Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585174001eea8f014f8b45d7/80
Foto: Miroslav lelas

Analiza prometnog stručnjaka: U 2016. najmanje smrtnosti u prometu, ali i dalje je stanje sigurnosti vrlo loše

Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana

Prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja. Budući da se po dosadašnjem prosjeku crne brojke naknadno povećavaju za jednu do dvije smrtno stradale osobe, u protekloj je godini na hrvatskim cestama, izvjesno, poginulo najmanje osoba do sada.

 Uzmemo li u obzir da je to manje od petine smrtno stradalih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijom godinom u hrvatskoj povijesti (1605 poginulih), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni. Realno ne možemo, jer se postignuta (fiktivna) stopa od 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika temelji na službenom, a realno netočnom broju stanovnika, posljedici masovnog iseljavanja proteklih godina.

 Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na hrvatskim cestama za 2016. godinu oko 78 na milijun stanovnika.

 Pogotovo ne možemo biti zadovoljni, jer se na razini Europske unije, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti u usporedbi sa 2015. za oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od europskog prosjeka. Stoga smo, kao i proteklih godina, među dvije-tri najgore zemlje unije.

 Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama mogu se grupirati u deset sljedećih točaka. Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana:

 1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa (MPPI), kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih nužnih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske do danas, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ni ne znaju što bi napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno i problem po sebi, tako se radi nesustavno i površno. Usto se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena - u noćima vikenda i na skliskoj cesti.

 2. Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto udjela među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto. To je uvelike posljedica neučinkovitog, pogrešno usmjereno i krajnje predvidivog policijskog nadzora. Naime, svaki iskusni vozač zna gdje može očekivati kontrole, pa treba paziti, te gdje nikada nema policije

 3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih (!) kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, ukazujući gotovo na 'petu kolonu' u pravosudnom sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

 4. Manjkavi propisi: najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme, mogućnost korištenja ljetnih guma s utorima od 4 mm i lanaca u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne i često spasonosne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđeno. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 km/h) i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), kao da smo u 19. stoljeću, na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru). To je velik problem, pogotovo na običnim cestama. Time se i za više od 20 posto nepotrebno povećava potrošnja goriva te zagađenje okoliša. Najapsurdnija je tolerancija od 10 km/h za izmjerene brzine do 100 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30, legalno se može voziti 40 km/h (33 posto brže!). Tada brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice u Švicarskoj i Švedskoj, za isto budu kažnjeni sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Tu je odredbu potrebno vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz dodatak da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je vozačka dozvola izdata. Time bismo ispunili važnu sigurnosnu funkciju te riješili prigovore iz EU-a.

 5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

 6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek oko osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji će završiti u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina će završiti u reeksportu, a ostatak na domaćem tržištu rabljenih), preostala je količina daleko nedostatna da bi zaustavila trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurala pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma čak ih je povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

 7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga svakodnevno imamo tisuće realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja te interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima, poljoprivrednim i radnim strojevima... Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno. Ova je mjera, doslovce, sabotiranje prometne sigurnosti.

 8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim vozilima, protiv je nacionalnih interesa.

 9. Manjkava i neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme), da ceste ‘opraštaju greške vozačima’, povećava crni niz. Najveći su problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, armirano-betonski mostići preko odvodnih kanala uz ceste, koji prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost. Da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja već danas bila strogo zabranjena, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali te mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Golem su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcijski često nepotrebno, samonikla i neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka, preslabe ograde na autocestama, pogrešno postavljeni, izvedbom neodgovarajući šahtovi...

 10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije i logistike za nadzor prometa, koja bi gotovo potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz učinkovito sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama. Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: disciplinirali bi se najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove prometnog sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci - točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću. Usto bi se bitno povećala opća sigurnost...

Facebook komentari

hr Tue Jan 03 2017 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b18411b473983f7b8b4591/80
Foto: D.N.

Planuo kamion u Plinarskoj, vatra se proširila na dva automobila

Zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca, vatra je vrlo brzo stavljena pod kontrolu
Danas nešto prije 14 sati planulo je vozilo parkirano na parkiralištu u Plinarskoj ulici u Splitu. Vatra je zahvatila još dva vozila koja su se nalazila u blizini. Splitski vatrogasci dojavu su zaprimili u 13.41 sati, a na teren je izašlo jedno vozilo sa šest vatrogasaca.  Vrlo brzo požar je bio lokaliziran. 

Kako doznajemo, vatra je izbila na kamionu, netom nakon što je iz njega izašao vozač, a zatim se proširila na Alfa Romea i Toyotu koji su bili parkirani u blizini. Na mjestu događaja u tijeku je očevid koji bi trebao otkriti uzrok požara. Nakon toga će biti poznata i visina šteta na vozilima. 

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 14:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587784061eea8f82e88b45e4/80
Foto: Vlada RH

Za ministricu Dalić javna ponuda manjinskog udjela HEP-a i dalje dobar model

Ustvrdila je da je inicijalna javna ponuda manjinskog udjela u HEP-u provediva i model koji je dobar i čuva kompaniju

Potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić komentirala je u subotu moguće modele otkupa udjela mađarskog Mol-a u Ini ponovivši kako je "inicijalna javna ponuda manjinskog udjela u HEP-u provediva te predstavlja dobar model koji čuva kompaniju, a omogućava i niz prednosti i beneficija za hrvatske građane".

- Savjet za mogući otkup udjela mađarskog Mol-a u Ini na svojoj prethodnoj sjednici odlučio je o kriterijima temeljem kojih je moguće i potrebno ocijeniti sve modele koji se predlažu. Ti modeli uključuju model koje su predložile kolege iz Mosta, uključuju inicijalnu javnu ponudu jedne četvrtine HEP-a, a isto tako postoji i model koji se svodi na ideju energetskog holdinga - rekla je ministrica Dalić te dodala kako će se usporedbom kriterija doći do jasnih i razvidnih rezultata.

Ustvrdila  je da je  inicijalna javna ponuda manjinskog udjela u HEP-u provediva i model koji je dobar i čuva kompaniju,

- Mislim je da je inicijalna javna ponuda manjinskog udjela u HEP-u provediva i model koji je dobar i čuva kompaniju, a omogućava i niz prednosti i beneficijama za hrvatske građane - rekla je Dalić novinarima na saboru Zajednice žena HDZ-a 'Katarina Zriniski'.

Upitana o tijeku provedbi reformi, odgovorila je kako je provedba reformi tijekom 2016. bila pod utjecajem politike nestabilnosti.

- Sad smo u razdoblju pripreme novog reformskog plana koji bi trebao biti gotov do kraja travnja i u njemu će se se definirati niz mjera – poboljšanje poslovne klime, uređenje i jačanje efikasnosti javne uprave i time će se otvoriti ciklus snažnih strukturnih reformi koje će pomoći snaženju gospodarskog rasta i njegovoj održivosti - ustvrdila je ministrica gospodarstva.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 14:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b1795bb4739840798b45fb/80
Foto: D.N.

Ivica Baturina kandidat HDZ-a Trogir za gradonačelnika

Govoreći o programu svoga rada te viziji napretka Trogira, kao grada s bogatim kulturno – povijesnim nasljeđem zbog čega je pod okriljem UNESCO-ove svjetske baštine, istaknuo je kako će se zalagati da taj status u svakom pogledu Trogir i opravda

Za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima Gradski odbor HDZ-a Trogira kandidirao je prof. Ivicu Baturinu, dragovoljca Domovinskog rata te umirovljenog visokog časnika specijalnih postrojbi OSRH. Predsjednik stranke Sandro Hrabar ističe kako je  njegovom kandidaturom ta stranka uspjela napraviti iskorak, jer je Baturina novo lice na političkoj sceni u Trogiru.

- Profesionalnost i odgovornost glavni su principi na temelju kojih živim i radim. Kodeksi morala, časti, poštenja i znanja bit će obilježja djelovanja moga tima kako u predizbornom periodu tako i ako budem izabran za gradonačelnika - rekao je prof. Baturina.

Govoreći o programu svoga rada te viziji napretka Trogira, kao grada s bogatim kulturno – povijesnim nasljeđem zbog čega je pod okriljem UNESCO-ove svjetske baštine, istaknuo je kako će se zalagati da taj status u svakom pogledu Trogir i opravda.

- Ciljevi koje sam postavio kao svoju radnu zadaću jesu daleko veći nego što su bili do sada. U tom smislu iskoristit ću sve ljudske potencijale, jer stručnih osoba u mome timu dakako ima, te materijalne resurse s kojima grad raspolaže, a ima ih hvala Bogu kao možda nijedan u okruženju - ustvrdio je.

- Treba nam razvoj kako infrastrukturni i komunalni tako i onaj gospodarski, malog i srednjeg poduzetništva s kojim će se otvoriti vrata nezaposlenima. Mi smo grad turizma, svaki kamen u trogirskoj spomeničkoj riznici ima svoju priču koju treba pretočiti u projekt. Što se novca tiče svojim autoritetom ću „lobirati“ gdje god se bude moglo od Županije do mjerodavnih ministarstava, a naravno tu su i EU fondovi, zaključio je prof. Baturina, koji je na čelu trogirske HVIDR-e od 2014. godine i koja se može pohvaliti humanitarnim radom. Osim pomoći hrvatskim braniteljima tu su brojne donacije za potrebite diljem Hrvatske posebice one za grad heroj Vukovar i Škabrnju.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 13:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b15b7ab47398f67a8b4569/80
Foto: Wikipedija

Zadrani muku muče s vukovima: Napadaju stada, a oni nemoćni

Lovci bi uzeli pušku u ruke, ali pucati u vuka ne smiju

Približavanje vukova kućama i učestali napadi na stada do očaja su doveli stanovnike Slivnice kraj Zadra. Zbog strogih propisa o zaštiti mještani su u strahu, a lovci nemoćni. Uz svoje ovce Kata je cijeli dan. Mora, jer opasnost od vukova je prevelika. - javlja Dnevnik.hr

- Ja sam ga jedan put vidila, strašan je, kroz ovce mi je proša, strašan. Ružno! - kaže Kata Mijolović iz Slivnice Donje.

U Slivnici s predatorom muku muče već niz godina. A čim se čuje da je vuk u blizini, počinju raditi pastirski mobiteli. Ivanka je štetu pretrpjela prije nekoliko dana. I to po tko zna koji put. 

- Zakla mi je jednu ovcu i jedno janje odnija, kojeg nisam nikad ni vidila. Ja sam toliki šok dobila da još ne mogu sebi doći", kaže Ivanka Baričević.

Lovci bi uzeli pušku u ruke, ali pucati u vuka ne smiju. 

- Tražili smo pravo na odstrel, ali nisu nam dozvolili - kaže Željko Barić iz Lovačkog društva Kamenjarka, Posedarje. 

U Ministarstvu zaštite okoliša odgovaraju - vuk je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta. Procijenjena brojnost vuka se u posljednjih pet godina smanjuje, a brojčano je ispod ciljanog minimuma od 200 jedinki. To su razlozi zbog kojih se od 2013. godine ne odobrava odstrel vuka.

Vučje tragove Radoslav Baričević pronalazi i u vlastitom vrtu. Predator, kaže, ovdje dolazi do samih kuća. 

- Ja gledam njega, on mene! On je poludomaći i jednostavno ne biži. Ministarstvo zato upozorava da je zaštita obavezna. Za stada s više od 150 grla potrebna su dva pastira i tri psa čuvara. A nužna je i električna žica minimalne visine 1,8 metara. "A ja nemam za veliku ogradu, oni, žicu. Ko će to dati - pita se Kata Mijolović.

Tko vuka ilegalno usmrti, plaća kaznu od 40 tisuća kuna. A za stradalu životinju Kata dobije odštetu od 500 kuna. Nije lako hrvatskoj ovci kada je vuk od nje vrijedniji - 80 puta. Cijeli članak i prilog pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 11:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .