Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5898aaf5b47398fd178b470f/80
Foto: Ilustracija/Rade Popadić

Stvarno smo tukci: Hrvatska najgora po iskorištenosti fondova EU

Prema podatcima Ministarstva financija, u 2014. godini Hrvatska je povukla iz proračuna EU 584 milijuna eura, u 2015. godini 556 milijuna eura, a u 2016. godini (prema procjenama HGK) oko 850 milijuna eura

Potrebno je naglasiti da se navedeno dominantno odnosi na sredstva fondova EU koja su predviđena za proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. godine te da je prošla godina bila posljednja u kojoj su se mogli dostaviti zahtjevi za isplatom sredstava iz toga proračunskog razdoblja. Kako bi što manje sredstava ostalo neiskorišteno u proračunu EU, bitno je da je ostvareno značajno povećanje stope iskorištenosti. Tako je stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u 2013. godini iznosila manje od petine, a do 2016. godine (prema posljednjim dostupnim podatcima iz Europske komisije) znatno je porasla, na 80,7%. 

Unatoč takvom napretku, sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske. To znači da je Hrvatska ujedno bila lošija i od svih zemalja EU10, s kojima je relevantno uspoređivati Hrvatsku pri stupnjevanju apsorpcije fondova, budući da su to manje razvijene članice EU kojima je zajedničko to da koriste sve fondove kohezijske (regionalne) politike (uključujući Kohezijski fond). Hrvatska ne samo da je imala najmanju iskorištenost, nego je i bila daleko od prosjeka, i na razini EU10 (94,4%), i EU28 (94,1%). Grčka je jedina dosegnula 100%, a samo Malta i Hrvatska su ostale ispod 90% iskorištenosti, piše seebiz.

Razlozi dosadašnjega slabijega korištenja sredstava iz fondova EU uglavnom su posljedica neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga, ali i nedostatka osoblja u nadležnim tijelima te učestale izmjene natječajne dokumentacije. Prošlogodišnje je intenziviranje iskorištenosti EU sredstava ponajprije posljedica rasta broja objavljenih natječaja, jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole fondovima EU te informiranja potencijalnih korisnika. Kada se alocirana sredstva iz fondova EU relativiziraju i izraze po glavi stanovnika, iznos za Hrvatsku od 2,5 tisuća eura, šesti je najveći od svih članica Unije. Prema podatcima Europske komisije, u protekle tri godine ovoga proračunskog razdoblja, točnije do studenoga prošle godine, Hrvatska je iskoristila, odnosno isplaćeno joj je za projekte, tek 0,4%, što Hrvatsku svrstava na 22. mjesto među članicama EU28 kada se gleda uspješnost povlačenja sredstava. U usporedbi s članicama EU10, samo su Slovenija i Rumunjska bile neuspješnije od Hrvatske.


Sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva

Kada se promatraju dodijeljena (a još neisplaćena) sredstva za projekte u odnosu na ukupan iznos na raspolaganju, Hrvatska je na 25. mjestu s tek 9,1%, vrlo daleko od prosjeka EU28 (19,4%)  i prosjeka EU10 (21,6%). Među državama EU10, lošija je samo Rumunjska sa 7,2%. S obzirom na to da je pokazatelj dodijeljenih, još neisplaćenih sredstava naznaka budućih kretanja stvarnih isplata, njegov nizak iznos za Hrvatsku sugerira da će relativna pozicija Hrvatske još neko vrijeme biti među lošijima u cijeloj EU i EU10.

Zaostajanje razvijenosti Hrvatske za prosjekom EU28, a osobito za prosjekom tranzicijskihi posttranzicijskih članica EU, nameće potrebu ostvarivanja dinamičnijih stopa gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju. U tom smislu treba nužno iskoristiti svaki dodatni impuls koji može potencirati tu dinamiku. Jedan od njih, a koji nam je na raspolaganju, financiranje je sredstvima iz EU fondova, što, prema procjenama EK, može podići stopu gospodarskog rasta do tri postotna boda te, što je znatno važnije, podići konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. 

Naime, sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva poput strukturnih problema tržišta rada zbog kojih Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti i participacije na tržištu rada ili potenciranja inovativnosti prema kojoj je Hrvatska daleko najlošija od svih zemalja EU10. Indeksi globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma ili Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke, zapravo najzornije prikazuju odmak (zaostajanje) od razine prosjeka zemalja EU10 odnosno dobro prikazuju relativnu razinu strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva. Kako bismo poboljšali učinkovitost korištenja sredstava iz fondova EU i kako ne bismo ostali u donjem dijelu EU28 i EU10 ljestvice, potrebno je ubrzati pripremu i objavu natječaja, ali i sustav upravljanja i kontrole fondovima EU učiniti učinkovitijima (ako ne i jednostavnijima). 

Primjerice, u Hrvatskoj su u sustav upravljanja i kontrole fondova regionalne politike EU uključena dva ministarstva kao upravljačka tijela te dodatno i dvije razine posredničkih tijela s ukupno dvadesetak institucija (ministarstva, agencije, zavodi, uredi...). Za usporedbu, iznosom dodijeljenih sredstava iz fondova EU, Hrvatskoj je među najbližima Slovačka. U njoj većina operativnih programa (strateških dokumenata) za korištenje fondova EU, uz upravljačka tijela uopće nema definirane dodatne razine posredničkih tijela, a Slovačka pritom ima mnogo veću stopu iskorištenosti fondova EU od Hrvatske, piše seebiz.

Facebook komentari

hr Mon Feb 06 2017 18:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d56055b4739806d38b45a1/80

Sat planete za Zemlju: I Split se gašenjem svjetala pridružuje akciji

I ove godine će se diljem Lijepe naše gasiti svjetla za "Sat za planetu Zemlju"

Grad Split će se i ove godine uključiti u akciju „Earth Hour“ 2017. – Sat za planet Zemlju, simboličnim gašenjem svjetala na južnom pročelju Dioklecijanove palače  25. ožujka, subota, u vremenu od 20:30 do 21:30 sati.

Pozivaju se građani Splita da se pridruže akciji u 20.30 sati gašenjem svjetala na sat vremena u svojim domaćinstvima.

Sat vremena za planet zemlju, u svijetu poznata kao Earth Hour, akcija je koju WWF (World Wildlife Fund for Nature) organizira desetu godinu zaredom, a od 2009. godine akciji se pridružila i Hrvatska. Akcija je evoluirala od inicijative jednog grada 2007. godine, u veliki globalni pokret u kojem je samo prošle godine sudjelovalo više od 7000 gradova iz više od 160 zemalja. Glavni cilj ove akcije je osvijestiti stanovnike planeta da moramo početi voditi računa o resursima koje trošimo.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Linić: "Uvedite eure, u čemu je problem? Limiti su glupost!"

Mostovac Maro Kristić, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika na predstojećim lokalnim izborima, najavio je veliku inicijativu Mosta – traže da se već od ove turističke sezone uvede mogućnost plaćanja u eurima, ali do dnevnog iznosa od 200 eura

Nezgodno je, kaže, odrediti do kada će trajati mogućnost plaćanja u eurima, ali iznos od 200 eura smatraju nekom psihološkom granicom koju je turist spreman potrošiti.

- Primjerice, milijun putnika (dođe) s kruzera i imaju striktno organiziran dan i to je situacija da ne mogu trošiti vrijeme čekajući u mjenjačnici. Matematički gledano, da svaki potroši 10 eura, to je 10 milijuna eura. To ne bi ugrozilo ni mjenjačnice ni banke jer je to novac koji se ionako ne promijeni - rekao je Kristić za televiziju N1.

U Hrvatskoj narodnoj banci napominju kako je u Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja kuna, a za plaćanja se iznimno mogu koristiti i druge valute što je propisano Zakonom o deviznom poslovanju i pripadajućim podzakonskim aktima.

- Na temelju raspoloživih informacija nismo u mogućnosti dati svoje mišljenje o iznesenoj inicijativi gospodina Kristića. Ako nadležne institucije upute prijedlog za izmjenu navedenih propisa u okviru kojeg bi ova inicijativa bila detaljnije razrađena, Hrvatska narodna banka će se o tome odgovarajuće očitovati - odgovorili su za N1 u HNB-u.

HNB ima autoritet u ovom pitanju, a ne Vlada, rekao je tportalu Slavko Linić, koji uvjetno ne vidi nikakve prepreke za uvođenje plaćanja u eurima. 'Guverner Boris Vujčić stalno govori kako smo visoko eurizirana zemlja. Banke i mjenjačnice na svakom su koraku, većina je štednje građana u eurima, stoga ne vidim opasnosti od nastanka nekog crnog tržišta devizama -rekao je Linić tportalu.

Ono što mu ne odgovara u Kristićevu prijedlogu je uvođenje limita trošenja. 'Ako se to uvede, ja sam protiv. Ako netko iznajmljuje sobe i želi naplatiti račun od 350 eura, kako će on to napraviti? Nisam ni za kakvo ograničavanje, plaćanje eurima treba omogućiti ili onemogućiti, ništa između ne podržavam', rekao je Linić.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 20:23:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Ministar Krstičević vraća vojsku u četiri hrvatska grada

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ponovno je najavio da namjerava vratiti vojsku u Varaždin, Vukovar, Sinj i Ploče

Krstičević je danas obišao Vojarnu "Ivan V. Drašković" u Varaždinu te je naglasio da će već iduće godine u toj vojarni, koju je vojska napustila 2003. godine, biti smještena jedna bojna Hrvatske vojske.

- Cilj ove Vlade nije militarizirati hrvatsko društvo, nego odgovorno graditi sustav sigurnosti koji je potreban Hrvatskoj. Znamo kakva nam je bila povijest, znamo kako smo 90-ih godina bili ugroženi i Hrvatska više nikad ne smije biti ugrožena. I upravo ovaj sustav sigurnosti koji gradimo, razvijamo i poboljšavamo je u funkciji da se svi zajedno možemo nositi sa svim sigurnosnim ugrozama i rizicima i da Hrvatska u svakom trenutku može jasno, snažno i čvrsto reagirati na bilo kakvu ugrozu ili opasnost - rekao je Krstičević, javlja Jutarnji list.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:48:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56afa2c2dcbadde6058b4aea/80
Foto: dinarik.hr

Odgođena prodaja Spaladium arene

Odluka o prodaji Spaladium arene odgođena je do srpnja, a sljedeća skupština vjerovnika društva Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju koji upravlja Spaladium arenom, održat će se nakon što se konstituira novo splitsko Gradsko vijeće

Vjerovnici su na skupštini u petak trebali odlučiti hoće li se pristupiti prodaji imovine stečajnog dužnika u stečajnom postupku na prijedlog odbora vjerovnika iz veljače. Do prodaje imovine trebalo bi doći zbog velikih troškova koji terete "Spaladium arenu".

Grad Split zbog situacije oko lokalnih izbora nije odlučio hoće li i kada ispostaviti zahtjev da se izuzme iz stečajne mase.

Stoga je, do konstituiranja novog Gradskog vijeća i izjašnjavanja Grada Splita hoće li, na koji način i kada ispostaviti izlučni zahtjev, odluka o prodaji odgođena.

Stečajna upraviteljica Natalija Mladineo izvijestila je i o troškovima odnosno dugovanjima od 260 tisuća kuna za struju i oko 57 tisuća kuna za vodu.

Arbitraža Hrvatske gospodarske komore (HGK) nedavno je prihvatila dvije točke tužbe banaka (Erste Gruop i Unicredit Austria AG), raskid ugovora između TPN-a (Tvrtka posebnih namjena) i Grada Splita, te da obveze TPN-a sada prelaze na Grad Split, no odbačena je treća točka tužbe u kojoj su banke tražile isplatu 53 milijuna eura s kamatama.

Spaladium arena je po načelu javno-privatnog partnerstva građena za potrebe Svjetskoga rukometnog prvenstva 2009. godine. Javni su partneri grad Split i Vlada Republike Hrvatske, a privatni partner je konzorcij tvrtaka Konstruktor, IGH i Dalekovod koji je osnovao tvrtku Sportski grad TPN i ovlastio je za upravljanje Spaladium arenom. 

Za potrebe Svjetskog prvenstva 2009. izgrađena je samo sportska dvorana, bez poslovnog tornja, koji je također bio predviđen i iz kojega bi se namirio novac za održavanje dvorane.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:45:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .