Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585174001eea8f014f8b45d7/80
Foto: Miroslav lelas

Analiza prometnog stručnjaka: U 2016. najmanje smrtnosti u prometu, ali i dalje je stanje sigurnosti vrlo loše

Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana

Prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja. Budući da se po dosadašnjem prosjeku crne brojke naknadno povećavaju za jednu do dvije smrtno stradale osobe, u protekloj je godini na hrvatskim cestama, izvjesno, poginulo najmanje osoba do sada.

 Uzmemo li u obzir da je to manje od petine smrtno stradalih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijom godinom u hrvatskoj povijesti (1605 poginulih), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni. Realno ne možemo, jer se postignuta (fiktivna) stopa od 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika temelji na službenom, a realno netočnom broju stanovnika, posljedici masovnog iseljavanja proteklih godina.

 Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na hrvatskim cestama za 2016. godinu oko 78 na milijun stanovnika.

 Pogotovo ne možemo biti zadovoljni, jer se na razini Europske unije, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti u usporedbi sa 2015. za oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od europskog prosjeka. Stoga smo, kao i proteklih godina, među dvije-tri najgore zemlje unije.

 Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama mogu se grupirati u deset sljedećih točaka. Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana:

 1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa (MPPI), kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih nužnih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske do danas, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ni ne znaju što bi napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno i problem po sebi, tako se radi nesustavno i površno. Usto se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena - u noćima vikenda i na skliskoj cesti.

 2. Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto udjela među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto. To je uvelike posljedica neučinkovitog, pogrešno usmjereno i krajnje predvidivog policijskog nadzora. Naime, svaki iskusni vozač zna gdje može očekivati kontrole, pa treba paziti, te gdje nikada nema policije

 3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih (!) kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, ukazujući gotovo na 'petu kolonu' u pravosudnom sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

 4. Manjkavi propisi: najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme, mogućnost korištenja ljetnih guma s utorima od 4 mm i lanaca u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne i često spasonosne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđeno. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 km/h) i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), kao da smo u 19. stoljeću, na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru). To je velik problem, pogotovo na običnim cestama. Time se i za više od 20 posto nepotrebno povećava potrošnja goriva te zagađenje okoliša. Najapsurdnija je tolerancija od 10 km/h za izmjerene brzine do 100 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30, legalno se može voziti 40 km/h (33 posto brže!). Tada brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice u Švicarskoj i Švedskoj, za isto budu kažnjeni sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Tu je odredbu potrebno vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz dodatak da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je vozačka dozvola izdata. Time bismo ispunili važnu sigurnosnu funkciju te riješili prigovore iz EU-a.

 5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

 6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek oko osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji će završiti u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina će završiti u reeksportu, a ostatak na domaćem tržištu rabljenih), preostala je količina daleko nedostatna da bi zaustavila trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurala pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma čak ih je povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

 7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga svakodnevno imamo tisuće realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja te interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima, poljoprivrednim i radnim strojevima... Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno. Ova je mjera, doslovce, sabotiranje prometne sigurnosti.

 8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim vozilima, protiv je nacionalnih interesa.

 9. Manjkava i neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme), da ceste ‘opraštaju greške vozačima’, povećava crni niz. Najveći su problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, armirano-betonski mostići preko odvodnih kanala uz ceste, koji prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost. Da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja već danas bila strogo zabranjena, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali te mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Golem su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcijski često nepotrebno, samonikla i neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka, preslabe ograde na autocestama, pogrešno postavljeni, izvedbom neodgovarajući šahtovi...

 10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije i logistike za nadzor prometa, koja bi gotovo potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz učinkovito sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama. Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: disciplinirali bi se najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove prometnog sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci - točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću. Usto bi se bitno povećala opća sigurnost...

Facebook komentari

hr Tue Jan 03 2017 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5917772eb9e03efa0a8b45a9/80

Istraživanje: Biste li prihvatili posao za koji niste stručni?

Većina kandidata (79%) prihvatila bi posao za koji nisu stručni

Ponuđena poslovna prilika se ne odbija. Ili ipak postoje slučajevi kada je to ispravno učiniti? MojPosao proveo je anketu na više od 1.100 ispitanika na temu 'Biste li prihvatili posao za koji niste stručni?'

Većina ispitanika, njih čak 79 posto, prihvatili bi posao za koji nisu stručni, ali bi se potrudili čim prije naučiti sve potrebno. Ovi ispitanici smatraju da se sve nauči, ako postoji interes te da su ovakve prilike i izazov.

„Spreman sam prihvatiti posao za koji nemam nikakvog iskustva, zato što na posao gledam kao na praksu, koliko god težak bio. Mlad sam i imam volje i energije za učenjem te vjerujem da ću radom steći novo iskustvo“, kaže jedan ispitanik.

Posao za koji nisu stručni ne bi prihvatilo 12 posto ispitanika, jer svoj posao vole obavljati samostalno i savjesno.

„Temelj dobrog obavljanja posla je završen fakultet ili stručna škola. Gnjavaža kolega na poslu za mene je totalno neprihvatljiva! Svatko treba zaraditi svoju plaću“, smatra jedan od ispitanika.

Svega 9 posto ispitanika prihvatilo bi posao za koji nisu stručni te bi se oslanjali na pomoć kolega koji imaju to radno iskustvo.

„Nitko nije stručan na početku radnog iskustva i mora se oslanjati na kolege i samoedukaciju“, kaže jedan ispitanik. 

Facebook komentari

hr Tue Jun 27 2017 19:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5952216db9e03ef22e8b4711/80

Uspjeli su!: Ovrha nad sinom Nine Kuluz se odgađa na neko vrijeme

Prema odluci Županijskog suda u Splitu iz 2012. godine sedmogodišnji Cesarea je trebao biti vraćen u Italiju ocu, gdje je i rođen 2009. godine dok je Nina Kuluz bila u vezi s njegovim ocem, talijanskim državljaninom

Prosvjed od gotovo 2000 ljudi je uspio, ovrha se odgađa na neko vrijeme. 

- Imam dobru vijest, ovrha se odgađa na neko vrijeme. - rekla je organizatorica Vanda Plazonić. 

Također je pozvala sve okupljena, ako će ih opet trebati da im budu na raspolaganju. 

Ranije objavljeno

Nekoliko tisuća Splićana jutros se okupilo u splitskoj četvrti Pujanke ispred ulaza u zgradu u kojoj stanuje Nina Kuluz izražavajući protivljenje najavljenoj ovrsi njezina djeteta Cesarea, kojom bi on trebao biti vraćen ocu u Italiju, talijanskom državljaninu.

 Prosvjednici nose transparente s natpisima „Ne damo Cesarea“, „Cesare je naše dite“, „Danas Cesare sutra Duje“

 Preko razglasa su okupljeni pozvani da se ponašaju mirno i korektno, bez provokacija te da se odmaknu od ulaza u zgradu i omoguće ulazak psihologu čiji je dolazak najavljen.

 Potom je policija koja osigurava skup postavila čelične ograde kojima se ograđuje prostor ulaza u zgradu u kojoj stanuje Nina Kuluz sa svojim djetetom.

Prema odluci Županijskog suda u Splitu iz 2012. godine sedmogodišnji Cesarea je trebao biti vraćen u Italiju ocu, gdje je i rođen 2009. godine dok je Nina Kuluz bila u vezi s njegovim ocem, talijanskim državljaninom.

 Nina Kuluz se na takvu odluku Županijskog suda žalila Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji je četiri godine kasnije 2016. godine odbio njenu žalbu i potvrdio presudu Županijskog suda u Splitu.
 Nakon toga u rujnu 2016. odgođena je prvobitno zakazana ovrha Cesarea kojom je trebao biti vraćen ocu u Italiju.

 Prema najavama prosvjednika, ovršitelji bi danas trebali doći obaviti sudsku ovrhu oko 11 sati.

 Nakon rođenja Cesarea raskinut je odnos Nine Kuluz s njegovim ocem te se ona s Cesareom vratila u Hrvatsku. Po povratku u Hrvatsku nekoliko je godina s Cesareom otišla u Bosnu i Hercegovinu te je u to vrijeme za njom bila raspisana tjeralica, a 2016. vratila se u Split.

 Odluka Županijskog suda iz 2012. kojom se Cesarea dodjeljuje ocu u Italiji temeljena je na Haškoj konvenciji za međunarodnu otmicu djece koja regulira pravo da se malodobna djeca vrate u zemlju u kojoj su rođena.

Prosvjedu se pridružili Zagrepčani, Šibenčani Zadrani…

 Mirnom okupljanju u splitskom naselju Pujanke kojim se izražava protivljenje najavljene ovrhe sedmogodišnjeg sina Nine Kuluz Cesarea njegovom ocu u Italiju u prijepodnevnim satima pridružila se i skupina Zagrepčana koja je doputovala autobusom, doznaje se od organizatorice mirnog okupljanja Vande Plazonić. 

"Osim iz Zagreba pristižu nam i građani iz Zadra, Šibenika, Makarske, Biograda na Moru", rekla je Plazonić.

 Građani okupljeni ispred ulaza zgrade u kojoj živi Nina Kuluz sa sinom Cesareom povremeno pjevaju pjesme kojima se slavi ljubav i briga prema djetetu.

 Splitska policija izvijestila je kako je današnje mirno okupljanje prijavljeno policiji i osiguranje obavlja sukladno odredbama Zakona o javnom okupljanju. 

„Mi postupamo sukladno Zakonu o policijskim ovlastima i Pravilniku koji određuje postupanje i suradnju policije i Centra za socijalnu skrb Split i suda u ovakvim situacijama, rekla je Ana Čepić iz Ureda za odnose s javnošću splitske policije.

 Dodala je kako policija pruža asistenciju sudu i Centru za socijalnu skrb Split koji su nadležni za provođenje ovakvih akata, odnosno ovršnog postupka.

 Oko 10 sati mirnom okupljanju pridružila se i poznata pjevačica Severina Kojić.

Facebook komentari

hr Tue Jun 27 2017 11:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594788e2b9e03e832d8b459e/80

Ministarstvo zdravstva: Dvoje djece dobit će lijek

Za ostalo šestero djece potrebna je dodatna dokumentacija
 U Direkciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje održana je sjednica stručnog Povjerenstva koje je analiziralo medicinsku dokumentaciju svakog pojedinog djeteta koje boluje od visokorizičnog neuroblastoma, za ukupno osmero djece. 

Obzirom na trenutno zdravstveno stanje, provedenu opsežnu dijagnostičku obradu i do sada provedeno liječenje te medicinsku indikaciju za primjenu lijeka dinutuksimab beta (zaštićenog imena Dinutuximab beta Apeiron) koju su postavili specijalisti dječje onkologije.

 Povjerenstvo je zaključilo da se kod dvoje djece može započeti liječenje, uz prethodnu informiranost i dobivenu suglasnost roditelja za primjenu lijeka. 

Za ostalo šestero djece stručno povjerenstvo nije moglo donijeti pozitivno mišljenje jer je u tijeku prethodna terapija, dodatna dijagnostička obrada ili je potrebno radi donošenja odluke o opravdanosti primjene lijeka dinutuksimaba beta zatražiti dodatna mišljenja iz europskih ekspertnih centara koji se bave liječenjem i koji imaju iskustva u primjeni navedenog lijeka u liječenju neuroblastoma kod djece.

Povjerenstvo će nastaviti razmatrati prijedloge za odobrenjem liječenja kod svakog djeteta nakon što se pribavi dodatna medicinska dokumentacija nakon obavljenih pretraga ili se pribave zatražena ekspertna mišljenja. 
Povjerenstvo je zaključilo da se liječenje kod odobrena dva bolesnika, kod kojih je postavljena medicinska indikacija za primjenu lijeka, treba provesti u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 
Navedena zdravstvena ustanova će i nabaviti potreban lijek za liječenje, za što će se osigurati potrebna novčana sredstva.
 

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 16:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58935251b4739872068b4568/80
Foto: Promo

Nastavak Ultre i idućih pet godina

U Banovini održan koordinacijski sastanak na temu „Ultra festivala“

Gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara, sa svojim zamjenicima Jelenom Hrgom i Ninom Velom, te ostalim suradnicima, održao je danas koordinacijski sastanak s predsjednikom  NK „Hajduk“ Ivanom Kosom i organizatorima „Ultra festivala“ koje je predvodio Joe Bašić.

Rezultat sastanka održanog u zgradi splitske Gradske uprave je obostrani optimizam i uvjerenje da će se definirati dugoročno rješenje za održavanjem „Ultra festivala“ u Splitu u slijedećih 5 godina.

Gradonačelnik Krstulović Opara naglasio je na kraju sastanka kako je interes „Hajduka“ u ovom projektu u potpunosti zaštićen, te da se krajem ovog tjedna očekuje finalni dogovor oko održavanja „Ultra festivala“ u Splitu.

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 16:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .