Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585174001eea8f014f8b45d7/80
Foto: Miroslav lelas

Analiza prometnog stručnjaka: U 2016. najmanje smrtnosti u prometu, ali i dalje je stanje sigurnosti vrlo loše

Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana

Prema podacima koji nisu konačni, na hrvatskim su cestama tijekom 2016. smrtno stradale 304 osobe. Konačna će brojka biti poznata 30. siječnja 2017., jer se uračunavaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon događaja. Budući da se po dosadašnjem prosjeku crne brojke naknadno povećavaju za jednu do dvije smrtno stradale osobe, u protekloj je godini na hrvatskim cestama, izvjesno, poginulo najmanje osoba do sada.

 Uzmemo li u obzir da je to manje od petine smrtno stradalih u usporedbi sa 1979., prometno najtragičnijom godinom u hrvatskoj povijesti (1605 poginulih), odnosno 54 posto manje nego 2008. (664), možemo biti vrlo zadovoljni. Realno ne možemo, jer se postignuta (fiktivna) stopa od 72 smrtno stradalih na milijun stanovnika temelji na službenom, a realno netočnom broju stanovnika, posljedici masovnog iseljavanja proteklih godina.

 Budući se, osim smanjenja baze (broja stanovnika) za 150.000 do 200.000, bitno promijenila struktura stanovništva, jer su iseljeni mahom iz radno, time i prometno najaktivnije, dakle najrizičnije skupine, revalorizirana je stopa smrtnosti na hrvatskim cestama za 2016. godinu oko 78 na milijun stanovnika.

 Pogotovo ne možemo biti zadovoljni, jer se na razini Europske unije, prema dostupnim podacima, očekuje smanjenje smrtnosti u usporedbi sa 2015. za oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika, pa su hrvatske ceste, kao i proteklih godina, 60-ak posto smrtonosnije od europskog prosjeka. Stoga smo, kao i proteklih godina, među dvije-tri najgore zemlje unije.

 Uzroci realno lošeg, preciznije vrlo lošeg stanja sigurnosti na hrvatskih cestama mogu se grupirati u deset sljedećih točaka. Ova analiza pokazuje kako su najavljene promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio površnog i pogrešnog pristupa rješavanju problema sigurnosti, odnosno prevelike stope smrtnosti na našim cestama te "bacanje pijeska u oči" građana:

 1. Potpuno pogrešno ustrojen prometni sustav u RH. Umjesto da njime upravlja Ministarstvo prometa (MPPI), kao u gotovo svim zemljama svijeta, jer jedino ono može i treba osigurati sustavni pristup, koji bi cjelinom svih nužnih mjera osigurao bitno veću sigurnost te približavanje standardima EU-a, neprestano ga, od osamostaljenja Hrvatske do danas, vodi MUP. Premda iz toga proizlazi da se u Ministarstvu prometa ponašaju kao da to nije njihov posao, odnosno da ni ne znaju što bi napravili, a MUP praktički jedini radi na sigurnosti u prometu, što je uvelike točno i problem po sebi, tako se radi nesustavno i površno. Usto se teško mogu ispraviti propusti u nadzoru prometa i sankcioniranju prekršitelja. Zbog toga građani s pravom imaju osjećaj da policija najviše kontrolira kad se najlakše naplaćuju kazne, a ne kad je sigurnost najviše ugrožena - u noćima vikenda i na skliskoj cesti.

 2. Loša prometna kultura, koju matematički potvrđuje udio najugroženijih skupina sudionika u prometu (pješaka, biciklista, mopedista i motorista) u ukupnom broju poginulih. Hrvatskih je oko 46 posto udjela među najvećim u EU, što izravno ukazuje da nam je kultura vožnje među najgorima. U zemljama s visokom kulturom vožnje taj je udio do 30 posto. To je uvelike posljedica neučinkovitog, pogrešno usmjereno i krajnje predvidivog policijskog nadzora. Naime, svaki iskusni vozač zna gdje može očekivati kontrole, pa treba paziti, te gdje nikada nema policije

 3. Skandalozno neučinkovito pravosuđe, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti, što egzaktno pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih (!) kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu. Time se udara u temelje nacionalnih interesa, ukazujući gotovo na 'petu kolonu' u pravosudnom sustavu. Stanje bi bilo i gore, da nije djelovanja medija, odnosno alarmiranja javnosti.

 4. Manjkavi propisi: najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme, mogućnost korištenja ljetnih guma s utorima od 4 mm i lanaca u prtljažniku, umjesto zimskih, koje bi, uz poželjno smanjenje PDV-a na 10 posto, trebale biti obvezne i često spasonosne u zimskom periodu računanja vremena. Time bi deseci osoba manje poginulo, a stotine manje ozlijeđeno. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 km/h) i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto, odozgo na dolje (!), kao da smo u 19. stoljeću, na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru), a 111 na običnim cestama (115 po brzinomjeru). To je velik problem, pogotovo na običnim cestama. Time se i za više od 20 posto nepotrebno povećava potrošnja goriva te zagađenje okoliša. Najapsurdnija je tolerancija od 10 km/h za izmjerene brzine do 100 km/h, dakle, u pješačkoj zoni, gdje je ograničenje 30, legalno se može voziti 40 km/h (33 posto brže!). Tada brzinomjer pokazuje 42. Osim što je to nerazumno i opasno, naše vozače navikle na takvu praksu izlaže riziku, da, primjerice u Švicarskoj i Švedskoj, za isto budu kažnjeni sa, preračunato, 1000 eura. Ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila za mlade vozače, u svibnju 2015., bio je 'nož u leđa' sigurnosti u prometu. Tu je odredbu potrebno vratiti, dapače postrožiti (sa 80 na 70 kW, odnosno 109 na 95 KS), uz dodatak da za strane vozače vrijedi odredba prema zakonu zemlje u kojoj je vozačka dozvola izdata. Time bismo ispunili važnu sigurnosnu funkciju te riješili prigovore iz EU-a.

 5. Udio onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od blizu 40 posto (!), pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana i opremljena.

 6. Prosječna starost automobila na hrvatskim cestama prešla je 13 godina, dok je europski prosjek oko osam, pa su naša vozila znatno manje sigurna. Ako se od oko 43.000 registriranih novih vozila u 2016. oduzme oko 10.000, koji će završiti u reeksportu, i oko 19.000 kupljenih od javnih i državnih poduzeća, poduzetnika i rent-a-car tvrtki (iz tog broja petina će završiti u reeksportu, a ostatak na domaćem tržištu rabljenih), preostala je količina daleko nedostatna da bi zaustavila trend daljnjeg starenja voznog parka, a pogotovo osigurala pomlađivanje. Umjesto da su davanja na vozila dostupna većini naših građana smanjena, tzv. porezna reforma čak ih je povećala, što je neodgovorno i nerazumno.

 7. Većini građana i poduzetnika preskupo je korištenje autocesta, pa se prometni tokovi, mimo mogućnosti infrastrukture i prometne logike, preusmjeravaju sa sigurnih autocesta na znatno manje sigurne državne i županijske ceste. Stoga svakodnevno imamo tisuće realno nepotrebnih, opasnih pretjecanja te interakcija automobila i gospodarskih vozila s pješacima, biciklistima, mopedistima, poljoprivrednim i radnim strojevima... Najavljeno poskupljenje cestarina, čak i izvan sezone, dok većina autocesta zjapi prazna, potpuno je kontraproduktivno i neodgovorno, višestruko štetno i nerazumno. Ova je mjera, doslovce, sabotiranje prometne sigurnosti.

 8. Preskup taksi prijevoz neizravni je, ali egzaktni krivac za stotine nepotrebno poginulih i tisuće ozlijeđenih na hrvatskim cestama, samo u posljednjih deset godina. Kratkovidna i nerazumna politika podržavanja 'statusa quo', sebičnog, privilegiranog, često monopolističkog položaja taksista, nespremnih i nevoljnih za tržišnu utakmici, i otežavanje ulazaka novih modela poslovanja u prijevozu putnika osobnim vozilima, protiv je nacionalnih interesa.

 9. Manjkava i neispravna prometna infrastruktura, koja ne ispunjava norme EuroRAP-a (European Road Assessment Programme), da ceste ‘opraštaju greške vozačima’, povećava crni niz. Najveći su problem i ‘crni specijalitet’ hrvatskih državnih i županijskih cesta, pogotovo u Slavoniji, armirano-betonski mostići preko odvodnih kanala uz ceste, koji prometno-tehnički benigna izlijetanja pretvaraju u masakriranje i tragedije. Riječ je o čvrstim objektima unutar prometnog pojasa, s bitnim negativnim utjecajem na sigurnost. Da imamo stručno i odgovorno Ministarstvo prometa njihova bi daljnja izgradnja već danas bila strogo zabranjena, a postojeći bi se, planski i uz subvencije uklanjali te mijenjali drvenim pomičnim strukturama. Golem su problem nezaštićeni armirano-betonski i čelični stupovi uz same ceste, premda je to funkcijski često nepotrebno, samonikla i neodgovorno posađena stabla uz ceste, pogrešno projektirani portali nadvožnjaka, preslabe ograde na autocestama, pogrešno postavljeni, izvedbom neodgovarajući šahtovi...

 10. Premalo korištenje dostupne i razmjerno jeftine elektroničke tehnologije i logistike za nadzor prometa, koja bi gotovo potpuno mogla zamijeniti presretače na autocestama, uz učinkovito sankcioniranje prekršitelja na naplatnim kućicama. Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan: disciplinirali bi se najteži prekršitelji, policija bi se rasteretila i mogla preusmjeriti na 'nepokrivene' dijelove prometnog sustava, vozače koji dožive nesreću tuđom krivnjom zaštitilo bi se od manipulacija i lažnog okrivljavanja te bi se olakšali pravni postupci - točno utvrđivanje činjenica, odnosno krivnje za nesreću. Usto bi se bitno povećala opća sigurnost...

Facebook komentari

hr Tue Jan 03 2017 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56aa94f17d7d3c0a008b5c9a/80
Foto: Hina

Prosječna mjesečna neto plaća premašila iznos od 6000 kuna

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca te je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 6022 kune što je 128 kuna više nego u veljači

Ožujak je četvrti mjesec zaredom u kojem neto plaća raste brže od bruto plaće i u kojem nominalan rast plaća nadmašuje njihov realan rast. Tako je prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku u ožujku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8 109 kuna, što je 179 kuna više nego u veljači te 284 kune ili 3,6% više nego u ožujku 2016. godine, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u ožujku ove godine iznosila 6 022 kune i bila je 128 kuna veća nego u veljači ove godine te 300 kuna ili 5,2% viša nego u ožujku 2016. godine. Uzimajući u obzir rast potrošačkih cijena, u realnom je izrazu bruto plaća na godišnjoj razini porasla za 2,5%, a neto plaća za 4,1%.

Rast će se nastaviti

- Tendencija rasta plaća nastavit će se i u narednom razdoblju zbog uspostavljenoga gospodarskog rasta, povoljnijih kretanja na tržištu rada i utvrđenog rasta plaća u državnom i javnom sektoru, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Na temelju obrade dosad objavljenih podataka proizlazi da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 7 983 kune, što je 2,9% više nego u prvom kvartalu 2016. godine. 

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5 937 kuna, što je nominalno 4,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine. 

I u drugim zemljama Europske unije gospodarski je rast popraćen porastom plaća i time poduprt povećanjem domaće potrošnje. Pritom se, među sličnim zemljama, proširio krug zemalja koje ostvaruju prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura pa su uz već uobičajenu Sloveniju (1 624 euro) i Hrvatsku (1 093 eura) u tu skupinu zemalja u ožujku ušle Poljska (1 067 eura) i Slovačka (1 033 eura). 

Prema visini bruto plaće slijede Mađarska (963 eura), Crna Gora (762 eura), Bosna i Hercegovina (678 eura), Rumunjska (724 eura), Makedonija (536 eura) te Srbija i Bugarska (530 eura). 

Pri utjecaju izmjena u porezu na dohodak tijekom ove godine bilježit će se viša dinamika rasta neto plaće u odnosu na bruto plaću, dok će zbog povratka inflacije realan rast plaća biti niži od nominalno izraženog, napominju iz HGK. 

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca, s tim da se od prosinca prošle godine bilježe promjene u dinamici kretanja bruto i neto plaće te u odnosu realne i nominalne plaće. Naime, od početka ove godine na snazi su promjene u oporezivanju dohotka koje su omogućile porast neto plaće, uključujući tu i plaću za prosinac prošle godine koja je isplaćena u siječnju ove godine prema novim poreznim propisima. Zbog toga dinamika rasta neto plaće, koja je do prosinca prošle godine zaostajala za bruto plaćom, ponovno nadmašuje rast bruto plaće, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Barišić: Izbor Buljan Culej najbolja demonstracija stručnog izbora do sada

Izbor je, rekao je Barišić, proveden u skladu sa zakonskim propisima - kako je to propisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH

 Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić izjavio je u utorak da je način izbora nove voditeljice kurikularne reforme dr. Jasminke Buljan Culej bio najbolja demonstracija stručnog izbora u pojedinim tijelima do sada, te da uopće ne bi govorio o "nekakvoj pobjedi politike nad strukom". 

Izbor je, rekao je Barišić, proveden u skladu sa zakonskim propisima - kako je to propisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH da se članovi Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme (ERS) biraju na temelju javnog natječaja. To se, ocijenio je, nije dogodilo pri prošlom izboru voditelja ERS-a na temelju javnoga poziva a, kako je rekao "koliko mi je poznato, bio je samo jedan kandidat za voditelja i on je izabran".  

Prvi voditelj kurikularne reforme bio je dr. Boris Jokić.

Podsjetio je da su na javni natječaj za voditelja i članove ERS-a stigle prijave 125 kandidata za članove i 11 kandidata za voditelja, da je riječ o trasparentnom načinu odabira po šest propisanih kriterija koje su razmatrali članovi Povjerenstva za odabir voditelja i članova ERS-a i Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti.

Povjerenstva su 'došla' do izvrsnih kandidata, za njihov rad samo pohvale

Ministar Barišić ocijenio je da su oba povjerenstva došla do izvrsnih kandidata te da može samo izreći pohvale za njihov rad jer su dugo i detaljno raspravljali o kandidatima i zauzeli već poznato stajalište koje kao resorni ministar itekako poštuje, te dodao da je na čelu  Povjerenstva za odabir voditelja i članova bila akademkinja Milena Žic-Fuchs.

Jedna od novinarskih primjedaba bila je kako su navodno članovima povjerenstava na raspolaganju bila samo dva sata za pregled akcijskih planova kandidata te da je Josip Milat, koji je u utorak podnio neopozivu ostavku na mjesto člana PSP-a, ocijenio da je "izbor voditelja i članova ekspertne skupine rezultat, formalno održivih, ali ipak pravnih proceduralnih makinacija".

"Ne mogu komentirati njegove (Milatove) izjave", tek je kratko odgovorio Barišić prekinut novinarskim potpitanjem je li istinit podatak o samo dva sata za pregled akcijskih planova kandidata. Ministar je odgovorio da su, prema podatcima koji su njemu dostupni, neki materijali bili objavljeni prije nekoliko dana, te dodao kako "u to uopće ne bi ulazio". Napomenuo je kako je povjerenstvo raspravljalo na temelju materijala koje su članovi dobili, životopisa kandidata što je, rekao je, uobičajena procedura.

Svi kriteriji postavljeni za Buljan Culej najkvalitetniji, nema govora o pobjedi politike nad strukom

Na pitanje o tomu da je Buljan Culej izabrana, a bila je njegova savjetnica, Barišić je rekao "kako na to ne bi utjecao" te da pretpostavlja kako su se svi kriteriji, postavljeni u vezi kandidatkinje Buljan Culej, pokazali kao najkvalitetniji.

Odgovarajući na primjedbu da je riječ o "pobjedi politike nad strukom", Barišić je rekao kako "uopće ne bi govorio ni o kakvoj pobjedi politike nad strukom" te ustvrdio da "ako je igdje onda je ovdje struka bila poštovana i kriteriji po kojima su kandidati birani - sudjelovanje u vođenju procesa projekata, uspješnosti u realizaciji, obrazovanost, komunikacijske sposobnosti, radno iskustvo.  

Na primjedba HNS-a da je "Culej povezana s udrugom 'U ime obitelji' gdje je održala i neka predavnja", ministar je rekao da "o tome ne zna ništa", ali i da ne vidi ništa pogrešno ni sporno ako je netko stručnjak u svome području i održi predavanje. Dodao je kako je i sam imao priliku slušati gospođu Buljan Culej na skupovima ravnatelja, programima Nacionalnoga vijeća za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koliko mu je poznato izlagala je i u Europskom parlamentu.

Barišić je najavio da će danas biti raspisan novi natječaj za one članove koji još nedostaju u ERS-u (imenovano je sedam od ukupno 12 članova, plus voditeljica) te da vrlo brzo biti i konstituranje izabranih članova ERS-a.

Ministar Barišić to je izjavio na marginama Foruma o dualnom strukovnom obrazovanju.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591983e7b9e03e290d8b457c/80
Foto: D.N.

Toni Garac(HSLS): Ne dozvoljavam da mi lekcije o političkoj kulturi dijeli HDZ

Iz izbornog stožera Tonija Garca (HSLS) čija lista konkurira na izborima u Prološcu, poslali su nam priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

- U Prološcu izborna utakmica još uvijek nije završile. Naime, zbog viška listića u glasačkim kutijama na biračkom mjestu Lug, Općinsko izborno povjerenstvo poništilo je rezultate izbora te će se na istom biračkom mjestu u nedjelju 28.05. održati ponovljeno glasovanje. Na službenoj facebook stranici kandidat HDZ-a Mate Lasić optužio je stranačke konkurente za izborne malverzacije. U isto vrijeme od strane nositelja liste HDZ-a Josipa Stojića prema meni kao kandidatu stigle su optužbe za nedostatak političke kulture.

Ovim putem želim jasno i nedvosmisleno poručiti Mati Lasiću i HDZ-u:

Prvo, nisam izborni manipulator već upravo suprotno. Reakcijom mog člana biračkog odbora utvrđena je nepravilnost na temelju koje je Izborno povjerenstvo poništilo izbore.

Drugo, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji su me bez razloga i argumenata optužili za izbornu krađu i malverzaciju. Ali, veliki je napredak da o izbornim malverzacijama govori  HDZ.

Treće, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji nisu bili spremni na javno sučeljavanje.

Četvrto, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji nisu bili sposobni predstaviti svoj izborni program.

Peto, Proložac još uvijek nije izabrao načelnika niti su izbori u Prološcu gotovi. Onog trenutka kada budu poznati potpuni rezultati izbora i kada se izborni proces završi, meni će najmanji problem biti čestitati pobjedniku. Nažalost, do moje čestitke prema Mati Lasiću neće doći iz jednostavnog razloga što ću izborni pobjednik biti ja, a ne Mate Lasić.

Gospodo iz HDZ-a, nema potrebe za dizanjem tenzija i nervozom. Pozivam vas da ovu izbornu utakmicu završimo u demokratskom duhu kako i priliči – navode u priopćenju.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5924212ab9e03ea6188b4592/80
Foto: Screenshot / YouTube

Napad u Manchesteru: Uhićen 23-godišnjak, još se ne zna ima li ozlijeđenih Hrvata

U Manchesteru je u ponedjeljak navečer na koncertu Ariane Grande bombaš samoubojica izveo teroristički napad u kojem su poginule 22 osobe a 59 je ranjeno

Policija je u utorak priopćila da je uhitila 23-ogodišnjeg muškarca u velikom trgovačkom središtu Arndale u Manchesteru koji je nakratko bio zatvoren, ali zasad ne vjeruje da je ta osoba povezana sa sinoćnjim napadom u Manchester Areni u kojem su poginule 22 osobe.

 "Muškarac je uhićen u centru Arndale - zasad ne vjerujemo da je to povezano sa sinoćnjim napadom", napisala je policija na Twitteru.

Trgovački centar Arndale u središtu Manchestera bio je nakratko evakuiran a veliki broj ljudi istrčao je iz centra, javila je ranije agencija Reuters, dodajući da joj je jedan očevidac kazao da je čuo jaku eksploziju.

Centar je ponovno otvoren nakon što je policija uklonila kordon a radnici su se počeli polako vraćati na posao.

"Još ne se zna ima li ozlijeđenih Hrvata"

Hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji kazao je u utorak kako se pretpostavlja da među stradalima na koncertu u Manchesteru gdje su poginule 22 osobe nema hrvatskih državljana, ali da to ne može sa sigurnošću potvrditi dok ne dobije konačnu informaciju.

"Mi smo se upravo čuli s britanskim vlastima. Oni još nemaju informacija o državljanstvima stradalih u napadu u Manchesteru. Pretpostavljamo da nema hrvatskih državljana ali ne možemo biti sigurni dok ne dobijemo konačnu potvrdu. Britanske vlasti su nas obećale obavijestiti čim nešto saznaju", rekao je za Hinu hrvatski veleposlanik Ivan Grdešić.

U Manchesteru je u ponedjeljak navečer na koncertu Ariane Grande bombaš samoubojica izveo teroristički napad u kojem su poginule 22 osobe a 59 je ranjeno.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 13:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .