Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7ebb392af47f91038b46d9/80
Foto: PIXABAY

Razbijanje mitova: Zagorci ne cugaju, a Dalmatinci puno rade

Stereotipna mišljenja o regijama i narodima često padaju u vodu na banalnostima. Čašu alkohola svakodnevno popije više od 350.000 Hrvata. No Zagroci ne piju najviše - više 'cugnu' Istrijani, Dalmatinci...

“U Zagorju i zrak ima pola promila”, “Dalmatinci ne vole raditi”, ‘U Zagrebu se živi lagodno’, neke su od najčešćih predrasuda kojima se barata u Hrvatskoj. No istraživanja su pokazala da te predrasude, kao i brojne druge, nisu istinite, piše 24sata.hr

- Predrasude su sveprisutna pojava i svatko može biti meta. Neki od uobičajenih načina na koje kategoriziramo ljude jesu na temelju podrijetla - objašnjava dr. sc. Marina Štambuk. Donosimo nekoliko mitova koje pobija statistika.

U Zagrebu se živi bolje. Ali i troškovi su visoki

Plaća u Zagrebu u listopadu 2017. bila je 6952 kn, a u ostatku zemlje 6014 kn, podaci su zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje. Ali život u Zagrebu je skuplji. Prema numbeo.com, stranici koja mjeri troškove života u Europi stoji da četveročlanoj obitelji u Zagrebu za život treba 14.600 kn mjesečno.

“A, kaj ti je je’n gemišt? Je’n gemišt je kak’ i ništ”

Ukupno u Hrvatskoj svakog dana jednu čašu alkohola popije 353.197 Hrvata. Od toga ipak većinu ne čine Zagorci, kako se inače smatra. Slavonaca je 2,5 posto, Zagrepčana s okolicom 12 posto, Ličana s Gorskim kotarom 6,7 posto, Zagoraca 8,5 posto, Istrana i Primoraca 14 posto, a uvjerljivo je najviše Dalmatinaca koji čine 56,3 posto populacije koja svaki dan popije barem jednu čašu alkoholnog pića. To su podaci istraživanja Zagrebačke pivovare, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, MUP-a i HZJZ-a.

U Hercegovini se voze samo Mercedesi. Ne baš...

Mercedes, naravno, nije jedino što Hercegovci voze. U oglasnicima iz gradova u Hercegovini vidi se raznovrsna ponuda Volkswagena, Reanulta, Forda, Opela...

Fjaka nije tlaka: U Dalmaciji se puno radi 

Dalmatinci rade u prosjeku devet sati godišnje više od Zagrepčana, objavljeno je u knjizi “Ekonomski Paradoksi” dr. Petra Filipića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Splitu.

Hrvati masovno idu na skijanje? Pa i ne baš! Točnije, Hrvati i nisu baš neki ljubitelji snijega

Iako se svake godine govori o 200.000 Hrvata koji odlaze na skijanje, daleko je to od masovnosti. To je tek pet posto populacije. A i putničke agencije imaju parcijalne podatke i nitko se nije konkretno pozvao na njihov zbroj - odnosno na točan broj skijaša.

Mnogo je lijepih žena na svijetu, ali Hrvatice su vrh

Američki putopisac i autor knjiga o osvajanju žena Daryush Valizadeh tvrdi da su Hrvatice najljepše žene u Europi. No lijepih žena ima svugdje. U posljednjih deset godina najveći uspjeh Hrvatica na izboru za Miss svijeta postigla je Josipa Kusić, koja je 2008. godine ušla u finale. Inače, Kineskinje su od 2003. do 2012. godine dva puta osvojile titulu najljepše, a pobjeđivale su ljepotice iz Venezuele, Gibraltara, Rusije, Češke itd.

''Šta doktor? Samo rakije na to i sve super''

Čak 70 posto Hrvata strahuje od bolesti, ozljeda ili smrti u obitelji. Podaci su to iz UN-ova istraživanja. No UN kaže i da o prevenciji ne znamo puno, pa liječnika posjećujemo tek kad je problem toliki da ga se ne može ignorirati. Iako, i tad često znamo posegnuti za “prirodnim” lijekovima.

Jesmo li dobri ljubavnici ili se samo hvalimo 

Prema Durexovu istraživanju, Hrvati su izuzetno zadovoljni svojom “alatkom” i cijelim spolnim životom. No kakvi smo zapravo u krevetu? Ukratko, nismo ni u deset najboljih. Tamo su Nizozemci, Grci, Talijani, Španjolci. Švicarci su ispali uvjerljivo najbolji.

Slavonci (ni)su mirni kao ribice

U Slavoniji je 2016. bilo više od 15.000 prijava za remećenja javnog reda i mira, kaže MUP. Slavonci remete javni red i mir u istom omjeru kao Istrani te znatno više od Zagoraca i Ličana. U Slavoniji je 806.192 stanovnika, a Ličana ima 50.000.

Nizozemska - 'Vutra' se puši, ali ne kao u Francuskoj 

Nizozemci vole “zapaliti”. Osam posto njih konzumira marihuanu, ali u Italiji i Španjolskoj marihuanu puši više od devet posto stanovništva. Vodeći su Francuzi, gdje travu puši 11,1 posto stanovništva.

Francuska - Dobro vino uvijek ide uz sir? Ili ne?

Sir poistovjećujemo s Francuskom, no Francuzi nisu najveći “sirojedi”. Prosječan Francuz pojede 27,2 kg sira godišnje, ali Finci pojedu nešto više. Najveći sirojedi u Europi su Islanđani, koji po glavi stanovnika pojedu pola kilograma sira više od Francuzam podaci su Međunarodne mljekarske federacije.

Irska - Ima 'l ne'ko jači? Ima, Finci su ipak malo žešći

Poznat je mit da Irci vole popiti puno, a još se više vole potući. No prema Eurostatu, Irci godišnje imaju tek 76 prijava na 100.000 stanovnika, Finci imaju 150, a Danci su najžešći s 430 prijava.

Rusija - Svaka kuća ima drva za ogrijev, votku i kalašnjikov. Ili baš i ne?

Rusi se vole fotografirati s votkom i puškama, pa ih dijeliti na društvenim mrežama, ali nije istina kako su fanovi oružja. Prema anketi Small Armsa, u Rusiji oružje posjeduje svaki 10. čovjek, ali primjerice u Švedskoj, Francuskoj i Njemačkoj oružje ima svaki treći stanovnik.

Finska - Svi misle da su Kimi Raikkonen. Tek u jarku shvate da nisu

Finci u autoškolu idu čak godinu dana, ali su daleko od dobrih vozača. Kad se pogledaju podaci Eurostata, ispred Finske po prometnim nesrećama su samo zemlje istočne Europe, koje imaju lošije automobile, ali i prometnice. U Finskoj mnogo ljudi i izgubi život u prometu.

Škotska - Lakše im izbiti zub, nego penij? Ma, vole i oni potrošiti

Prema podacima OECD-a, Ujedinjeno kraljevstvo, u koje spada i Škotska, uštedi tek nešto više od tri posto novca u domaćinstvu. S druge strane, Belgija koja ima otprilike istu visinu prosječne plaće, uštedi čak 10 posto novca. Škoti i ostali stanovnici Ujedinjenog kraljevstva nisu baš previše štedljivi.

Italija & Njemačka - Jedni su švaleri, a drugi su precizni

Teško je reći da je to istina. Prema Eurostatu, Talijani se puno manje rastaju nego Francuzi i Nijemci. Što se tiče ovih potonjih, prema podacima, njemački vlakovi kasne 170 milijuna minuta godišnje, a često im kasne i radovi na projektima. Tako berlinski aerodrom planiraju otvoriti tek 2020., iako je prvotni rok bio 2010.

hr Sat Feb 10 2018 10:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b3b8b15cb557ac8078b45df/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Evo koliko bi trebalo pojeftiniti meso, riba, voće, povrće, jaja...

Generalno, u odnosu na sadašnje cijene, građani bi trebali očekivati pojeftinjenje nešto manje od 10 posto. To će naravno, zavisiti i od trgovaca i hoće li niži PDV preliti u niže cijene ili zadržati sebi

Vlada je u četvrtak poslijepodne poslala u proceduru izmjene zakona kojim se PDV snižava s 25 na 13 posto za svježe meso, ribu, voće, povrće, jaja, žive životinje i dječje pelene.

Iako su premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić najavili da će time rasteretiti građane, ipak nisu prošli prijedlozi da se PDV spusti i na mesne i mliječne prerađevine, što bi donijelo još značajnije uštede građanima. No, ideja da se spusti PDV barem na dio namirnica svakako je za građane bolja nego da je na sve spušten PDV s 25 na 24 posto jer to čini veoma malu razliku u cijenama koju bi trgovci mogli zadržati za sebe.

Generalno, u odnosu na sadašnje cijene, građani bi trebali očekivati pojeftinjenje nešto manje od 10 posto. To će naravno, zavisiti i od trgovaca i hoće li niži PDV preliti u niže cijene ili zadržati sebi.

Zbog konkurencije na tržištu, sniženi PDV bi trebao donijeti barem nešto niže cijene koje 24sata donosi u tablici. No, vidljivo je da sniženi PDV daje cijene na drugu decimalu koje nisu uobičajene, za očekivati je zato da će ih trgovci zaokružiti. Naviše.

Potrošači bi osim toga, trebali zapamtiti ili zapisati današnje cijene kako trgovci ne bi podigli cijene u prosincu, a onda s prvim danom 2019. godine, kada PDV bude snižen, iskazali manje pojeftinjenje. Takve trgovce mogu kazniti samo kupci jer Vlada ne može odrediti da sve cijene budu niže u skladu s padom ovog poreza, piše 24sata.hr



hr Fri Sep 21 2018 21:41:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba53e37cb557a44af8b4873/80
Foto: RTL/Screenshot

Svečana prisega kadeta oružanih snaga: Od 150 potencijalnih, samo ih je osam prošlo rigorozna testiranja

135 budućih časnika Hrvatske vojske zaklelo se, prvi put u Splitu, domovini na vjernost. Svatko iz svojih motiva

U Splitu je održana svečana prisega kadeta oružanih snaga. Prvi put položili su je kadeti studija Vojnog pomorstva, a podršku su im dale i kolege iz BiH, Crne Gore te Kosova koji će se također školovati u Splitu. Na svečanoj ceremoniji brojni uglednici, a ministar Krstičević budućim vojnicima dao je i posebno obećanje.

135 budućih časnika Hrvatske vojske zaklelo se, prvi put u Splitu, domovini na vjernost. Svatko iz svojih motiva.

- Više članova iz moje obitelji su branitelji pa taj osjećaj ponosa, domoljublja, poštenja i časti je to što me privuklo i što me gura naprijed - kazao je kadet Matej Henčić

- Ja moram pokazat kako su žene jake - kazala je pak kadetkinja Dina Pejković.

Jedini koji su zbog prisege bili ponosniji od samih kadeta su članovi njihovih obitelji kojima nije bilo teško provesti više od dva sata na suncu. Od 150 potencijalnih, samo ih je osam prošlo rigorozna testiranja kojima su podvrgnuti kandidati za buduće vojne pilote. 

- Dobivaju najbolje stvari, dobivaju zrakoplove na korištenje stoga i očekujemo od njih da su najrazvijeniji - izjavio je Hrvoje Šimleša, zapovjednik Kadetske satnije.

Buduće pilote i ostale kadete pozdravili su s neba stariji kolege, a ministar im je najavio dar za diplomu. 

- Za pet godina kad budete završavali u pozdravu će biti hrvatski F-16! - najavio je Damir Krstičević. U međuvremenu će studirati uz veće beneficije, ali i složenije obveze od kolega na civilnim studijima, sve kako bi se osiguralo da časno predstavljaju uniformu kojoj su danas prisegli, piše vijesti.hr

hr Fri Sep 21 2018 20:54:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0199db2af47f39098b46fb/80
Foto: Croatia Week

Kaštela i Šibenik među četiri najbolja hrvatska grada za život mladih obitelji

Analitičari su sve te podatke posložili u posebne indekse temeljem kojih se, po prvi put u povijesti Hrvatske, dobila objektivna i na konkretnim brojčanim pokazateljima utemeljena rang-lista.

Temeljem proračunskih pokazatelja i ostalih javno dostupnih službenih podataka za razdoblje od 2015. do 2017. godine na portalu Gradonačelnik.hr istražili su koliko gradovi iz svojih proračuna izdvajaju za obrazovanje, koliko za obitelji i djecu, za naknade i opremu za novorođenčad, za stipendije i školarine, kakvi su standardi u vrtićima i školama kada je u pitanju broj djece po odgojitelju/profesoru te koliko, ukupno, imaju visoko obrazovanih građana u svojoj populaciji.

Analitičari su sve te podatke posložili u posebne indekse temeljem kojih se, po prvi put u povijesti Hrvatske, dobila objektivna i na konkretnim brojčanim pokazateljima utemeljena rang-lista.

A na toj rang listi Šibenik se našao u dobrom društvu Čakovca, Kaštela i Požege.

Obrazloženo je i zašto, pa tako na Gradonačlenik.hr navode kako je za razliku od većine gradova koji tek sad prijavljuju projekte za sredstva EU za uvođenje dvosmjenskog rada vrtića, u Šibeniku vrtići već rade do 21 sat, a jedan je zasad još uvijek rijetkih gradova koji je roditeljima pojednostavio život e-upisima u vrtić. Osim u gradskim, Grad roditeljima sufinancira smještaj djece i u privatnim vrtićima, a ukupno će ove godine za vrtiće izdvojiti gotovo 30 milijuna kuna. Također, Grad Šibenik planira gradnju novog vrtića za što je u ovogodišnjem proračunu osigurao 450 tisuća kuna za izradu projektne dokumentacije.

Za naknade za bebe Šibenik godišnje izdvaja više od milijun kuna, a za treće dijete roditeljima isplaćuju 21 tisuću kuna tijekom sedam godina, tri tisuće kuna godišnje koje isplaćuju u mjesecu rođenja djeteta. Kako bi mlade zadržali u gradu, pokrenuli su sveučilišni studij i projekt gradnje studentskog kampusa vrijednog više od 80 milijuna kuna, a će financirat će ga sredstvima EU. Studentima isplaćuju stipendije, sufinanciraju produljeni boravak u školama te su osigurali besplatan obrok za djecu slabijeg imovinskog statusa, kao i pomoćnike u nastavi za 40 učenika s poteškoćama u razvoju. Grad Šibenik ima status Grada prijatelja djece i svake godine, ističu, povećavaju izdvajanja za djecu i programe, a svakako treba istaknuti i Međunarodni dječji festival, po kojemu je Šibenik poznat u čitavom svijetu, a u kojemu godišnje sudjeluje, što kroz nastupe što kroz volontiranje u organizaciji, više od 1000 djece.

Mnoge od ovih mjera koje su ušle kao kriterij za rang-listu bit će vidljive tek u izvršenju ovogodišnjih proračuna, pa će stoga biti zanimljivo vidjeti hoće li se, i u kojoj mjeri, promijeniti poredak na rang-listi najboljih gradova za ovu godinu, piše sibenik.in

hr Fri Sep 21 2018 19:59:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b977f4dcb557a947e8b4f1a/80
Foto: Screenshot Bleshporn

“Tužit ćemo gej par koji je snimao pornić u Hrvatskoj“

Stranka je poslala priopćenje pod naslovom "Zakoni moraju biti jednaki za sve", u kojem ističe kako je njemački par trebao imati potrebne dozvole za snimanje videouratka
Njemački gej par koji je ovo ljeto posjetio Hrvatsku i snimio pornić u Zadru pod nazivom ''Iziđi iz ormara'' zamjerio se stranci Neovisni za Hrvatsku koja ih sada planira tužiti. 

Stranka je poslala priopćenje pod naslovom "Zakoni moraju biti jednaki za sve" u kojem ističe kako je njemački par trebao imati potrebne dozvole za snimanje videouratka te bi se po njihovome trebale uvesti određene sankcije za golotinju, piše vecernji.hr

Priopćenje prenosimo u cijelosti: 

- Njemački par ovo je ljeto posjetio i Hrvatsku gdje su također snimili pornić pod nazivom "Izađi iz ormara u Hrvatskoj". Pornić su snimili u prirodi, a sudeći prema krajolicima iza njih, to se odvijalo negdje u okolici Zadra.

Točnije snimali su svoj film na Pagu na plaži usred bijela dana i prema informacijama koje imamo bez ikakvih dozvola i dokumentacije koje su im za to potrebna. Što rade institucije? Jedno veliko ništa. Gospoda su u posjetu 23. travnja najavili što će uraditi u sljedećem posjetu.

Zašto su zakoni nevažeći za sve jednako, zašto su neki povlašteni i zaštićeni? Zašto je nekome pod krinkom ugroženosti, dopušteno sve, a jednome iznajmljivaču jer je sam odlučio koga će primiti u SVOJ apartman ili neće prijete kazne, dobiva kaznene prijave i pokušava ga se diskriminirati u društvu? Zašto zadnjih dana osoba hoda gradom doslovno gola bez sankcija, nitko ne želi reagirati jer znaju kakve su posljedice i kakvu moć manjina i njihove udruge imaju u našem društvu. Tko može dati odgovore na ova pitanja? 

Puno zašto u ovako kratkom tekstu, a nijedan odgovor osim osude nas nećemo dobiti ni MI niti ONI u čije ime pitamo i koje mi predstavljamo. 

I da, proglasite nas desničarima i homofobima to je vaša standardna i učinkovita obrana kad vam se na fin i pristojan način postave pitanja. Zakoni u RH moraju vrijediti za sve jednako!

hr Fri Sep 21 2018 18:43:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .