Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57c9394c0234c3adf38b45f6/80
Foto: Ilustarcija, Screenshot

Split ima najdetaljniju mapu na mobilnoj aplikaciji

Aplikacija sadrži sve znamenitosti, muzeje, hotele, plaže, ...

Mobitelska aplikacija s najdetaljnijim mapama Splita koje sadrže znamenitosti, muzeje, hotele, plaže, trgovine i sve ostalo što može zanimati turiste i hrvatske građane dostupna je od nedavno zahvaljujući magistrici znanosti Nadi Magazin koja je godinu dana radila na svom projektu.


- Aplikacija se besplatno može skinuti s Google Playa na jednostavan način. 
Dovoljno je ukucati TGM for Split Dalmatia Croatia u tražilicu Google Playa i instalirati (https://play.google.com/store/apps/details?id=hr.parametar.android.multidex.tgmsplit), a napravljena je za operativni sustav Android jer većina, više od 80%, telefona koji se koriste su Androidi – rekla nam je autorica Nada Magazin, te dodala kako je ideju dobila nakon učestalih zapitkivanja turista, ali i djece koju podučava, a koja vrlo često pokazaju nedovoljna znanja o vlastitom gradu. Kada je aplikacija instalirana na uređaj, pojavit će se jednostavno sučelje (tzv. prva aktivnost) koje sadrži ključne riječi o Splitu, sliku simbola grada zvonik svetog Duje, te samo tri dugmeta ili botuna kako kažemo u Splitu. Tu se išlo na krajnju jednostavnost da ljudima bude što lakše snalaženje u aplikaciji. Aplikacija je namijenjena svim ljudima, raznih profila zanimanja i bitno je bilo riješiti je na što je moguće jednostavniji način – kazala je autorica.


Jeste li imali kakvu potporu u izradi s obzirom da je riječ o zahtjevnom projektu?

 Sve oko web-stranice, online mape i mobitelske aplikacije riješila sam sama. Sama sam odabrala i tekstove za web-stranicu i pri tom posebnu pažnju usmjerila na članke koje su pisali Duško Kečkemet, Joško Belamarić, Ivica Profaca. Poslužili su mi i neki stručni članci iz časopisa, turističkih vodiča, brošura.. Kad se sav tekst prikupio, a ima ga oko 50 stranica, dr. sc. Anđela Milinović Hrga, naša višegodišnja suradnica, ga je lektorirala, odnosno  dijelove prevela na engleski jezik. I ona je kao i ja darovala svoj rad u želji da se o gradu pruži što potpunija informacija te joj i ovim putem zahvaljujem na suradnji.


Razmišljate li napraviti sličnu aplikaciju za neki drugi grad?

Već radim za grad Zadar jer sam tamo rođena, ali kada će biti spremna za korištenje ne mogu sada reći. Volontiranje na ovakvom poslu ovisi o mojim svakodnevnim obvezama. Inače,
aplikaciju i web-stranicu će stalno biti potrebno unaprjeđivati i ažurirati markere, doraditi za tablete. Ako sve bude išlo po planu, web-stranica bi se trebala plasirati i na hrvatskom te eventualno još nekom jeziku, možda i na ''splitskom'' kakvim su govorili moji baba i dida. I da još napomenem, Splićani a i svi ostali mi mogu pomoći posjetom stranice, mape, skidanjem aplikacije s Google Play, preporukom na sve navedno svojim poznatima, praćenjem aplikacije na društvenim mrežama, kupnjom oglasa na stranici. Tad ću biti sigurna da ovaj posao treba – nastaviti!

hr Fri Sep 02 2016 10:34:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d6d34b0890d208008b4da4/80
Foto: FaH

Znanstvenici razvili prvi krvni test za otkrivanje melanoma u ranoj fazi

Australski znanstvenici kažu da su razvili krvni test za otkrivanje melanoma u ranoj fazi, prenosi u srijedu BBC.

Svrha testa, prvog takvog u svijetu, je olakšati otkrivanje raka kože prije nego što postane smrtonosan, rekli su znanstvenici u istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Oncotarget.

Liječnici se sada oslanjaju na pregled kože i biopsiju kako bi otkrili melanom, koji se može brzo proširiti. 

Znanstvenici kažu da krvni test može dati točnije rezultate od pregleda kože i tako spasiti brojne živote.

Test, koji su razvili znanstvenici sa Sveučilišta Edith Cowan, otkriva melanom prepoznavanjem anititijela koje proizvodi organizam u borbi protiv rasta karcinoma.

U ispitivanju u kojemu je sudjelovalo dvjestotinjak ljudi, od kojih je pola imalo karcinom, test je bio uspješan u 81,5 posto slučajeva.

Klinička ispitivanja testa provest će se u roku od tri godine kako bi se poboljšala njegova točnost na 90 posto. Znanstvenici se nadaju da bi mogao biti odobren za korištenje u roku od pet godina, navodi BBC.

Maligni melanom, najteži oblik raka kože, većinom uzrokuje izlaganje UV zračenju. Obično počinje s promjenom madeža ili novom izraslinom na koži.

Iako su specijalisti dobro obučeni da prepoznaju melanom, profesorica Mel Ziman kaže da bi ovaj test mogao ubrzati postavljanje dijagnoze.

"U rutinskoj kliničkoj praksi često zna biti teško razlikovati melanom u ranoj fazi od madeža", kazala je.

"Ovaj krvni test dobro će doći kada pacijent stigne u kliniku kako bi utvrdio je li lezija na koži melanom. Liječnik će moći napraviti test prije biopsije", dodala je.

Po njezinim riječima, rano otkrivanje melanoma jako je važno jer stopa preživljavanja tada iznosi čak 98 do 99 posto.

"Čim se proširi dublje u kožu, stopa preživljavanja dramatično pada", ističe Ziman.

hr Fri Jul 20 2018 16:20:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5816356a1eea8fdd878b4796/80
Foto: HDZ

Ministar Cappelli u Brelima posjetio učenike stipendiste

Ministar turizma Gari Cappelli, u sklopu posjete Makarskoj i Tučepima, posjetio je učenike stipendiste SSŠ bana Josipa Jelačića, koji su na ljetnoj praksi u Brelima.

Ministar je nakon kratkog razgovora s učenicima razgledao hostel u kojem su smješteni te je izrazio zadovoljstvo uvjetima njihovog smještaja.

Na kraju posjete ministar Capelli je potvrdio nastavak projekta stipendiranja deficitarnih zanimanja u turizmu, poput konobara i kuhara, kojim tijekom tri godine svog školovanja učenici ostvare stipendiju u iznosu od 36 tisuća kuna, piše ferata.hr.

hr Sun Jul 08 2018 09:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2a734db9e03e81208b4581/80

Istraživanje: Virus herpesa mogao bi igrati ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti

Novo istraživanje sugerira da bi neki virusi mogli ubrzati imuni odgovor a što bi pak ubrzalo nakupljanje amiloida, bjelančevine u ljudskom mozgu koja formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

Kontroverznu teoriju o nastanku Alzheimerove bolesti stručnjaci su često odbacivali no novo istraživanje tima u kojemu su stručnjaci ranije sumnjičavi prema toj teoriji moglo bi to promjeniti.

Istraživanje daje uvjerljive dokaze za ideju da su virusi umiješani u Alzheimera pogotovo dva tipa herpesa koje većina ljudi dobije još kao djeca i potom miruju godinama u tijelu.

Istraživanjem čiji su rezultati objavljeni u časopisu Neuron utvrđeno je da virusi utječu na gene povezane s Alzheimerom i možda igraju ulogu u tome kako se bolest razvije i napreduje.

Znanstvenici ističu da nisu utvrdili da ti virusi uzrokuju Alzheimerovu bolest no njihovo istraživanje sugerira da bi virusi mogli pokrenuti imunosni odgovor koji bi pak povećao nakupljanje amiloida - proteina u ljudskom mozgu koji formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

“Ti su virusi vjerojatno važni igrači u aktiviranju imunog sustava u Alzheimeru”, kaže Joel Dudley, voditelj studije s medicinskog fakulteta Icahn u Mount Sinaiju u New Yorku. “Mislim da su oni poput benzina na plamen neke patologije koja je potaknuta imunitetom”.

Ukoliko se to potvrdi mogao bi se promijeniti smjer istraživanja i otvoriti putovi novih liječenja i novih metoda dijagnosticiranja bolesti, navodi New York Times.

U okviru istraživanja analizirani su uzorci gotovo 950 ljudskih mozgova i utvrđena je veza s genskim, molekularnim i kliničkim simptomima Alzheimera.

“Radi se o vrlo kompleksnoj bolesti i odgovor neće biti jednoznačan”, kaže drr. John Morris, direktor centra za istraživanje Alzheimerove bolesti pri medicinskom fakultetu sveučilišta Washington u St. Louisu koji nije bio uključen u istraživanje. “Ukoliko su virusi dio toga to definitivno moramo proučiti”.

hr Thu Jun 28 2018 13:12:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b30d4352af47fde4b8b461e/80
Foto: PIXABAY

Studija: 'Društvene mreže mogu pružiti iluziju da vam je društveni život siromašan'

Pri usporedbi s drugima većina ljudi sklona je laskati si da su pametniji i moralniji, ali u kvaliteti društvenog života podcjenjivati se i vjerovati da se drugi više zabavljaju i imaju više poznanika od njih, pokazuje studija čiji autori zaključuju da je razlog tomu što smo skloniji uspoređivati se s hiperdruštvenim pojedincima.

Mi se stalno uspoređujemo s drugima, a ocjene koje donosimo često su u našu korist pri čemu si laskamo i zaključujemo da smo pametniji, moralniji, pouzdaniji ili čak sretniji od drugih ljudi, navode psiholozi Sebastain Deri, Shai Davidai i Thomas Gilovich, autori studije provedene na više od 3000 sudionika, a objavljene u francuskom časopisu Le Point.

Polazeći od pionirskog istraživanja američkog psihologa Leona Festingera, trojica psihologa ispitivala su kako ljudi procjenjuju vlastiti društveni život pri usporedbi s drugima i ustanovili su da su tu zaključci pesimističniji i na našu štetu.

Oko 3000 ispitanika trebalo je odgovoriti na pitanje kako ocjenjuju vlastiti, odnosno društveni život svojih poznanika. 

Odgovarali su na pitanja o broju prijatelja, učestalosti sudjelovanja na zabavama, večernjim izlascima u restoran, o broju prijatelja na društvenoj mreži.

Sudionici su u velikom broju ocijenili da je njihov život daleko siromašniji od života njihovih poznanika. Primjerice, 82 posto od 3003 ispitanika tvrdilo je da sudjeluje u manje zabava nego ljudi iz njihov okoline,.

Kada je taj test proveden na drugoj skupini, rezultati su bili isti s time da sudionici nisu trebali ocjenjivati društveni život svoje okoline, već prosječnih ljudi svojih godina i spola.

Druga ispitivanja provedena po istom modelu na više od 1200 osoba omogućila su psiholozima da zaključe kako rod, dob, stupanj obrazovanja i visina prihoda i politička orijentacija ne igraju nikakvu ulogu u takvom pesimističnom ocjenjivanju vlastita društvenog života.

Postavili su hipotezu da su ljudi spontano skloni uspoređivati razinu društvenog života s pojedincima koji su "hiperdruštveni" .

Ti hiperdruštveni pojedinci sudjeluju na svim zabavama, angažirani su u nizu aktivnosti i stalno u komunikaciji s velikim brojem ljudi.

Njihov društveni život cvate, pokazalo je ispitivanje, a takvu ocjenu pojačava i današnje sve veće korištenje društvenih mreža.

Kada su odgovarali na pitanja, ispitanicima su upravo ti hiperdrduštveni pojedinci padali na pamet jer su oni "izuzetno vidljivi", navode autori.

Psiholozi su svoju hipotezu testirali stavivši ispitanike u tri različite situacije. U prvoj su ispitanici bili zamoljeni da razmisle o svojim poznanicima koji su društveno vrlo aktivni, a zatim da s njima usporede vlastiti društveni život.

U drugoj skupini bili su zamoljeni da se usporede s prijateljima i poznanicima koji su najmanje socijalni i pretežito introvertirani.

U trećoj, kontrolnoj situaciji, zatraženo je da se jednostavno usporede s drugima, bez ikakvih drugih naputaka.

Iz ove treće, kontrolne situacije, proizašlo je da se ljudi spontano uspoređuju s "hiperdruštvenim" pojedincima i u toj kontrolnoj skupini odgovori su bili malo pesimističniji od odgovora skupine koja se uspoređivala s ne baš društvenim poznanicima.

Rezultati su pokazali da smo skloni podcijeniti bogatstvo našeg društvenog života jer za usporedbu uzimamo društveno najaktivnije pojedince..

Stručnjaci ističu da je izuzetno važno za pojedinca ostvariti se u društvenom životu. Ako se osoba osjeća društveno integrirana manje je psihološki nesretna i smatra da njezin život ima smisla.

Sklonost podcjenjivanja bogatstva našeg društvenog života stoga nije bezopasna. U tom kontekstu pretjerano korištenje društvenih mreža može naštetiti osobama koje se osjećaju manje društveno integrirane i pružaju im iluziju da je njihov društveni život dramatično siromašan i razočaravajuć.

hr Mon Jun 25 2018 13:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .