Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5898aaf5b47398fd178b470f/80
Foto: Ilustracija/Rade Popadić

Stvarno smo tukci: Hrvatska najgora po iskorištenosti fondova EU

Prema podatcima Ministarstva financija, u 2014. godini Hrvatska je povukla iz proračuna EU 584 milijuna eura, u 2015. godini 556 milijuna eura, a u 2016. godini (prema procjenama HGK) oko 850 milijuna eura

Potrebno je naglasiti da se navedeno dominantno odnosi na sredstva fondova EU koja su predviđena za proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. godine te da je prošla godina bila posljednja u kojoj su se mogli dostaviti zahtjevi za isplatom sredstava iz toga proračunskog razdoblja. Kako bi što manje sredstava ostalo neiskorišteno u proračunu EU, bitno je da je ostvareno značajno povećanje stope iskorištenosti. Tako je stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u 2013. godini iznosila manje od petine, a do 2016. godine (prema posljednjim dostupnim podatcima iz Europske komisije) znatno je porasla, na 80,7%. 

Unatoč takvom napretku, sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske. To znači da je Hrvatska ujedno bila lošija i od svih zemalja EU10, s kojima je relevantno uspoređivati Hrvatsku pri stupnjevanju apsorpcije fondova, budući da su to manje razvijene članice EU kojima je zajedničko to da koriste sve fondove kohezijske (regionalne) politike (uključujući Kohezijski fond). Hrvatska ne samo da je imala najmanju iskorištenost, nego je i bila daleko od prosjeka, i na razini EU10 (94,4%), i EU28 (94,1%). Grčka je jedina dosegnula 100%, a samo Malta i Hrvatska su ostale ispod 90% iskorištenosti, piše seebiz.

Razlozi dosadašnjega slabijega korištenja sredstava iz fondova EU uglavnom su posljedica neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga, ali i nedostatka osoblja u nadležnim tijelima te učestale izmjene natječajne dokumentacije. Prošlogodišnje je intenziviranje iskorištenosti EU sredstava ponajprije posljedica rasta broja objavljenih natječaja, jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole fondovima EU te informiranja potencijalnih korisnika. Kada se alocirana sredstva iz fondova EU relativiziraju i izraze po glavi stanovnika, iznos za Hrvatsku od 2,5 tisuća eura, šesti je najveći od svih članica Unije. Prema podatcima Europske komisije, u protekle tri godine ovoga proračunskog razdoblja, točnije do studenoga prošle godine, Hrvatska je iskoristila, odnosno isplaćeno joj je za projekte, tek 0,4%, što Hrvatsku svrstava na 22. mjesto među članicama EU28 kada se gleda uspješnost povlačenja sredstava. U usporedbi s članicama EU10, samo su Slovenija i Rumunjska bile neuspješnije od Hrvatske.


Sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva

Kada se promatraju dodijeljena (a još neisplaćena) sredstva za projekte u odnosu na ukupan iznos na raspolaganju, Hrvatska je na 25. mjestu s tek 9,1%, vrlo daleko od prosjeka EU28 (19,4%)  i prosjeka EU10 (21,6%). Među državama EU10, lošija je samo Rumunjska sa 7,2%. S obzirom na to da je pokazatelj dodijeljenih, još neisplaćenih sredstava naznaka budućih kretanja stvarnih isplata, njegov nizak iznos za Hrvatsku sugerira da će relativna pozicija Hrvatske još neko vrijeme biti među lošijima u cijeloj EU i EU10.

Zaostajanje razvijenosti Hrvatske za prosjekom EU28, a osobito za prosjekom tranzicijskihi posttranzicijskih članica EU, nameće potrebu ostvarivanja dinamičnijih stopa gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju. U tom smislu treba nužno iskoristiti svaki dodatni impuls koji može potencirati tu dinamiku. Jedan od njih, a koji nam je na raspolaganju, financiranje je sredstvima iz EU fondova, što, prema procjenama EK, može podići stopu gospodarskog rasta do tri postotna boda te, što je znatno važnije, podići konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. 

Naime, sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva poput strukturnih problema tržišta rada zbog kojih Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti i participacije na tržištu rada ili potenciranja inovativnosti prema kojoj je Hrvatska daleko najlošija od svih zemalja EU10. Indeksi globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma ili Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke, zapravo najzornije prikazuju odmak (zaostajanje) od razine prosjeka zemalja EU10 odnosno dobro prikazuju relativnu razinu strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva. Kako bismo poboljšali učinkovitost korištenja sredstava iz fondova EU i kako ne bismo ostali u donjem dijelu EU28 i EU10 ljestvice, potrebno je ubrzati pripremu i objavu natječaja, ali i sustav upravljanja i kontrole fondovima EU učiniti učinkovitijima (ako ne i jednostavnijima). 

Primjerice, u Hrvatskoj su u sustav upravljanja i kontrole fondova regionalne politike EU uključena dva ministarstva kao upravljačka tijela te dodatno i dvije razine posredničkih tijela s ukupno dvadesetak institucija (ministarstva, agencije, zavodi, uredi...). Za usporedbu, iznosom dodijeljenih sredstava iz fondova EU, Hrvatskoj je među najbližima Slovačka. U njoj većina operativnih programa (strateških dokumenata) za korištenje fondova EU, uz upravljačka tijela uopće nema definirane dodatne razine posredničkih tijela, a Slovačka pritom ima mnogo veću stopu iskorištenosti fondova EU od Hrvatske, piše seebiz.

Facebook komentari

hr Mon Feb 06 2017 18:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f130a3b4739841288b4587/80

Zasad nepoznato ima li Hrvata među stradalima u Barceloni - MVEP

Zasad se ne zna ima li Hrvata među stradalima u terorističkom napadu u Barceloni, doznaje se u četvrtak u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Hrvatsko veleposlanstvo u Madridu u stalnom je kontaktu sa španjolskim nadležnim tijelima u Madridu i Barceloni i prema zasad dostupnim informacijama nema službenih podataka o državljanstvima stradalih, kažu u ministarstvu.

Pratimo daljnja događanja i izvijestit ćemo o novim saznanjima, dodaju na Zrinjevcu.

Katalonska policija objavila je da je uhitila jednog osumnjičenog za smrtonosni teroristički napad u središtu Barcelone, a mediji javljaju da je drugi ubijen u predgrađu.

Zasad je nepoznato koliko je napadača sudjelovalo u incidentu u kojem je, prema dužnosniku katalonske vlade, poginulo 13 i ranjeno 50 osoba.

Još uvijek nitko nije preuzeo odgovornost za napad kombijem na pješake u središtu glavnog grada pokrajine Katalonije.

Islamska zajednica u Španjolskoj osudila je napad koji se u 17.20 sati dogodio u prepunoj turističkoj aveniji La Rambla.

Policija ga tretira kao organizirani teroristički čin koji podsjeća na napade diljem Europe od srpnja prošle godine.


Facebook komentari

hr Thu Aug 17 2017 21:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/599565e6b9e03e4b568b4672/80

U Splitu manjka krvi: 'Najviše nam trebaju A+ i 0+ grupe'

Svi građani u dobi od 18 do 65 godina mogu darovati krv. Zavod za transfuzijsku medicinu na Firulama radit će danas i sutra produženo, od 7.30 do 18 sati. Svi građani su pozvani da dođu darovati krv

Zavod za transfuzijsku medicinu splitskog KBC-a pri kraju je sa zalihama krvi, podaci govore da ih ima još za najviše dan i pol. Ova količina nije dovoljna za transfuzije koje se moraju napraviti u bolnici na Firulama., piše 24sata.hr

O stanju u Zavodu za transfuzijsku medicinu izjasnila se pročelnica Zavoda, dr. Jela Mratinović-Mikulandra.

- Zalihe su smanjene zbog manjeg broja darivatelja. Izostale su neke terenske akcije, bio je loš odaziv darivatelja i ova količina koju sad imamo jednostavno nije dovoljna. Najviše nam trebaju A+ i 0+ krvne grupea nedostaje i RH- grupa, kaže voditeljica Centra za transfuzijsku medicinu KBC-a Split.

Jučer smo izdali preko sto doza krvi. Velikim dijelom, gotovo 20 posto, riječ je o turistima koji dođu na odmor pa im se nešto dogodi. Na ovim vrućinama krvarenja iz probavnog trakta svakodnevna su pojava. Danas i sutra radit ćemo produljeno, od 7.30 do 18 sati kako bi svi koji to žele mogli doći i darovati krv. Situacija nije dobra ni u ostalim centrima, tako da si ne možemo međusobno pomagati, što inače radimo, zaključila je Mratinović-Mikulandra.

Svi građani u dobi od 18 do 65 godina mogu darovati krv. Zavod za transfuzijsku medicinu na Firulama radit će danas i sutra produženo, od 7.30 do 18 sati. Svi građani su pozvani da dođu darovati krv., piše 24sata.hr

Facebook komentari

hr Thu Aug 17 2017 11:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5995631eb9e03e53528b47c8/80
Foto: Pixabay

HAK: Pojačan promet na cestama

I dalje prometno na cestama
Pojačan je promet na gradskim prometnicama i obilaznicama, duž Jadranske magistrale (DC8), na cestama u Istri, povremeno u pojedinim trajektnim lukama i pristaništima i graničnim prijelazima sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. Vrlo je gust promet na otoku Krku te Krčkom mostu u oba smjera.

Zbog pojačanog prometa na graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija kolona koja se dijelom proteže i na Istarski ipsilon duga je 4 km. Povremeno se vozi usporeno pred tunelom Učka u smjeru Rijeke te nakon tunela Učka prema čvoru Matulji.
Pojačan je povremeno promet na autocesti A1 u oba smjera, a uz čekanja, u koloni vozi se kroz tunel Sveti Iliju u oba smjera.
Jak vjetar usporava promet na autocestama: A1 između južnog dijela tunela Bristovac i vijadukta Božići (ograničenje brzine je 80km/h) te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić.
Vozačima savjetujemo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Do 20h promet je prekinut na dionici županijske ceste ŽC5140 Krasno Polje-Švica-Otočac. Obilazak je ŽC5140 Lipovlje-Kuterevo, i obrnuto.

 Zbog jakog vjetra na Jadranskoj magistrali između Senja i Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle. Jak vjetar usporava promet na autocestama A1 između južnog dijela tunela Bristovac i vijadukta Božići te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić. 

Facebook komentari

hr Thu Aug 17 2017 11:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586b46f21eea8f61b88b45d7/80
Foto: Pixabay

Lokaliziran požar kod Šestanovca, izgorjelo 300 hektara šume

Požar je lokaliziran sinoć oko 20 sati

Lokaliziran je požar u Prpuši kod Šestanovca, gasitelji su tijekom noći i jutros i dalje na terenu, a izgorjelo je oko 300 hektara hrastove i grabove šume te niskog raslinja, doznaje se u četvrtak ujutro u Županijskom vatrogasno-operativnom centru Split.

Kako se doznaje u Županijskom vatrogasno-operativnom centru Split, taj je požar je buknuo jučer oko 13,30 sati, a gasilo ga je stotinjak vatrogasaca sa 27 vozila iz Baške Vode, Brela, Omiša, Dugog Rata, Gata, Kučića, Zagvozda, Zadvarja, Lovreća, Imotskog, Kaštela, Vranjica, Podstrane, Solina i Splita. U gašenju su im pomogla dva kanadera i air tractor, pa je požar lokaliziran sinoć oko 20 sati. 

Facebook komentari

hr Thu Aug 17 2017 11:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .