Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76e536cb557a27688b49e1/80
Foto: Pixabay

Ministarstvo predložilo promjene zakona o PDV-u, a onda se već prvoga dana dogodila drama

U prvoj verziji izmjena zakona o PDV-u stajalo je da se smanjuje PDV na svježe ili rashlađeno meso. U razgovoru s predstavnicima domaćih farmera shvatili smo da su burno reagirali na proširenje poreznog izuzeća i na “rashlađeno meso“.
Ministarstvo financija pustilo je u javnu raspravu paket od devet poreznih zakona, koji će, među ostalim, donijeti poskupljenje godišnjeg paušala za privatne iznajmljivače s 300 na 700 do 1500 kuna godišnje, ali i smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto na dječje pelene, svježe meso, ribu te voće i povrće. Ministarstvo financija procjenjuje da će proširenjem izuzeća na te četiri grupe proizvoda proračun ostati bez pribižno 1,4 milijarde kuna! Na samom početku javne rasprave odigrala se velika drama. 

U prvoj verziji izmjena zakona o PDV-u stajalo je da se smanjuje PDV na svježe ili rashlađeno meso. U razgovoru s predstavnicima domaćih farmera shvatili smo da su burno reagirali na proširenje poreznog izuzeća i na “rashlađeno meso” jer su u postupku konzultacija tražili da se niži PDV zaračuna samo na svježe meso kako niža stopa ne bi dodatno stimulirala uvoz. U jednom trenutku zakon koji je među prvima pušten u javnu raspravu, te smo ga iščitali, maknut je sa stranica e-savjetovanja, da bi poslije 16 sati bio vraćen bez spornog dodatka o “rashlađenom mesu”. 

Vrijeme klanja bitno

Koga su farmeri rashladili tek će se čuti, no oni traže da se niža stopa od 13 posto osigurai samo za ono meso koje se nađe na policama mesnica i trgovačkih lanaca 24 sata nakon klanja. Time bi se lakše probijali na tržište i cijenom konkurirali uvoznom mesu. Što je Ministarstvo financija podrazumijevalo pod rashlađenim mesom nismo uspjeli doznati, no prema nekim interpretacijama, rashlađeno meso bi bilo ono koje se dva do tri tjedna čuva na temperaturi oko nula stupnjeva. Neslužbeno nam je u Ministarstvu financija rečeno da će se neki detalji koje spominju farmeri razjasniti pravilnikom te da se na njima još radi. Pitanje je može li pravilnik promijeniti definicije svježeg i rashlađenog mesa koje su propisane europskim direktivama, a one svježe meso tumače široko, pa tu ulazi sve meso koje nije tretirano posebnim konzervansima, pa i zamrznuto.

Mladen Jakopović, predsjednik poljoprivredne komore, kaže da su odmah zatražili dodatno objašnjenje Ministarstva financija, a ono je očito stiglo kroz promjenu teksta stavljenog na javno savjetovanje. Još dok je zakon bio u najavi farmerima je rečeno da će se međustopom zaštititi domaća proizvodnja i destimulirati uvoz, a Jakopović očekuje od Vlade da ispoštuje to obećanje. 

Novi porezni zakoni stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine, a nepoznanica ima i u oporezivanju voća i povrća. Neke zemlje primjenjuju različite porezne stope za različite vrste voća i povrća, a pitanje je i hoće li se snižena stopa od 13 posto primjenjivati samo na svježe ili i na sjeckano, odnosno mljeveno ili sušeno voće i povrće. Inače, kad je iznosio projekcije učinka spomenutog smanjenja PDV-a na standard građana, ministar financija Zdravko Marić rekao je da su one rađene pod pretpostavkom da će “tržište odraditi svoje”, ali Vlada ne može nikome narediti kakve će mu biti maloprodajne cijene. 

Prosječna bi obitelj, rekao je Marić, na novom smanjenju PDV-a za pet spomenutih kategorija proizvoda, te starom spuštanju PDV na odvoz smeća i struju, trebala uštedjeti 872 kune godišnje, odnosno 72 kune mjesečno! Očaj domaćih farmera zbog ubacivanja “rashlađenog” mesa u grupu proizvoda s povlaštenom stopom pokazuje da oni baš i ne očekuju pojeftinjenja. Inače, primjenu niže stope samo na svježe meso bit će znatno teže kontrolirati i da bi zaživjela ključan će biti angažman Ministarstva poljoprivrede. HDZ-ovo obećanje da će spustiti opću stopu PDV-a s 25 na 24 posto prebacuje se na 1. siječnja 2020. te je i taj datum ugrađen u prijedlog izmjene zakona o PDV-u. 

Samo za one iznad 17.000 

Od ostalih zanimljivijih zakonskih promjena vrijedi spomenuti povećanje granice od koje će se primjenjivati najveća stopa poreza na dohodak od 36 posto na mjesečnu poreznu osnovicu od 30 tisuća kuna, a ne 17.500 kuna kao sada. 

Promjena poreznog razreda za oporezivanje visokih plaća imat će učinka na osobe čije su mjesečne bruto plaće između 27.000 i 42.000 kuna! Svi ostali koji zarađuju manje od 27 tisuća kuna bruto, odnosno manje od 17 tisuća kuna neto plaćat će porez na dohodak kao i dosad. Na povišicu eventualno mogu računati ako će im poslodavci povećati bruto primanja, odnosno s radnicima podijeliti koristi od smanjenja bruto dva doprinosa čiji se godišnji efekt procjenjuje na 900 milijuna kuna. U ukupnoj masi plaća to bi bio zanemariv učinak na mjesečna primanja. Inače, Vlada predlaže da se stopa doprinosa za zdravstvo poveća s 15 na 16,5 posto, ali će se ukinuti 2,2 posto doprinosa za nezaposlene i zaštitu zdravlja na radu, piše vecernji.hr
hr Fri Aug 17 2018 17:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0c11712af47fa3028b470e/80

Od iduće godine bez štapića za uši, plastičnih vrećica i slamki

Plastični pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu i čaše od stiropora samo su neki od proizvoda koje će Hrvatska zabraniti već 2020.

Ministarstvo zaštite okoliša novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji planira donijeti u drugom kvartalu 2020., onemogućit će stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda, ekskluzivno doznajemo.

Na popisu su štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu, napitke i čaše od stiropora i proizvodi od oksorazgradive plastike koja se kasnije raspada u okom nevidljivu mikroplastiku. Popis proizvoda može biti i proširen, ovisno o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje kao što su vrećice.

Naime, 1. siječnja 2019. počela je primjena mjera smanjenja potrošnje laganih i vrlo laganih vrećica te su proizvođači i prodavatelji obvezni dostaviti podatke Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o količini stavljenih vrećica na tržište. U svibnju 2020. imat ćemo i rezultate provedbe ovih mjera kao što su obvezna naplata laganih vrećica i edukacija građana. Rok koji je EU dala za zabranu ovih proizvoda je 3. srpnja 2021.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, koja se protivi ovakvoj zabrani, u industriji plastike i gume lani je radilo 8200 radnika u 700 tvrtki. Proizvodnja se od 1990. do prošle godine povećala za 50%. Prije dvije godine izvezli smo plastike koja vrijedi 437 milijuna dolara. Također, na stranicama HGK objavili su podatak da je analiza europskoga udruženja PlasticsEurope pokazala da, ako bi ukinuli plastičnu ambalažu kod hrane, težina pakiranja bi se učetverostručila, potrošnja energije porasla bi 50 posto, bilo bi 60 posto više otpada i dvostruko više emisije stakleničkih plinova, pišu 24sata.

hr Mon Sep 23 2019 10:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d886c8429111c688f8b4580/80

Zbog milijun kuna duga veledrogeriji Medika: Ovršena Opća bolnica u Kninu

Uskoro bi se isto moglo dogoditi i bolnicama u Dubrovniku, Vinkovcima i Sisku, odnosno svima onima čije najstarije fakture nisu plaćene tri godine

Općoj bolnici u Kninu upravo je ovršen račun zbog duga od oko milijun kuna veledrogeriji Medika. Ova je veteranska bolnica zapravo prva “žrtva” tužbi koje su veledrogerije prije dva mjeseca najavile, a onda i uputile sudovima, ne bi li naplatile oko 2,6 milijardi duga za već davno isporučene, a neplaćene lijekove.

Uz kninsku bolnicu uskoro bi se isto moglo dogoditi i bolnicama u Dubrovniku, Vinkovcima i Sisku, odnosno svima onima čije najstarije fakture nisu plaćene gotovo tri godine. Spomenuta veledrogerija tužila je za naplatu duga inače čak dvadesetak bolnica, odnosno one koje fakture nisu platile više od godinu dana.

Premda u Mediki nisu bili raspoloženi za izjave, ravnateljica OB-a Knin dr. Kristina Bitunjac potvrdila je za Jutarnji list blokadu bolničkog računa, ali kaže da su financijski problemi već dugo ogromni i teško se rješavaju postojećim limitom.

- U stalnom smo kontaktu sa županijom koja nam, srećom, izlazi u susret kad treba riješiti financijske probleme, a nadam se da će tako biti i ovoga puta. Teško funkcioniramo jer su limiti nedostatni i nepromijenjeni premda su, primjerice, plaće povećane već ranije 9 posto, a sada od rujna još 7 posto. Sve to moramo podmiriti, a onda dobavljači ostaju prikraćeni, premda s pravom traže naplatu onoga što su isporučili - kaže dr. Bitunjac. Dodaje da se nada da će se i za ovaj problem s financijama ipak naći izlaz.

No, kninska bolnica nije jedina u financijskoj dubiozi zbog lijekova jer, primjerice, OB Dubrovnik duguje samo jednoj veledrogeriji više od 54 milijuna kuna, a najstarija faktura u ladici je već 1090 dana. Vinkovačka bolnica duguje 26 milijuna, a neke račune nije platila 1104 dana. Rekorderi u neplaćanju su i OB Varaždin, Pula, Sisak, Koprivnica...

hr Mon Sep 23 2019 08:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56491920b118e1a01d8b483b/80

Prvi dan jeseni okupan kišom: Tijekom cijelog tjedna bit će promjenjivo

Na pitanje kako izgleda pravi jesenski dan većina će odgovoriti tmuran, siv, oblačan i kišan, a upravo takav, školski početak jeseni je pred nama
Novo godišnje doba, donosi nam novu promjenu vremena. Prevladavat će oblačno s povremenom kišom, lokalno i obilnijom.

Na moru će uz to puhati i umjereno i jako jugo. Uz južinu će osjetno porasti jutarnja temperatura, tako da nam tijekom jutra više neće biti hladno.
U Dalmaciji oblačno s kišom ili pljuskovima, lokalno i izraženijim nevremenom. Puhat će umjereno do jako jugo, a temperatura do najviše 25 stupnjeva. Vrijeme nije za kupanje, ali more je i dalje dosta toplo.

Tijekom utorka će se razvedravati, ali će već u srijedu poslijepodne ponovno biti oblačnije s kišom. Puhat će uglavnom umjeren sjeverozapadnjak, uz obalu bura. Sredinom tjedna opet jugo. Tako da će prvi jesenski tjedan protjecati u nestabilnom vremenu.

hr Mon Sep 23 2019 07:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c8ce3c829111c26048b471e/80

Katastrofalna matura ispraznila studije: U Splitu ostalo 700 slobodnih mjesta na fakultetima

Na Sveučilištu u Splitu najviše slobodnih mjesta za jesen, ukupno 130, ostalo je na izvanrednom stručnom studiju kineziologije

Nikad gori rezultati državne mature i na ljetnome i na jesenskom roku ove godine, dugogodišnji demografski problemi, prevelik zalogaj koji si zadaju fakulteti kada su u pitanju upisne kvote – sve se to, čini se, odrazilo i na popunjavanje upisnih mjesta na fakultetima u novoj 2019./2020. akademskoj godini.

Statistika je gotovo pa šokantna: nakon provedenog ovogodišnjeg jesenskog upisnog roka, a time i svih upisa za novu akademsku godinu, na našim je visokim učilištima (privatnima i javnima ukupno) nepopunjeno ostalo gotovo 12 tisuća predviđenih upisnih mjesta!

To je više od trećine istaknute upisne kvote za novu akademsku godinu, jer podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pokazuju kako je u ljetnome roku bilo istaknuto oko 42 tisuće slobodnih upisnih mjesta (računajući i kvote za strance te državljane EU-a).

Katastrofalna matura

U ljetnom roku, dijelom i zbog katastrofalnih rezultata državne mature, pravo na upis studija ostvarilo je više od 24 tisuće maturanata i drugih kandidata. Kako bilo, za jesen je preostalo nevjerojatnih gotovo 17 tisuća slobodnih mjesta (na svim visokim učilištima, privatnima i javnima, uključujući i kvote za strance) što je, kažu u AZVO-u, za 20 posto više nego u jesenskom roku 2018. godine.

Jesenski rok nije ni približno mogao popuniti apetite visokoškolskih ustanova, pravo na upis ostvarilo je tek 5211 kandidata, tako da je na kraju ukupan broj upisanih studenata u novoj akademskoj 2019./2020. godini oko 30 tisuća, dakle, nešto manje od 12 tisuća upisnih mjesta ostalo je zjapiti prazno. I to možemo shvatiti uvjetno, jer službena statistika zasad nema podataka jesu li se svi brucoši od njih 5211 koji su stekli to pravo u jesenskome roku doista i upisali na fakultete.

Samo na osam javnih sveučilišta, prema toj statistici, nakon završenoga ljetnog i jesenskog upisnog roka ukupno je ostalo nepopunjeno oko šest i pol tisuća mjesta (na Sveučilištu u Zagrebu gotovo tri tisuće, u Splitu oko 700, u Zadru 478, Dubrovniku 254 itd.). Ništa bolje stanje nije ni na javnim veleučilištima i javnim visokim školama, a osobito u privatnom sektoru – u privatnim visokim školama, primjerice, za jesen na preostala 1903 slobodna mjesta, pravo upisa steklo je tek 112 kandidata, na privatnim sveučilištima od 456 raspoloživih mjesta pravo upisa ostvarilo je samo 50 brucoša, a uvjete za upis na 805 slobodnih "jesenskih" mjesta na privatnim veleučilištima ispunila su tek 162 kandidata.

Prazni studiji

Za jesenski je rok, brojčano gledano, najviše mjesta ostalo na izvanrednom stručnom studiju Poslovne ekonomije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, čak 318, ali pravo upisa steklo je svega 87 kandidata. U Zagrebu je velike muke s popunjavanjem mjesta bilo i na redovitom studiju prometa na Fakultetu prometnih znanosti gdje je za jesen ostalo čak 206 slobodnih mjesta, a samo je 30 kandidata ostvarilo pravo na upis, na dvopredmetnoj indologiji na Filozofskom fakultetu od 56 preostalih slobodnih mjesta popunjena su svega dva, a na studiju teološko-religijske znanosti na Katoličko-bogoslovnom fakultetu od 66 slobodnih mjesta tek jedno.

Na Sveučilištu u Splitu najviše slobodnih mjesta za jesen, ukupno 130, ostalo je na izvanrednom stručnom studiju kineziologije, ali uvjete za upis ispunilo je 58 kandidata, dok je na izvanrednom studiju prava od 95 preostalih mjesta za jesen uvjete zadovoljilo svega šest budućih brucoša. Od redovitih studija u Splitu loša je situacija na studiju strojarstva na FESB-u gdje je pravo upisa na preostalo 51 mjesto steklo svega osam kandidata, na studij fizike od 29 slobodnih mjesta svega šest, a studij mediteranske poljoprivrede od 28 slobodnih mjesta tek četiri kandidata.

U Zadru je, primjerice, na dvopredmetnoj filozofiji od 38 slobodnih mjesta u jesenskome roku pravo upisa ostvarilo samo pet budućih studenata, a brojna prazna mjesta ostat će i na redovnom studiju hrvatskog jezika i književnosti jer se na 34 preostala mjesta za jesen moglo upisati tek devet brucoša, piše Slobodna Dalmacija.

hr Mon Sep 23 2019 06:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .