Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cc1d31c29111cb95a8b460e/80

Županijski vijećnici na tematskoj sjednici Skupštine raspravljali o zdravstvu na području SDŽ: Petric odlazi s funkcije ravnatelja Doma zdravlja

Na današnjoj sjednici županijske Skupštine došlo je do nove zamjene vijećnika. Mostov vijećnik Ivan Krželj, inače načelnik općine Zadvarje, je stavio mandat u mirovanje. Mijenja ga Jere Kovačić iz Mosta nezavisnih lista.

Tematska sjednica 'Stanje zdravstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji' je počela prigovorom Mostovih vijećnika i vijećnika stranke Pametno na nedostavljanje materijala na vrijeme.

Početku sjednice je nazočilo 35 vijećnika, predsjedava dopredsjednik Skupštine SDŽ, Živko Nenadić, predsjednik županijske Skupštine Petroslav Sapunar se ispričao zbog nedolaska.

- Ne mogu se oteti dojmu da je sjednica u stručnom smislu krnja sjednica, ali ugodno sam iznenađen da izuzev kraja, nije išlo u politiku. Predlagatelj ima dobre prijedloge zaključaka, koje bi možda implementirali amandmanima - iznio je župan. 

Složio se župan da je velika  razlika u radu liječnika Doma zdravlja i koncesionara. 

-To treba izravnati, da liječnici Doma zdravlja dođu na razinu koncesionara - drži župan. Dugogodišnji ravnatelj Doma zdravlja dr. Dragomir Petric uskoro odlazi s te funkcije. Naime, Dr. Petric se nije javio na natječaj za ravnatelja ove institucije, a ponude su zaključene u četvrtak, otkrio je župan Boban te se zahvalio dr. Petricu 'na svim aktivnostima u ni malo lakim uvjetima, u tako velikom sustavu'. 

Moram naglasiti da su jako prihvatljivi prijedlozi zaključaka dodao je župan, te iznio svoj prijedlog: - Možda bi prijedloge trebalo dopuniti tako da se implementira dogovoreno s gradonačelnicima i načelnicima da se u sustav specijalizacije uključi njih svih 55. Ove godine smo raspisali 15 specijalizacija. Na kraju se danas ovdje uplela politika. Pola izlagača su izbornom procesu. Da ironija bude još veća, jedan od izlagača je kandidat za ravnatelja Doma zdravlja. Kao župan, čovjek koji brine za teritorijalno najveću županiju u Hrvatskoj, moram reći dvije stvari. Jedna je od teza koja se danas mogla čuti je da bi svi liječnici trebali otići u privatne ordinacije. Nitko sretniji od mene. No pitam se, tko će onda liječiti u Sućurju, Visu, Komiži, Zagori… Sve vas skupa pozdravlja doktorica iz Makedonija koja radi u Sućurju. Rekla mi je da 11 njenih kolegica radi na nostrifikacija diploma da bi mogle doći raditi u Hrvatsku. Velika je razlika u ugovorima liječnika Doma zdravlja i onih u ugovornim ordinacijama. Tužno je čuti da ljudi nakon 20 godina imaju plaću od 8 i pol tisuća kuna. To treba izravnati, da se dignu plaće ljudima iz Doma zdravlja. O tome zaista treba raspraviti – zaključio je uvodnu riječ župan Boban. 

Uvodna izlaganja su iznijeli: dr. Katarina Radman iz HZZO, dr. Krešimir Dolić, zamjenik ravnatelja splitskog KBC-a u ime Liječničke Komore, dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, dr. Maja Bilić iz Doma zdravlja, dr. Ines Strenja Linić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, te dr. Marija Divić kojoj su mnogi zamjerili pokušaj politiziranja ove stručne rasprave, budući da je i sama kandidat na jednoj listi za EU Parlament, ali i kandidatkinja za novu ravnateljicu Doma zdravlja.

Iz uvodnih izlaganja izdvajamo osvrte dr. Krešimira Dolića i dr. Ines Strenja Linić, Mostove zastupnice, predsjednice saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Strenja Linić je iznijela, između ostaloga, podatak da će 31 liječnik u sljedećih pet godina otići u mirovinu, što može ostaviti 60.000 ljudi bez skrbi.

- Na Zavodu je samo 11 liječnika, koji vjerojatno i ne žele raditi, 1700 doktora je predalo papire da odu vani, a 650 ih je otišlo - kazala je Strenja Linić. 

Ona također cijeni da Medicinski fakultet treba povećati upisne kvote, razmisliti o dodatnom razredu medicinskih sestara, a ne može vjerovati ni da Splitsko-dalmatinska županija nema turističkih ambulanti. 

- Ova županija zarađuje od turizma, a to znači da ćete turistu u letku reći da 24 sata može dobiti zdravstvenu zaštitu. Onda se mora reći TZ-ovim i JLS da uključe, a to nisu posebno velika sredstava. Tu se treba aktivnije postaviti prema tome. Kod nas postoje 20 turističkih ambulanti koje zarađuju, a to se ulaže da budu bolje opremljene. Problem nije od jučer, ali se kao županija morate bolje uključiti – kazala je Strenja.

Dr. Krešimir Dolić koji se vijećnicima obratio u ime Liječničke komore je kazao: -Raduje me činjenica što ovoj temi pristupate nadstranački jer je zdravlje uistinu  najvažnije pitanje svakog našeg sugrađanina i svakoga od nas – kazao je dr. Dolić te dodao kako kada govorimo o Splitsko-dalmatinskoj županiji treba uzeti obzir specifični položaj županije s brojnim otocima, priobaljem i Zagorom, velikim brojem stanovnika i velikom površinom. Zahvalio je županu Bobanu na skrbi i pomoći Županije splitskom KBC-u, iako nisu u nadležnosti županije, te je iskazao nadu da će nakon svih kvalitetnih rasprava, vijećnici konsenzusom usvojiti zaključke koji će biti na dobro svih liječnika, naših pacijenata i svih naših građana.

- Hrvatska liječnička komora više puta je upozoravala na status liječnika, upozoravali smo da treba omogućiti bolji standard i uvjete rada. Rješenje neće moći moguće bez konsenzusa. Podržat ćemo svako dobronamjerni prijedlog da se popravi “krvna slika” zdravstva u županiji. Nije lako riješiti ovaj problem jer liječnika na tržištu nema. Osobito nema liječnika specijalista, susrećemo se velikim kadrovskim deficitom, a za to je najviše zaslužna prijašnja zabrana specijalizacija. Ne smijemo se u budućnosti dovesti u današnju situaciju – istaknuo je u svom izlaganju dr. Dolić.

Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije Hrvatske obiteljske medicine je kazala: – Najbitnije je da dobro funkcionira obiteljska medicina jer se ona manje ljudi šalje u bolnice. Stalno govorimo o nedostatku liječnika. Od kada smo ušli u EU jako puno liječnika odlazi van granica Hrvatske. Kada bi liječnici koncesionari otišli u mirovinu nisu imali zamjenu. Za 5 godina će 30 posto takvih liječnika otići u mirovinu i nitko ih neće zamijeniti. Apeliram da razmislite kako zadržati liječnike u općoj medicini, ako ih prisiljavamo da ostanu u Domu zdravlja.

Ginekologinja dr. Maja Đirlić je s dosta emocija tražila veća prava i bolje uvjete za liječnike koji djeluju kroz sustav Doma zdravlja, navodeći kako joj je nakon 13 godina rada, fakulteta i specijalizacije plaća svega 8500 kuna, s tim da nema dodataka na dijagnostičko terapijske postupke koje provode. Na kraju je poručila: - Bili smo mirni, tihi, poslušni, kakvi doktori jesu, vjerovali smo, a vrijeme ide. Prošlo mi je 13 godina rada u ovim uvjetima. Bili smo spremni  na vrstu kolektivnog bunta,  za kolektivni otkaz, spremamo se na ostvarivanje prava i van Hrvatske, i tužbu prema EU. Tražimo da za jednak rad dobijemo barem približno istu plaću.

Mostov Miro Bulj je kazao da posljednjih 15 godina nemamo efikasan sustav zdravstvene zaštite, navodeći neke primjere: - U Sinju je jedan pedijatar, a potrebna su četiri. Imamo 3500 djece, tako je i u Vrgorcu. Nemamo u Sinju radiologa, u priobalju isto nemamo, kao ni laboratorij u Makarskoj- nabrajao je Bulj. Poručio je da su obavezni osigurati zdravstvene usluge, te da nema opravdanja zašto nema kvalitetne mreže usluga. On je izrijekom odbijao kritike da je u ime kluba Mosta zahtijevao sazivanje tematske sjednice upravo u vremenu predizborne kampanje, iako je i sam na listi Mosta za EU Parlament. - Draži mi je moj Suhač nego stotine Brisela – rekao je Bulj koji se na koncu složio sa županom Bobanom da je većina prijedloga današnjih zaključaka, uz nekoliko dodatnih amandmana, solidna i da ih treba prihvatiti konsenzusom.

U ime klubova vijećnicima su se obratili: Igor Batošić (SDP), Ante Renić (Pametno), Miro Bulj (Most) i Kruno Peronja (HDZ).

Pri kraju tematske sjednice vijećnicima se obratio i ravnatelj Doma zdravlja dr. Dragomir Petric: - Posljednji sam branik u Hrvatskoj mnogim nastojanjima privatizaciji koja se ovdje spominje kao jedino spasonosno rješenje. Vezano uz primanja, svi su plaćeni po nekim koeficijentima. Volio bih da svi liječnici imaju plaću 30 tisuća kuna. Neprihvatljivo je reći da Dom zdravlja ne želi dati veće plaće djelatnicima. Ne smijemo ugovoriti s koncesionarima jer tako zakon kaže. Zašto bi radili tuđi posao, mi to ne smijemo uraditi. Idemo sve privatizirati, počevši od Slivna, Aržana, Visa. Tko će platiti timove u Slivnu ili Visu kada ostane samo pojedinac? Bilo je u radnoj skupini pokušaja da se provuče nasljeđivanje ordinacija. Srećom, nije prošlo. Nakon 23 godine odgovorno tvrdim da nema dokaza da je privatna praksa napravila išta bolje u zdravstvu. Dapače, pacijenti navode da ne vide razliku. Ako mi nismo uredili ambulantu, stajat će sve tako dok se ne raspadne. Bilo je važno samo imati što više pacijenata. Priča je otišla krivo jer je nismo nikada doveli do kraja. Neman ništa protiv privatnika jer sam i sam bio privatnik. Nismo imali sustav upravljanja i kontrole privatnih ordinacija. Trebali bi znati da u cijeloj Cetinskoj krajini imate pola liječnika u Domu zdravlju. Ako imate individualizirane ambulante, a niste osmislili sustav kako njim upravljati, onda niste napravili ništa. Bulj me je napao da nisam osigurao pedijatra. Ja nemam ovlasti nad privatnom ambulantom. Trebali bi organizirati zdravstvenu zaštitu na otocima i po selima kada se netko razboli? Je li čudno da organiziramo zamjene za privatnike? Kako, na osnovu čega? Privatnik u svojoj osnovi ima želju da uz što manje ulaganja zarade što više. Djelatnici Doma zdravlja nemaju tu mogućnost – kazao je Petric.

Odgovorio je dr. Petric i na razne prijedloge za specijalizacije. – Priča se o specijalizacijama. Netko je rekao da nismo odradili dio odobrenog. Zašto se zaboravlja da je bitan podatak koliko se od toga dobilo novaca. U mom mandatu su poslane 104 specijalizacije. Sada ulažemo u radiologe jer ih nemamo. Uredit ćemo rendgene dok oni dođu. Nije sve u novcu. Dom zdravlja zaista alocira svoje djelatnike kada je to na dobrobit građana. Što se tiče palijative, tvrdim da je ona u vrhuncu u našoj županiji, nitko nema toliko kreveta. Podsjetio bih, da sam upravo ja bio u Zagrebu na sastanku gdje je Varga želio raskidati ugovor s HZZ-om. Pokušao sam mu objasniti ustavnu kategoriju dostupnosti. Itekako se vodilo računa o dostupnosti. Tada smo uspjeli isposlovati da nam Dom zdravlja financijski stoji. Ovaj dvojni sustav nigdje u svijetu ne postoji. Prije 5 godina prvi put smo napravili stimuliranje djelatnike, da dobije više onaj tko radi više. Bilo je uvrijeđenih jer nisu dobili nagradu – kazao je Petric.

hr Thu Apr 25 2019 17:33:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/560836c13bb0d9a2108b4784/80
Foto: FaH

MVEP odbacuje izjavu predsjednika RS Vučića o opravdanosti oružane pobune u RH početkom 1990-ih

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske ocjenjuje krajnje neprihvatljivom jučerašnju izjavu predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, kojom opravdava oružanu pobunu protiv hrvatskih vlasti s ciljem rušenja ustavnopravnog poretka početkom 1990-ih.
Republika Hrvatska odbacuje ovakav pokušaj relativizacije srbijanske odgovornosti za izazivanje oružanog sukoba i agresije na hrvatsko državno područje, koji su rezultat velikosrpske politike Slobodana Miloševića.

O tome jasno govore brojne relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti i Opće skupštine Ujedinjenih naroda, presude Haškoga tribunala, kao i presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu u slučaju hrvatske tužbe za genocid i srbijanske protutužbe.

Upravo pretenzije na miješanje u unutarnje stvari susjedne zemlje čine temeljnu razliku između hrvatske i srbijanske politike, koja nije od jučer. Nasuprot ovakvim srbijanskim pokušajima, Hrvatska je zainteresirana za stabilnost svoga susjedstva i otvorena za prijenos vlastitih iskustva na njegovome putu u Europsku uniju. Ne dopuštamo nepoštivanje činjenice da je Republika Hrvatska suverena i samostalna država, nastala demokratski izraženom voljom naroda i obranjena u nametnutom joj ratu, koja želi razvijati skladne dobrosusjedske odnose sa svim susjednim državama.

Republika Hrvatska jamči najviši stupanj zaštite prava nacionalnih manjina te izgrađuje tolerantno i uključivo društvo utemeljeno na vladavini prava i povjerenju među građanima. Umjesto manipuliranja činjenicama, Hrvatska poziva Srbiju da, sukladno preuzetim obvezama, unaprijedi položaj hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji i napusti retoriku koja oživljava poražene projekte i šteti odnosima između dviju susjednih država.
hr Sun Aug 25 2019 14:33:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d6268f929111ccd5c8b456e/80

Obilježena 78. obljetnica Prvog splitskog partizanskog odreda

Gradonačelnik Opara sa svojim savjetnikom Grubišićem položio je vijenac ispred Spomen ploče na Plokitama.

Polaganjem vijenaca pred Spomen ploču u Vinkovačkoj ulici na Plokitama jutros je u Splitu obilježena 78. obljetnica formiranja i strijeljanja Prvog splitskog i solinskog partizanskog odreda. Vijence su položila izaslanstva Grada Splita, Udruge antifašista i antifašističkih boraca grada Splita, Veterana Domovinskog rata i antifašista, Socijaldemokratske partije, Socijalističke radničke partije te Društva Josip Broz Tito, a program u organizaciji gradske i županijske udruge antifašista nastavljen je u Košutama i Ruduši na mjestu pogibije boraca Odreda.

Prije 78 godina 24 Splićana i Solinjana hrabro su krenuli braniti svoj grad i svoju zemlju, ali ispunjenje njihovih želja za slobodnim Splitom i Domovinom dogodila se 26. kolovoza 1995. kada je Vlak slobode ušao u grad i konačno donio ispunjenje njihovog cilja: slobodne, demokratske i mirne zemlje i Splita takvoga u njoj.- kazao je u svom prigodnom obraćanju gradonačelnik Andro Krstulović Opara nakon što je u ime Grada Splita zajedno sa svojim savjetnikom Ivicom Grubišićem Girom položio vijenac ispred Spomen ploče na Plokitama.

Na nama je, kako je kazao, čuvati uspomenu na njih, na njihovu žrtvu, žrtvu tih mladih momaka koji su goloruki kao i momci 91. krenuli bezrezervno braniti svoju Domovinu.

Očuvanjem sjećanja na borce Prvog splitskog partizanskog odreda koji je među prvima u Europi išao u borbu protiv fašističke okupacije u obrani svoje domovine i svoga Splita, kao što je to jednako učinila mladost 50 godina poslije suočena s novim fašizmom, mi antifašisti ćemo ustrajati u našem zahtjevu gradskim vlastima da se dodjeli primjereno mjesto ili trg u Splitu autentičnog naziva: Prvi splitski partizanski odred.- istaknula je u svom prigodnom obraćanju Vesna Podlipec, potpredsjednica Udruge antifašista i antifašističkih boraca grada Splita.


hr Sun Aug 25 2019 12:55:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Policija u Slavoniji od liječnika traži da prepoznaju teroriste

Na adresu županijskog Doma zdravlja nedavno je stigao dopis PU osječko-baranjske u kojim se od liječnika zapravo traži da prepoznaju i prijave potencijalne - teroriste.

U dopisu koji je stigao županijskom Domu zdravlja u Osijeku stoji kako “se provode mjere prevencije i suzbijanja terorizma, a dosadašnjom analizom evidentiranih sigurnosnih rizika utvrđena je radikalizacija osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj kao i u ostatku Europe”. Zbog toga, kažu u policiji, liječnici obiteljske medicine i psihijatri “trebaju preventivno djelovati i pravovremeno otkrivati ovakve sigurnosne događaje jer je utvrđen značajan postotak osoba koje su evidentirane kao osobe s duševnim smetnjama, a koje su iskazivale naklonost ideologijama terorističkih organizacija”, piše Jutarnji list

Liječnici su dopis primili s neodobravanjem - kako zbog još jednog zadatka za koji jednostavno nisu educirani, tako i zbog činjenice da policija ima namjeru tražiti teroriste samo među psihičkim bolesnicima. Koordinacija liječnika obiteljske medicine (KoHOM) zbog toga je, navodi Jutarnji, uputila dopis pučkoj pravobraniteljici. 

- Da, pisali smo pravobraniteljici jer ovo je apsolutno posao koji liječnici obiteljske medicine ne mogu raditi. To je samo još jedan, dodatni način da se naruši odnos povjerenja između pacijenta i liječnika, a to ne smijemo dopustiti, objasnio je dr. Berislav Bulat iz KoHOM-a. 

'Oni s duševnim smetnjama opasni jednako kao i oni bez njih'

MUP-ov dopis problematičan je i za psihijatra iz Klinike za psihijatriju Vrapče dr. Ivana Čelića

- Sve je pokrenula Europska komisija jer je u nekim zemljama EU, ali ne i u Hrvatskoj, utvrđeno da se psihijatrijski pacijenti, i to uglavnom autisti i shizofreničari, pokušaju, a ponekad i uspiju “regrutirati” u terorističke organizacije.

- No, gdje su podaci za Hrvatsku, tko je to utvrdio i u kojem obimu da su psihički bolesnici teroristi? Radi se tek o preporukama EK koje je izradio nizozemski RAN (Radicalisation Awareness Network), no sigurno je i to da u tim preporukama stoji da se u sve to trebaju uključiti znalci, odnosno psihijatrijske ustanove, a ne domovi zdravlja.

- Iz preporuka se može iščitati kako nema direktne i linearne povezanosti između terorizma i psihičkih poremećaja, nego se apostrofira kako pojedine dijagnoze psihičkih poremećaja i njihovi simptomi mogu generirati vulnerabilnost osobe s duševnim smetnjama u odnosu na temu terorizma. Posve je jasno da svi teroristi nisu osobe s duševnim smetnjama, ali među teroristima može biti i osoba s duševnim smetnjama. U tom smislu dana je preporuka liječnicima da u slučajevima kada u svojoj kliničkoj prosudbi procijene takvu opasnost obavijeste nadležna tijela, ali to moraju biti psihijatri.

- Ono što je prijepor i generator nesigurnosti u postupanju jest nedostatna transparentnost praktične primjene navedene preporuke, primjerice, kada i kome javiti, s kolikom količinom informacija, tko točno treba prijaviti i slično. Osim toga, interpretacija tih preporuka trebala bi biti takva da se na najmanji mogući način stigmatiziraju osobe s duševnim smetnjama i da se uvijek jasno navodi kako osobe s duševnim smetnjama nisu po prirodi stvari opasne, nego to mogu biti u pojedinačnim slučajevima, kao što to mogu biti i svi oni koji nemaju dijagnozu psihičkog poremećaja, zaključio je dr. Ćelić u razgovoru za Jutarnji list.

hr Sun Aug 25 2019 10:05:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d22eaf629111c9afa8b45df/80
Foto: Pixabay

U Dalmaciji sunčano i vruće, ali u njezinoj unutrašnjosti može biti pljuskova i grmljavine

Prema sinoptičkoj karti - i danas ćemo biti u polju povišenog tlaka zraka, ali zbog pritjecanja vlažnog zraka s juga i jugozapada atmosfera neće biti posve stabilna.
U Dalmaciji pretežno sunčano i vruće, ali u njezinoj unutrašnjosti, uz umjeren i jak razvoj oblaka, može biti pljuskova i grmljavine. Puhat će slab do umjeren zapadnjak i sjeverozapadnjak, pri čemu će more biti malo do umjereno valovito. Jutarnja temperatura od 21 do 24, a najviša dnevna između 31 i 33. 

I na južnom Jadranu slično - većinom sunčano i vruće uz uglavnom slab sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka slična kao na srednjem dijelu. 

Idućih dana u unutrašnjosti vrlo toplo i vruće, ali nestabilno. Povremeno će biti pljuskova i grmljavine koji lokalno mogu biti i izraženiji, osobito u ponedjeljak. Bit će i sparno, a vjetar uglavnom slab. 

Na Jadranu idućih dana i dalje pretežno sunčano i vruće. Povremeno može biti lokalnih pljuskova, osobito na sjevernom dijelu i u unutrašnjosti Dalmacije. U noći i ujutro puhat će slaba do umjerena bura, a tijekom dana zapadnjak i sjeverozapadnjak. 

Dakle, idućih dana očekuje nas dosta sunčanog, vrlo toplog i vrućeg vremena, ali uglavnom na kopnu nestabilno, povremeno s kišom i pljuskovima, osobito danas i u ponedjeljak, javlja HRT.
hr Sun Aug 25 2019 08:16:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .