Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585174001eea8f014f8b45d7/80
Foto: Miroslav lelas

Analiza prometnog stručnjaka: U 2016. najmanje smrtnosti u prometu, ali i dalje je stanje sigurnosti vrlo loše

Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana

Prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja. Budući da se po dosadašnjem prosjeku crne brojke naknadno povećavaju za jednu do dvije smrtno stradale osobe, u protekloj je godini na hrvatskim cestama, izvjesno, poginulo najmanje osoba do sada.

 Uzmemo li u obzir da je to manje od petine smrtno stradalih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijom godinom u hrvatskoj povijesti (1605 poginulih), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni. Realno ne možemo, jer se postignuta (fiktivna) stopa od 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika temelji na službenom, a realno netočnom broju stanovnika, posljedici masovnog iseljavanja proteklih godina.

 Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na hrvatskim cestama za 2016. godinu oko 78 na milijun stanovnika.

 Pogotovo ne možemo biti zadovoljni, jer se na razini Europske unije, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti u usporedbi sa 2015. za oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od europskog prosjeka. Stoga smo, kao i proteklih godina, među dvije-tri najgore zemlje unije.

 Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama mogu se grupirati u deset sljedećih točaka. Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana:

 1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa (MPPI), kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih nužnih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske do danas, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ni ne znaju što bi napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno i problem po sebi, tako se radi nesustavno i površno. Usto se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena - u noćima vikenda i na skliskoj cesti.

 2. Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto udjela među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto. To je uvelike posljedica neučinkovitog, pogrešno usmjereno i krajnje predvidivog policijskog nadzora. Naime, svaki iskusni vozač zna gdje može očekivati kontrole, pa treba paziti, te gdje nikada nema policije

 3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih (!) kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, ukazujući gotovo na 'petu kolonu' u pravosudnom sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

 4. Manjkavi propisi: najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme, mogućnost korištenja ljetnih guma s utorima od 4 mm i lanaca u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne i često spasonosne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđeno. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 km/h) i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), kao da smo u 19. stoljeću, na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru). To je velik problem, pogotovo na običnim cestama. Time se i za više od 20 posto nepotrebno povećava potrošnja goriva te zagađenje okoliša. Najapsurdnija je tolerancija od 10 km/h za izmjerene brzine do 100 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30, legalno se može voziti 40 km/h (33 posto brže!). Tada brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice u Švicarskoj i Švedskoj, za isto budu kažnjeni sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Tu je odredbu potrebno vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz dodatak da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je vozačka dozvola izdata. Time bismo ispunili važnu sigurnosnu funkciju te riješili prigovore iz EU-a.

 5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

 6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek oko osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji će završiti u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina će završiti u reeksportu, a ostatak na domaćem tržištu rabljenih), preostala je količina daleko nedostatna da bi zaustavila trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurala pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma čak ih je povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

 7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga svakodnevno imamo tisuće realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja te interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima, poljoprivrednim i radnim strojevima... Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno. Ova je mjera, doslovce, sabotiranje prometne sigurnosti.

 8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim vozilima, protiv je nacionalnih interesa.

 9. Manjkava i neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme), da ceste ‘opraštaju greške vozačima’, povećava crni niz. Najveći su problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, armirano-betonski mostići preko odvodnih kanala uz ceste, koji prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost. Da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja već danas bila strogo zabranjena, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali te mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Golem su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcijski često nepotrebno, samonikla i neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka, preslabe ograde na autocestama, pogrešno postavljeni, izvedbom neodgovarajući šahtovi...

 10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije i logistike za nadzor prometa, koja bi gotovo potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz učinkovito sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama. Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: disciplinirali bi se najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove prometnog sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci - točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću. Usto bi se bitno povećala opća sigurnost...

Facebook komentari

hr Tue Jan 03 2017 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dccc3cb4739809048b459d/80
Foto: Wikipedija

"Agrokor nije falsificirao financijske izvještaje, riječ je o nepravilnostima"

Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je u četvrtak kako je izlazak u javnost jednog od vjerovnika Agrokora o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga koncerna unio dodatnu dozu rizika i nervoze u taj ionako složen proces

Ruska VTB banka u srijedu kasno navečer opovrgnula je izjavu prvog potpredsjednika banke Jurija Solovjeva da je Agrokor falsificirao financijske izvještaje. Kako javlja Bloomberg i ruski mediji, u banci pojašnjavaju da je bilo samo nepravilnosti u izvještajima, ali ne i falsificiranja. - pišu 24sata

Novotny: Iznenađen sam izjavom o nepravilnostima

 Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je u četvrtak kako je izlazak u javnost jednog od vjerovnika Agrokora o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga koncerna unio dodatnu dozu rizika i nervoze u taj ionako složen proces.

- Iskreno, mene je iznenadio izlazak u javnost jednog od vjerovnika s takvim stavom. To je unijelo dodatnu konfuziju. Je li takav stav drugog po veličini financijskog vjerovnika utemeljen na nekim forenzičkim revizorskim nalazima, to bi trebalo navesti, a ako se radi o impresiji, to nije dobro, jer u cijeli taj proces, koji je ionako složen i kompliciran, donosi  dodatnu dozu rizika, nervoze i udaljava zapravo od rješenje, - izjavio je Novotny za Hinu.

Agrokor: Uskoro ćemo izaći s objavom

Agencija Moody's smanjila je, pak, sinoć kreditni rejting Agrokora s prijašnjih B3 na Caa1, a vjerojatnost bankrota na Caa1-PD s B3-PD, dok izgledi za rejting i dalje ostaju negativni jer kompanija više nije u stanju održavati visoku razinu obveza prema dobavljačima, što može oslabiti njezinu likvidnost.

Agrokor je ranije u srijedu najavio kako će uskoro izići s objavom vezanom za trenutno stanje i buduće korake kompanije. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 11:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5521b3581766fd60038b48bf/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

Nastavljamo uživati u toplim danima

Najviša dnevna temperatura zraka na kopnu od 18 do 22, a na Jadranu od 20 do 25 Celzijevih stupnjeva

Pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu naoblaku. Prolazno povećana naoblaka očekuje se u unutrašnjosti, no zadržat će se uglavnom suho, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za četvrtak.

 Vjetar slab, poslijepodne do umjeren sjeveroistočni, u Slavoniji sjeverni i sjeverozapadni. Na Jadranu će puhati slaba do umjerena bura, mjestimice s jakim udarima, a poslijepodne i sjeverozapadnjak.

 Najviša dnevna temperatura zraka na kopnu od 18 do 22, a na Jadranu od 20 do 25 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 10:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/582aede31eea8fddbc8b4600/80
Foto: Screenshot YouTube

Marić: Financijska izvješća Agrokora nisu bila moja odgovornost

Marić je od 2011. do 2015. godine radio u Agrokoru i bio je izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je za Hinu poručio da financijska izvješća Agrokora nisu bila u njegovoj nadležnosti dok je bio zaposlenik koncerna te da ostalo ne može komentirati.

Na upit može li komentirati prozivke oko njegove eventualne odgovornosti s obzirom na optužbe iz ruske banke VTB, vjerovnika Agrokroa o nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga, ministar Marić za Hinu je kratko kazao: "Ne mogu to komentirati, ali u mojoj odgovornosti nisu bila financijska izvješća koncerna.",

Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je u srijedu, između ostaloga, da su problemi u koncernu nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga, za što su odgovorni vlasnici i menadžment i to u dužem vremenskom razdoblju.

Član SDP-ovog Predsjedništva Siniša Hajdaš Dončič, pak, u srijedu navečer, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva, kazao je da SDP poziva nadležne institucije u Hrvatskoj - Poreznu upravu, DORH i HANFA-u - da istraže postoje li kakve financijske makinacije oko Agrokorovih bilanci.

Odgovarajući na novinarski upit, Dončić je rekao i kako je vrlo velika odgovornost ministra financija Zdravka Marića koji je bio zadužen za financije u Agrokoru i ako se dokaže da postoje određene financijske makinacije oko friziranja Agrokovorih bilanci, postavlja se pitanje njegove odgovornosti i to ne samo zbog Agrokora.

Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je u četvrtak kako je izlazak u javnost jednog od vjerovnika Agrokora o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga koncerna unio dodatnu dozu rizika i nervoze u taj ionako složen proces.

- Iskreno, mene je iznenadio izlazak u javnost jednog od vjerovnika s takvim stavom. To je unijelo dodatnu konfuziju. Je li takav stav drugog po veličini financijskog vjerovnika utemeljen na nekim forenzičkim revizorskim nalazima, to bi trebalo navesti, a ako se radi o impresiji, to nije dobro, jer u cijeli taj proces, koji je ionako složen i kompliciran, donosi  dodatnu dozu rizika, nervoze i udaljava zapravo od rješenje. - izjavio je Novotny za Hinu.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 09:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dcb156b4739828048b4585/80
Foto: Screenshot / YouTube

Što koči izgradnju Zagorskog puta?

600 metara Zagorskog puta uštedilo bi tone živaca ljudima - kaže Pauletić
Zagorski put bio bi spas za ljude s Neslanovca, a korist bi imala čitava splitska aglomeracija . - kaže Robert Pauletić u svom novom videu. 

Kako kaže, otprilike 600 metara Zagorskog puta uštedilo bi tone živaca ljudima iz istočnog dijela grada i direktno utjecalo na barem 40 tisuća Splićana, a cijela stvar koštala bi oko 30.000 kuna.

Navodi kako je Zagorski put bio u planovima koji su se prenosili iz godine u godinu, ali odjednom nakon izgradnje Bauhausa, misteriozno je nestao iz tih planova. Pogledajte što je još kazao. 


Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 09:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .