmanje do 30. sezone.


Facebook komentari

hr Sat Apr 29 2017 13:40:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/582a07f21eea8f11bd8b456d/80
Foto: Screenshot / YouTube

Slovenija traži potporu Vatikana za arbitražu o granici

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u četvrtak se tijekom radnog posjeta Vatikanu sastao s tajnikom Svete stolice za odnose s državama, nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, s kojim je između ostalog razgovarao i o arbitraži o granici s Hrvatskom, objavilo je u četvrtak kasno navečer slovensko ministarstvo vanjskih poslova
Erjavec je svog sugovornika informirao o stanju arbitražnog postupka i izrazio očekivanje da će Sveta stolica "i ubuduće podržavati takav način rješavanja bilateralnih pitanja o kojima se države ne mogu sporazumjeti same", objavila je Slovenska tiskovna agencija STA.
Erjavec je kazao da se razgovaralo i o problematici izbjeglica, te stanju na zapadnom Balkanu.

Facebook komentari

hr Fri Apr 28 2017 09:54:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5900f5c7b4739857558b4622/80

Dječaka prebili u školi, umro nakon amputacije obje noge

11-godišnji dječak pretrpio je teške ozljede nakon što ga je pretuklo osoblje islamske škole. Pao je u komu i proveo u njoj nekoliko dana prije smrti...

Šokantan slučaj školskog nasilja dolazi iz Malezije. Osoblje škole pretuklo je 11-godišnjeg učenika, čije su ozljede bile preteške te je preminuo u bolnici nakon jednomjesečne borbe.

Dječak punog imena Mohamed Thaqif Amin Mohd Gaddafi pao je u induciranu komu nakon što su mu amputirane obje noge. Njega i još 14 učenika pretuklo je osoblje islamske škole, a razlog je bila njihova prevelika buka. Daily Mail prenosi da su djeca bila pretučena crijevima za vodu.

Policija je privela muškarca za kojeg se sumnja da je pretukao nesretnog dječaka, kojem se ubrzo stvorio krvni ugrušak zbog kojeg su mu liječnici morali amputirati obje noge. Nažalost, njegovo stanje se nije popravilo i nije ni dočekao moguću operaciju.

Facebook komentari

hr Thu Apr 27 2017 07:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ffbd25b47398ac518b461f/80

Facebook preplavili stravični prijenosi najgorih zločina i gledaju ih stotine tisuća ljudi

Sa sve većom uključenošću društvenih mreža u život današnjeg čovjeka bilo je samo pitanje vremena kad će se na njima početi pojavljivati i zločini. Ono što najviše zastrašuje jest činjenica da, kako sada stvari stoje - Facebook to ne želi ili ne može promijeniti. Nečinjenje je tako postalo odgovorom na nasilje.

Tajlanđanin Wuttisan Wongtalay (20) uživo je na Facebooku prenosio ubojstvo svoje kćeri, koje se odvijalo na krovu napuštenog hotela, te se nakon toga ubio, priopćila je u utorak tajlandska policija. Alarmirali su ih ljudi koji su stravični prijenos vidjeli na toj društvenoj mreži, no policajci su došli prekasno da bi spasili Wongtalaya ili njegovu kći, piše zimo.hr.

Prijenos je snimljen u dva videa, od kojih je jedan pregledan 112.000 puta do utorka poslijedpodne, a drugi je imao čak 258.000 prikaza. Drugi su ih korisnici prenijeli i na YouTube, no s te su mreže uklonjeni u roku od 15 minuta, izvijestili su iz YouTubea.

Jullaus Suvannin, tajlandski policajac zadužen za slučaj, rekao je: "(Wongtalay) se paranoično bojao kako ga supruga ne voli te da će ga napustiti".

Glasnogovornik Facebooka kazao je kako za ovakve strašne snimke "apsolutno nema mjesta na Facebooku i one su sada uklonjene". Ali, videozapisi su uklonjeni s Facebooka tek nakon što je tajlandsko ministarstvo digitalne ekonomije kontaktiralo tu društvenu mrežu u utorak poslijepodne, nakon policijskog zahtjeva.

"Nećemo moći podnijeti tužbu protiv Facebooka, jer je ta tvrtka pružatelj usluga. Kad smo poslali naš zahtjev, Facebook je postupao po svojim protokolima", rekao je Somsak Khaosuwan, zamjenik stalnog tajnika ministarstva.

Ovo nije prvi put da se Facebooku prikazuju britalne snimke ili uživo prenose zločini. U ožujku je 15-godišnju djevojčicu iz Chicaga seksualno napalo pet ili šest muškaraca, koji su to emitirali uživo, dok je najmanje 40 ljudi pratilo prijenos.

U travnju je snimka ubojstva 74-godišnjeg bivšeg radnika ljevaonice Roberta Godwina, koju je na Facebooku objavio Steve Stephens, potaknula pravi lov na ubojicu. Ubojstvo nije bilo emitirano uživo, ali je snimka bila dostupna tri sata prije nego što je uklonjena.

Trojica mladih muškaraca koji su sudjelovali u silovanju u Švedskoj i to izravno prenosili na Facebooku, osuđeni su u utorak na strogi zatvor, doznaje se od suda u gradu Uppsali.

Sličnih slučajeva bilo je i u neposrednom susjedstvu Hrvatske - u veljači ove godine Sloveniju je zgrozio zločin u selu blizu Krškog, kada su dvojica napadača zvjerski mučila 26-godišnjeg Andreja Cekutu te sve prenosila na Facebooku. Snimak, koji traje čak 23 minute, pogledalo je 232.000 korisnika prije nego što je uklonjen. Cekutu nisu ubila samo dvojica poznanika, ubilo ga je cijelo društvo. Svi koji su vidjeli snimku, a nisu reagirali, jer da jesu prije, možda bi mu bilo spasa.

Generalni direktor Facebooka Mark Zuckerberg prošlog je tjedna obećao da će njegova tvrtka poduzeti sve što treba ne bi li se ovakve tragedije spriječile. Ubojstvo djevojčice u Tajlandu bilo je prvo u toj zemlji za koje se zna da je prenošeno na Facebooku, izjavio je zamjenik glasnogovornika policije Kissana Phathanacharoen. "Moguće je da su na ubojicu utjecali slični primjeri iz svijeta", kazao je.

Facebook se suočava s teškim zadatkom - kako spriječiti emitiranje ili prijenos neprikladnog videomaterijala. Facebook Live omogućava svima s pametnim telefonom da emitiraju videozapis izravno na društvenu mrežu. Većina društvenih mreža koja omogućava slične usluge oslanja se samo na automatizirane metode i izvješćivanje korisnika o nepoželjnom sadržaju, nakon čega se taj sadržaj pregledava i tek potom uklanja.

Facebook mjesečno ima 1,86 milijardi korisnika, od čega 1,74 milijarde aktivno koriste mobilni uređaj za pristup toj društvenoj mreži. Kako kontrolirati emitiranje uživo izazov je za sve tvrtke koje nude takve usluge i zasad, kako se čini, tome nitko nije doista dorastao.

Izbor je vrlo mali: ili će pokušati brzo reagirati putem automatiziranih filtera i prijava korisnika ili će jednostavno prekinuti live streamove. A to je nešto što Facebook vjerojatno ipak neće učiniti, piše Guardian, prenosi zimo.hr.

Facebook komentari

hr Tue Apr 25 2017 23:19:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .