Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59661894b9e03e82338b47f9/80
Foto: Pixabay

Istraživanje: 30 dana bilo bi idealno za godišnji odmor

Istraživači su potvrdili kako su tri tjedna odmora idealna, međutim, praksa će uvijek ovisiti o kompaniji u kojoj radite.

Kakve su navike građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika. 

Zaposleni u hrvatskim institucijama u prosjeku imaju čak 27,7 dana godišnjeg

U prosjeku, ispitanici imaju 23,9 dana godišnjeg odmora, što je 1,1 dan više nego prošle godine.

Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 25,3 dana. Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23,8 dana godišnjeg odmora, dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 21,7 dana.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 27,7 dana godišnjeg odmora. S druge strane, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (22,2 dana). Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku, imaju 23,7 dana, a u državnim tvrtkama 24,6 dana.

Gotovo polovica ispitanika (45%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 52 posto ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 3 dana manje godišnjeg odmora (22,5) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (25,5). S druge strane, 3 posto ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.

U prosjeku ostaje neiskorišteno 9,8 dana godišnjeg odmora

Iako će većina ispitanika, njih 76 posto svoj godišnji od prošle godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (24%) godišnji odmor nisu uspjeli iskoristiti do 30.6. Neki od njih će neiskorištene dane uspjeti potrošiti iza 30.6., dok će manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili. Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane „prebaciti“) u prosjeku će izgubiti 9,8 dana. Najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora je previše posla i pritisak nadređenih.

Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, 39 posto ispitanika. To je više od prošle godine, kada je regres očekivalo njih 31 posto. U najvećoj mjeri regres će dobiti ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (63%, odnosno 60%), a u najmanjoj mjeri ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, gdje će regres dobiti svega 23 posto  ispitanika. Nešto više od polovice ispitanika (52%) koji su zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu dobiti će regres.

Prosječan iznos regresa iznosi 1.464 kune, što je 3 posto više nego prošle godine. Najveći iznos regresa dobiti će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (1.667 kuna), dok najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.165 kuna).

Odmaramo li se dok smo na godišnjem odmoru? 

Čak 81 posto ispitanika barem ponekad razmišlja o poslu tijekom godišnjeg odmora, dok ih 19 posto niti jednom ne pomisli na posao tijekom odmora. Čak 62 posto ispitanika odradi neke poslovne obveze na godišnjem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.

Najviše ispitanika (48%) na godišnjem odmoru nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 24 posto ih brine jesu li napravili sve što su trebali, dok 22 posto ispitanika se brine radi li njihova zamjena sve kako treba.

Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u potpunosti isključiti tijekom odmora. Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za vrijeme godišnjeg odmora, 71 posto ispitanika izbjegava stručnu literaturu.

Facebook komentari

hr Wed Jul 12 2017 14:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3e9a90b9e03e1c338b4600/80
Foto: Pixabay

Bitcoin kliznuo ispod 10 tisuća dolara

Oštar su pad u protekla 24 sata zabilježile i ostale kriptovalute, uključujući ethereum, ripple, litecoin i bitcoin cash

Bitcoin je danas kliznuo ispod deset tisuća dolara, vrativši se time na razinu s početka prosinca, izvijestili su britanski mediji.

Vrijednost bitcoina pala je na 9958 dolara pa je potom opet blago porasla, pokazuje indeks informativnog portala Coindeska, a prenosi BBC.

Time je potonula gotovo 50 posto u odnosu na rekordnih 19.800 dolara, zabilježenih prije pet tjedana.

Oštar su pad u protekla 24 sata zabilježile i ostale kriptovalute, uključujući ethereum, ripple, litecoin i bitcoin cash.

Pojedini stručnjaci pribojavaju se formiranja balona na tržištu zbog navale ulagača na imovinu koju baš i ne razumiju.

Poznato je da je teško pouzdano odrediti što uzrokuje promjene u vrijednosti bitcoina koji je do sada oscilirao znatno snažnije od većine tradicionalnih valuta i robe, ali mogući je razlog aktualnog pada bojazan da će regulatori ograničiti trgovinu tom digitalnom valutom, nagađa BBC.

Posebno se u tom kontekstu isticala Južna Koreja signalima da bi mogla poduzeti neke mjere.

"Vladin je stav da mora regulirati ulaganja u kriptovalute budući da su najvećim dijelom špekulativne prirode", kazao je jučer u radijskom intervjuu ministar financija Kim Dong-yeon.

"Zatvaranje platformi za trgovanje virtualnim valutama još spada među opcije (koje su vladi na raspolaganju)", dodao je.

Ovog je tjedna agencija za financijske vijesti Bloomberg također izvijestila da kineske vlasti planiraju ograničiti pristup platformama za trgovanje kriptovalutama nakon što su već poduzele mjere kako bi ograničile rudarenje bitcoina, odnosno postupak ovjeravanja transakcija.

Ulagače je možda prestrašila i jučerašnja najava Bitconnecta da će zatvoriti platformu za kreditiranje i razmjenu bitconnect coina čija je vrijednost nakon te objave strmoglavo pala, napominje BBC.

Prošle je srijede utjecajni investitor Warren Buffett prognozirao nove nevolje za digitalne valute iako nije točno naznačio kada bi mogle nastupiti.

"Općenito kada su u pitanju kriptovalute, mogu gotovo pouzdano ustvrditi da će to loše završiti", kazao je Buffett za CNBC.

"Ne mogu reći kada će se to dogoditi ni kako ni bilo što drugo", dodao je.

Nasuprot tome, cijena dionica proizvođača fotografske opreme Kodak snažno je porasla nakon što je prošlog utorka objavio suradnju s dva poduzeća povezana s kriptovalutama, primjećuje BBC.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 15:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5c8abab9e03e644a8b463e/80
Foto: Pixabay

Rekordna turistička godina: Prihod od turizma u Hrvatskoj narastao na gotovo 9 milijardi eura

U Hrvatsku su najviše dolazili turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Češke

U povodu završetka turističke godine, ministar turizma Gari Cappelli predstavio je rezultate turističkog prometa za 2017. godinu te očekivanja i projekte u turističkoj 2018. 

Prema podacima eVisitora od siječnja do kraja prosinca 2017.ostvareno je 18,6 milijuna dolazaka (+13 posto) i 102 milijuna noćenja u Hrvatskoj (+12 posto). - prenosi Dnevnik.hr

Ministarstvo turizma pohvalilo se da se radi o povijesnim turističkim rezultatima za Hrvatsku, koja je 2017. potvrdila poziciju jedne pod najpopularnijih turističkih destinacija te privlači sve više gostiju tijekom cijele godine.

Strani turisti ostvarili su 16,5 milijuna dolazaka (+14 posto) i 89,9 milijun noćena (+12 posto). Rast se bilježi i kod domaćih turista – oni su ostvarili 12 milijuna noćenja, što je rast od 14 posto.

Top destinacije

Najviše je noćenja ostvareno u Istri, zatim Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru. U Hrvatsku su najviše dolazili turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Češke. Izvan europskih zemalja najviše noćenja ostvarili su gosti iz SAD-a, Australije, Južne Koreje, Kanade i Kine.

Top destinacije po noćenjima bile su Dubrovnik, Rovinj, Medulin i Umag. Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (35 milijuna noćenja), hotelima (25 milijuna) te kampovima (19 milijuna), dok su u nautičkom charteru tijekom 12 mjeseci ostvarena 3,2 milijuna noćenja.

Prema podacima HNB-a u prvih devet mjeseci 2017. prihodi od turizma su iznosili 8,72 milijarde eura, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 10 posto, odnosno 822 milijuna eura.

Novi predstavnički uredi

''Naša je intencija i u 2018. nastaviti s unapređenjima kako bismo Hrvatsku dalje pozicionirali kao cjelogodišnju destinaciju, a time omogućili konkurentnije poslovanje poduzetnika u turizmu, daljnje investicije, bolje uvjete za turističke djelatnike te dodatno potaknuli cjelokupno hrvatsko gospodarstvo'', rekao je ministar Capelli.

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristijan Stančić najavio je niz aktivnosti tijekom ove godine koje će imati još ''efikasniju promociju na različitim emitivnim tržištima''.

Hrvatska turistička ponuda u ovoj godini bit će predstavljena na 26 turističkih sajmova na kojima će nastupati HTZ, a novi predstavnički uredi otvorit će se u Šangaju, Seulu, Los Angelesu i Rimu. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Jan 15 2018 12:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5a2be2b9e03e59498b45f7/80
Foto: PIXABAY

Stranci će 2020. navaliti na našu vrlo jeftinu zemlju

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek tvrdi da je ukidanje Agencije za poljoprivredu bio loš potez te da je poljoprivreda zapuštena
Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek analizira kako upravljamo državnom imovinom, piše Večernji.hr

U pripremi je novi zakon o poljoprivrednom zemljištu. Kako dočekujemo 2020. kad istječe zabrana prodaje zemljišta strancima?

Poljoprivreda je naš najzapušteniji gospodarski sektor. Jedan razlog, ali ne i jedini, za dramatično smanjenje poljoprivredne proizvodnje je i nedostatak adekvatnog upravljanja zemljištem. Hrvatsku karakterizira usitnjenost i nesređeno zemljišno-knjižno i katastarsko stanje poljoprivrednih čestica, nepostojanje kanalske mreže i neuređena putna mreža do čestica.

U takvim preduvjetima produktivnost poljoprivredne proizvodnje je vrlo niska, a niska produktivnost se onda reflektira i u niskoj cijeni poljoprivrednog zemljišta. Pri pristupanju Uniji dobili smo sedmogodišnju odgodu liberalizacije tržišta poljoprivrednog zemljišta koju smo trebali iskoristiti za sređivanje stanja koje bi rezultiralo povećanjem i produktivnosti i cijene poljoprivrednog zemljišta. No kako nismo napravili ništa, 2020. godine možemo očekivati navalu stranaca na, iz njihove perspektive, vrlo jeftinu zemlju. U tom kontekstu, izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojom se ukida Agencija za poljoprivredno zemljište, a raspolaganje državnim zemljištem vraća se jedinicama lokalne samouprave, korak je unazad jer znamo da te iste lokalne samouprave nisu naplatile milijarde kuna od najma i prodaje državnog zemljišta u prošlosti.

Do tako velikog propusta nije došlo slučajno. Državna zemlja se praktički dijelila besplatno jer su se na takav način kupovali glasovi u pretežno ruralnim sredinama. Agencija je trebala dovesti u red to stanje i baviti se sustavnim mjerama za sređivanje stanja poljoprivrednog zemljišta. To se, nažalost, nije dogodilo, a umjesto da se Agencija osnaži i dobije mandat da zatečeno stanje riješi, mi problem vraćamo onima koji ga nisu u stanju sustavno riješiti. Kada se za dvije godine najplodnija zemlja bude prodavala u bescjenje strancima, nećemo stoga imati pravo da zdvajamo nad svojom sudbinom jer smo tu situaciju sami sebi stvorili.

Kako ocjenjujete rad ministra imovine Marića koji se sporo odlučuje na privatizaciju?

Kada poslujete u zemlji s ovako tromim pravnim sustavom, za sređivanje stanja s državnom imovinom treba, nažalost, jako puno vremena. Neke pomake vidimo – objavljen je na primjer registar državne imovine. No prvi bi pravi pokazatelj kvalitete rada ministra državne imovine trebao biti prijedlog modela upravljanja državnom imovinom. Kada taj prijedlog bude javno objavljen, bit ćemo pametniji.

Ono čemu svjedočimo u međuvremenu može se opisati kao nastavak starih političkih praksa koje za cilj imaju političku kontrolu javne imovine i na osnovi kojih se može tvrditi da je ultimativni cilj političkog natjecanja kontrola, a onda i raspodjela, preostale javne imovine. Sukob unutar HDZ-a o imenovanju ravnatelja Nacionalnog parka Plitvička jezera eklatantan je primjer tih praksa. Taj je primjer i dobar pokazatelj da javni natječaji kojima bi se transparentnije imenovali ljudi koji upravljaju i nadziru javne resurse nemaju smisla ako se odluke o izboru kandidata donose zakulisno i po kriteriju političke podobnosti. Minimum minimuma od onoga što nama u ovom području gospodarskog života treba je profesionalizirano upravljanje javnim resursima i imovinom.

Promjene na popisu poduzeća od strateškog interesa za RH nisu nebitne, ali nisu ono što bi nas najviše trebalo brinuti. Problem je što ni dominantno lijeva ni desna politička opcija ne iskazuju želju i volju da se upravljanje javnom imovinom profesionalizira.

Subvencionirani stanovi pogurali su tržište nekretnina desetak posto, mislite li da će se održati sad kad je akcija prošla?

Da bismo mogli sa sigurnošću tvrditi da su baš subvencionirani krediti ti koji su pogurali tržište nekretnina, trebalo bi napraviti evaluaciju tog programa. Takve evaluacije nema, pa možemo samo zaključiti da je oporavak tržišta nekretnina možda bio potaknut tim programom, ali i da je vjerojatno ekonomski oporavak u zadnje dvije godine pridonio percipiranom rastu cijena nekretnina. Kao rezultat suradnje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Ekonomskog instituta, ove će godine biti objavljena publikacija o stanju na tržištu nekretnina u kojoj će biti predstavljeni podaci i opisani trendovi u prometu i cijenama najvažnijih tipova nekretnina u Hrvatskoj, i to (koliko god bude moguće) na razini pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Bit će to prvi put u četvrt stoljeća da ćemo imati transparentne informacije o tom izrazito važnom tržištu. Vjerujete li da će 2018. biti reformska godina? Ne vjerujem u to, već mislim da slijedi nastavak politike koračića koju imamo prilike gledati od Milanovićeve Vlade do danas. Takva politika je dovoljno dobra da se gospodarstvo potpuno ne uguši, ali nam ne može pomoći da preokrenemo trendove koji su nas od treće najbogatije doveli do toga da smo u 25 godina postali druga najsiromašnija nova zemlja članica Unije. Ono što bi nas pak u 2018. moglo zadesiti jest iznadprosječno visok rast javne potrošnje. Zadnje dvije godine bile su izrazito politički nestabilne, a ta politička nestabilnost destimulirala je rast javnih rashoda. Budući da se politička situacija konsolidirala, može se očekivati da nam u 2018. godini slijedi povratak starim rastrošnim navikama kada je javna potrošnja u pitanju.

Facebook komentari

hr Sat Jan 13 2018 16:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5826f2c51eea8f7fb28b4617/80
Foto: Screenshot YouTube

Zuckerberg najavio velike promjene: Fokus na same korisnike, a ne na kompanije i brendove

Facebook će se fokusirati na same korisnike i njihove interakcije, tako da uskoro na News Feedu možemo očekivati više objava prijatelja i rodbine, a manje sadržaja brendova i izdavača.
Prošlu godinu na Facebooku dijelom su obilježile lažne vijesti, širenje govora mržnje među korisnicima i zlostavljanje te je Mark Zuckerberg, kao osobni izazov za 2018., rekao kako se želi fokusirati na popravljanje ovih problema i korisnicima omogućiti kvalitetnije provođenje vremena na najvećoj društvenoj mreži na svijetu.

Umjesto fokusiranja na prikazivanje najvažnijeg sadržaja na News Feedu, cilj Facebooka za ovu godinu bit će fokusiranje na same korisnike i njihove društvene interakcije i komunikaciju s drugim korisnicima, tako da na ovoj mreži tijekom sljedećih mjeseci možemo očekivati prikazivanje veće količine sadržaja koje objavljuju prijatelji s ove mreže, a manje objava kompanija, brendova i izdavača. Na tu promjenu odlučili su se nakon što su dobili rezultate istraživanja koje je pokazalo da su korisnici zadovoljniji kada se na društvenim mrežama povezuju s prijateljima i obitelji te se osjećaju manje usamljenima, što se dugoročno može povezati sa srećom i zdravljem korisnika, dok se isto ne može reći za pasivno čitanje članaka i gledanje videa koji, čak i ako su informativni i zabavni, nemaju takav pozitivan utjecaj na korisnike.

Dakle, već uskoro na Facebooku možemo očekivati još više sadržaja naših prijatelja i obitelji, a sličan standard primjenjivat će se i za javne objave kompanija i izdavača te bi njihove objave trebale poticati interakcije među korisnicima. Mosseri kaže kako Facebook često mijenja algoritam koji odlučuje što će se prikazivati na ovoj mreži te se promjene prvo testiraju na malom broju korisnika i tek nakon toga postanu dostupne svim korisnicima ove mreže.

Cijeli članak pročitajte OVDJE

Facebook komentari

hr Sat Jan 13 2018 12:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .