Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5608f89c3bb0d907148b45e6/80
Foto: Tomislav Krišto / CROPIX

"Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL dao mito bivšem premijeru Sanaderu"

MOL u priopćenju podsjeća da je ta kompanija krajem prošle godine, 27. prosinca, sud utvrdio i presudio da se odbijaju "svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju Inom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju

 Mađarski MOL u četvrtak navečer je putem Budimpeštanske burze objavio neke manje dijelove pravorijeka arbitraže UNCCITRAL-a, navevši da je to učinio sukladno pravilima mađarskog tržišta kapitala te pravnim obavijestima mađarske središnje banke, kao regulatora.  

MOL u priopćenju podsjeća da je ta kompanija krajem prošle godine, 27. prosinca u izvanrednom priopćenju izvijestila da je u arbitraži, koja je vođenja pred Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi, sud utvrdio i presudio da se odbijaju "svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju Inom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju."

Iz MOL-a, također, podsjećaju kako su u tom priopćenju prenijeli i da je sud zaključio: "Nakon što je s najvećom mogućom pažnjom razmotrio sve dokaze i podneske koje je Republika Hrvatska dostavila u vezi s pitanjem mita, a koje je predstavljeno s najvećom mogućom brižljivošću i sveobuhvatnošću, ovaj je Sud došao do pouzdanog zaključka da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL doista dao mito dr. Sanaderu. Sukladno navedenom, zahtjev Republike Hrvatske da se Prve izmjene i dopune ugovoru o međusobnim odnosima dioničara (FASHA) i Glavni ugovor o poslovanju prirodnim plinom (GMA) proglase ništetnima zbog navodnog mita je neuspio."

Mađarska kompanija u priopćenju navodi kako je nakon te objave, koja je obvezna sukladno mađarskim zakonima, mađarska središnja banka, kao regulator, putem pravne obavijesti zatražila daljnje objave od strane MOL-a, a osim toga su i investitori, analitičari, kao i mađarski i međunarodni mediji redovno zahtijevali od MOL-a da objavi dodatne detaljnije informacije o svim aspektima tog pravorijeka.

- Iz razloga povjerljivosti arbitražnog postupka, u ovom trenutku nije moguće objaviti cjelokupni pravorijek, međutim, MOL mora postupati sukladno primjenjivim pravilima mađarskog tržišta kapitala, kao i sukladno pravnoj obavijesti mađarskog regulatora. Imajući u vidu sve ove obveze, te nakon pomnog razmatranja, MOL je odlučio učiniti pojedine daljnje bitne dijelove pravorijeka javno dostupnim", navodi se u priopćenju MOL-a objavljenom na Budimpeštanskoj burzi na engleskom jeziku te u hrvatskom prijevodu dostavljenom i hrvatskim medijima.

U nastavku MOL prenosi 20-ak točaka pravorijeka, pri čemu počinje s 1. točkom koja govori o strankama u postupku, a zadnja točka koju su izdvojili za javnu objavu je 490. koja govori o izreci arbitraže.  

Među izdvojenim točkama su primjerice i već ranije spomenuto točka da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL doista dao mito bivšem premijeru Ivi Sanaderu te da je neuspio zahtjev Hrvatske da se Prve izmjene i dopune ugovoru o međusobnim odnosima dioničara i Glavni ugovor o poslovanju prirodnim plinom (koji su potpisani krajem siječnja 2009. godine) proglase ništetnim. 

Uprava nije predala svoje odgovornosti Izvršnom odboru

Prenose potom i šest točaka pravorijeka koje se odnose na upravljanje društvom, uz ostalo i zaključak suda da je "Poslovnik o radu Izvršnog odbora u potpunosti u skladu s prisilnim odredbama ZTD-a" (Zakon o trgovačkim društvima).

To, kako se nastavlja, podupire stajalište da je, "u skladu s Ininim pravilnicima, Inina Uprava, kao kolektivno tijelo, čini se uživala pravo i ovlast da upravlja Inom u skladu s hrvatskim pravom".

"U svakom slučaju, da su članovi Uprave smatrali da im je pravo da upravljaju Inom nezakonito uskraćeno, mogli su podnijeti tužbu Trgovačkom sudu u Zagrebu, ali niti jedan od njih to nije učinio", navodi se u točki 384. pravorijeka.

Potom se prenosi točka 409. da su odredbe iz Prve izmjene i dopune ugovora o međusobnim odnosima dioničara (koje se tiču izvršnih direktora) "nisu protivne hrvatskom pravu društava", te da je u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima "strankama bilo dozvoljeno u Prve izmjene i dopune ugovora uključiti odredbu o osnivanju Izvršnog odbora kao radne skupine, dok god se podrazumijevalo da ta skupina nije treći organ društva".

Sud napominje da izvršni direktori doista vode svakodnevno poslovanje. Međutim, nakon analize mjerodavnih Ininih pravilnika, sud ne smatra da je Uprava predala svoje odgovornosti Izvršnom odboru. Naprotiv, Uprava je bila ovlaštena - i od nje se očekivalo da će - nadzirati rad Izvršnog odbora - prenose iz MOL-a točku 410. pravorijeka arbitraže.

Neuspješni zahtjevi RH koji se odnose na kršenje ugovora iz 2003. 

U nastavku prenose i sedam točaka koje se odnose na ugovorne tražbine. 

U prve dvije točke (412. i 413.) uz ostalo se napominje kako, iako je sud nadležan za odlučivanje o tome krši li MOL određene odredbe Ugovor o međusobnim odnosima dioničara (potpisan u srpnju 2003. godine), uloga suda nije da općenito komentira način na koji je MOL, kao Inin većinski dioničar, općenito vodio Inino poslovanje te da Republika Hrvatska tvrdi da MOL krši neke odredbe tog ugovora iz 2003. godine. Pritom se kao sažete tvrdnje hrvatske države navodi da je MOL-u povjereno pomaganje u razvoju i proširenju Ininog poslovanja, uključujući njezin ključni segment istraživanja i proizvodnje, poslovanja rafinerija i maloprodajne strategije, ali i da MOL, favoriziranjem vlastitih interesa nad dužnostima prema Ini, nije ispunio svoje ugovorne obveze iz Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o suradnji.

No, u nastavku se navodi točka 454. da Hrvatska "nije poduprijela svoju tvrdnju stvarnim dokazima" ta da je, suprotno tome, "sud mišljenja da je MOL poduzeo najbolje mjere da modernizira Inine rafinerije kao što je to bilo ugovoreno u Ugovoru o međusobnim odnosima i u Ugovoru o suradnji".

MOL prenosi i točke pravorijeka prema kojima, na temelju onoga što je prezentirala RH, sud "ne može reći da MOL nije uspio u svojoj obavezi poduzimanja najboljih mjera kako bi proširio Inina istraživanja u regiji", kao i da "ne može reći da MOL nije uspio u svojoj obavezi poduzimanja najboljih mjera kako bi pomogao Ini da održi svoj tržišni udio u RH te da proširi svoje poslovanje na susjedna tržišta u jugoistočnoj Europi".

- Zahtjevi Republike Hrvatske neuspješni su u odnosu na dio koji se tiče zahtjeva o upravljanja društvom i u dijelu koji se tiče kršenja Ugovora o međusobnim odnosima dioničara. Sud mora napomenuti da uvelike sumnja da bi Republika Hrvatska postavila bilo koji od navedenih zahtjeva u zasebnoj i nezavisnoj tužbi. Zapravo, navedeni zahtjevi nisu ništa više od tvrdnji kojima je jedina svrha davanje dodatne težine navodima o davanju mita - točka je 467. koju je MOL izdvojio u javnoj objavi dijela pravorijeka.

U nastavku se prenosi točka o troškovima arbitraže (475.) prema kojom "nema nikakve dvojbe da je MOL ona stranka koja je uspjela u sporu" te da "teret troškova stranke snose u skladu s uspjehom u sporu". 

To je jedina točka koja se prenosi vezano uz troškove same arbitraže koja će, kako su nedavno objavili neki mediji, hrvatsku državu stajati oko 30 milijuna dolara. 

Zaključno, MOL u dijelu koji se odnosi na izreku prenosi točku 490. i to samo njenu podtočku 1. prema kojoj sud "utvrđuje, proglašava, određuje, naređuje te presuđuje da se 1) svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju društvom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju". 

Facebook komentari

hr Thu Jan 12 2017 22:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5898ee4db4739806218b4598/80

Trump najavio "povijesno povećanje" obrambenog proračuna za 9,2 posto

SAD već sad ima najjaču vojsku na svijetu, te na naoružanje troši gotovo koliko i idućih 14 država zajedno, prenio je Washington Post rezultate Međunarodnog instituta za strateške studije za 2016. godinu.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je  "povijesno povećanje" proračuna za vojsku za više od 9 posto, usprkos tome što su Sjedinjene Države dovršile svoje ratovanje u Iraku i Afganistanu, te još uvijek imaju najjaču vojsku na svijetu.

SAD već sad ima najjaču vojsku na svijetu, te na naoružanje troši gotovo koliko i idućih 14 država zajedno, prenio je Washington Post rezultate Međunarodnog instituta za strateške studije za 2016. godinu.  

Trump će u prvom prijedlogu proračuna za iduću fiskalnu godinu povećati iznos sredstava Pentagona za 54 milijarde dolara, a isti će iznos smanjiti u neobrambenim područjima, poput izdvajanja za inozemnu pomoć, rekao je u ponedjeljak službenik Bijele kuće za proračun. 

Predsjednik nema zadnju riječ kod proračuna, pa će njegov plan za vojsku biti predan Kongresu koji, iako ga kontroliraju njegovi republikanci, ne mora nužno prihvatiti njegove namjere. Pregovori o proračunu sa zastupnicima mogli bi trajati mjesecima. 

Trump je otkrio da njegov plan proračuna uključuje "povijesno povećanje proračuna za obranu kako bi se obnovila potrošena vojska Sjedinjenih Država". 

"Ovo je povijesni događaj i poruka svijetu u ovim opasnim vremenima o američkoj snazi, sigurnosti i odlučnosti. Moramo osigurati da naši hrabri vojnici i vojnikinje imaju alate koje trebaju kako bi spriječili ratove, a da kad su pozvani da se bore u naše ime, da učine samo jedno: pobjede", rekao je američki predsjednik.

Prošlog petka je u govoru konzervativnim aktivistima na godišnjoj konferenciji CPAC-a obećao "jedno od najvećih vojnih osnaživanja u američkoj povijesti". 

Novi obrambeni proračun

Takvo povećanje sredstava za vojsku neočekivano je zbog toga što SAD nije uključen ni u jedan veliki rat iako su njegove specijalne i zračne snage aktivne u borbi protiv Islamske države u Iraku i Siriji. 

Službenik upoznat s prijedlogom otkriva da će Trump od Pentagona zahtjevati više novaca za izgradnju mornarice, vojno zrakoplovstvo, te "snažnu prisutnost na ključnim međunarodnim morskim putevima i prolaznim točkama" poput Hormuškog tjesnaca i Južnog kineskog mora, što bi moglo pojačati tenzije između Washingtona, te Irana i Kine. 

Trump je ranije otkrio da će povećati broj aktivnih vojnika sa sadašnjih 480 tisuća na 540 tisuća, a broj marinaca s 23 na 36 bataljuna, tj. za oko 10 tisuća marinaca više. Mornaricu planira pojačati s 276 na 350 brodova i podmornica, a broj taktičkih zrakoplova s 1100 na 1200.  No nije otkrio gdje planira pozicionirati nova pojačanja, te za što će ih koristiti. SAD je proteklih godina zatvorio neke od svojih vojnih baza.

Američki je predsjednik najavio i razvoj proturaketne i kibernetske obrane, a prošlog je tjedna za Reuters rekao kako "SAD zaostaje u nuklearnim sposobnostima", te da će u toj sferi vratiti svoju državu na vrh. 

Veliki rezovi u ostalim područjima

Proračun za obranu za prošlu fiskalnu godinu bio je 584 milijardi dolara, tvrdi Kongresni ured za proračun, pa bi Trumpovo planirano obećanje od 54 milijarde dolara predstavljalo rast od 9,2 posto. Iduća fiskalna godina počinje u listopadu. 

Službenici upoznati s Trumpovim prijedlogom tvrde da će povećanje izdvajanja za obranu dijelom biti financirano nauštrb izdvajanja za State Department, Agenciju za zaštitu okoliša (EPA) i druge neobrambene programe. 

"Napravit ćemo više s manje, te učiniti vladu oslonjenu i odgovornu narodu", dodao je. 

Drugi službenik tvrdi kako rezanje proračuna State Departmenta može ići do 30 posto, što bi izazvalo njegovo veliko restrukturiranje i eliminaciju nekih programa. SAD na State Department i inozemnu pomoć godišnje troši oko 50 milijardi dolara. 

Više od 120 umirovljenih američkih generala i admirala u ponedjeljak je pozvalo Kongres da u potpunosti financira američku diplomaciju i inozemnu pomoć, tvrdeći da je osnaživanje diplomacije, uz obranu, ključno za američku sigurnost. 

Nancy Pelosi, najviše pozicionirana demokratkinja u predstavničkom domu, tvrdi da je Trumpov plan o rezanju sredstava za federalne agencije kako bi ih oslobodio za Pentagon dokaz kako ne stavlja interese američkih radničkih obitelji na prvo mjesto. 

"Rez od 54 milijardi dolara ostavit će dalekosežnu i dugotrajnu štetu na našu sposobnost da zadovoljimo potrebe američkog naroda, te da dobijemo poslove budućnosti", istaknula je Pelosi. 

"Predsjednik predaje američko vodstvo u inovacijama, obrazovanju, znanosti i čistoj energiji", dodala je.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 21:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/589f3521b47398123d8b458c/80
Foto: medjugorje.hr

Biskup Perić: Gospa se u Međugorju nije ukazala, riječ je o manipulacijama vidjelaca i svećenika

Opovrgnuo je vjerodostojnost i ukazanja prvih dana međugorskog fenomena kazavši da postoje brojne kontradiktornosti u izjavama navodnih vidjelaca Gospe u Međugorju

Mostarsko-duvanjski biskup msgr. Ratko Perić oglasio se u ponedjeljak priopćenjem tvrdeći da se u Međugorju Gospa nikada nije ukazala navodeći, kako je ustvrdio, da je riječ o više manipulacija vidjelaca i svećenika koji su tamo bili na službi. 

- Imajući u vidu sve što je ovaj Biskupski ordinarijat do sada istraživao i proučavao, uključujući prouku prvih sedam dana navodnih ukazanja, može se mirno ustvrditi: Gospa se u Međugorju nije ukazala! - stoji u priopćenju mjesnog biskupa Ratka Perića.

Pri tome je podsjetio kako je u više navrata Crkva istraživala ovaj fenomen od početaka iz 80-ih godina pa sve do komisije koju je uspostavio papa Benedikt XVI. 2010. godine, kao i stajališta Kongregacije za nauk vjere 2016. godine.

- Stajalište ovog Ordinarijata kroz sve ovo vrijeme bilo je jasno i odlučno: nije riječ o vjerodostojnim ukazanjima Blažene Djevice Marije - naveo je biskup Perić. Pri tome je opovrgnuo vjerodostojnost i ukazanja prvih dana međugorskog fenomena kazavši da postoje brojne kontradiktornosti u izjavama navodnih vidjelaca Gospe u Međugorju.

- Nakon što su presnimljene i prepisane audiokasete koje sadržavaju razgovore pastoralnog osoblja u župnom uredu u Međugorju, u prvih tjedan dana, s dječacima i djevojčicama koji su tvrdili da im se ukazala Gospa, s uvjerenjem i odgovornošću iznosimo razloge i zaključke o nevjerodostojnosti navodnih ukazanja. A ako se prava Gospa, Isusova Majka, nije ukazala – kao što nije – onda su sve to samozvani vidioci, tobožnje poruke, tzv. vidljivi znak i navodne tajne - naveo je biskup mostarsko-duvanjski.

Biskup Perić navodi i "dvoznačne pojave" s navodnim ukazanjima tvrdeći da se "ukazana žena" u Međugorju ponaša sasvim drugačije od istinske Gospe, Majke Božje, u ukazanjima koja je Crkva do sada priznala autentičnima.

- Redovito ne govori prva; čudno se smije; nakon određenih pitanja nestaje, zatim se ponovo vraća; pokorava se 'vidiocima' i župniku da s brda siđe u crkvu, iako nevoljko. Nije sigurna koliko će se vremena ukazivati; dopušta nekima nazočnima da joj gaze po velu koji se vuče po zemlji, dopušta da joj se dodiruje odjeća i tijelo. Takva doista nije evanđeoska Gospa! - navodi biskup Ratko Perić.

Papa Franjo imenovao je nedavno svoga posebnog izaslanika za Međugorje, poljskog biskupa Henryka Hosera koji mora izučiti pastoralno pitanje. Hoser, koji će otići u Međugorje, nema zadaću da pokrene novu istragu o navodnim ukazanjima Gospe, koja su započela 1981. i koja se nastavljaju, već treba prikupiti i produbiti informacije o pastoralnom stanju i prije svega potrebama vjernika koji dolaze u Međugorje iz cijeloga svijeta.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 16:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/534b7d17179942d532e9ab0e/80

BMW-u u Sloveniji prijeti kazneni postupak zbog ugrožavanja prirode

Njemački automobilski koncern BMW mogao bi platiti visoke kazne zbog organiziranja vožnji svojih vozila u Sloveniji u snježnim uvjetima, kojima testira svoj "inteligentni" sustav pogona na četiri kotača, jer za to nije dobio sva potrebna odobrenja kršeći zakon o zaštiti prirode, otkrivaju u ponedjeljak slovenski mediji
Za testiranje sustava ugrađenog u  teška terenska vozila slovenska podružnica BMW-a dobila je odobrenje vlasnika zemljišta i lokalnih zajednica u Kranjskoj Gori, Rogli i na još nekim snježnim terenima, a neke je takve testove, pod nazivom "Dežela BMW xDrive", već izvela, no to je učinila bez dozvola nadležnog ministarstva za okoliš.
Zato su takve priredbe obustavljene, a BMW-u prijete sankcije. Protiv bavarske kompanije pokrenut je prekršajni postupak pa bi za svaku takvu vožnju mogla platiti 10.000 eura kazne, navodi ljubljansko "Delo".
Slovenski zakon o očuvanju prirode zabranjuje organiziranje vožnji na motorni pogon u prirodi, pa čak i zaustavljanje ili parkiranje takvih vozila u šumi ili na travnjaku.
Dodatni "grijeh" organizatori su počinili jer su takve testove izveli na nekim terenima pod snijegom za koje je utvrđeno da su zapravo močvarna staništa pod posebnim nadzorom i zaštitom, piše vodeći slovenski list.
Inspektorat za okoliš i prirodu potvrdio je da su organizatori testnih vožnji kojima BMW promiče kapacitete i performanse svojih vozila prekršajno prijavljeni, a za svaki slučaj kršenja zakona o očuvanju prirode predviđena je kazna od 10.000 eura.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 13:08:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5642f286b118e1a50e8b4a5b/80
Foto: FaH

Mađarska počela postavljati drugu ogradu na granici sa Srbijom

Mađarska je počela postavljati drugu ogradu uzduž svoje južne granice sa Srbijom, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik vlade, što je potez koji će vjerojatno izazvati nove kritike mađarskih partnera u Europskoj uniji

Desničarska vlada premijera Viktora Orbana smatra migraciju jednom od najvećih prijetnji Europskoj uniji.

S druge strane, dužnosnici u Bruxellesu i nekim drugim središtima EU-a zabrinuti su zbog nekih njegovih jednostranih poteza. 

Predstojnik Orbanovog ureda Janoš Lazar izjavio je prošli tjedan da je vlada izdvojila 38 milijarda forinti (123,5 milijuna eura), za novu zaštitnu ogradu i ograđene kampove za migrante.

On je rekao da će ta druga ograda na mađarsko-srbijanskoj granici biti postavljena čim to dopuste vremenski uvjeti i da se očekuje da će to biti do kraja proljeća.

Tamo se već nalazi žičana ograda koja je postavljena 2015. kada je Mađarska bila na glavnoj ruti kojom su prošle stotine tisuća migranata, od kojih su mnogi bježali pred ratom u Siriji.

Ta je ograda učinkovito blokirala rutu prema Njemačkoj, gdje se tada zaputila većina migranata, ali je Mađarska priopćila da će druga ograda pojačati zaštitu granice.

 

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 13:01:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .