Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5898aaf5b47398fd178b470f/80
Foto: Ilustracija/Rade Popadić

Stvarno smo tukci: Hrvatska najgora po iskorištenosti fondova EU

Prema podatcima Ministarstva financija, u 2014. godini Hrvatska je povukla iz proračuna EU 584 milijuna eura, u 2015. godini 556 milijuna eura, a u 2016. godini (prema procjenama HGK) oko 850 milijuna eura

Potrebno je naglasiti da se navedeno dominantno odnosi na sredstva fondova EU koja su predviđena za proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. godine te da je prošla godina bila posljednja u kojoj su se mogli dostaviti zahtjevi za isplatom sredstava iz toga proračunskog razdoblja. Kako bi što manje sredstava ostalo neiskorišteno u proračunu EU, bitno je da je ostvareno značajno povećanje stope iskorištenosti. Tako je stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u 2013. godini iznosila manje od petine, a do 2016. godine (prema posljednjim dostupnim podatcima iz Europske komisije) znatno je porasla, na 80,7%. 

Unatoč takvom napretku, sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske. To znači da je Hrvatska ujedno bila lošija i od svih zemalja EU10, s kojima je relevantno uspoređivati Hrvatsku pri stupnjevanju apsorpcije fondova, budući da su to manje razvijene članice EU kojima je zajedničko to da koriste sve fondove kohezijske (regionalne) politike (uključujući Kohezijski fond). Hrvatska ne samo da je imala najmanju iskorištenost, nego je i bila daleko od prosjeka, i na razini EU10 (94,4%), i EU28 (94,1%). Grčka je jedina dosegnula 100%, a samo Malta i Hrvatska su ostale ispod 90% iskorištenosti, piše seebiz.

Razlozi dosadašnjega slabijega korištenja sredstava iz fondova EU uglavnom su posljedica neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga, ali i nedostatka osoblja u nadležnim tijelima te učestale izmjene natječajne dokumentacije. Prošlogodišnje je intenziviranje iskorištenosti EU sredstava ponajprije posljedica rasta broja objavljenih natječaja, jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole fondovima EU te informiranja potencijalnih korisnika. Kada se alocirana sredstva iz fondova EU relativiziraju i izraze po glavi stanovnika, iznos za Hrvatsku od 2,5 tisuća eura, šesti je najveći od svih članica Unije. Prema podatcima Europske komisije, u protekle tri godine ovoga proračunskog razdoblja, točnije do studenoga prošle godine, Hrvatska je iskoristila, odnosno isplaćeno joj je za projekte, tek 0,4%, što Hrvatsku svrstava na 22. mjesto među članicama EU28 kada se gleda uspješnost povlačenja sredstava. U usporedbi s članicama EU10, samo su Slovenija i Rumunjska bile neuspješnije od Hrvatske.


Sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva

Kada se promatraju dodijeljena (a još neisplaćena) sredstva za projekte u odnosu na ukupan iznos na raspolaganju, Hrvatska je na 25. mjestu s tek 9,1%, vrlo daleko od prosjeka EU28 (19,4%)  i prosjeka EU10 (21,6%). Među državama EU10, lošija je samo Rumunjska sa 7,2%. S obzirom na to da je pokazatelj dodijeljenih, još neisplaćenih sredstava naznaka budućih kretanja stvarnih isplata, njegov nizak iznos za Hrvatsku sugerira da će relativna pozicija Hrvatske još neko vrijeme biti među lošijima u cijeloj EU i EU10.

Zaostajanje razvijenosti Hrvatske za prosjekom EU28, a osobito za prosjekom tranzicijskihi posttranzicijskih članica EU, nameće potrebu ostvarivanja dinamičnijih stopa gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju. U tom smislu treba nužno iskoristiti svaki dodatni impuls koji može potencirati tu dinamiku. Jedan od njih, a koji nam je na raspolaganju, financiranje je sredstvima iz EU fondova, što, prema procjenama EK, može podići stopu gospodarskog rasta do tri postotna boda te, što je znatno važnije, podići konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. 

Naime, sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva poput strukturnih problema tržišta rada zbog kojih Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti i participacije na tržištu rada ili potenciranja inovativnosti prema kojoj je Hrvatska daleko najlošija od svih zemalja EU10. Indeksi globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma ili Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke, zapravo najzornije prikazuju odmak (zaostajanje) od razine prosjeka zemalja EU10 odnosno dobro prikazuju relativnu razinu strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva. Kako bismo poboljšali učinkovitost korištenja sredstava iz fondova EU i kako ne bismo ostali u donjem dijelu EU28 i EU10 ljestvice, potrebno je ubrzati pripremu i objavu natječaja, ali i sustav upravljanja i kontrole fondovima EU učiniti učinkovitijima (ako ne i jednostavnijima). 

Primjerice, u Hrvatskoj su u sustav upravljanja i kontrole fondova regionalne politike EU uključena dva ministarstva kao upravljačka tijela te dodatno i dvije razine posredničkih tijela s ukupno dvadesetak institucija (ministarstva, agencije, zavodi, uredi...). Za usporedbu, iznosom dodijeljenih sredstava iz fondova EU, Hrvatskoj je među najbližima Slovačka. U njoj većina operativnih programa (strateških dokumenata) za korištenje fondova EU, uz upravljačka tijela uopće nema definirane dodatne razine posredničkih tijela, a Slovačka pritom ima mnogo veću stopu iskorištenosti fondova EU od Hrvatske, piše seebiz.

Facebook komentari

hr Mon Feb 06 2017 18:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2d8d32b9e03e07238b4582/80

U Splitu obilježena 18. obljetnica smrti Franje Tuđmana

Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na splitskom spomeniku Franji Tuđmanu u nedjelju, izaslanstva splitskog gradskog i splitsko-dalmatinskog županijskog odbora HDZ-a obilježila su 18. obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika.

U splitskoj je katedrali sv. Dujma služena misa zadušnica za Franju Tuđmana.

Predsjednik splitskog HDZ-a i saborski zastupnik Petar Škorić je kod spomenika Tuđmanu istaknuo kako zasluge prvog hrvatskog predsjednika u stvaranju hrvatske države i borbi za hrvatsku slobodu ne blijede, već je odmakom vremena njegovo vizionarstvo sve vidljivije.

"Dr. Tuđman nije samo imao ključnu ulogu u stvaranju i obrani neovisne Hrvatske, već je imao ključnu i nezaobilaznu ulogu u obrani i opstanku Bosne i Hercegovine. Ulogom u BiH, spriječivši druge Srebrenice, očuvao je i obraz međunarodne zajednice koja, zbog svoje inertnosti, nije učinila ono što je trebala kako bi spriječila zločine velikosrpskih agresora", naglasio je Škorić.

Po Škorićevim riječima, HDZ-ovci su se došli pokloniti velikom čovjeku i državniku koji ostaje "trajni svjetionik za sadašnjost i budućnost."

"Znamo i znat ćemo čuvati istinu, svoju povijest i uspomenu na djela našeg prvog predsjednika", poručio je Škorić.

U ime članstva splitskog i splitsko-dalmatinskog HDZ-a vijenac su položili i svijeće zapalili, osim Škorića, još i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, predsjednik splitsko-dalmatinskog HDZ-a i saborski zastupnik Ante Sanader, predsjednik Mladeži HDZ-a splitsko-dalmatinske županije i saborski zastupnik Ante Bačić, zamjenik župana splitsko-dalmatinskog Ante Šošić te potpredsjednik Županijske skupštine Živko Nenadić.

Na misi zadušnici za prvog hrvatskog predsjednika u splitskoj katedrali, don Tomislav Ćubelić se u propovijedi osvrnuo na proces "detuđmanizacije".

"Tuđmana možeš ne spominjati, ali ne možeš ga izbrisati iz kolektivnog pamćenja Hrvata. Odmah nakon smrti velikana započeo je taj proces koji je postao gotovo službena politika. To je bilo vrijeme kad ga se nije spominjalo, ali Tuđman je veći od svih njih, kao državnik i kao antifašista", istaknuo je don Ćubelić.

Po njegovim riječima, ovoj generaciji Hrvata "ostaje u nasljedstvo ostvariti sve ono što prvi predsjednik nije u potpunosti uspio".

"To je realiziranje Hrvatske kao države u kojoj će svi Hrvati i svi građani zadovoljno živjeti bez utega lažirane, opterećujuće prošlosti, umreženih ostataka propalog sustava, neefikasnog pravosuđa i nejednake pravde, bez korupcije, bez mržnje prema vlastitoj domovini, s jednakim pijetetom za sve žrtve i ljude, državu u kojoj će istina, pravda i čovjek biti na prvom mjestu kao svjetlo današnjeg svijeta", rekao je je don Tomislav Ćubelić.

Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 20:40:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2d6a31b9e03edc228b4585/80

Plan radova u trećem tjednu na prvom cjelovitom rješenju za pametno parkiranje u Hrvatskoj

Ugradnja parkirnih senzora na ulična parkirna mjesta i njihova integracija u Smart Split parking aplikaciju predstavljaju jedan od koraka prema integraciji Splita u sustav pametnoga grada.

Cilj projekta je građanima olakšati pronalaženje parkirnog mjesta, smanjiti gužve i emisije štetnih plinova.  Sustav nudi mnoga praktična rješenja problematike parkiranja; primjerice neka od njih su jednostavnije plaćanje usluge parkinga, te prijava nepropisno parkiranih vozila.

Završetkom realizacije projekta Split će biti prvi grad na europskom kontinentu koji će imati sva ulična parkirna mjesta  u sustavu naplate pokrivena senzorskom tehnologijom i integrirana u Smart parking aplikaciju.

Završetak  radova i povezivanje svih uličnih senzora u sustav planirani su za ožujak sljedeće godine. Radovi će biti privremeno prekinuti za vrijeme božićnih blagdana.

Prethodna dva tjedna je na devet uličnih parkirališta, postavljeno ukupno 347 senzora za pametno ulično parkiranje. Po predviđenom planu radova je postavljena i radiokomunikacijska oprema s kojom se senzori povezuju u centralni sustav Split parkinga.

 Lokacije i vrijeme ugradnje senzorske tehnologije na uličnim parkinzima u Splitu za sljedeći tjedan, od ponedjeljka 11. prosinca do petka 15. prosinca 2017. godine:

 Ponedjeljak: Bijankinijeva ulica 

 Utorak:  Bijankinijeva ulica 

 Srijeda: Katalinićev prilaz

 Četvrtak: Zrinsko Frankopanska ulica, kod Arheološkog muzeja

 Petak: samo ako zbog loših vremenskih prilika nešto od planiranih radova za prethodna četiri dana bude nezavršeno.

 

 

Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 18:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f81f7eb9e03e92978b45af/80

Slijedi drastična promjena vremena koja će donijeti niz problema!

Ovaj val hladnoće neće dugo potrajati. Slijedi nam drastična promjena vremena, rast temperatura koji će donijeti niz problema.

Upravo nas je zahvatila fronta hladnoga zraka, čiju ćemo prisutnost nakon razvedravanja najjače zamijetiti u nedjelju, piše dnevnik.hr.

Tako su u nedjelju ujutro u 8 sati najniže temperature, prema podacima DHMZ-a, izmjerene na Zavižanu (-12 stupnjeva) i u Gospiću (-11,7 stupnjeva), a hladno je bilo i u Karlovcu gdje se živa spustila na minus sedam Celzijevaca te u Varaždinu na minus 6 stupnjeva Celzijevih. Metropola se probudila na minus tri stupnja. 

Ali zahlađenje će trajati kratko, jer slijedi nova ciklona s toplim i vlažnim oceanskim zrakom.

''U nedjelju slijedi vrlo hladno jutro koje će na mjestima gdje je mokro ili zasnježeno prouzročiti poledicu, a znamo što to znači za promet, pa i za one koji hodaju po takvom terenu. Međutim, još zamjetnije je ono što slijedi nakon toga. Slijedi prodor vlažnog i toplog oceanskog zraka koji će početi već potkraj nedjelje i potrajat će dva, tri dana. Pri tom će u našim krajevima, posebice na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru pasti prilično obilna kiša što će mjestimice uzrokovati poplave, čak i one bujične naravi. Tome će pridonijeti i zatopljenje koje će izazvati topljenje ovog snijega što je pao i u takvim okolnostima zaista može biti i poplava na nekim vodotocima'', rekao je Milan Sijerković.

Jutro vedro i hladno

Nedjeljno jutro u većem dijelu Hrvatske bit će vedro i vrlo, vrlo hladno,osobito u kopnenome području gdje će mjestimice biti i magle. Na kopnu slab vjetar, u Dalmaciji umjerena bura, a na sjevernom Jadranu, osim podno Velebita, jugozapadnjak.

U Zagrebu i drugdje u središnjoj Hrvatskoj u većem dijelu dana sunčano, ali hladno, uz umjeren i jak jugozapadnjak. Potkraj dana naoblačenje, a zatim ponegdje i kiša. U Slavoniji, Baranji i Srijemu sunčano uz umjerenu naoblaku. Puhat će umjeren južnjak i jugozapadnjak. Bit će razmjerno hladno.

U Istri i na Kvarneru, u Gorskom kotaru i Lici najprije će biti djelomice sunčano, a zatim naoblačenje s kišom, a u gorskoj Hrvatskoj sa susnježicom i snijegom. Puhat će umjeren i jak jugozapadnjak i južnjak.

U većem dijelu Dalmacije s početka će biti sunčano, a zatim slijedi naoblačenje te u sjevernom i srednjem dijelu i Zagori kiša. U dubrovačkom primorju puhat će umjeren istočnjak, a drugdje jako i olujno jugo i južnjak. Na sjeveru jugozapadnjak. Popodnevna temperatura uglavnom oko 10 Celzijevih stupnjeva.

Prva polovica sljedećeg tjedna

U prvoj polovini sljedećeg tjedna u kopnenoj Hrvatskoj bit će neugodna južina: oblaci, kiša, jaki južni i jugozapadni vjetar te s početka neobično toplo s popodnevnom temperaturom i višom od 15 stupnjeva. Meteoropati, budite oprezni.

Na Jadranu neće biti ništa bolje. Nevere, obilna kiša s bujicama, prekomjerna toplina, mjestimice jaki i olujni vjetar, jugo i južnjak, i uzburkano more izazvat će mjestimične morske poplave.


Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 16:21:03 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56aa94f17d7d3c0a008b5c9a/80
Foto: Hina

Blokirani traže bolju pravnu skrb o prezaduženim građanima

Udruga Blokirani u nedjelju je, na Međunarodni dan ljudskih prava, ustvrdila je da postoji pravnu diskriminacija prezaduženog stanovništva i blokiranih građana te istaknula nužnost kvalitetnije pravne i socijalne skrbi o insolventnim obiteljima u Hrvatskoj.

U priopćenju ističu apsolutni rast duga i blokade prezaduženih hrvatskih obitelji dok se paralelno, od 2010. do danas, poslovnim subjektima brišu milijarde duga i omogućuje poslovni uzlet, pri čemu se, tvrde, krše direktive Europske unije, Ustav RH i Povelja Europske unije o temeljnim pravima.

"Hrvatski ovršni postupak građanima ne jamči ravnopravnost pri ostvarivanju ciljeva iz Direktive 93/13, što ukazuje na neravnotežu postupovnih sredstava koja su na raspolaganju ovršeniku  i ovrhovoditelju te pravnu diskriminaciju koju provodi državna agencija FINA", ističe udruga.

Upozorava na kršenje EU Direktive kojom se ne dopušta konfiskacija imovine ispod njezine stvarne vrijednosti te na dominantne negativne stereotipe  o osiromašenim i blokiranim osobama te raširenu negativnu percepciju njihove sposobnosti.

Blokirani smatraju da takav način odnosa zakonodavca dovodi do diskriminacije koja je zakonom zabranjena.

Ističu kako ključnu ulogu u poboljšanju položaja prezaduženih i blokiranih osoba ima država, te povodom Međunarodnog dana ljudskih prava ističu  nužnost što brže uspostave kvalitetnijeg sustava pravne i socijalne skrbi o insolventnim obiteljima Hrvatske, koji su blokirani još od samih početaka svjetske ekonomske krize 2008. godine.

Blokiranim i prezaduženim građanima treba osigurati pravo na pristojan život, uz dostupnost roba i usluga u privatnom i javnom sektoru, a svakako i poštovanje i zaštitu dostojanstva unutar zakonodavstva RH, zaključuju Blokirani.

Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 15:49:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .