Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590b17edb47398c3728b457f/80
Foto: D.N.

"SDP nije nikad ulagao u Imotsku krajinu iz osvetoljubljivosti, a HDZ jer je imao sigurne glasove''

Dalmacija News donosi vam intervju predsjednika Nezavisne liste "Podbablje sutra" i kandidata za načelnika općine Podbablje Ante Kujundžića i njegovoga zamjenika Mate Matkovića
Gospodine Kujundžić i gospodine Matković, za početak, možete li nam se predstaviti u osnovnim crtama?

Kujundžić: Na samom početku želim Vam zahvaliti na temeljitom i stručnom radu te objektivnom praćenju vijesti Vašeg portala. Zovem se Ante, rođen sam 31. siječnja 1984. u Splitu. Zahvaljujući mojim prosvjetnim kolegama, trenutno obnašam funkciju ravnatelja OŠ Zmijavci u Zmijavacima. Po struci sam vjeroučitelj. Osnovnu školu Tin Ujević u Krivodolu završio sam 1998., a nakon toga upisao sam Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju „don Frane Bulić“ u Splitu 2002. godine. Iste godine upisujem četvrogodišnji Teološko-katehetski studij na KBF u Splitu te nakon završetka studija 2006. započeo sam raditi na mjestu vjeroučitelja u OŠ Zmijavci.

Matković: I ja se zahvaljujem na mogućnosti koju ste nam pružili kako bih mogao reći nekoliko riječi o sebi. Zovem se Mate Matković,  rođen sam 28. studenoga 1991. godine. Nakon završene osnovne škole Tin Ujević-Krivodol, upisao sam i završio graditeljsko-geodetsku tehničku školu u Splitu 2010. godine. Apsolvent sam sveučilišnog studija građevinarstva u Mostaru. Obnašao sam dužnost predsjednika Savjeta mladih općine Podbablje 2012.-2014. godine. Zaposlen sam u privatnoj firmi Okomica j.d.o.o iz Grubina.

Ante, čelni ste čovjek Nezavisne liste “Podbablje sutra“ i kandidat za načelnika općine Podbablje. Tko, osim Vas, predstavlja i sačinjava spomenutu listu?

Nezavisna lista „Podbablje Sutra - dom kakav zaslužujemo“ sastavljena je prije svega od ljudi koji su se opredijelili ZA ostanak i život u općini Podbablje. Riječ je o ljudima koji svoj kruh zarađuju u različitim profesijama i imaju životni legitimitet i energiju za učiniti našu općinu kvalitetnijom. Također, riječ je o ljudima kojima je politikanstvo potpuno marginalna stvar, a polazište nam je ono što svaki pojedinac može dati našem Podbablju, a ne što može dobiti. Konačno, riječ je o mladoj obrazovanoj skupini ljudi koja će svojom upornošću, stručnošću, direktnošću i poštenjem unijeti nešto potpuno novo u Podbablje. 

 Mate, koji su danas najveći problemi Podbablja i kako ih mislite riješiti?

Problematiku Podbablja, kao i svih drugih manjih sredina možemo kategorizirati u dvije skupine. Prva problematika vezana je za međuljudske odnose i neprestani život u prošlosti. Ljudski odnosi su zbog toga prožeti jednim neiskrenim pristupom pojedinca prema pojedincu, jednom zavišću i „pljuvalačkom“ retorikom pojedinaca angažiranih u svrhu diskreditacije svih onih koji ne misle isto i ne žele klimati glavom. Druga problematika vezana je za nedostatak ili potpunu bezidejnost i skepsu prema budućnosti s jedne strane, a nemogućnost zapošljavanja s druge strane što je činjenično utemeljeno na velikom broju ljudi koji se iseljavaju „trbuhom za kruhom“ i što je najgore od svega, nikad se neće vratiti. Naši životi su dokaz da se upornost isplati i jedino što tražimo od mještana Podbablja je prilika, a vjerujem da će mještani Podbablja, „Podbablju Sutra“ ukazati povjerenje.

Mate, koji su to projekti koje ćete pokušati primarno ostvariti ukoliko budete obnašali funkcije vlasti?

Naš program ide u dva smjera kojima želimo riješiti sve ono što uočavamo kao mogućnost ili kao nedostatak u našem Podbablju. Za razliku od svih dosadašnjih programa, uz jedan opći program, definirali smo i pojedinačni program za svako pojedino mjesto općine Podbablje sa specifičnostima i nedostatcima svakog pojedinog mjesta. Opći program za cilj ima stvaranje jedne zdrave klime u kojoj bi Općina bila nositelj i realizator kapitalnih projekata poput izgradnje doma za starije i nemoćne te nastavak izgradnje dječjeg vrtića. S druge strane, Općinu želimo učiniti maksimalno dostupnom za bilo koju životnu dob na način da živi s problemima svojih mještana i nastoji pomoći u rješavanju istih. Na tom tragu smatramo važnim pomoć u izgradnji prve nekretnine, poticanje izvrsnosti naših studenata, pomoć studentima lošijeg imovinskog stanja,  poduzetnički centar kao rasadnik dobrih ideja i jasnih planova razvoja  za srednje i malo poduzetništvo, osnivanje vlastitog komunalnog poduzeća, infrastrukturalna problematika, poticanje komercijaliziranih kultura u poljoprivredi i proširenje turističke ponude u suradnji s okolnim općinama kao bitni faktor razvoja našeg Podbablja.   

 Ante, ukoliko ne budete u prilici samostalno formirati vlast, hoćete li koalirati s nekim od aktualnih političkih oponenata?

Za razliku od dosadašnjih predizbornih dogovora političkih stranaka i pristupa istih lokalnoj razini kao i „neracionalnoj borbi“ za mjesto općinskog načelnika i Općinsko Vijeće, Nezavisna lista „Podbablje Sutra“ sa svakim svojim pojedincem, svjesna je prije svega ogromnog posla, lošeg života i očekivanja naših sumještana. Stoga, vlast poradi „vlasti“ nam ne treba. Ono što nam treba je zajedništvo svih općinskih vijećnika, svakog mještanina naših mjesta. Dakle, pozivamo sve buduće vijećnike, neovisno o ishodu izbora za načelnika i zamjenika da svi skupa koaliramo sa svim žiteljima Podbablja i pokažemo da je dosta prostituiranja politike, ljudskih egzistencija i konačno usmjerimo svo znanje u ono što Podbablje zaista zaslužuje.

Mate, jesu li vođeni razgovori o stvaranju predizbornih koalicija na području općine Podbablje?

Ne zamaramo se previše drugim listama i kandidatima, koncentrirani smo na sebe. 

 Ante, Podbablje je jedina općina na području Imotske krajine koja, nakon prošlih lokalnih izbora, nije imala načelnika iz redova HDZ-a. Očekujete li da se taj trend nastavi i nakon ovih lokalnih izbora? 

Da, u pravu ste. Nakon lokalnih izbora 2013. godine, gospodin Ujević je postao prvi nezavisni načelnik naše Općine ali i Imotske krajine. Njegov volonterski rad i ljubav prema Podbablju jasno je vidljiva u njegovom mandatu. Je li mogao više ili ne, možemo ponaosobno prosuđivati, međutim, mislim da je napravio sasvim dovoljno obzirom na zatečene uvjete. Njegov četverogodišnji rad  je pokazatelj da, iako „sam“, uspio je unijeti jedan novi trend i pokazao kako stranačka pripadnost ne znači gotovo ništa kad je riječ o realizaciji ideja i financijskoj pomoći od strane Županije. Očekujem da će se taj trend na nadolazećim izborima nastaviti jer su ljudi više nego siti pukih obećanja pod uvjetima stranačke iskaznice. Ljudi prvenstveno gledaju dokazanost u vlastitim životima svakog od kandidata, a tek onda program.

 Kako komentirate pojavu različitih nezavisnih listi na prostoru općina s područja Imotske krajine?

Mate: Činjenica je da vladajuće stranke zadnjih dvadeset godina nisu pokazale interes za Imotsku krajinu jer, kao stalno ''desničarsko''  biračko tijelo nismo zanimljivi ni jednoj opciji. SDP nije nikad ulagao u Imotsku krajinu iz osvetoljubljivosti, a HDZ nije nikad ulagao jer je imao ''sigurne glasove''. Iz tog razloga i jesmo na putu (ka) tome da postanemo u punom smislu riječi „sredina duhova“. Prošli lokalni izbori u Podbablju su potrebni cijeloj Imotskoj krajini jer dolaskom nezavisnog kandidata Maria Ujevića u Podbablju su se stvari mijenjale samo na bolje. 

Ante:
Mladi ljudi su nezadovoljni pukim obećanjima. Nezadovoljni su ustaško-komunističkim pričama. Nezadovoljni su domoljubljem, bogoljubljem i čovjekoljubljem koje je samo na usnama u vrijeme izbora, a u životu takvih ga baš i nema u toj mjeri, jer da ima, mislite li da bismo bili tu gdje jesmo?! Mislite li da bismo grcali u dugovima?! Mislite li da bismo bili sredina koja prednjači u tužnim pogledima i suzama na licima djece, očeva, majki, djedova i baka prilikom rastanka na autobusnim kolodvorima?! Mislite li da smo uistinu sredina u kojoj nitko nema ideju i znanje za nešto promijenit?! Mislite li da će nam članska iskaznica i pripadnost određenoj politici donijeti nešto više?! Mislite li da smo sve to zaslužili svojom prošlošću i inatom naše Imotske krajine?! Mislite li da Oni koji su uzeli puške i stali na prag Domovine i darovali ono najvrijednije zaslužuju ovo?! Konačno, mislite li?!Upravo ovakva pitanja i ogromna frustracija koja se osjeća, jer možemo bolje i možemo više su pokretač pojave velikog broja nezavisnih listi. 

 Ante, za kraj razgovora, poruka Vašim biračima?

Poštovani sumještani! Nezavisna lista „Podbablje Sutra“ te ja kao kandidat za načelnika skupa sa svojim zamjenikom Matom Matkovićem i Daliborom Bilošem kao nositeljem liste želimo da svaki pojedinac iz naše Općine iziđe na izbore i glasa afirmativno. Nemamo se razloga predstavljati ovakvima ili onakvima jer smo sredina u kojoj se više-manje zna. Znaju se naše sposobnosti, znaju se naši odnosi koji nisu s nikim intenzivniji pred izbore. Na kraju krajeva, zna se naš osobni život i trajno opredjeljenje za naše Podbablje. Kao grupa ljudi koja izlazi na ove lokalne izbore, ukoliko nam ukažete povjerenje, svjesni smo ogromnog posla koji nas očekuje, svjesni smo vaših očekivanja i nadanja. Isto tako, svjesni smo našeg znanja, energije, upornosti i poštenja, ali i jednog ogromnog prostora koji ostaje za napredovanje svih nas. Poštovani birači znajte da je glas za „Podbablje Sutra“ glas za ljude koji s vama žive i koji su vam bili dostupni do sada, a neovisno o vašem izboru, biti ćemo i ubuduće.

Facebook komentari

hr Thu May 04 2017 14:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585befc11eea8f987f8b45ed/80
Foto: Pixabay

Cigarete i impulsi i 15% skuplji

Umjesto 72,8 milijardi kuna, građani bi od iduće godine, prema prijedlogu ministra zdravlja Milana Kujundžića, godišnje trebali plaćati 75,8 milijardi kuna poreza! Tri milijarde kuna više oporezivali bi se alkohol, cigarete, igre na sreću i korištenje mobitela.
Nove tri milijarde kuna poreza proizvele bi dodatni porezni udar, kao da, na primjer, PDV skoči s 25 na 27 posto ili da se porez na dobit tvrtki poveća 40 posto. Svi su se proteklih tjedana digli na noge zbog najave da će porez na nekretnine dodatno opteretiti građane za 300 milijuna kuna u odnosu na sadašnju komunalnu naknadu, a na pomolu je deset puta veći udar koji vjerojatno neće proći bez velikih lomova.

Ogromne porezne presije Ministar Kujundžić čudi se što su odjednom svi skočili na modele novih nameta kojima bi se prikupio novac za zdravstvo jer on to najavljuje već mjesecima.

 – Već šest mjeseci pozivam sve na dijalog i nuđenje mogućeg rješenja kao modela koji najmanje dotiče većinu građana kad je standard u pitanju, a riješio bi probleme u zdravstvu. Pitajte udruge oboljelih što misle o tome, ljude koji čekaju skupe lijekove. Kad obolimo, svi želimo najbolje liječenje i najskuplje lijekove, što je razumljivo. Na kraju, ovo je i preventivno po pitanju alkohola, cigareta i kocke, manje će biti potrebe za liječenje bolesti koje izazivaju – kaže Kujundžić.

– Apsolutno podržavamo nove poreze jer i sami zagovaramo Zdravi fond – kaže dr. Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, i objašnjava: – Zdravstveni fond košta 24 milijarde kuna, a kako Ministarstvo financija ne uplaćuje svojih zakonom propisanih 4,2 milijarde obveza, moramo se okrenuti drugim izvorima. Duhan, alkohol i kocka neprijeporno su štetni. Što se mobitela tiče, problem je u tome što standard Hrvata nije onakav kakav bismo trebali imati, porezne presije su ogromne i normalno da se uvijek javlja otpor. No, s aspekta zdravstvenog sustava, ovo nije sporno – kaže Jurković.



Sada se od alkohola skupi 257 milijuna kuna trošarina pa nije jasno gdje iz alkohola iscijediti, kako se planira, dodatnih 100-150 milijuna a da mu cijena ne odleti u nebo ili da svi počnu kupovati u susjednim državama. Glavni izvor mogućeg novog poreza mogle bi biti samo cigarete, od kojih se godišnje prikupi 4,47 milijardi kuna trošarina, te telefoniranje mobitelima, na što odlazi oko 4,4 milijarde kuna.

Ministar Kujundžić računa da bi mobilne usluge mogle poskupjeti deset posto, no po našoj računici, za dodatnih 550-600 milijuna kuna, kako on planira, cijene mobilnih usluga trebale bi rasti 15 posto ili bi porez uključivao i internet!

U Vladi se nije mogla dobiti službena reakcija, a neslužbeno na Markovu trgu kažu da nisu upućeni u računicu ministra Kujundžića o povećanju poreza te čekaju njegove planove za smanjenje rashoda.

Javio se i koalicijski partner HNS kroz usta saborskog zastupnika stranke Stjepana Čuraja. Iz njegove izjave može se zaključiti da je HNS izričito jedino protiv poreza na mobitele.

– HNS će biti i apsolutno jest protiv bilo kakvih novih poreznih nameta na mobitele. Poreze na alkohol, kocku i duhan, što spada u porez na luksuz, podržavamo, no mobitelima ovdje nema mjesta – kazao je Čuraj.

Nemalo su, kažu, iznenađeni najavom oporezivanja mobitela u Tele 2 jer misle da bi opterećenje mobilnih operatora trebalo smanjivati jer smo na začelju po ulaganjima u infrastrukturu.

‘Nadamo se da je nesmotren’ – Iz dostupnih izjava nije jasno što bi se to točno oporezivalo te se nadamo da se, ustvari, radi o nesmotrenoj izjavi koja neće dovesti do promjena koje bi mogle negativno utjecati na našu industriju – kažu u Tele 2.

Svako novo opterećenje zaustavit će planirane investicije i usporiti dolazak najnaprednijih usluga do krajnjih korisnika, a time i razvoj digitalne Hrvatske, kažu u VIP-u i Hrvatskom telekomu.

HZZO sa svoje strane procjenjuje da 33 posto građana puši kutiju na dan koja bi poskupjela tri kune (oko 15%), popije se 10 do 12 milijuna boca žestice (svaka bi bila 10 kuna skuplja), a od igara na sreću prikupi 10 milijardi kuna, na što bi uveli 10 posto poreza, javlja Večernji.hr


Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 14:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589a1023b473981e248b45cd/80
Foto: Rade Popadić

SDP predstavio prijedlog dopune Zakona o dodatku na mirovine

Saborski zastupnik SDP-a Mirando Mrsić predstavio je u petak SDP-ov prijedlog dopuna Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju kojim se, kaže, nastoji ispraviti nepravdu i diskriminaciju prema rođenima nakon 1962. godine.

"'SDP će u proceduru uputiti dopunu Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Predloženim zakonom dodatak na mirovinu koji se do sada isplaćivao samo onima koji se do sada isplaćivao samo onima koji su bili u prvom stupu, odlazili u mirovinu iz prvog stupa, sa usvajanjem ovog zakona će biti  proširen na sve one koji će primati mirovine iz prvog i drugog mirovinskog stupa, a to su svi oni rođeni od 1962. na ovamo", rekao je.

Ako to ne učinimo sada, ti će građani biti diskriminirani, bit će njihova mirovina manja nego da su otišli u mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa. 

Dodatak na mirovine uveden je zbog neodrživosti sustava međugeneracijske solidarnosti i na njega imaju pravo svi rođeni do 1961. i koji su otišli ili će otići u mirovinu. Bez tog dodatka, svi rođeni od 1962. kada odu u mirovinu njihova mirovina će biti manja od 500 do 700 kuna.

"To je nepravda i diskriminacija, a Vlada očito ništa ne radi po tom pitanju", rekao je Mrsić.

Kaže i kako je od 1. siječnja dio građana otišao u mirovine i ima manje mirovine.

"Godine 2019. će u mirovinu moći i žene i njihova prijevremena mirovina će biti 22 posto manja nego njihove kolegice rođene rođene '61, a otišla u mirovinu samo iz prvog stupa. Stoga ovaj zakon ispravlja nepravdu i neće biti diskriminacije prema rođenima nakon 1962.", poručio je.

Zakon se, kaže, tiče svih građana i nema razloga da dio njih bude kažnjen jer je mirovinu zaslužio između 1 i 2 mirovinskog stupa. "Nadam se da će vladajuća stranka stati iza zakona", rekao je Mrsić.

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 14:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d76e88b4739847d78b4575/80
Foto: Pixabay

Tehnički pregled će se moći uvjetno proći i s manjim kvarovima vozila koji će moći otkloniti naknadno

Iako raste i uvoz novih automobila, broj rabljenih je nesrazmjerno veći pa je, primjerice, 2012. u Hrvatskoj registrirano 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, a lani 45.000 novih i 60.000 rabljenih.

Centar za vozila Hrvatske (CVH) je stručna organizacija u području tehničkih pregledi vozila u Hrvatskoj. U svjetlu europskih ekoloških direktiva i planova nekih zemalja, posebice Njemačke, da zabrani dizel vozila na svojem području, u razgovoru s Davorinom Pavlovićem, predsjednikom Uprave CVH-a, željeli smo doznati o implikacijama tog procesa na Hrvatsku te problemima starog voznog parka u našoj zemlji, ali i o samoj tvrtki CVH.

Kako procjenjujete vozni park u Hrvatskoj te, posljedično, i sigurnost sudionika u prometu u Hrvatskoj?
Tijekom 2016. u stanicama za tehničke preglede vozila redovni tehnički pregled je obavljen na 2.010.172 vozila. Tehnička neispravnost utvrđena je na 442.267 vozila. Po svakom neispravnom vozilu utvrđeno je u prosjeku 3,5 različitih nedostataka, odnosno 1,53 milijuna različitih nedostataka. Od ukupnog broja utvrđenih nedostataka najviše otpada  na uređaj za kočenje (28%), svjetlosno signalne uređaje (24%), na osovine, kotače i pneumatike (11%), eko-test (8,5 %), pogonski motor (5%) itd. Dakle, nedostaci se najčešće  pojavljuju na uređaju za kočenje i svjetlosno signalnim uređajima. Ti uređaji imaju izravan utjecaj na siguran promet vozilima, te nam je zadaća i u buduće posebnu pozornost posvetiti kontroli ispravnosti upravo ovih sklopova vozila. Glavni uzroci ovako velikom broju nedostataka na pregledanim vozilima su prije svega starost i pomalo loše navike kvalitetnom održavanju vozila. Naime, prosječna starost pregledanih vozila je gotovo 14 godina što, uz svima poznatu činjenicu da se poveći broj vozila održava izvan sustava ovlaštenih, za to osposobljenih,  servisa, izravno utječe na ovakvo stanje tehničke pouzdanosti našeg voznog parka.

Što možemo očekivati u Hrvatskoj nakon što u Njemačkoj padnu cijene starih dizelaša? Kako će pretpostavljeni unos jeftinijih vozila utjecati na sigurnost prometa te na okoliš?
Kad je u pitanju zanavljanje našeg voznog parka jasni su trendovi povećanog unosa rabljenih vozila od 2013., odnosno od našeg ulaska u EU. Do ulaska Hrvatske u EU broj prvo registriranih novih vozila je bio značajno veći u odnosu na broj prvo registriranih rabljenih vozila. Ilustracije radi, 2012. u Hrvatskoj je registrirano oko 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, prošle 2016. pak 45.000 novih i 60.000 rabljenih. Brojke govore da se odnos promijenio u korist rabljenih vozila. To ne bi bio problem da prosječna starost rabljenih vozila koja se unose u našu zemlju nije cca 9,6 godina. Kada je u pitanju vrsta pogonskog motora, više od 65% unesenih rabljenih vozila je s dizel motorom čija kvaliteta ispušnih plinova je najčešće ispod EURO IV razine. Nažalost, spomenuto stanje na njemačkom tržištu doprinijet će nastavku ovakvog trenda unosa rabljenih automobila i u bližoj budućnosti.

Koliko su Hrvati uopće osjetljivi na pitanja zaštite okoliša? Koliki je udio benzinsko-električnih hibrida i električnih automobila u ukupnom broju vozila koja pristupaju tehničkom pregledu?
Klasičan pogon, motor s unutarnjim izgaranjem, još uvijek je dominantan na globalnom tržištu, pa tako kod naših  motornih vozila. Gotovo  da je zanemariv broj vozila na električni ili hibridni pogon, ako isključimo vozila s pregrađenim pogonom na plin, što je neka vrsta hibridnog pogona. Od oko 1,5 milijuna osobnih automobila, tijekom 2016. je tehničkom pregledu pristupilo oko 2000 automobila s hibridnim i oko 300 automobila s čistim električnim pogonom. Kada su u pitanju automobili s klasičnim pogonom, 52% otpada na dizelske a 48% na benzinske motore.

9,6 godina

prosječna je starost rabljenog vozila koje se nakon 2013. godine uvozi u Hrvatsku

Kako se CVH prilagođava tim novim tehnologijama i zakonskim odredbama povezanima uz karakteristike vozila?
U normativnom smislu, tržište i proizvodnja vozila su poprilično kompleksni. Naime, danas postoje stotine tehničkih propisa koji reguliraju proizvodnju i stavljanje automobila na tržište. Svima je dobro poznata zadnja afera oko tzv. prijevare u iskazu emisije ispušnih plinova kod automobila s dizelskim motorima. Izravna posljedica ove afere je i promjena u načinu ispitivanja ispušnih plinova u postupku homologacije vozila, što će biti regulirano posebnim homologacijskim propisom. Da bi mogao pratiti razvoj novih tehnologija i odgovarajućih tehničkih propisa, koji na neki način usmjeravaju primjenu tih tehnologija, CVH u svom sustavu zapošljava više od 80 visokoobrazovanih stručnjaka koji prate odgovarajuća područja i stečena znanja dalje prenose u sustav tehničkih pregleda vozila sve do razine nadzornika tehničke ispravnost koji su operativni dio sustava.

Hrvatska je, u vašoj organizaciji, ove godine bila domaćim globalne konferencije tvrtki iz ovog sektora (CITA). Koji je fokus daljnjeg razvoja takvih tvrtki i institucija na globalnoj razini?
Kako su moderna vozila opremljena mnoštvom elektro regulacijskih i elektroničkih komponenti za čiju su uspješnu dijagnostiku presudne informacije dobivene od proizvođača vozila, primarni fokus razvoja tvrtki i institucija koje se bave tehničkim pregledima vozila je suradnja s europskim i svjetskim zakonodavnim tijelima te s proizvođačima vozila na području razmjene tehničkih značajki potrebnih za uspješan tehnički pregled vozila. Ovdje CITA, kao međunarodna organizacija priznata od strane Europske komisije i Gospodarske komisije UN-a za Europu kao stručno tijelo iz područja obaveznih tehničkih pregleda vozila, igra vrlo važnu ulogu u ostvarivanju kontakata, pregovorima, lobiranju i istraživanjima u smjeru povećavanja osviještenosti o važnosti obaveznih tehničkih pregleda vozila.

Postoji li neki međunarodni uzor čiju strategiju CVH može  iskoristiti u svom radu?
CVH ima svoj vrlo dugi razvojni put u poslovima provjere tehničke ispravnosti i registracije vozila. Naša tradicija je duga više od 45 godina. U tih 45 godina smo koristili znanje, iskustva  i dostignuća sličnih tvrtki iz svijeta, kao što su njemački TUV, GTU, KUSS i Dekra ili švedski Bilprovningen, ali i drugi. Kako u prošlosti tako i sada, s ovim i drugim sličnim tvrtkama imamo vrlo kvalitetnu suradnju, i da se malo pohvalim ne rijetko kolege iz ovih kompanija naša iskustva implementirali u svoje radne procese.

Koliko CVH može utjecati na eventualnu promjenu propisa vezanih uz tehničke preglede i vozila?
Najvažniji propisi o tehničkim pregledima i vozilima sadržani su u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i podzakonskim aktima koje donosi Ministarstvo unutarnjih poslova. Pored toga, materiju o vozilima regulira više od stotinu pravnih akata donesenih na razini Europske unije. CVH ne može utjecati na rad europskih i nacionalnih zakonodavnih i izvršnih tijela, već tim tijelima jedino može pružiti stručno-tehničke informacije, ako su takve informacije nužne za donošenje pojedinog propisa. Naše poslovanje je organizirano tako da sustavno i kontinuirano pratimo sve promjene u tehnologiji vozila i tehničkih pregleda, a u tim poslovima imamo i dugogodišnje iskustvo.

Koliko vas vozači, vlasnici vozila, doživljavaju kao partnere koji ima pomažu da budu sigurniji u prometu, a koliko kao "poreznike" kojima moraju redovito plaćati namete na svoj automobil?
Tehnički pregled je doista usluga s benefitom za vozače i to pogotovo one koji nemaju naviku ili vremena za povremeno održavanje vozila. Tehničkim pregledom provjerava se sigurnost vozila u kojem vozimo svoje obitelji ili kojim obavljamo svakodnevne poslove. Zaposlenici stanica za tehnički pregled su u izravnom doticaju s vlasnicima i vozačima vozila, i oni prenose vlasnicima vozila važnost tehničke sigurnosti njihovog vozila. Međutim, to nije dovoljno s obzirom na to da vlasnici na tehnički pregled dolaze najčešće jednom godišnje. Stoga su mediji vrlo važan alat u pogledu informiranja i podizanja osviještenosti vlasnika vozila. Osim toga, prilikom prijave tehničkog pregleda, kroz informacijski sustav u svim stanicama za tehnički pregled u Hrvatskoj, vlasnici vozila mogu dobiti obavijesti o besplatnim servisnim akcijama koje za njihovo vozilo organiziraju proizvođači vozila.

Koliko vozači godišnje izdvajaju za tehničke preglede i registraciju u usporedbi s vozačima u ostalim zemljama Europske unije i regije?
Cijena tehničkog pregleda vozila jednaka je u svim stanicama za tehničke preglede vozila u Hrvatskoj i regulirana je posebnom odlukom koju temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama donosi ministar unutarnjih poslova. Cijena tehničkog pregleda ovisna je o vrsti pregleda i kategoriji vozila. Za komparaciju je najjednostavnije uzeti cijenu redovnog tehničkog pregleda s ispitivanjem ispušnih plinova osobnog automobila koja je u Hrvatskoj 253 kuna (cca 33 eura), u Sloveniji je ova cijena gotovo identična i iznosi 34 eura. U Njemačkoj je to značajno skuplje i iznosi oko 106 eura,  ovisno o saveznoj državi, a na razini od 100 eura je i u Austriji.

Kako vidite daljnji razvoj vaše tvrtke, a i čitavog sektora tehničkog preleta vozila u Hrvatskoj i globalno?   
Prema najavi ministra unutarnjih poslova, od 1. siječnja 2018. godine stanice za tehnički pregled vozila počinju obavljati poslove registracije vozila. Dosad su ove poslove obavljale isključivo policijske uprave i policijske postaje. Zbog usklađenja s EU direktivama, tijekom 2018. će nastupiti određene promjene u načinu obavljanja tehničkog pregleda, tako da će se utvrđeni nedostaci svrstavati u različite kategorije: manji, veći i opasni. Za manje nedostatke bi se izdavali uvjetni prolazak tehničkog kojeg bi vlasnik morao u određenom roku riješiti. Naš zadatak kao stručne organizacije je organizirati ove poslove, kako bi stupanjem propisa na snagu sve stanice za tehnički pregled vozila uskladile način rada s novom regulativom.

Javne ovlasti

Često CVH optužuju za monopolistički položaj na tržištu i uzurpaciju javnih ovlasti od strane privatne tvrtke. Kako to komentirate?
Takve tvrdnje su potpuno neutemeljene, o čemu se već izjasnio i Ustavni sud, ali i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Propisi o tehničkim pregledima doneseni su s ciljem povećanja sigurnosti u prometu na cestama. Obavljajući te poslove stanice ne prodaju usluge na tržištu, već provode upravno-inspekcijski postupak, koji rezultira izdavanjem javnih isprava. Dakle, ovi poslovi nisu tržišne prirode, pa nema govora o monopolu. Osim toga, u Hrvatskoj tehničke preglede osim CVH obavlja još četrdesetak drugih pravnih osoba. Dodjela javne ovlasti privatnim tvrtkama u području tehničkih pregleda je u skladu s europskim direktivama, ali i praksa brojnih europskih zemalja poput Njemačke, Irske, Švedske, Finske i dr, javlja poslovni.hr

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 13:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59b7b285b9e03ef4668b45c9/80
Foto: znet

Rok za prijavu štete od poplava je još osam dana, proglašena elementarna nepogoda

Proglašenje je uslijedilo s određenim odmakom od trenutka nastanka štete zbog jednog jednostavnog razloga, a to je da bi se oštećenim građanima i gospodarskim subjektima dalo dovoljno vremena da procjene nastale štete.

Temeljem izvješća gradskih i općinskih povjerenstava, te Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Zadarske županije , župan Zadarske županije Božidar Longin donio je danas Odluku o proglašenju elementarne nepogode uzrokovane  poplavama za područje Gradova Zadar i Nin, te Općina Preko, Sv.Filip i Jakov, Poličnik, Kukljica, Ražanac, Pakoštane, Bibinje, Sukošan, Zemunik Donji, Pašman, Starigrad, Sali i Vrsi, Privlaka i Kali . Elementarna nepogoda uzrokovana poplavama koje su poharale navedeno područje u razdoblju od 11. rujna 2017. do 14. rujna 2017 godine izazvala je izuzetno velike šteta na stambenim objektima, infrastrukturi, komunalnim objektima, javnim objektima kao što su škole i zdravstvene ustanove , gospodarskim objektima i poljoprivredi, javlja Antena Zadar

Proglašenje je uslijedilo s određenim odmakom od trenutka nastanka štete zbog jednog jednostavnog razloga, a to je da bi se oštećenim građanima i gospodarskim subjektima dalo dovoljno vremena da procjene nastale štete.

Pozivamo sve oštećene da prijave nastalu štetu u roku od osam dana od dana proglašenja elementarne nepogode u gradovima i općinama na čijem je području nastala šteta. Gradska i općinska povjerenstva biti će građanima od pomoći pri prijavi šteta.

Također, pozivaju se sve pravne osobe koje su pretrpjele štetu, a još uvijek nisu odredili svoja povjerenstva za procjenu šteta, da zatraže imenovanje povjerenstva od strane Županijskog povjerenstva za procjenu šteta.

Rok za prijavu štete ističe u subotu 30. rujna 2017. godine.

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 13:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .