Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587d3c8d1eea8f00078b4587/80
Foto: Pixabay

Bračni usponi i padovi povezani sa zdravljem srca

Oženjeni muškarci čiji se odnos sa suprugama tijekom godina popravlja mogu također zabilježiti pozitivne promjene u svom zdravlju koje mogu smanjiti rizike za srčane bolesti, pokazuje britansko istraživanje.

Znanstvenici su proučili podatke o 620 oženjenih očeva kako bi utvrdili što misle o svojim bračnim odnosima kad su djeca imala gotovo tri godine i potom opet kad su imala devet. Znanstvenici su također procjenjivali rizike za srčane bolesti poput krvnog tlaka, kolesterola, težine i šećera u krvi.

“Kod onih čiji su odnosi bili kontinuirano dobri ili loši bilo je malo promjena u faktorima kardiovaskularnog rizika”, kazao je voditelj istraživanja Ian Bennett-Britton sa sveučilišta Bristol.

Promjene u braku bile su povezane s promjenama u srčanom zdravlju, otkrilo je istraživanje.

“Poboljšanje odnosa bilo je povezano s manjim razinama tzv. lošeg kolesterola ili LDL-a i relativno manjom tjelesnom težinom u usporedbi s onima koji su bili u kontinuirano dobrim odnosima”, kazao je Bennett-Britton. “Pogoršanje odnosa s druge strane bilo je povezano s pogoršanjem krvnog tlaka”.

Svi muškarci bili su obuhvaćeni istraživanjem koje je započelo 1991.

Znanstvenici su procjenjivali njihov krvni tlak, broj otkucaja srca u mirovanju, težinu, kolesterol i razinu šećera u krvi i između 2011. i 2013. kad su im djeca imala gotovo 19 godina.

Faktorima rizika treba vremena da se primijete i pomaci otkriveni u istraživanju bili su mali, napisali su znanstvenici u radu u časopisu Journal of Epidemiology & Community Health.

Nakon što su uzeli u obzir faktore koji mogu utjecati na izglede za bolesti srca poput starosti ispitanika, obrazovanja, položaja i prihoda dobri bračni odnosi bili su povezani s nešto nižim razinama LDL kolesterola (oko 0,25 mmol/litri).

Poboljšanje odnosa također je bilo povezano sa smanjenjem težine izražene promjenom indeksa tjelesne mase (BMI) koji predstavlja odnos težine i visine. U usporedbi s onima koji su bili stalno u dobrim bračnim odnosima muškarci s poboljšanim odnosima u braku imali su BMI koji je pao prosječno 1,07 BMI jedinica što odgovara težini od oko 4,5 kilograma.

Pogoršani odnosi bili su povezani s lošijim dijastoličkim krvnim tlakom (donjim tlakom koji pokazuje koliki je pritisak krvi na arterijske stijenke kad srce miruje između dva otkucaja). Dijastolički tlak bio je 2,74 milimetra žive viši kod onih koji su kazali da su im se pogoršali odnosi u braku.

Znanstvenici napominju kako cilj istraživanja nije bio utvrditi kako brak utječe na zdravlje srca.

Muškarci su na početku istraživanja bili prosječno stari 36 godina i moguće je da su na kraju istraživanja još bili dovoljno mladi pa se nisu razvile uočljive promjene faktora rizika za bolesti srca jer su za razvoj mnogih od njih potrebne godine.

Ipak rezultati podupiru ranija istraživanja da brak može utjecati na zdravlje, kaže Brian Chin, psiholog sa sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu koji nije bio uključen u istraživanje.

Moguće je da se promjene u broju sati sna i njegovoj kvaliteti događaju paralelno s promjenama kvalitete bračnih odnosa a to je nešto što također utječe na faktore rizika za bolesti srca, kaže Chin.

Promjene kvalitete bračnih odnosa također mogu biti povezane s mentalnim i fizičkim zdravljem posebice ako ih prate promjene u prehrambenim navikama, vježbanju, pušenju ili konzumaciji alkohola.

“Zanimljivo je vidjeti da su poboljšanja ili pogoršanja bračnih odnosa povezana s promjenama faktora rizika za kardiovaskularne bolesti i iznenađujuće je da su s time najmanje povezani trajno dobri li trajno loši bračni odnosi”, kaže Chin.

“Čini se da to sugerira da je nešto vezano uz tranziciju iz dobrog braka koji vam pruža potporu, skrb i toplinu u loš brak koji znači izostanak emocija i uvažavanja posebno relevantno za rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti”, dodao je Chin.

hr Fri Oct 13 2017 13:01:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2b62d62af47f963b8b4775/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Anketa: Pitali smo Splićane što misle o sutrašnjem gay prideu

Gay pride uvijek je tema koja budi razna mišljenja
Sutra u popodnevnim satima održat će se osmi po redu Split Pride pod nazivom “Hod za ljubav”.

Okupljanje počinje u Đardinu u 17.00 sati, a povorka kreće u 18.00 sati već poznatom rutom: Ulica Kralja Tomislava-Marmontova-Riva-Marulićeva ulica-Pjaca-Bosanska ulica i ponovno nazad. 

Zabavni program ove godine održat će se na bedemu Cornaro. 

Odlučili smo pitati par Splićana što misle o prideu:

Karla (19): Neman ništa protiv ničijeg seksualnog opredjeljenja. Smatram da je to normalno u današnje vrijeme. Previše ljudi osuđuje zbog toga i to nije u redu. Zar je bitno je l' netko bi, hetero, gay? Hoće li to uopće utjecati na današnje stanje u državi ili društvu? Neće. To je sve u ljudskim glavama. Danas u svijetu je previše drugih problema oko kojih se treba raspravljati. Trebate se prije svega zapitati kako bi bilo vama da ste na njihovom mjestu, sigurno ne bi bilo lako. Zato podržavam i skroz sam uz njih. Borite se i slavimo ljubav.

Anđela (20): Mislim da svatko ima pravo biti to što jest i iskazivati to. Ljubav je najveća sila i lijepo je vidjeti da se ljubav živi. Osobno, nisam ljubitelj velikih masa i zato nisam fan parade. Slažem se s njihovim zalaganjima i podržavam ih, ali mislim da to mogu činiti bez parade. Bitno je da se ljubav živi, svaki dan, iskreno, potpuno. Nisu im za to potrebne zastave, paradiranja i policija. Živjela ljubav!

Darija (60): Ja ne znan što bi rekla. Nisam za parade, ako se vole, neka se vole. 

Luka (33): Moram priznati da me nije briga hoće li biti ili neće biti parade. To je sve stvar izbora. Na mene ne utječe, neću sudjelovati. Tko voli neka izvoli! 

Slavko (40): Nisam za paradu. Mislim da je to suvišno i bespotrebno. Ne znam što se s time može postići. Nisam ni znao da je sutra. 
hr Fri Jun 22 2018 18:50:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1a36b42af47fd61d8b4643/80

Gdje izaći večeras?

I ovog petka donosimo vam kratki pregled gdje se možete zabaviti
Vanilla Club Split - The Yacht Week party

Recesija party - Zenta Club

Adriatic Social Club - Cuisine Dub i DJ Oz 

DJ MATTEO - Tropic club

Kocka - Deep'n Out 
hr Fri Jun 22 2018 17:58:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2d164f2af47ffa468b457e/80

“Blud i oko njega trud“: Održan zadnji susret Hrvatskog Nadzemlja ove akademske godine

Hrvatsko nadzemlje je u srijedu 20.6. zaključilo još jednu sezonu svojih susreta tribinom pod nazivom „Blud i oko njega trud“. Čistoća je tema koja je bila dugo očekivana među publikom, a povjerenje da ju na dostojan i prilagođen način približi okupljenoj mladeži pripalo je među mladima jako popularnom i cijenjenom fratru – fra Anti Bešliću.
U susret je okupljene prigodnim skečem uveo voditeljski dvojac, nakon čega je uslijedilo iscrpno predavanje gosta predavača.

Fra Ante Bešlić se u svom izlaganju dotaknuo problematike čistoće na svim frontovima. Jasno je obrazložio bit i sadržajnost osobne, predbračne i bračne čistoće osvrćući se na mnogobrojne primjere i svjedočanstva. Ukazao je i općenito na različitost muškarca i žene, time i na različitost njihovih potreba. Istaknuo je da je u odnosu muškarca i žene na prvom mjestu uvijek komunikacija – od nje sve kreće, ona sve izgrađuje. Tek nakon komunikacije slijedi važnost odnosa s Bogom, zajedničke molitve i naposlijetku seksualnost. Predavač je progovorio o plodovima čistoće u vezi ističući kako ona donosi puno više volje, želje i energije jedno za drugo te pripomaže u zajedničkom rješavanju problema, jasno, komunikacijom jer se u suprotnom odnosima problemi samo zamagle i privremeno gurnu pod tepih.

Kroz svoje predavanje, fra Ante je obrazložio i razloge zašto mladi padaju uopće u grijeh bluda. Katkad, naime, sami u potpunosti nisu za to krivi, nego u želji da zaliječe neke rane iz djetinjstva ili vlastite komplekse na takav način potraže nadoknadu nikad dobivene ljubavi. Istaknuo je kako je mladima najteže oprostiti samima sebi, no da je potrebno baš tada najviše posvijestiti koliko je Bog milosrdan i uvijek pun oprosta i krenuti uzdignute glave, snažno ispočetka. Jer moguće je!

- Dok god u nama srce bije i krv vrije, imamo vremena promijeniti postupke i krenuti ispočetka. – njegove su riječi. Bog to dopušta i poziva na to, dopustimo i mi jedni drugima ne osuđujući i ne upirući u svaki pad našeg bližnjega prstom kao u nepovratan grijeh, izgubljen slučaj. I bitna činjenica je – čistoća se počinje živjeti i živi zbog onog drugog poštivajući njegovo dostojanstvo, ne zbog Boga.

Fra Ante je, također, odgovorio i na mnogobrojna pitanja okupljene mladeži uz savjete kako izbjegavati grešne prigode, kako na ispravan način prenijeti nekome poantu čistoće i zašto se ona itekako isplati! Zaključio je da svi sami sebi postavljamo granice i to zbog nas samih, kao najbolju pripremu za naš budući brak.

Nadzemljaši su također ponovno radili punom parom i susret obogatili s tri simpatična i u svojoj različitosti posebna filma na temu čistoće. Pjesmom je susret uveličao VIS Izidor iz Župe sv. Andrije na Sućidru.

Na samom završetku uz pozdravnu riječ don Mihaela Provića, nadzemljaši su napravili zajedničku fotografiju kao šećer na kraju ove ponovno uspješne sezone. Susret je završen prigodnom meditacijom i pjesmom.
hr Fri Jun 22 2018 17:32:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d77d89b47398cfd78b456d/80
Foto: Pixabay

40 godina: Prva serijska ugradnja ABS-a, u Mercedes-Benz 450 SE iz 1978.

Jedna od najvažnijih sigurnosnih inovacija u povijesti je elektro-hidraulički mehanizam, koji sprječava blokiranje kotača te omogućuje zadržavanje upravljivosti i stabilnosti pri kočenju

Mnogi misle da je sustav za sprječavanje blokiranja kotača pri kočenju ABS (anti-lock blocking system) pronalazak novijeg datuma. Sve je ipak počelo davno. Nijemac Karl Wessels je 1928. konstruirao prvi regulator kočne sile u svrhu sprječavanja blokiranja kod kočenja, kojeg 1936. razrađuje Robert Bosch. Prvi učinkoviti uređaj za sprječavanje blokiranja konstruirao je njemački inæenjer Fritz Ostwald. Početkom 1940. prijavio je patent 'pneumatsko-električnog regulatora kočenja, kod kojeg se kočioni pritisak regulira pomoću elektromagnetskog ventila', piše Autoportal.

Prvo operativno korištenje zbilo se krajem 1940-ih u borbenom zrakoplovu. Do serijske je ugradnje u automobil prošlo još 28 godina - prvi ABS uređaj tvrtke Bosch serijski se počeo ugrađivati na  proljeće 1978., u Mercedes-Benz 450 SE (V8, 4520 ccm, 224 KS, 210 km/h), koji je na tržište stigao u lipnju. U rujnu tim se revolucionarnim kočnim pomagalom oprema i BMW 745i, s rednim 6-cilindrašem obujma 3210 ccm, koji je turbopunjačem nabijen na 252 KS te je omogućavao 222 km/h.

ABS je bitno unaprijedio aktivnu sigurnost vožnje. Naime, blokiranjem kotača pri kočenju smanjuje se koeficijent trenja, a blokirani prednji kotači ne mogu preuzimati više nikakve bočne sile te automobil postaje neupravljiv - inercijom nastavlja pravocrtnu kretnju, a u zavoju tangencijalno izlijeće.

ABS je elektroničko-hidraulički sklop sa središnjom upravljačkom jedinicom (modulom). Na temelju informacija od senzora vrtnje kotača ABS dozira kočnu silu na granici blokiranja. U trenutku kad se kočeni kotač zaustavi, upravljački modul preko sklopa elektromagnetskih ventila snizuje tlak ulja u kočnom cilindru, sve dok se obodna kočna sila (odnosno kočni moment na kotaču) toliko ne smanji da se kotač počne ponovo okretati. 

U tom trenutku osjetnik vrtnje daje signal modulu da su se kotači počeli okretati, elektromagnetski se ventili zatvaraju, tlak ulja i intenzitet kočenja se poveća, te se na granici blokiranja kotača ciklus ponovo vraća na početak. Slikovito rečeno, uređaj obavlja kočenje 'na rate', s učestalosti od nekoliko desetaka ciklusa u sekundi. To je cijela 'tajna' ABS-a.

Prvi ABS uređaji bili su 2-kanalni - bili su opremljeni sa samo dva senzora vrtnje kotača, na dva dijagonalna kotača. Sredinom 1980-ih počeli su se koristiti 3-kanalni, s jednim osjetnikom na pogonskom diferencijalu i dva osjetnika na preostalim kotačima. Od 2001. svi se automobili opremaju 4-kanalnim ABS-uređajem, sa senzorima vrtnje na svakom kotaču.

hr Fri Jun 22 2018 13:21:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .