Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5608f89c3bb0d907148b45e6/80
Foto: Tomislav Krišto / CROPIX

"Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL dao mito bivšem premijeru Sanaderu"

MOL u priopćenju podsjeća da je ta kompanija krajem prošle godine, 27. prosinca, sud utvrdio i presudio da se odbijaju "svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju Inom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju

 Mađarski MOL u četvrtak navečer je putem Budimpeštanske burze objavio neke manje dijelove pravorijeka arbitraže UNCCITRAL-a, navevši da je to učinio sukladno pravilima mađarskog tržišta kapitala te pravnim obavijestima mađarske središnje banke, kao regulatora.  

MOL u priopćenju podsjeća da je ta kompanija krajem prošle godine, 27. prosinca u izvanrednom priopćenju izvijestila da je u arbitraži, koja je vođenja pred Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi, sud utvrdio i presudio da se odbijaju "svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju Inom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju."

Iz MOL-a, također, podsjećaju kako su u tom priopćenju prenijeli i da je sud zaključio: "Nakon što je s najvećom mogućom pažnjom razmotrio sve dokaze i podneske koje je Republika Hrvatska dostavila u vezi s pitanjem mita, a koje je predstavljeno s najvećom mogućom brižljivošću i sveobuhvatnošću, ovaj je Sud došao do pouzdanog zaključka da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL doista dao mito dr. Sanaderu. Sukladno navedenom, zahtjev Republike Hrvatske da se Prve izmjene i dopune ugovoru o međusobnim odnosima dioničara (FASHA) i Glavni ugovor o poslovanju prirodnim plinom (GMA) proglase ništetnima zbog navodnog mita je neuspio."

Mađarska kompanija u priopćenju navodi kako je nakon te objave, koja je obvezna sukladno mađarskim zakonima, mađarska središnja banka, kao regulator, putem pravne obavijesti zatražila daljnje objave od strane MOL-a, a osim toga su i investitori, analitičari, kao i mađarski i međunarodni mediji redovno zahtijevali od MOL-a da objavi dodatne detaljnije informacije o svim aspektima tog pravorijeka.

- Iz razloga povjerljivosti arbitražnog postupka, u ovom trenutku nije moguće objaviti cjelokupni pravorijek, međutim, MOL mora postupati sukladno primjenjivim pravilima mađarskog tržišta kapitala, kao i sukladno pravnoj obavijesti mađarskog regulatora. Imajući u vidu sve ove obveze, te nakon pomnog razmatranja, MOL je odlučio učiniti pojedine daljnje bitne dijelove pravorijeka javno dostupnim", navodi se u priopćenju MOL-a objavljenom na Budimpeštanskoj burzi na engleskom jeziku te u hrvatskom prijevodu dostavljenom i hrvatskim medijima.

U nastavku MOL prenosi 20-ak točaka pravorijeka, pri čemu počinje s 1. točkom koja govori o strankama u postupku, a zadnja točka koju su izdvojili za javnu objavu je 490. koja govori o izreci arbitraže.  

Među izdvojenim točkama su primjerice i već ranije spomenuto točka da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL doista dao mito bivšem premijeru Ivi Sanaderu te da je neuspio zahtjev Hrvatske da se Prve izmjene i dopune ugovoru o međusobnim odnosima dioničara i Glavni ugovor o poslovanju prirodnim plinom (koji su potpisani krajem siječnja 2009. godine) proglase ništetnim. 

Uprava nije predala svoje odgovornosti Izvršnom odboru

Prenose potom i šest točaka pravorijeka koje se odnose na upravljanje društvom, uz ostalo i zaključak suda da je "Poslovnik o radu Izvršnog odbora u potpunosti u skladu s prisilnim odredbama ZTD-a" (Zakon o trgovačkim društvima).

To, kako se nastavlja, podupire stajalište da je, "u skladu s Ininim pravilnicima, Inina Uprava, kao kolektivno tijelo, čini se uživala pravo i ovlast da upravlja Inom u skladu s hrvatskim pravom".

"U svakom slučaju, da su članovi Uprave smatrali da im je pravo da upravljaju Inom nezakonito uskraćeno, mogli su podnijeti tužbu Trgovačkom sudu u Zagrebu, ali niti jedan od njih to nije učinio", navodi se u točki 384. pravorijeka.

Potom se prenosi točka 409. da su odredbe iz Prve izmjene i dopune ugovora o međusobnim odnosima dioničara (koje se tiču izvršnih direktora) "nisu protivne hrvatskom pravu društava", te da je u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima "strankama bilo dozvoljeno u Prve izmjene i dopune ugovora uključiti odredbu o osnivanju Izvršnog odbora kao radne skupine, dok god se podrazumijevalo da ta skupina nije treći organ društva".

Sud napominje da izvršni direktori doista vode svakodnevno poslovanje. Međutim, nakon analize mjerodavnih Ininih pravilnika, sud ne smatra da je Uprava predala svoje odgovornosti Izvršnom odboru. Naprotiv, Uprava je bila ovlaštena - i od nje se očekivalo da će - nadzirati rad Izvršnog odbora - prenose iz MOL-a točku 410. pravorijeka arbitraže.

Neuspješni zahtjevi RH koji se odnose na kršenje ugovora iz 2003. 

U nastavku prenose i sedam točaka koje se odnose na ugovorne tražbine. 

U prve dvije točke (412. i 413.) uz ostalo se napominje kako, iako je sud nadležan za odlučivanje o tome krši li MOL određene odredbe Ugovor o međusobnim odnosima dioničara (potpisan u srpnju 2003. godine), uloga suda nije da općenito komentira način na koji je MOL, kao Inin većinski dioničar, općenito vodio Inino poslovanje te da Republika Hrvatska tvrdi da MOL krši neke odredbe tog ugovora iz 2003. godine. Pritom se kao sažete tvrdnje hrvatske države navodi da je MOL-u povjereno pomaganje u razvoju i proširenju Ininog poslovanja, uključujući njezin ključni segment istraživanja i proizvodnje, poslovanja rafinerija i maloprodajne strategije, ali i da MOL, favoriziranjem vlastitih interesa nad dužnostima prema Ini, nije ispunio svoje ugovorne obveze iz Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o suradnji.

No, u nastavku se navodi točka 454. da Hrvatska "nije poduprijela svoju tvrdnju stvarnim dokazima" ta da je, suprotno tome, "sud mišljenja da je MOL poduzeo najbolje mjere da modernizira Inine rafinerije kao što je to bilo ugovoreno u Ugovoru o međusobnim odnosima i u Ugovoru o suradnji".

MOL prenosi i točke pravorijeka prema kojima, na temelju onoga što je prezentirala RH, sud "ne može reći da MOL nije uspio u svojoj obavezi poduzimanja najboljih mjera kako bi proširio Inina istraživanja u regiji", kao i da "ne može reći da MOL nije uspio u svojoj obavezi poduzimanja najboljih mjera kako bi pomogao Ini da održi svoj tržišni udio u RH te da proširi svoje poslovanje na susjedna tržišta u jugoistočnoj Europi".

- Zahtjevi Republike Hrvatske neuspješni su u odnosu na dio koji se tiče zahtjeva o upravljanja društvom i u dijelu koji se tiče kršenja Ugovora o međusobnim odnosima dioničara. Sud mora napomenuti da uvelike sumnja da bi Republika Hrvatska postavila bilo koji od navedenih zahtjeva u zasebnoj i nezavisnoj tužbi. Zapravo, navedeni zahtjevi nisu ništa više od tvrdnji kojima je jedina svrha davanje dodatne težine navodima o davanju mita - točka je 467. koju je MOL izdvojio u javnoj objavi dijela pravorijeka.

U nastavku se prenosi točka o troškovima arbitraže (475.) prema kojom "nema nikakve dvojbe da je MOL ona stranka koja je uspjela u sporu" te da "teret troškova stranke snose u skladu s uspjehom u sporu". 

To je jedina točka koja se prenosi vezano uz troškove same arbitraže koja će, kako su nedavno objavili neki mediji, hrvatsku državu stajati oko 30 milijuna dolara. 

Zaključno, MOL u dijelu koji se odnosi na izreku prenosi točku 490. i to samo njenu podtočku 1. prema kojoj sud "utvrđuje, proglašava, određuje, naređuje te presuđuje da se 1) svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju društvom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju". 

Facebook komentari

hr Thu Jan 12 2017 22:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533675351799420c757b23d6/80

Meksiko u šoku: Djevojčica za kojom se tragalo pod ruševinama nije postojala

Meksikanci su nekoliko dana bili potpuno zaokupljeni sudbinom djevojčice nazvane Frida Sofia, koja je živa zarobljena u razvalinama osnovne škole srušene u potresu izazvala frenetičnu utrku s vremenom spasilaca u nastojanju da joj spase život, ali izgleda da ta djevojčica nikada nije postojala.

Iako se o djevojčici naveliko pisalo u domaćim, ali i svjetskim medijima, vladini dužnosnici zapravo nikada nisu potvrdili njezin identitet. Djevojčica s tim imenom nije bila upisana u srušenu školu. 

Ministarstvo obrazovanja nije nikako moglo pronaći roditelje ili rođake djevojčice o kojoj su mediji izvještavali kao o 12-godišnjoj Fridi Sofiji. 

Tiskani mediji i meksička televizija Televisa javljali su danima da su spasioci nakon razorna potresa maginute 7,1 po Richteru uspjeli uspostaviti komunikaciju s djevojčicom, koja im je rekla kako su u blizini još dva učenika, ali nije znala reći jesu li živi. Spasioci, tvrdili su mediji, kazali su kako su vidjeli njezinu ruku da izviruje iz ruševina i na pitanje je li živa, micala je prstima. 

U četvrtak popodne meksička je mornarica, čiji su spasioci bili zaduženi za tu lokaciju, objavila da nema nikakvih znakova da pod ruševinama trokatnice u kojoj je bila škola još ima živih. "Sva djeca su na broju, ili, nažalost, mrtva ili sigurna u svojim domovima", rekao je državni podtajnik za mornaricu Angel Enrique Sarmiento, dodajući da vlada nikad nije niti imala saznanja o djevojčici koja je navodno živa zarobljena pod ruševinama. 

Zbunjujuća priča o Fridi dobila je nekoliko sati kasnije još čudniji zaplet. Sarmiento se ponovo pojavio pred kamerama i kazao da je ipak "mornarica distribuirala izvješća o djevojčici pod ruševinama temeljena na svjedočanstvima spasilaca" i time proturječio vlastitoj ranijoj izjavi. Nije ponudio nikakvo objašnjenje za svoje kontradiktorne izjave, ali se ispričao. "Ispričavam se Meksikancima što sam ranije rekao da mornarica nije imala nikakva saznanja o maloljetnici koja je preživjela tragediju".

Sarmiento je rekao da je iz ruševina izvučeno nekoliko mrtvih tijela i da su možda njihovi prsti bili ti za koje su spasioci mislili da se miču. Zanijekao je da su mornarica ili on osobno htjeli zavarati javnost. 

Televisa je jedina imala pristup lokaciji srušene škole, a svi ostali mediji, uključujući inozemne, prenosili su priču o djevojčici vjerujući da je istinita. 

Informacija da Frida Sofia zapravo ne postoji u Meksiku je izazvala bijes. Na twitteru je odmah postavljen hashtag "Fake News", a korisnici se žale kako je medijska pažnja na ovaj slučaj odvukla pozornost sa stvarnih akcija spašavanja na drugim lokacijama.

Unatoč svoj tehnologiji dopremljenoj do ruševina škole, uključujući termalne kamere, senzore i skenere pogreška se vjerojatno dogodila zbog nekoliko previše entuzijastičnih spasilaca koji su jedan po jedan puzali tunelima od razmaknutih ruševina do unutrašnjosti škole.

"Mislim da nije bilo zle namjere", kaže analitičar Alejandro Hope. "Oni su željeli vjerovati da negdje dolje još ima žive djece". 

U školi je poginuo 21 učenik.

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 13:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5747f91dfe96fffb858b4647/80
Foto: Promotivne fotografije

Istraživanje: uređaji za simulaciju mogu ublažiti bol

Igre u kojima se imitira stvarnost mogu ublažiti bol ne samo skretanjem misli igrača s izvora boli nego i pokretanjem promjena u mozgu, pokazalo je novo istraživanje.

Skretanje pažnje čini se da ima ulogu u ublažavanju boli, pokazala je analiza šest manjih istraživanja uloge virtualne stvarnosti. No, moguće je i da tehnologija u kojoj se koriste simulatori igra ulogu u promjenama živčanog sustava kada se koristi u reprogramiranju odgovora na bolni podražaj.

“Mentalne slike već se dugo koriste u liječenju psiholoških poremećaja a virtualna stvarnost intenzivniji je način osiguranja mentalnih slika”, kaže voditeljica istraživanja dr. Anita Gupta s Woodrow Wilson School of Public and International Affairs sveučilišta Princeton u New Jerseyu.

“Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li virtualna stvarnost učinkovita, no mogućnost novih opcija liječenja boli obećavajuća je”, kaže Gupta.

Tehnologija virtualne stvarnosti postoji više desetljeća a na javnu pozornicu stigla je s vojnim simulatorima leta. Prve verzije uređaja ispunjavale su čitavu prostoriju no tehnologija je postajala sve manja i jeftinija i počela je imati niz medicinskih primjena od saniranja rana i fizikalne terapije do ublažavanja zubobolje i liječenja opeklina.

Danas za masovno proizvedene simulatore može biti dovoljan pametni telefon i posebne slušalice. Sve više ljudi koristi te uređaje kako bi igralo videoigre i za trodimenzionalne obilaske mjesta koja inače ne bi mogli vidjeti.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili šest ranijih istraživanja provedenih od 2000. do 2016. koja su ispitivala načine na koji bi virtualna stvarnost mogla pomoći ublažavanju boli. Rezultati tih istraživanja promatrani u cjelini pokazuju da virtualna stvarnost može pomoći u okviru terapije izlaganja i navikavanja na podražaje, vrste bihevioralne terapije u kojoj se pomaže pacijentima da promijene svoj odgovor na bol kad ga osjete. 

Autori istraživanja objavljenog u časopisu Pain Medicine objašnjavaju da je potrebno veće istraživanje kako bi se izvukli čvršći zaključci. Rezultati sugeriraju i da bi liječenje kronične boli virtualnom stvarnošću moglo pomoći smanjivanju ovisnosti o opijatnim analgeticima i time smanjilo zloupotrebu tih medikamenata koji stvaraju ovisnost.

Pacijenti moraju shvatiti da je virtualna stvarnost samo sredstvo za formiranje novih načina liječenja a ne liječenje samo za sebe, kaže Max Ortiz Catalan, znanstvenik s Chalmers University of Technology u Gothenburgu.

Nuspojave korištenja virtualne stvarnosti mogu biti tegobe poput mučnine ili vrtoglavice te bolest kretanja, kaže Gupta.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Milijun eura skrivao u zidu

Na jugu Italije, u Bariju, policajci su tijekom prematačine pronašli gotovo milijun eura u sitnim novčanicama. Novac je skrivao lokalni šef bande osumnjičen za krijumčarenje droge i nekoliko zločina.
U vakumiranim plastičnim vrećicama koje su bile skriven iza dvostrukog zida pod prozorom, pronađena je svota od ukupno 936 000 eura.

Budući da nije pronađen legalan trag podrijetla novca, policija pretpostavlja da je zarađen krijumčarenjem droge unutar kriminalne organizacije.

Kod istog sumnjivca je tijekom prematačine u svibnju pronađeno 60 000 eura koji su bili skriveni na isti način, u dvostrukim pregradama u zidu.

Lokalni mediji su izvjestili da muškarac u trenutku dolaska policije nije bio kod kuće, a potraga za njim još traje.
Protiv vlasnika stana otvorena je istraga.

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59be54d9b9e03e39698b45fb/80
Foto: FEDERICO RIOS

U Kolumbiji osuđene 32 osobe zbog nestanka 1000 ljudi

Osuđenici su pripadali pokretu ekstremne desnice (AUC) koja je raspuštena 2006. godine.
Kolumbijsko pravosuđe u subotu je osudilo 32 bivša pripadnika paravojnih postrojbi na osam godina zatvora, u sklopu povijesnog procesa zahvaljujući kojem je riješeno gotovo tisuću ubojstava i slučajeva nestalih osoba još od 2000. godine.
Svi osuđeni bili su pripadnici pokreta 
Ujedinjena samoobrana Kolumbije (AUC, ekstremna desnica), koja je stvorena 90-ih godina u svrhu borbe protiv ljevice.
-
Zahvaljujući "ovom povijesnom procesu" žrtvama oružanog sukoba u Kolumbiji "zajamčeno je poštivanje temeljnog prava na pravdu", stoji u priopćenju javnog ministarstva.
U velikim sukobima u Kolumbiji u kojima su sudjelovali gerilci, paravojne postrojbe i snage reda 
poginulo je više od 260.000 osoba, 60.000 ih se smatra nestalima, a 7,1 milijun ljudi je raseljen. 
-
Ova presuda je omogućila rješavanje 250 slučajeva ubojstva, 324 slučaja nestalih osoba, 213 prisilnih preseljenja, 173 ilegalnih novačenja i 14 slučajeva nasilja, pojasnilo je svoju odluku tužilaštvo.  AUC je odgovoran za 4.260 izravnih i neizravnih žrtava. 

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 12:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .