Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585174001eea8f014f8b45d7/80
Foto: Miroslav lelas

Analiza prometnog stručnjaka: U 2016. najmanje smrtnosti u prometu, ali i dalje je stanje sigurnosti vrlo loše

Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana

Prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja. Budući da se po dosadašnjem prosjeku crne brojke naknadno povećavaju za jednu do dvije smrtno stradale osobe, u protekloj je godini na hrvatskim cestama, izvjesno, poginulo najmanje osoba do sada.

 Uzmemo li u obzir da je to manje od petine smrtno stradalih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijom godinom u hrvatskoj povijesti (1605 poginulih), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni. Realno ne možemo, jer se postignuta (fiktivna) stopa od 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika temelji na službenom, a realno netočnom broju stanovnika, posljedici masovnog iseljavanja proteklih godina.

 Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na hrvatskim cestama za 2016. godinu oko 78 na milijun stanovnika.

 Pogotovo ne možemo biti zadovoljni, jer se na razini Europske unije, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti u usporedbi sa 2015. za oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od europskog prosjeka. Stoga smo, kao i proteklih godina, među dvije-tri najgore zemlje unije.

 Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama mogu se grupirati u deset sljedećih točaka. Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana:

 1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa (MPPI), kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih nužnih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske do danas, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ni ne znaju što bi napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno i problem po sebi, tako se radi nesustavno i površno. Usto se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena - u noćima vikenda i na skliskoj cesti.

 2. Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto udjela među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto. To je uvelike posljedica neučinkovitog, pogrešno usmjereno i krajnje predvidivog policijskog nadzora. Naime, svaki iskusni vozač zna gdje može očekivati kontrole, pa treba paziti, te gdje nikada nema policije

 3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih (!) kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, ukazujući gotovo na 'petu kolonu' u pravosudnom sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

 4. Manjkavi propisi: najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme, mogućnost korištenja ljetnih guma s utorima od 4 mm i lanaca u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne i često spasonosne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđeno. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 km/h) i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), kao da smo u 19. stoljeću, na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru). To je velik problem, pogotovo na običnim cestama. Time se i za više od 20 posto nepotrebno povećava potrošnja goriva te zagađenje okoliša. Najapsurdnija je tolerancija od 10 km/h za izmjerene brzine do 100 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30, legalno se može voziti 40 km/h (33 posto brže!). Tada brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice u Švicarskoj i Švedskoj, za isto budu kažnjeni sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Tu je odredbu potrebno vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz dodatak da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je vozačka dozvola izdata. Time bismo ispunili važnu sigurnosnu funkciju te riješili prigovore iz EU-a.

 5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

 6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek oko osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji će završiti u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina će završiti u reeksportu, a ostatak na domaćem tržištu rabljenih), preostala je količina daleko nedostatna da bi zaustavila trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurala pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma čak ih je povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

 7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga svakodnevno imamo tisuće realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja te interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima, poljoprivrednim i radnim strojevima... Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno. Ova je mjera, doslovce, sabotiranje prometne sigurnosti.

 8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim vozilima, protiv je nacionalnih interesa.

 9. Manjkava i neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme), da ceste ‘opraštaju greške vozačima’, povećava crni niz. Najveći su problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, armirano-betonski mostići preko odvodnih kanala uz ceste, koji prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost. Da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja već danas bila strogo zabranjena, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali te mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Golem su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcijski često nepotrebno, samonikla i neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka, preslabe ograde na autocestama, pogrešno postavljeni, izvedbom neodgovarajući šahtovi...

 10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije i logistike za nadzor prometa, koja bi gotovo potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz učinkovito sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama. Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: disciplinirali bi se najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove prometnog sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci - točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću. Usto bi se bitno povećala opća sigurnost...

hr Tue Jan 03 2017 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904d385b47398de648b4583/80

Besplatno dijele domaće jagode jer ih trgovački lanci ne žele

"Svatko tko želi može doći na moju njivu i sam si ubrati kilogram jagoda za pet kuna."
Zbog velikog uvoza jagoda u Hrvatsku zbog kojih domaće ni na vrhuncu sezone ne žele u nekim trgovačkim lancima, domaći jagodari su započeli veliki prosvjed u 9 sati pred Plodinama pokraj zagrebačkog Arena centra. - piše Večernji

 Nisu, kažu, Plodine jedine gdje se ne prodaju hrvatske jagode. No u odabiru lokacije prevagnulo je što je riječ o "nacionalnom" lancu koji sabotira domaću proizvodnju, tvrde u Hrvatskoj voćarskoj zajednici, udrugama proizvođača Zagreba i zagrebačkog prstena, Vrgorca te voćara i vinogradara Moslavine.

– Svoje jagode više neću ni brati. Svatko tko želi može doći na moju njivu u Velikoj Ludini i sam si ubrati kilogram jagoda za pet kuna – kaže Igor Faltis iz moslavačke udruge.

Voćarima ne ide na pohvalu što su neorganizirani i nemaju količine koje traže trgovački lanci. No sigurno nisu jedini krivci što u Hrvatsku ulaze tegljači jagoda po euro za kilogram koje se cijelu noć iz Italije voze do Hrvatske. Moraju se brzo rasprodati pa se kilogram prodaje i za manje od 10 kuna i domaćima ruši cijenu. - piše Večernji 


hr Mon May 21 2018 09:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587784061eea8f82e88b45e4/80
Foto: Vlada RH

Tko će biti nasljednik Martine Dalić?

Plenković bi se danas mogao sastati s predsjednicom Republike kako bi razgovarali "o onome o čemu nisu mogli preko telefona"

Premijer Plenković danas će na sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a otkriti ime novog ministra gospodarstva nakon što je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić podnijela ostavku u jeku afere Hotmail. - piše Večernji list.

Informacije o nasljedniku M. Dalić posve su proturječne. Dio izvora uvjerava da novi ministar gospodarstva neće biti Tomislav Ćorić, ministar energetike i zaštite okoliša, o kojem se od ostavke Plenkovićeve najbliže suradnice nagađa kao najizglednijem nasljedniku na toj funkciji. 

- Ćorić neće biti ministar gospodarstva, to će biti ponuđeno osobi iz HDZ-a s kojom PPD ekipa neće biti zadovoljna. - tvrdi jedan izvor koji očito aludira na tvrtku Prvo plinarsko društvo te HNS i neke krugove u HDZ-u.

 Ćorićev je uvjet navodno bio da se Ministarstvo gospodarstva pripoji njegovu Ministarstvu energetike i zaštite okoliša i da, kao i M. Dalić, ima funkciju potpredsjednika Vlade. To navodno nije prošlo i Ćorić, po tim informacijama, više nije u igri. Kao mogući ministar spominje se i Krunoslav Katičić, državni tajnik u Ministarstvu državne imovine, inače Plenkovićev prijatelj. Dio izvora pak barata starim informacijama da će to ipak biti Ćorić, a da će njegova zamjena u Ministarstvu energetike biti sadašnji državni tajnik Šiljeg. Prema tim informacijama, zaštita okoliša bi pak bila premještena u Ministarstvo graditeljstva HNS-ova Predraga Štromara. Spominjalo se i da će funkcija potpredsjednika Vlade za gospodarstvo, što je bila Dalić, biti razdvojena od pozicije ministra gospodarstva. U tom se kontekstu pak spominjao HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević, kao potpredsjednik Vlade za reforme, ali izvori Večernjeg lista tvrde da to nije točno.

Pred premijerom je u svakom slučaju težak tjedan u kojem će morati odgovoriti na pitanje je li on angažirao odvjetnika Borisa Šavorića, koji je bio prvo pero u kreiranju lex Agrokor, a iz kojeg su ispale odredbe o sprečavanju sukoba interesa, što je omogućilo da oni koji su pisali zakon potom dobiju poslove u procesu restrukturiranja Agrokora. piše Večernji list.

U subotu ga pak čeka Sabor HDZ-a, a izvori bliski Plenkoviću kažu da se usredotočio na današnje Predsjedništvo i stranački Sabor, jer on dolazi u jeku afere s Vladinim konzultantima koji su zaradili u Agrokoru, što je najveća afera koja je uzdrmala premijera. 

Osim toga, Plenković bi se vjerojatno danas mogao sastati s predsjednicom države kako bi razgovarali "o onome o čemu nisu mogli preko telefona". Dakle, vjerojatno o Agrokoru. Moraju se dogovoriti i o sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost koju priželjkuje predsjednica, dok pojedini izvori kažu da premijer navodno nije sklon dramatiziranju s VNS-om. VNS se ne bi održao ovog tjedna jer je ministar obrane Damir Krstičević odsutan do petka, nego onaj idući tjedan. No namjera je da Agrokor, odnosno afera Hotmail, ne bude jedina tema tog sastanka. - piše Večernji list.

hr Mon May 21 2018 08:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6e1328b9e03e1c048b45bc/80
Foto: Pixabay

Uživajte na suncu, stiže promjena vremena

Za vikend je velika vjerojatnost stabilnijeg vremena - pretežno sunčanog i iznadprosječno toplog

Novi će tjedan biti promjenljiv, svakodnevno uz barem poneki sunčani sat, te u ponedjeljak uz još rijetku kišu, a od utorka do petka čestu, ponegdje i obilniju. Za vikend je velika vjerojatnost stabilnijeg vremena - pretežno sunčanog i iznadprosječno toplog.

Ponedjeljak - barem djelomice sunčano, ali ponegdje i kiša

U središnjoj Hrvatskoj malo manje toplo poslijepodne, uz samo poneki pljusak, a bit će i dosta sunca, ujutro i mjestimične magle. Puhat će sjeveroistočnjak i istočnjak, kojega će biti i u gorju. Na sjevernom Jadranu bura, podno Velebita u noći i prijepodne na udare jaka pa i olujna, poslijepodne će oslabjeti. Uz umjeren i jak razvoj oblaka u drugome dijelu dana vjerojatnost za pljuskove bit će povećana, posebice u Lici, no i u dijelu Gorskoga kotara te u unutrašnjosti Istre.

Lokalna kiša i grmljavina mogući su i u unutrašnjosti Dalmacije te samo rijetko na obali srednjeg Jadrana, gdje nije isključena poneka kap kiše u jutarnjim satima, kada će se prolazno naoblačiti. Bura će oslabjeti već prijepodne i okrenuti na istočnjak i jugo, pri čemu će more uglavnom biti malo valovito.

Podjednako i na jugu Hrvatske, gdje će najviša temperatura biti između 24 i 27 °C. Uz više oblaka u noći i ujutro može mjestimice biti poneke kapi kiše, a poslijepodne ponekog pljuska, većinom u unutrašnjosti.

Od utorka do četvrtka česta kiša, zatim stabilnije

Kiša će iduća tri dana na kopnu biti razmjerno česta, posebice u utorak. Pritom treba računati i na pljuskove i grmljavinu, a ponegdje može pasti i veća količina oborine. Temperatura zraka malo će se sniziti, a od četvrtka se ponovno očekuje njezin porast. Prema kraju tjedna vjerojatno stabilnije i uglavnom suho.

Od četvrtka toplije i na Jadranu, a do tada i malo niža temperatura uz promjenljivo i nestabilno vrijeme - povremenu kišu i grmljavinu, a mogući su i neverini, uz koje mjestimice može pasti i veća količina kiše. Puhat će jugo, od četvrtka  sjeverozapadnjak, na obali ponegdje bura. - javlja HRT


hr Mon May 21 2018 08:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0199db2af47f39098b46fb/80
Foto: Croatia Week

Lista za POS-ove stanove nestala s interneta: Šibenčani sumnjaju u malverzacije

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu.

Tko su branitelji kojima će Grad Šibenik sufinancirati kupnju POS stanova na Šubićevcu? Pitanje je to branitelja Domovinskog rata i njegove supruge koji su se prijavili za kupnju POS stana, a sada su se obratili redakciji RTL-ovog Šibenskog portala nezadovoljni što i dalje nisu poznata imena branitelja koji su dobili neprodane stanove na Šubićevcu.

- Muž mi je nazvao APN i oni su već nervozni od upita i zivkanja ljudi s liste i kažu da ne znaju zašto je to gradonačelnik rekao. Oni kažu da nemaju ništa s tom odlukom i nemaju pojma tko su branitelji kojima se poklanjaju stanovi. Moj muž je branitelj i na listi smo, a nismo jedni od tih šest - kazala je Šibenskom portalu supruga šibenskog branitelja koji je kontaktirao Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) nakon odgovora gradonačelnika Željka Burića na vijećničko pitanje da je ‘za postupak kupnje stanova odgovoran APN’.

- Na listi je bilo još branitelja koji nisu mogli dobiti kredit i pitanje je zašto se stanovi onda nisu dali njima kad je jasno da nama koji smo se prijavili stan treba, a tih sedam branitelja očito nije na listi, jer bi se već javili - dodaje supruga šibenskog branitelja.

- Nemoguće je doznati imena tih šest branitelja, a niti datum useljenja, zbog čega zaista sumnjamo da se radi o ljudima koji nisu branitelji - govore ogorčeni supružnici.

Kad je muž pitao zašto su stanovi dati nekome van liste kad se zna da je još 150 ljudiostalo do kraja kruga, rečeno mu je da je to tako.

- Postavlja se pitanje jesu li neki od članova Gradskog vijeća koji su bili na POS listi i rečeno je i njima da su stanovi prodani - možda naknadno ipak dobili stan nakon 10. siječnja kad je bio zadnji poziv za stanove - pitaju se.

Također, zadnja lista je misteriozno nestala s interneta.

- Mi je imamo isprintanu. Znači znamo imena ljudi s liste i znat ćemo tko su tih sedam branitelja nakon useljenja. Sad je objavljena lista kupaca stanova u Varaždinu i Zagrebu, očekujemo i mi objavljivanje liste kupaca kako bi vidjeli ima li nepravilnosti. A ovih šest branitelja trebali bi biti ponosni što su branili državu i sad ih nagrađujemo stanom. Ali čemu sram i zašto se ne jave? - poručuju još jedni Šibenčani nezadovoljni procedurom.

Šibenski dogradonačelnik Danijel Mileta još je jednom ponovio kako Grad nema nikakve veze s tim.

- Postojalo je više povjerenstava u Gradu Šibeniku koja su definirala tri liste i one su složene sukladno bodovima. Na te liste nitko se nije bunio i rad povjerenstava je time završen. Liste su potom dostavljene APN-u i oni su dalje nastavili posao. Ako je i bilo primjedbi na liste, one su razjašnjene. Međutim, ukoliko pojedinci smatraju da postoje neke nepravilnosti, neka prijave policiji. Grad je tu apsolutno čist - poručio je Mileta.

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu. Ubrzo nakon toga javio nam se ogorčeni kandidat za kupnju pitajući se jesu li svi ostali ‘ovce i budale zato što smo skupljali dokumente i čekali’.

Grad je potom izvijestio kako će staviti van snage svoj zaključak o prodaji šest POS-ovih stanova stradalnicima Domovinskog rata povući ako se pokaže da je u proceduri koju je proveo APN bilo nedostataka.

Mjesec i pol dana kasnije na aktualnom satu Gradskog vijeća, Iris Ukić Kotarac, vijećnica s Nezavisne liste Stipe Petrina, upitala je šibenskog gradonačelnika što je s POS-ovim stanovima koji će naposljetku biti dodijeljeni braniteljima, a ne ljudima koji godinama čekaju na povoljniju kupnju stambenih kvadrata.

- Rekli ste da ćete kao Grad povući zaključak o sufinanciranju stanova braniteljima ako se utvrde nepravilnosti. Meni su se konkretno javile tri osobe koje su htjele kupiti stan i imale su prigovore na postupak. Što je s time - upitala je Ukić Kotarac.

Burić joj je kratko poručio kako je pitanje uputila na krivu adresu.

- Krivo ste razumjeli. Za postupak kupnje stanova odgovoran je APN. Ovo pitanje pokušaj je ponovne medijske prezentacije nečega s čim je javnost upoznata - kazao je gradonačelnik Burić, piše vijesti.hr.

hr Sun May 20 2018 17:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .