Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590b17edb47398c3728b457f/80
Foto: D.N.

"SDP nije nikad ulagao u Imotsku krajinu iz osvetoljubljivosti, a HDZ jer je imao sigurne glasove''

Dalmacija News donosi vam intervju predsjednika Nezavisne liste "Podbablje sutra" i kandidata za načelnika općine Podbablje Ante Kujundžića i njegovoga zamjenika Mate Matkovića
Gospodine Kujundžić i gospodine Matković, za početak, možete li nam se predstaviti u osnovnim crtama?

Kujundžić: Na samom početku želim Vam zahvaliti na temeljitom i stručnom radu te objektivnom praćenju vijesti Vašeg portala. Zovem se Ante, rođen sam 31. siječnja 1984. u Splitu. Zahvaljujući mojim prosvjetnim kolegama, trenutno obnašam funkciju ravnatelja OŠ Zmijavci u Zmijavacima. Po struci sam vjeroučitelj. Osnovnu školu Tin Ujević u Krivodolu završio sam 1998., a nakon toga upisao sam Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju „don Frane Bulić“ u Splitu 2002. godine. Iste godine upisujem četvrogodišnji Teološko-katehetski studij na KBF u Splitu te nakon završetka studija 2006. započeo sam raditi na mjestu vjeroučitelja u OŠ Zmijavci.

Matković: I ja se zahvaljujem na mogućnosti koju ste nam pružili kako bih mogao reći nekoliko riječi o sebi. Zovem se Mate Matković,  rođen sam 28. studenoga 1991. godine. Nakon završene osnovne škole Tin Ujević-Krivodol, upisao sam i završio graditeljsko-geodetsku tehničku školu u Splitu 2010. godine. Apsolvent sam sveučilišnog studija građevinarstva u Mostaru. Obnašao sam dužnost predsjednika Savjeta mladih općine Podbablje 2012.-2014. godine. Zaposlen sam u privatnoj firmi Okomica j.d.o.o iz Grubina.

Ante, čelni ste čovjek Nezavisne liste “Podbablje sutra“ i kandidat za načelnika općine Podbablje. Tko, osim Vas, predstavlja i sačinjava spomenutu listu?

Nezavisna lista „Podbablje Sutra - dom kakav zaslužujemo“ sastavljena je prije svega od ljudi koji su se opredijelili ZA ostanak i život u općini Podbablje. Riječ je o ljudima koji svoj kruh zarađuju u različitim profesijama i imaju životni legitimitet i energiju za učiniti našu općinu kvalitetnijom. Također, riječ je o ljudima kojima je politikanstvo potpuno marginalna stvar, a polazište nam je ono što svaki pojedinac može dati našem Podbablju, a ne što može dobiti. Konačno, riječ je o mladoj obrazovanoj skupini ljudi koja će svojom upornošću, stručnošću, direktnošću i poštenjem unijeti nešto potpuno novo u Podbablje. 

 Mate, koji su danas najveći problemi Podbablja i kako ih mislite riješiti?

Problematiku Podbablja, kao i svih drugih manjih sredina možemo kategorizirati u dvije skupine. Prva problematika vezana je za međuljudske odnose i neprestani život u prošlosti. Ljudski odnosi su zbog toga prožeti jednim neiskrenim pristupom pojedinca prema pojedincu, jednom zavišću i „pljuvalačkom“ retorikom pojedinaca angažiranih u svrhu diskreditacije svih onih koji ne misle isto i ne žele klimati glavom. Druga problematika vezana je za nedostatak ili potpunu bezidejnost i skepsu prema budućnosti s jedne strane, a nemogućnost zapošljavanja s druge strane što je činjenično utemeljeno na velikom broju ljudi koji se iseljavaju „trbuhom za kruhom“ i što je najgore od svega, nikad se neće vratiti. Naši životi su dokaz da se upornost isplati i jedino što tražimo od mještana Podbablja je prilika, a vjerujem da će mještani Podbablja, „Podbablju Sutra“ ukazati povjerenje.

Mate, koji su to projekti koje ćete pokušati primarno ostvariti ukoliko budete obnašali funkcije vlasti?

Naš program ide u dva smjera kojima želimo riješiti sve ono što uočavamo kao mogućnost ili kao nedostatak u našem Podbablju. Za razliku od svih dosadašnjih programa, uz jedan opći program, definirali smo i pojedinačni program za svako pojedino mjesto općine Podbablje sa specifičnostima i nedostatcima svakog pojedinog mjesta. Opći program za cilj ima stvaranje jedne zdrave klime u kojoj bi Općina bila nositelj i realizator kapitalnih projekata poput izgradnje doma za starije i nemoćne te nastavak izgradnje dječjeg vrtića. S druge strane, Općinu želimo učiniti maksimalno dostupnom za bilo koju životnu dob na način da živi s problemima svojih mještana i nastoji pomoći u rješavanju istih. Na tom tragu smatramo važnim pomoć u izgradnji prve nekretnine, poticanje izvrsnosti naših studenata, pomoć studentima lošijeg imovinskog stanja,  poduzetnički centar kao rasadnik dobrih ideja i jasnih planova razvoja  za srednje i malo poduzetništvo, osnivanje vlastitog komunalnog poduzeća, infrastrukturalna problematika, poticanje komercijaliziranih kultura u poljoprivredi i proširenje turističke ponude u suradnji s okolnim općinama kao bitni faktor razvoja našeg Podbablja.   

 Ante, ukoliko ne budete u prilici samostalno formirati vlast, hoćete li koalirati s nekim od aktualnih političkih oponenata?

Za razliku od dosadašnjih predizbornih dogovora političkih stranaka i pristupa istih lokalnoj razini kao i „neracionalnoj borbi“ za mjesto općinskog načelnika i Općinsko Vijeće, Nezavisna lista „Podbablje Sutra“ sa svakim svojim pojedincem, svjesna je prije svega ogromnog posla, lošeg života i očekivanja naših sumještana. Stoga, vlast poradi „vlasti“ nam ne treba. Ono što nam treba je zajedništvo svih općinskih vijećnika, svakog mještanina naših mjesta. Dakle, pozivamo sve buduće vijećnike, neovisno o ishodu izbora za načelnika i zamjenika da svi skupa koaliramo sa svim žiteljima Podbablja i pokažemo da je dosta prostituiranja politike, ljudskih egzistencija i konačno usmjerimo svo znanje u ono što Podbablje zaista zaslužuje.

Mate, jesu li vođeni razgovori o stvaranju predizbornih koalicija na području općine Podbablje?

Ne zamaramo se previše drugim listama i kandidatima, koncentrirani smo na sebe. 

 Ante, Podbablje je jedina općina na području Imotske krajine koja, nakon prošlih lokalnih izbora, nije imala načelnika iz redova HDZ-a. Očekujete li da se taj trend nastavi i nakon ovih lokalnih izbora? 

Da, u pravu ste. Nakon lokalnih izbora 2013. godine, gospodin Ujević je postao prvi nezavisni načelnik naše Općine ali i Imotske krajine. Njegov volonterski rad i ljubav prema Podbablju jasno je vidljiva u njegovom mandatu. Je li mogao više ili ne, možemo ponaosobno prosuđivati, međutim, mislim da je napravio sasvim dovoljno obzirom na zatečene uvjete. Njegov četverogodišnji rad  je pokazatelj da, iako „sam“, uspio je unijeti jedan novi trend i pokazao kako stranačka pripadnost ne znači gotovo ništa kad je riječ o realizaciji ideja i financijskoj pomoći od strane Županije. Očekujem da će se taj trend na nadolazećim izborima nastaviti jer su ljudi više nego siti pukih obećanja pod uvjetima stranačke iskaznice. Ljudi prvenstveno gledaju dokazanost u vlastitim životima svakog od kandidata, a tek onda program.

 Kako komentirate pojavu različitih nezavisnih listi na prostoru općina s područja Imotske krajine?

Mate: Činjenica je da vladajuće stranke zadnjih dvadeset godina nisu pokazale interes za Imotsku krajinu jer, kao stalno ''desničarsko''  biračko tijelo nismo zanimljivi ni jednoj opciji. SDP nije nikad ulagao u Imotsku krajinu iz osvetoljubljivosti, a HDZ nije nikad ulagao jer je imao ''sigurne glasove''. Iz tog razloga i jesmo na putu (ka) tome da postanemo u punom smislu riječi „sredina duhova“. Prošli lokalni izbori u Podbablju su potrebni cijeloj Imotskoj krajini jer dolaskom nezavisnog kandidata Maria Ujevića u Podbablju su se stvari mijenjale samo na bolje. 

Ante:
Mladi ljudi su nezadovoljni pukim obećanjima. Nezadovoljni su ustaško-komunističkim pričama. Nezadovoljni su domoljubljem, bogoljubljem i čovjekoljubljem koje je samo na usnama u vrijeme izbora, a u životu takvih ga baš i nema u toj mjeri, jer da ima, mislite li da bismo bili tu gdje jesmo?! Mislite li da bismo grcali u dugovima?! Mislite li da bismo bili sredina koja prednjači u tužnim pogledima i suzama na licima djece, očeva, majki, djedova i baka prilikom rastanka na autobusnim kolodvorima?! Mislite li da smo uistinu sredina u kojoj nitko nema ideju i znanje za nešto promijenit?! Mislite li da će nam članska iskaznica i pripadnost određenoj politici donijeti nešto više?! Mislite li da smo sve to zaslužili svojom prošlošću i inatom naše Imotske krajine?! Mislite li da Oni koji su uzeli puške i stali na prag Domovine i darovali ono najvrijednije zaslužuju ovo?! Konačno, mislite li?!Upravo ovakva pitanja i ogromna frustracija koja se osjeća, jer možemo bolje i možemo više su pokretač pojave velikog broja nezavisnih listi. 

 Ante, za kraj razgovora, poruka Vašim biračima?

Poštovani sumještani! Nezavisna lista „Podbablje Sutra“ te ja kao kandidat za načelnika skupa sa svojim zamjenikom Matom Matkovićem i Daliborom Bilošem kao nositeljem liste želimo da svaki pojedinac iz naše Općine iziđe na izbore i glasa afirmativno. Nemamo se razloga predstavljati ovakvima ili onakvima jer smo sredina u kojoj se više-manje zna. Znaju se naše sposobnosti, znaju se naši odnosi koji nisu s nikim intenzivniji pred izbore. Na kraju krajeva, zna se naš osobni život i trajno opredjeljenje za naše Podbablje. Kao grupa ljudi koja izlazi na ove lokalne izbore, ukoliko nam ukažete povjerenje, svjesni smo ogromnog posla koji nas očekuje, svjesni smo vaših očekivanja i nadanja. Isto tako, svjesni smo našeg znanja, energije, upornosti i poštenja, ali i jednog ogromnog prostora koji ostaje za napredovanje svih nas. Poštovani birači znajte da je glas za „Podbablje Sutra“ glas za ljude koji s vama žive i koji su vam bili dostupni do sada, a neovisno o vašem izboru, biti ćemo i ubuduće.
hr Thu May 04 2017 14:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c914aca29111cd80f8b4663/80

U Hrvatskoj lani donirano hrane u vrijednosti tek oko 10 milijuna kuna: Kad će banka hrane?

Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane

Doniranje hrane u Hrvatskoj stagnira i potrebni su dodatni poticaji donatorima te potpora posrednicima kako bi se ono povećalo, upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan osvrnuvši se na podatke Porezne uprave o ukupnim prijavljenim donacijama.


U 2016. godini samo je 46 poreznih obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 9.244.233 kune.


Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna predalo je 67 poreznih obveznika.


A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je još u veljači za Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.Sada su podaci objavljeni u sklopu priprema za dodjelu priznanja 'Najdonator' hrvatskim tvrtkama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, a bit će dodijeljena drugi put 3. travnja u Europskom parlamentu.


'Nagrada 'Najdonator' namijenjena je tvrtkama koje su se pokazale društveno odgovornima, u situaciji u kojoj se tek osmišljava i izgrađuje sustav doniranja hrane. Tvrtke koje dobivaju priznanje pokazuju da se inicijativom donatora može pokrenuti lanac doniranja i pokazati odgovornost prema marginaliziranim članovima našega društva, istaknula je Ivana Vretenar iz 'Mreže hrane Hrvatske' te pozvala sve gospodarske subjekte da se pridruže kako bi kroz odgovorno poslovanje zajedno izgradili sustav potpore onima kojima je to zaista potrebno.


Valja podsjetiti, kako smo već upozoravali, iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'.


Ono što i dalje nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka hrane', koja je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.


U međuvremenu, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.

Borzan, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, višekratno je upozoravala da je bacanje hrane postalo veći problem za okoliš nego bacanje ambalaže, a jedan od najvećih problema je upravo skladištenje i distribucija hrane jer donirane namirnice moraju biti zdrave i ne smiju ugrožavati zdravlje primatelja.


''Donator je odgovoran za sigurnost hrane i to je uz nepoznavanje propisa jedna od većih prepreka pri doniranju, a prepreka je i to što je riječ o multisektorskom problemu pa treba povezati rad više ministarstava'', istaknula je Borzan podsjetivši ranije na podatke za 2016. godinu kada je putem Europskog saveza banaka hrane od ukupno 88 milijuna tona hrane koju se baci, distribuirano 535.000 tona hrane, odnosno spašeno je i donirano tek 0,6 posto od ukupno bačene hrane.


Neke države poput Španjolske i Portugala imaju takve zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice gotovo pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest tako razvijena da građani znaju kako kupiti proizvod kojemu ističe rok nije sramota, već građanska dužnost.



''Irski Food Cloud uspio je pak organizirati sustav doniranja hrane tako što je veliki svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a kasnije i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“, za Vijesti.hr bio je kao primjer dobre prakse naveo koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.


Iako Hrvatska zasad još uvijek prilično slabo stoji u rješavanju ovog problema, stvari su se barem malo pomaknule s mjesta s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Studije izvedivosti banke hrane. Ovisno o njezinim rezultatima daljnji bi koraci trebali biti ''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane'', kako je za Vijesti.hr objašnjeno iz Ministarstva poljoprivrede.


Sama studija, odnosno banka hrane, dio je Plana sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on tek treba u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana. Taj bi dokument, kao što smo već pisali, Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka koji je pred nju postavio Europski parlament. Prema njegovu izvještaju za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane. Jedna od mjera za smanjenje otpada upravo je doniranje hrane, koje pridonosi rješavanju problema bacanja hrane ne samo s moralnog, nego i ekološkog te ekonomskog aspekta, pišu Vijesti.hr

hr Tue Mar 19 2019 21:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

Zlarinski trgovci, ugostitelji i ostali koji rade na otoku, potpisuju povelju da više neće korisiti plastiku

Zlarinski ugostitelji, predstavnici trgovačkih i ugostiteljskih objekata, otočnih udruga i društava te službenih tijela potpisat će u petak u hotelu Koralje povelju protiv jednokratne plastike na otoku.

- Vizija i glavni cilj je zamijeniti svu jednokratnu plastiku ekološki prihvatljivijim rješenjima te tako doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u prirodu – poručuje organizatorica Ana Robb koja je u listopadu prošle godine pobjedivši na Adriatic Plastic Challengu, zajedno s kolegicama Natašom Kandijaš i Ivanom Kordić pokrenula cijeli val promjena i sad Zlarin službeno kreće u borbu protiv jednokratne plastike!

Pilot projekt podupiru svi lokalni trgovački i ugostiteljski objekti kao i Mjesni odbor Zlarin, Turistička zajednica Zlarin, Dobrovoljno vatrogasno društvo Zlarin, Yacht club Zlarin, udruga "Bodulići", KUD "Koralj" te lokalno stanovništvo.

Svečana povelja koju će potpisati je ujedno i obećanje da se zaista nikada neće koristiti jednokratnom plastikom u svom poslovanju te da će podržavati i promovirati projekt 'Za Zlarin bez plastike' tijekom svih kulturno - zabavnih manifestacija.

Povelju će potpisati i članice projektnog tima Ana Robb, Ivana Kordić, Nataša Kandijaš i Jelena Radošević u vidu pronalaženja alternativnih proizvoda, pružanja edukativne podrške i promocije dionika projekta na svojim web stranicama koje su već u izradi.

- S velikom željom da uspijemo u svom naumu pozivamo sve prijatelje i buduće goste otoka da nam se pridruže te da aktivno sudjeluju u svakodnevnoj borbi protiv plastike – poručuju organizatorice za ŠibenikIN

hr Tue Mar 19 2019 19:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3c84b80e4938d6798b45b3/80
Foto: Metković NEWS

Stručnjaci stigli u Metković, ali sprema se novi prosvjed: 'Nećemo odustati zbog uspomene na Gabriela!'

'Neke stvari koje su bile prije pet ili deset godina se predstavljaju kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari'

Gotovo 100 dana od smrti devetogodišnjeg dječaka zbog sepse, u Metkoviću je predstavljeno privremeno rješenje za unaprjeđenje zdravstvene zaštite stanovnika tog kraja.

Specijalist kirurg iz Opće bolnice Dubrovnik, jednom na tjedan će u Metkoviću obavljati preglede i jednostavne operacije, a uspostavljen je i Zdravstveni punkt u Opuzenu za rad vikendom. 

Ministar je zadovoljan napretkom i najavljuje daljnje korake, no ne i stanovnici tog kraja koji najavljuju nove prosvjede.

Kirurga su u Metkoviću dočekali kao mesiju što potvrđuje i prepuna čekaonica. 

"Ovo sad sve skraćuje u velikoj mjeri. Vidim odmah o čemu se radi, odmah skinem taj madež ili ateron ili nešto manjih zahvata ili neki savjet", kaže Ivica Stojanović, specijalist kirurg.

Nikša je zahvalan što ne mora satima putovati na pregled, kao što je to bilo do sada. 

"Znači mi puno, reka sam vam, nije jednostavno dva i pol sata, još kad su ljetne gužve, doć do Dubrovnika, vratit se nazad", poručuje Nikša.
 
No Metkovci, čini se, ipak očekuju više. Dnevnu bolnicu, helikoptersku službu te na koncu i Regionalnu bolnicu koja bi im osigurala zdravstvenu skrb, adekvatnu stoljeću u kojem živimo. 

"Jako se neodgovorno ponašaju ljudi ovdje, oni i dalje nakon smrtno slučaja malog diteta i dalje rade sve isto i dalje se ne mijenjaju tako da sam totalno nezadovoljna", kaže Mirjana. 

"Našem području bi trebalo nešto da ne ovisimo o Dubrovniku, Splitu", kaže Zvonko.

Ministar Kujundžić uvjerava da se ide upravo u tom smjeru. 

No u inicijativi Sinovi i kćeri tvrde da ih se pokušava primiriti mrvicama.

"Neke stvari koje su bile u ovom gradu prije pet ili deset godina se sad vraćaju i predstavljaju nam se kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari", ističe Ivo Matičević, iz inicijative Sinovi i kćeri Metkovića. 

I od svojih zahtjeva, naglašava, ne planiraju odustati. Zbog uspomene na Gabriela, pišu Vijesti.hr


hr Tue Mar 19 2019 19:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

VIDEO Presretač uhvatio Talijana koji je jurio 250 na sat

Izrečena mu je zabrana upravljanja vozilom u trajanju od mjesec dana
U ponedjeljak (18. ožujka), oko 13.40 sati, na autocesti A3 Bregana-Lipovac kod Starog Petrovog Sela, pojačano nadzirući promet policijski službenici Policijske postaje Nova Gradiška, zaustavili su osobni automobil slovenskih registracijskih oznaka, kojim je 35-godišnji državljanin Italije, autocestom jurio brzinom od 250 km/h.

Policija je vozača odmah kaznila novčanom kaznom u iznosu od 3000 kuna te mu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 mjesec.



hr Tue Mar 19 2019 18:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .