Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5898aaf5b47398fd178b470f/80
Foto: Ilustracija/Rade Popadić

Stvarno smo tukci: Hrvatska najgora po iskorištenosti fondova EU

Prema podatcima Ministarstva financija, u 2014. godini Hrvatska je povukla iz proračuna EU 584 milijuna eura, u 2015. godini 556 milijuna eura, a u 2016. godini (prema procjenama HGK) oko 850 milijuna eura

Potrebno je naglasiti da se navedeno dominantno odnosi na sredstva fondova EU koja su predviđena za proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. godine te da je prošla godina bila posljednja u kojoj su se mogli dostaviti zahtjevi za isplatom sredstava iz toga proračunskog razdoblja. Kako bi što manje sredstava ostalo neiskorišteno u proračunu EU, bitno je da je ostvareno značajno povećanje stope iskorištenosti. Tako je stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u 2013. godini iznosila manje od petine, a do 2016. godine (prema posljednjim dostupnim podatcima iz Europske komisije) znatno je porasla, na 80,7%. 

Unatoč takvom napretku, sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske. To znači da je Hrvatska ujedno bila lošija i od svih zemalja EU10, s kojima je relevantno uspoređivati Hrvatsku pri stupnjevanju apsorpcije fondova, budući da su to manje razvijene članice EU kojima je zajedničko to da koriste sve fondove kohezijske (regionalne) politike (uključujući Kohezijski fond). Hrvatska ne samo da je imala najmanju iskorištenost, nego je i bila daleko od prosjeka, i na razini EU10 (94,4%), i EU28 (94,1%). Grčka je jedina dosegnula 100%, a samo Malta i Hrvatska su ostale ispod 90% iskorištenosti, piše seebiz.

Razlozi dosadašnjega slabijega korištenja sredstava iz fondova EU uglavnom su posljedica neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga, ali i nedostatka osoblja u nadležnim tijelima te učestale izmjene natječajne dokumentacije. Prošlogodišnje je intenziviranje iskorištenosti EU sredstava ponajprije posljedica rasta broja objavljenih natječaja, jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole fondovima EU te informiranja potencijalnih korisnika. Kada se alocirana sredstva iz fondova EU relativiziraju i izraze po glavi stanovnika, iznos za Hrvatsku od 2,5 tisuća eura, šesti je najveći od svih članica Unije. Prema podatcima Europske komisije, u protekle tri godine ovoga proračunskog razdoblja, točnije do studenoga prošle godine, Hrvatska je iskoristila, odnosno isplaćeno joj je za projekte, tek 0,4%, što Hrvatsku svrstava na 22. mjesto među članicama EU28 kada se gleda uspješnost povlačenja sredstava. U usporedbi s članicama EU10, samo su Slovenija i Rumunjska bile neuspješnije od Hrvatske.


Sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva

Kada se promatraju dodijeljena (a još neisplaćena) sredstva za projekte u odnosu na ukupan iznos na raspolaganju, Hrvatska je na 25. mjestu s tek 9,1%, vrlo daleko od prosjeka EU28 (19,4%)  i prosjeka EU10 (21,6%). Među državama EU10, lošija je samo Rumunjska sa 7,2%. S obzirom na to da je pokazatelj dodijeljenih, još neisplaćenih sredstava naznaka budućih kretanja stvarnih isplata, njegov nizak iznos za Hrvatsku sugerira da će relativna pozicija Hrvatske još neko vrijeme biti među lošijima u cijeloj EU i EU10.

Zaostajanje razvijenosti Hrvatske za prosjekom EU28, a osobito za prosjekom tranzicijskihi posttranzicijskih članica EU, nameće potrebu ostvarivanja dinamičnijih stopa gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju. U tom smislu treba nužno iskoristiti svaki dodatni impuls koji može potencirati tu dinamiku. Jedan od njih, a koji nam je na raspolaganju, financiranje je sredstvima iz EU fondova, što, prema procjenama EK, može podići stopu gospodarskog rasta do tri postotna boda te, što je znatno važnije, podići konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. 

Naime, sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva poput strukturnih problema tržišta rada zbog kojih Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti i participacije na tržištu rada ili potenciranja inovativnosti prema kojoj je Hrvatska daleko najlošija od svih zemalja EU10. Indeksi globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma ili Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke, zapravo najzornije prikazuju odmak (zaostajanje) od razine prosjeka zemalja EU10 odnosno dobro prikazuju relativnu razinu strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva. Kako bismo poboljšali učinkovitost korištenja sredstava iz fondova EU i kako ne bismo ostali u donjem dijelu EU28 i EU10 ljestvice, potrebno je ubrzati pripremu i objavu natječaja, ali i sustav upravljanja i kontrole fondovima EU učiniti učinkovitijima (ako ne i jednostavnijima). 

Primjerice, u Hrvatskoj su u sustav upravljanja i kontrole fondova regionalne politike EU uključena dva ministarstva kao upravljačka tijela te dodatno i dvije razine posredničkih tijela s ukupno dvadesetak institucija (ministarstva, agencije, zavodi, uredi...). Za usporedbu, iznosom dodijeljenih sredstava iz fondova EU, Hrvatskoj je među najbližima Slovačka. U njoj većina operativnih programa (strateških dokumenata) za korištenje fondova EU, uz upravljačka tijela uopće nema definirane dodatne razine posredničkih tijela, a Slovačka pritom ima mnogo veću stopu iskorištenosti fondova EU od Hrvatske, piše seebiz.

hr Mon Feb 06 2017 18:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b27f8462af47f783c8b462e/80

Dječak Cesare uoči najavljene ovrhe pušten na kućnu njegu iz splitskog KBC-a

Devetogodišnji Cesare Avenati, nad kojim je u utorak zakazana ovrha, pušten je u ponedjeljak poslijepodne iz splitskog KBC na kućnu njegu, doznaje se od njegove tete Vanje Kuluz.

Cesareovi roditelji, majka Nina Kuluz i otac Allesandro Avenati jedno su vrijeme imali zajedničko skrbništvo nad dječakom u Italiji, ali majka je s njim otišla iz Italije te se prvo skrivala u BiH, a zatim se vratila u Split. Nakon toga dječakov otac Alessandro pokušava ga ovrhom vratiti u Italiju.

"Cesare je hospitaliziran u KBC Split prošlog petka, a kod njega su ustanovljeni psihosomatski simptomi zbog stresa kojem je izvrgnut uoči zakazane ovrhe u utorak. Psihijatar nam je rekao kako dječak treba biti pošteđen daljnjeg stresa te da bi njegovo eventualno ovršno odvajanje od majke i dobjeljivanje ocu koji živi u Italiji bilo pogubno za Cesarea," rekla je Kuluz za Hinu.

Potvrdila je kako će se najavljeni prosvjed protiv ovrhe nad Cesareom održati u utorak u splitskom naselju Pujanke, blizu stana u kojem živi s majkom i u kojem je zakazan ovrha.
Kuluz je ranije u ponedjeljak u splitski Općinski sud u Dračevcu donijela peticiju s 10.600 potpisa građana kojom se traži obustava ovrhe nad dječakom, ali je predsjednica suda Marina Boko odbila primiti peticiju.

hr Mon Jun 18 2018 20:22:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/533402f7179942b91c7b23f8/80

Sutkinja odbila primiti prijatelje i obitelj Cesarea, ovrha zakazana za sutra

Cesare je završio u bolnici, a sutkinji su htjeli predati i potrebnu medicinsku dokumentaciju kako bi se ovrha odgodila
Ispred zgrade Općinskog suda danas su se okupili prijatelji i rodbina devetogodišnjeg Cesarea Avenatija kako bi predali peticiju s 10.000 potpisa što bi značilo odgodu ovrhe koja je zakazana sutra u 9 sati na Pujankama. 

Predsjednica općinskog suda, Marina Boko odbila ih je primiti. 

Cesareova teta, Vanja Kuluz izjavila je kako je sutkinja poručila da dođu u srijedu zajedno s odvjetnikom. 

-Događa se ono na što psihijatar upćuje već dvije godine. Psihijatar koji prati dijete već je izjavio nebrojno puta da će ova ovrha dijetetu prouzročiti traume, kazala je Vanja Kuluz.  

Anđela Šuštić, obiteljska prijateljica kazala je kako su tražili razgovor sa sutkinjom kako bi joj predali dokumente koje imaju i koji su više nego dovoljni da se ovrha odgodi, no ona ih je odbila. 

Vanja Kuluz pozvala je sve da ljude da se pridruže na prosvjedu sutra u blizini njihove zgrade na Pujankama. 

Cesare bi trebao biti oduzet majci i odveden ocu u Italiju, no završio je u bolnici pa se još ne zna cjelokupni ishod ovrhe. 
hr Mon Jun 18 2018 12:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/532f69681799424f067b24bf/80

Izlaznost na kotarskim izborima 11,5 posto

Manja je za dva posto u odnosu na kotarske izbore prije četiri godine
U Split su jučer održani kotarski i mjesni izbori. Od ukupno 17,5 tisuća upisanih birača ove godine izašlo je 11,5 posto građana. Prije četiri godine izašlo je 13, 5 posto građana. 

Najviše mandata je osvojio HDZ, a na Pujankama će se ponoviti izbori 24. lipnja. 

Izborno povjerenstvo ustanovilo je  da je broj glasačkih listića na tom mjestu za 5 komada veći od broja birača koji su glasovali.

HDZ u gradskom vijeću za sada ima 120 vijećnika, SDP sa svojim koalicijskim partnerima ima 41 vijećnički mandat. Most je osvojio 14 vijećnika, Pametno 11 vijećnika, HNS 3 vijećnika, a po dva vijećnika imaju 
 HSP, HSLS, HSS i HSU. 
hr Mon Jun 18 2018 12:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad716282af47f217f8b477a/80
Foto: MUP

Akcija u prometu "Faktori rizika": Policija u lovu na neodgovorne vozače

Sve sudionike u prometu podsjeća se na obvezu poštivanja odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama

U utorak,19. lipnja 2018. od 16 do 20 sati na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske provesti će se ciljna akcija u prometu „Faktori rizika“, u kojoj će se prvenstveno zahvaćati prekršaji prekoračenja brzine, upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, nekorištenja pojasa u vozilu i zaštitne kacige na motociklima i mopedima, te  korištenja mobitela za vrijeme vožnje.

Sve sudionike u prometu podsjeća se na obvezu poštivanja odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako svojim ponašanjem ne bi doveli u opasnost vlastitu, ali i sigurnost ostalih sudionika u prometu, te kako bi izbjegli moguće sankcije.

hr Mon Jun 18 2018 10:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .