Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5608f89c3bb0d907148b45e6/80
Foto: Tomislav Krišto / CROPIX

"Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL dao mito bivšem premijeru Sanaderu"

MOL u priopćenju podsjeća da je ta kompanija krajem prošle godine, 27. prosinca, sud utvrdio i presudio da se odbijaju "svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju Inom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju

 Mađarski MOL u četvrtak navečer je putem Budimpeštanske burze objavio neke manje dijelove pravorijeka arbitraže UNCCITRAL-a, navevši da je to učinio sukladno pravilima mađarskog tržišta kapitala te pravnim obavijestima mađarske središnje banke, kao regulatora.  

MOL u priopćenju podsjeća da je ta kompanija krajem prošle godine, 27. prosinca u izvanrednom priopćenju izvijestila da je u arbitraži, koja je vođenja pred Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi, sud utvrdio i presudio da se odbijaju "svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju Inom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju."

Iz MOL-a, također, podsjećaju kako su u tom priopćenju prenijeli i da je sud zaključio: "Nakon što je s najvećom mogućom pažnjom razmotrio sve dokaze i podneske koje je Republika Hrvatska dostavila u vezi s pitanjem mita, a koje je predstavljeno s najvećom mogućom brižljivošću i sveobuhvatnošću, ovaj je Sud došao do pouzdanog zaključka da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL doista dao mito dr. Sanaderu. Sukladno navedenom, zahtjev Republike Hrvatske da se Prve izmjene i dopune ugovoru o međusobnim odnosima dioničara (FASHA) i Glavni ugovor o poslovanju prirodnim plinom (GMA) proglase ništetnima zbog navodnog mita je neuspio."

Mađarska kompanija u priopćenju navodi kako je nakon te objave, koja je obvezna sukladno mađarskim zakonima, mađarska središnja banka, kao regulator, putem pravne obavijesti zatražila daljnje objave od strane MOL-a, a osim toga su i investitori, analitičari, kao i mađarski i međunarodni mediji redovno zahtijevali od MOL-a da objavi dodatne detaljnije informacije o svim aspektima tog pravorijeka.

- Iz razloga povjerljivosti arbitražnog postupka, u ovom trenutku nije moguće objaviti cjelokupni pravorijek, međutim, MOL mora postupati sukladno primjenjivim pravilima mađarskog tržišta kapitala, kao i sukladno pravnoj obavijesti mađarskog regulatora. Imajući u vidu sve ove obveze, te nakon pomnog razmatranja, MOL je odlučio učiniti pojedine daljnje bitne dijelove pravorijeka javno dostupnim", navodi se u priopćenju MOL-a objavljenom na Budimpeštanskoj burzi na engleskom jeziku te u hrvatskom prijevodu dostavljenom i hrvatskim medijima.

U nastavku MOL prenosi 20-ak točaka pravorijeka, pri čemu počinje s 1. točkom koja govori o strankama u postupku, a zadnja točka koju su izdvojili za javnu objavu je 490. koja govori o izreci arbitraže.  

Među izdvojenim točkama su primjerice i već ranije spomenuto točka da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL doista dao mito bivšem premijeru Ivi Sanaderu te da je neuspio zahtjev Hrvatske da se Prve izmjene i dopune ugovoru o međusobnim odnosima dioničara i Glavni ugovor o poslovanju prirodnim plinom (koji su potpisani krajem siječnja 2009. godine) proglase ništetnim. 

Uprava nije predala svoje odgovornosti Izvršnom odboru

Prenose potom i šest točaka pravorijeka koje se odnose na upravljanje društvom, uz ostalo i zaključak suda da je "Poslovnik o radu Izvršnog odbora u potpunosti u skladu s prisilnim odredbama ZTD-a" (Zakon o trgovačkim društvima).

To, kako se nastavlja, podupire stajalište da je, "u skladu s Ininim pravilnicima, Inina Uprava, kao kolektivno tijelo, čini se uživala pravo i ovlast da upravlja Inom u skladu s hrvatskim pravom".

"U svakom slučaju, da su članovi Uprave smatrali da im je pravo da upravljaju Inom nezakonito uskraćeno, mogli su podnijeti tužbu Trgovačkom sudu u Zagrebu, ali niti jedan od njih to nije učinio", navodi se u točki 384. pravorijeka.

Potom se prenosi točka 409. da su odredbe iz Prve izmjene i dopune ugovora o međusobnim odnosima dioničara (koje se tiču izvršnih direktora) "nisu protivne hrvatskom pravu društava", te da je u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima "strankama bilo dozvoljeno u Prve izmjene i dopune ugovora uključiti odredbu o osnivanju Izvršnog odbora kao radne skupine, dok god se podrazumijevalo da ta skupina nije treći organ društva".

Sud napominje da izvršni direktori doista vode svakodnevno poslovanje. Međutim, nakon analize mjerodavnih Ininih pravilnika, sud ne smatra da je Uprava predala svoje odgovornosti Izvršnom odboru. Naprotiv, Uprava je bila ovlaštena - i od nje se očekivalo da će - nadzirati rad Izvršnog odbora - prenose iz MOL-a točku 410. pravorijeka arbitraže.

Neuspješni zahtjevi RH koji se odnose na kršenje ugovora iz 2003. 

U nastavku prenose i sedam točaka koje se odnose na ugovorne tražbine. 

U prve dvije točke (412. i 413.) uz ostalo se napominje kako, iako je sud nadležan za odlučivanje o tome krši li MOL određene odredbe Ugovor o međusobnim odnosima dioničara (potpisan u srpnju 2003. godine), uloga suda nije da općenito komentira način na koji je MOL, kao Inin većinski dioničar, općenito vodio Inino poslovanje te da Republika Hrvatska tvrdi da MOL krši neke odredbe tog ugovora iz 2003. godine. Pritom se kao sažete tvrdnje hrvatske države navodi da je MOL-u povjereno pomaganje u razvoju i proširenju Ininog poslovanja, uključujući njezin ključni segment istraživanja i proizvodnje, poslovanja rafinerija i maloprodajne strategije, ali i da MOL, favoriziranjem vlastitih interesa nad dužnostima prema Ini, nije ispunio svoje ugovorne obveze iz Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o suradnji.

No, u nastavku se navodi točka 454. da Hrvatska "nije poduprijela svoju tvrdnju stvarnim dokazima" ta da je, suprotno tome, "sud mišljenja da je MOL poduzeo najbolje mjere da modernizira Inine rafinerije kao što je to bilo ugovoreno u Ugovoru o međusobnim odnosima i u Ugovoru o suradnji".

MOL prenosi i točke pravorijeka prema kojima, na temelju onoga što je prezentirala RH, sud "ne može reći da MOL nije uspio u svojoj obavezi poduzimanja najboljih mjera kako bi proširio Inina istraživanja u regiji", kao i da "ne može reći da MOL nije uspio u svojoj obavezi poduzimanja najboljih mjera kako bi pomogao Ini da održi svoj tržišni udio u RH te da proširi svoje poslovanje na susjedna tržišta u jugoistočnoj Europi".

- Zahtjevi Republike Hrvatske neuspješni su u odnosu na dio koji se tiče zahtjeva o upravljanja društvom i u dijelu koji se tiče kršenja Ugovora o međusobnim odnosima dioničara. Sud mora napomenuti da uvelike sumnja da bi Republika Hrvatska postavila bilo koji od navedenih zahtjeva u zasebnoj i nezavisnoj tužbi. Zapravo, navedeni zahtjevi nisu ništa više od tvrdnji kojima je jedina svrha davanje dodatne težine navodima o davanju mita - točka je 467. koju je MOL izdvojio u javnoj objavi dijela pravorijeka.

U nastavku se prenosi točka o troškovima arbitraže (475.) prema kojom "nema nikakve dvojbe da je MOL ona stranka koja je uspjela u sporu" te da "teret troškova stranke snose u skladu s uspjehom u sporu". 

To je jedina točka koja se prenosi vezano uz troškove same arbitraže koja će, kako su nedavno objavili neki mediji, hrvatsku državu stajati oko 30 milijuna dolara. 

Zaključno, MOL u dijelu koji se odnosi na izreku prenosi točku 490. i to samo njenu podtočku 1. prema kojoj sud "utvrđuje, proglašava, određuje, naređuje te presuđuje da se 1) svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju društvom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju". 

Facebook komentari

hr Thu Jan 12 2017 22:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58da5b75b473983bde8b45ad/80

U Bruxellesu potpisana Deklaracija "Pametni otoci"

Delegacija hrvatskih predstavnika otoka iz Hrvatske zajedno s predstavnicima ostalih europskih država okupila se danas u Brusselsu na događanju organiziranom od strane Europskih paralamentaraca pod nazivom "New pathways for European islands".

Davor Škrlec, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu  okupio je ovom prilikom otočne predstavnike iz cijele Hrvatske: Andreja Baraba - Pročelnica grada Zadra za razvitak otoka i zaštitu okoliša, Andrija Fabris - Načelnik grada Korčule, Vjeran Filippi - predsjednik LAG 5, Darko Jardas - direktor Regionalne energetske agencije Kvarner, Zdenko Kirinčić, vijećnik općine Dobrinj, Goran Krajačić - Profesor na Sveučilištu u Zagrebu. Predstavnici lokalnih otočkih samouprava ujedno su i potpisnici deklaracije pametnih otoka koja po principu odozdo prema gore želi identificirati potencijale razvoja europskih otoka za održivi razvoj prema energetskoj i ekonomskoj neovisnosti. Inspirirani već osnovanom inicijativom Europske komisije "Pametni gradovi i zajednice" pokrenuta je inicijativa "Pametni otoci" koja je uz postojeća fokus područja energije, transporta i informacijsko komunikacijskih tehnologija dodatno proširena na vodu i otpad direktno adresirajući načela cirkularne ekonomije.

Događaj je otvorila Eva Kaili, europska zastupnica iz Grčke ukazaujući na zajedničke probleme svih europskih otoka s naglaskom na transport, opskrbu vode i sveopću infrastrukturu koja usporava razvoj i rast otoka. Prisutnim gostima obratili su se i drugi europski zastupnici - Jens Gieseke (Njemačka), Miriam Dalli (Malta), Alyn Smith (Škotska), Salvatore Cicu (Italija), Neoklis Sylikiotis (Cipar), Gabriel Mato (Španjolska), Younous Omarjee (Francuska), Claudia Monteiro De Aguiar (Portugal), Anna Hedh (Švedska) i Davor Škrlec (Hrvatska).

 Važno je naglasiti da unatoč brojnim problemima s kojima se otoci suočavaju, s naglaskom na kontinuiranu depopulaciju cijeli je događaj usmjeren na pronalaženju konkretnih rješenja. Naime, otoci su inovativni od samog njihovog postojanja s obzirom da su se otočani, zbog udaljenosti od kopna i loše povezanosti te kontinuiranog nedostatka potrebnih resursa, prisiljeni snaći sami. Otoci su idealna područja za razvoj pilot projekata koji se mogu transferirati i replicirati na druga područja na kopnu, osobito ostala ruralna područja koja se zapravo susreću s vrlo sličnim izazovima. Tehnologija je razvijena, strategija Europske unije se jasno zalaže za energetsku tranziciju i pametno korištenje resursa, razvoj cirkuralne ekonomije te održivi razvoj ruralnih i manje razvijenih područja. Samim tim potrebno je donijeti odluku na lokalnim razinama te krenuti ukorak s vremenom uzimajući u obzir već razvijene primjere dobre prakse iz Hrvatske i drugih dijelova Europe.

 Inicijativa "Pametni otoci" želi da otoci postanu pametne, uključive i uspješne zajednice te će u tom smislu poticati na poduzimanje konkretnih koraka u smjeru osvještavanja o klimatskim promjenama i izgradnje primjerenih rješenja na lokalnim razinama, korištenja pametnih tehnologija koje će osigurati optimalno korištenje i upravljanje resursima i infrastukturom, uvođenje održivog transporta, smanjenje i ponovnu upotrebu otpada, jačanje socijalne inkluzije i edukacija lokalnog stanovništa te sveukupnu promjena prema održivom i odgovornom turizmu svih oblika. Deklaracije je potpisana 28. ožujka 2017. u Brusselsu te vjerujemo da je samo početak velikih i važnih promjena na našim otocima.

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 14:53:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b4836ab47398a5888b45f4/80
Foto: Pixabay

Iz berlinskog muzeja nestao drugi najveći zlatnik na svijetu

Provalnici su iz trezora jednog berlinskog muzeja ukrali zlatnik težak 100 kg i promjera oko 50 cm vrijednosti oko 3,8 milijuna eura, priopćila je berlinska policija u ponedjeljak

‘U noći na ponedjeljak iz spremišta muzeja na berlinskom Muzejskom otoku ukraden je kanadski zlatnik s likom britanske kraljice Elizabete II. Za provalnicima se još uvijek traga’, priopćila je policija, prenosi t portal

Zlatnik naziva ‘Big Maple Leaf’ (Veliki list javora) je nakon australskog zlatnika ‘Gold Kangoroo’ koji teži jednu tonu, najveći zlatnik na svijetu.  

Bode muzej pripada sklopu svjetski poznatih muzeja na tzv. Muzejskom otoku u središtu Berlina.

Muzej, osim antičkih skulptura posjeduje i veliku zbirku kovanica među koje je spadao i ‘Big Maple Leaf’.

Tik uz Muzejski otok prolazi željeznička pruga pored koje su pronađene ljestve za koje se pretpostavlja da su poslužile provalnicima pri ulasku u muzej.

Istragu je preuzela specijalna jedinica berlinske policije zadužena za rješavanja pljački umjetnina.


Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 09:18:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Emirati donirali Interpolu 50 milijuna eura za borbu protiv terorizma

Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata objavile su u ponedjeljak da su Interpolu donirale 50 milijuna eura kako bi poduprle njegove napore u borbi s "kriminalom i terorizmom u svijetu".

Ova je vijest objavljena dan uoči početka u Abou Dhabiju trodnevnog foruma "Jedinstvo za sigurnost" koji Interpol organizira u partnerstvu s Emiratima i sa zakladom "Interpol za sigurniji svijet" kojemu je namijenjena donacija.

Na forumu, na kojemu će sudjelovati ministri, čelnici policije i stručnjaci, raspravljat će se o "odgovornosti" zemalja u Interpolovoj borbi s terorizmom, informatičkim napadima i u zaštiti kulturne baštine, rekli su organizatori.

Ovom donacijom Interpolu Emirati potvrđuju svoje "trajno zalaganje za sigurnost međunarodne zajednice" i za sigurnost svoje zemlje, ističe se u priopćenju brigadnog generala Hamada Ajlana Al Amimija, čelnika ministarstva unutarnjih poslova.

"Suzbijanje kriminala zahtijeva međunarodnu koordinaciju", rekao je.

Ujedinjeni Arapski Emirati, naftom bogata zemlja Perzijskog zaljeva, donijela je 2014. strog zakon o suzbijanju terorizma koji predviđa smrtnu kaznu i koji je terorističkim organizacijama proglasio 83 islamističke skupine, pa tako i Al Kaidu, organizaciju Islamsku državu (IS) i Muslimansko bratstvo.

Zemlja sudjeluje u međunarodnoj koaliciji koju predvode Sjedinjene Države i koja se u Siriji i u Iraku bori protiv IS-a.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 18:59:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/589ba7d2b473983a298b4634/80

Nećete cijepiti dijete? Onda nema vrtića ni škole, a upitno mu je i zapošljavanje

Djeca u Federaciji BiH koju roditelji nisu cijepili protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MMR cjepivo) neće moći biti upisana u vrtiće, škole i kolektivne smještaje, a provjera o cijepljenju obavit će se i kasnije, prilikom zapošljavanja.
Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine donijelo je naredbu o programu imunizacije stanovništva protiv zaraznih bolesti za 2017. godinu koja će se početi primjenjivati idućeg tjedna. 

Ova se naredba donosi svake godine, ali je ovogodišnja pobudila veće zanimanje javnosti zbog strožih mjera za roditelje koji je se ne budu pridržavali. Njihova djeca, naime, neće moći biti upisana u vrtiće, škole ni kolektivne smještaje, a provjera jesu li primili cjepivo obavit će se i kasnije pri zapošljavanju. 

Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH nedavno je iznijela podatak kako je uslijed nedovoljnoga obuhvata MMR cjepivom u Federaciji BiH, u 2014. i 2015. godini došlo do epidemije ospica. Prijavljeno je 5103 slučaja, a od tog broja 553 djece je zbog komplikacija hospitalizirano.


Procijepljenost MMR cjepivom pala na 64 posto

Mirsada Mulaomerović, šefica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, kaže da je procijepljenost MMR cjepivom u FBiH pala na 64 posto, što je značajno ispod prosjeka od 95 posto, koliko je potrebno za kvalitetan kolektivni imunitet koji preporuča Svjetska zdravstvena organizacija.

Mulaomerović je u razgovoru za agenciju Fena istaknula da je najmanja pokrivenost MMR cjepivom zabilježena u prošloj godini.

Ona smatra da je pad pokrivenosti ovim cjepivom u FBiH, a i šire, izazvan dezinformacijama o posljedicama koje cjepivo može izazvati, kao i otporom koji se javio prema cijepljenju općenito u svijetu te djelovanjem raznih pokreta protiv cijepljenja.

Osim u BiH i Hrvatskoj cijepljenje je obavezno u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Malti.

U Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Danskoj, Irskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu, Finskoj, Švedskoj, Cipru, Estoniji, Latviji i Litvi roditelji sami biraju žele li da njihova djeca budu cijepljena.

U zadnjih pet godina u Sloveniji je 40 roditelja kažnjeno novčanim kaznama zbog odbijanja cijepljenja djece u slučajevima kada za to nije bilo medicinski opravdanih razloga.


Kazna za necijepljenje u Crnoj Gori 500 eura

U Crnoj Gori je također karakterističan trend odbijanja MMR cjepiva. Iz instituta za javno zdravlje upozoravali su 2016. da se obuhvat s MMR cjepivom smanjio s 90 na svega 64 posto.

Crnogorski prekršajni sudovi su 2015. godine kaznili 12 roditelja s po 500 eura jer su odbijali cijepiti djecu.

Prema podacima hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo, obuhvat cijepljenja protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MRP) 2010. iznosio je 96 posto, 2015. godine 92,5 posto, a vjeruje se kako je taj prosjek u posljednje dvije godine dodatno pao, posebno u Dalmaciji.

U Srbiji je, prema izvještaju tamošnjeg Ministarstva zdravlja, stupanj procijepljenosti u 2015. godini bio 89 posto, a protiv nekih bolesti čak i niži. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Srbije, Branislav Vekić, nedavno je izjavio kako je Srbija sigurna upravo zahvaljujući redovnom cijepljenju MMR cjepivom te kako stupanj procijepljenosti posljednje dvije godine iznosi 91 posto, piše Klix.ba.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 12:36:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .