Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/558aabafe69f4e07008b5481/80
Foto: CROPIX

Papa Franjo upravlja Crkvom s mnogo iznenađenja i tajni

U nastojanju da Crkvu otvori i približi vjernicima, Franjo ne otkriva karte pred konzervativnom oporbom

Otac Ernest Simoni, 88-godišnji albanski župnik, gledao je papu Franju na televiziji prošli mjesec kada je, na svoje zaprepaštenje, čuo da je Sveti Otac spomenuo njegovo ime.

Papa je na Trgu svetog Petra netom objavio da će taj jednostavni, sjedokosi rimokatolički svećenik, koji je mnogo godina proveo u albanskom komunističkom zatvoru, postati kardinal.

Bilo je to prvi put da je Simoni  ili bilo koji od drugih 16 prelata koje je Franjo istodobno imenovao kardinalima, čuo za svoje promaknuće.

"Nisam vjerovao svojim ušima niti očima", rekao je Simoni za Reuters u Albaniji. "Papa je to izrekao, ali nisam mogao vjerovati. 'Je li moguće da on govori o nekom drugom Ernestu?', upitao sam se."

Međutim, još je važnije da gotovo nitko iz vatikanske hijerarhije nije znao za tu Franjinu odluku, koju je objavio 9. listopada pred tisućama hodočasnika.

Ta epizoda zorno ilustrira kako papa Franjo koristi svoj poseban stil upravljanja kako bi protresao Crkvu otkako je postao Papom 2013. godine.

U nastojanju da Crkvu otvori i približi vjernicima, Franjo ne otkriva karte pred konzervativnom oporbom.

Intervjui s desetak sadašnjih i bivših vatikanskih dužnosnika oslikavaju papu Franju, jezuita koji će napuniti 80 godina u prosincu, kao poglavara Rimokatoličke crkve koji uklanja posrednike između sebe i vanjskog svijeta.

Ne da nikome svoju crnu aktovku, drži se svoje vlastite agende i sam telefonira. Suprotno od dvojice svojih prethodnika Benedikta XVI. i Ivana Pavla II. koji su zajedno radili s vatikanskom birokracijom, poznatom kao Rimska kurija.

Iza takvog Franjina pristupa stoji jasan mandat, koji su mu kardinali dali na konklavi, da reorganizira Kuriju.

U vatikanskoj se administraciji se tijekom desetljeća našlo na desetke najkonzervativnijih crkvenih dužosnika, dijelom i zbog toga jer su Franjini prethodnici Ratzinger i Woytila dovodili svoje pomoćnike i suradnike u Rim.

Rezultat toga je Franjino uvjerenje da samo smanjenjem moći Rimske kurije Crkva može postati inkluzivna i otvoriti vrata marginaliziranima, kao što su homoseksualci i razvedeni.

Takav pristup je Franji donio neke pobjede, poput zaobilaženja konzervativnih biskupa u postupku pojednostavljenja ponišenja crkvenih brakova.

Ali bilo je i neuspjeha, poput davanja previše ovlasti samo jednom kardinalu za rješavanje vatikanskih financija, pa ga je kasnije morao obuzdati.

Dio Franjinih kritičara iz Crkve kaže da nagli s odlukama i traže veću transparentnost. Smatraju da njegove odluke o uspostavi novih struktura, kao što su 'ministarstvo ekonomije' i vanjsko savjetodavno vijeće sastavljeno od osam kardinala iz cijelog svijeta stvaraju podjele i da je, umjesto toga, mogao pokrenuti promjene postavljanjem novih ljudi na čelo postojećih struktura.

Nitko ne zna tko mu je blizak

Jedna od najvećih razlika između pape Franje i njegovih prethodnika je ta da je gotovo nemoguće utvrditi tko mu je, ako je itko, stvarno blizak.

Osobni tajnici Benedikta i Ivana Pavla II., Georg Ganswein i Stanislaw Dziwisz, uvijek su bili pored njih i služili kao moćni čuvari pristupa Papi, a usput i sami postali svojevrsni selebritiji.

Suprotno tome, šačica ljudi zna identitet dvojice Franjinih tajnika, Argentinca Fabiana Pedacchia Leaniza i Joanisa Lahzija Gaida iz Egipta. Obojica rade i druge stvari u Vatikanu i ne putuju s Papom.

"On ne želi nikakve filtere", kaže osoba koja Papu dobro poznaje. "Ponekad će reći jednom od svojih tajnika da 'ta i ta osoba dolazi za par minuta', a ovaj to prvi put čuje. Nekad kaže samo jednom, a drugi ne zna ništa".

Ove je godine jedan argentinski posjetitelj došao na vatikanska vrata i rekao da ga Papa očekuje. Švicarska  garda morala se latiti telefona kako bi utvrdila da posjetitelj nije neki 'šaljivac'.

Ustanovljeno je da ga Papa jest pozvao, ali to nikome nije rekao.

Druga osoba bliska Franji kaže da se tako ponaša jer mu to daje slobodu da zaobiđe strog protokol i pravila komunikacije, a ujedno nitko iz njegova okruženja ne postaje nezamjenjiv, kakvi su bili suradnici prijašnjih papa.

Franjo voli kršiti pravila, a onda ih, kad šok splasne, i promijeniti. Dva tjedna nakon izbora dopustio je da žene sudjeluju u liturgijskim službama, što je dotad bilo rezervirano samo za muškarce. Koji mjesec kasnije je to i formalno ozakonio.

Sluša poručnike, a ne generale

Odreknuće Benedikta XVI. bio je vrhunac jednog od najturbulentnijih razdoblja u modernoj vatikanskoj povijesti, obilježenog skandalima, korupcijom, čak i uhićenjem papina sobara zbog odavanja vatikanskih tajni.

Jorge Mario Bergoglio iz daljine je promatrao kako se Benediktov pontifikat slama pod tim teretom.

Nakon što je izabran imenovao je ljude kojima vjeruje na srednje ili niske pozicije u vatikanskim dikasterijima, gdje mogu biti njegove oči i uši. Tako njegov tajnik Pedacchio radi i u kongergaciji za biskupe.

Monsinjor Batista Mario Salvatore Ricca, Talijan koji vodi gostinjsku kuću u kojoj Papa živi, dobio je položaj u Vatikanskoj banci i sada služi kao 'časnik za vezu' između izvršnog odobra i nadzornog kardinalskog povjerenstva koje je Franjo imenovao.

"On je ponekad kao zapovjednik koji ne mari što mu govore genereli. Zanima ga što kažu poručnici", rekao je neimenovani izvor Reutersu, dodavši da Franjo uživa u destrukciji neučinkovite vatikanske birokracije.  

Nekoliko osoba s kojima je razgovarao Reuters kažu da se Franjo previše uzda u svoj prvi dojam kad su ljudi u piranju. Kada nekoga zavoli, postaje slijep na njihove mane, a kada mu se osoba ne svidi, teško može popraviti prvi dojam.

Franjo je tako bio zadivljen australskim kardinalom Georgeom Pellom kojeg je upoznao 2013. Činilo mu se da se taj bivši ragbijaš ne ističe samo svojom visinom i širokim ramenima nego i znanjem o financijama.

Zato ga je nekoliko mjeseci nakon izbora povuka iz Sydneyja u Vatikan i zadužio ga za novoosnovano 'ministarstvo ekonomije'.  Dao mu je velike ovlasti, ali ih je kasnije djelomično opozvao jer se pokazalo da je Pell ipak potpao pod utjecaj Kurije.

Prenaglio je i s imenovanjem Francesce Chaouqui, 32-godišnje talijanske stručnjakinje za odnose s javnošću, u savjetodavno povjerentvo o reformi. Prije nekoliko mjeseci vatikanski sud proglasio ju je krivom za dostavljanje povjerljivih dokumenata novinarima.

Vatikanski insajderi navode primjere Pella i Chaouqui kao dokaz Franjina brzanja s odlukama.

Iako je dobra zdravlja, Franji je osamdeset godina i osjeća da nema dovoljno vremena za sve reforme koje želi, a to možda objašnjava zašto zna biti nagao u nekim odlukama.

U međuvremenu će skromni albanski župnik i 16 drugih crkvenih prelata na svečanom konzistoriju u subotu u Vatikanu dobiti kardinalski grimiz. Među njima su trinaestorica mlađih od 80 godina, što znači da mogu birati, a netko od njih i postati Franjin nasljednik.

Facebook komentari

hr Thu Nov 17 2016 09:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58830a5e1eea8f9b158b4590/80
Foto: Pixabay

Šesnaest poginulih na talijanskoj autocesti uglavnom su mađarski tinejdžeri

Autobus je sletio blizu izlaza s autoceste A4 kod Verone, udario u stup i zapalio se.

Šesnaest osoba poginulo je, većinom mađarskih tinejdžera koji su se vraćali sa skijanja u Francuskoj, u prometnoj nesreći u noći na subotu kod Verone kada je njihov autobus sletio s ceste i zapalio se.

 U autobusu su bili uglavnom mađarski srednjoškolci, učitelji i roditelji. Četrdesetak je osoba ozlijeđeno.

Autobus je sletio blizu izlaza s autoceste A4 kod Verone, udario u stup i zapalio se. 

- Mnogi mladi su među žrtvama nesreće kod Verone, kada se zapalio autobus nakon što je udario u stup - kazala je na Twitteru nacionalna talijanska policija.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je na novinskoj konferenciji da su tinejdžeri bili iz jedne budimpeštanske gimnazije, i da su se vraćali sa skijanja u Francuskoj.

Dodao je da zasad nema sigurnog podatka o broju putnika u autobusu, ali je on svakako veći nego je direktor škole znao.

Glasnogovornik mađarskog ministarstva vanjskih poslova kazao je da je u autobusu bilo do 60 ljudi, dok drugi mediji govore o njih 55.

Szijjarto je rekao da je jedna od ozlijeđenih osoba u komi, te dodao da je 12 putnika dobro i ostaje u hotelu u južnom dijelu Verone.

Lokalni zapovjednik prometne policije Girolamo Lacquaniti rekao je za SkyTG24 da se uzrok nesreće tek treba utvrditi. "Zasad nemamo informacija da bi još neko vozilo na bilo koji način sudjelovalo u sudaru, izgleda da je autobus sam od sebe sletio s ceste".

U tom slučaju vjerojatno se radilo ili o grešci na vozilu, ili je vozaču pozlilo ili je zaspao, kazao je Lacquaniti.

Policija je objavila fotografije i snimke izgorenog autobusa koji je uklonjen s ceste oko 8 sati ujutro.

- U molitvama sam s obiteljima i prijateljima šokiranima tragedijom - rekao je premijer  Viktor Orban u priopćenju koje je objavila agencija MTI.

ANSA kaže da su obitelji na putu prema Italiji.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 11:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5883323f1eea8f6d158b45e6/80
Foto: Screenshot / YouTube

Jesu li premijerka RS i Dodikova supruga bili na Trumpovoj inauguraciji?

Fotografiju je objavila televizija RS-a, na njoj su premijerka Cvijanović i supruga Milorada Dodika, a u pozadini se vidi mjesto službene inauguracije dok druge osobe oko njih sjede i prate ceremoniju

Predsjednica vlade Republike Srpske Željka Cvijanović i supruga predsjednika toga bosanskohercegovačkog entiteta Snježana Dodik, kojemu je bivša američka administracija uvela financijske sankcije te mu nije izdala vizu za ulazak u SAD, fotografirale su se u petak ispred Capitol Hilla u Washingtonu u vrijeme inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa čime su javnost u BiH nastojale uvjeriti kako su sudjelovale na ceremoniji.

Fotografiju je objavila televizija RS-a, na njoj su premijerka Cvijanović i supruga Milorada Dodika, a u pozadini se vidi mjesto službene inauguracije dok druge osobe oko njih sjede i prate ceremoniju.

- Nazočnost predsjednice vlade na inauguraciji novog američkog predsjednika od ključnog je značaja za vladu i Republiku Srpsku u cjelini, te pojedine zlonamjerne i tendenciozne dezinformacije ni na koji način to ne mogu umanjiti, posebno imajući u vidu da je predsjednica Cvijanović jedna od rijetkih dužnosnica iz regije koja nazoči ovom događaju - stoji u priopćenju vlade RS-a. Pri tome su pojasnili kako su premijerka RS-a i supruga Milorada Dodika nazočile i drugim događajima povodom inauguracije u Washingtonu. 

Istodobno mediji u Sarajevu tvrde da se radi o privatnom posjetu Washingtonu koji nema službeni karakter. Pri tome su naveli kako su Cvijanović i Dodik dobile poziv nazočiti balu koji se održava u hotelu Hyatt Regency Capitol Hill u povodu Trumpove inauguracije.

Pozivaju se i na riječi bosanskohercegovačkog veleposlanika u SAD-u Harisa Hrlea koji je ustvrdio da predsjednica RS-a ne boravi službeno u Washingtonu, odnosno da nije zatražila potporu protokola misije u SAD-u.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kojemu su prije nekoliko dana uvedene financijske sankcije zbog zagovaranja podjele BiH, uputio je čestitku predsjedniku Donaldu Trumpu, te je izrazio očekivanje da nova administracija Sjedinjenih Američkih Država neće nastojati nametati rješenja u BiH.

- Očekujemo i više razumijevanja, međusobnog uvažavanja i rješavanja svih problema dijalogom, a ne prisilom - naveo je Dodik u čestitki predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 11:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588324131eea8ff8158b457e/80
Foto: Screenshot / YouTube

Marine Le Pen na sastanku s europskim saveznicima uoči ključnih izbora

AfD je u punom je izbornom naletu od dolaska više od milijuna azilanata 2015., nakon odluke kancelarke Angele Merkel da im otvori vrata Njemačke

Dan nakon inauguracije Donalda Trumpa, predsjednica Nacionalne fronte u Francuskoj Marine Le Pen u subotu se susreće u Njemačkoj s čelnicima stranaka krajnje desnice i europskim populistima koji se žele pokazati ujedinjenima prije nekoliko ključnih izbora u Europi.

Stotine prosvjednika na poziv lijevih stranaka i sindikata prosvjedovat će u Koblenzu protiv tog susreta. Njemački vicekancelar i predsjednik socijaldemokrata Sigmar Gabriel najavio je svoj dolazak.

Snage reda predvidjele su više od 1000 policajaca kako bi se izbjegli neredi.

Na prvom službenom putu u Njemačku, Marine Le Pen susrest će se s Frauke Petry, predvodnicom desnog populizma u Njemačkoj

Petry je supredsjednica Alternative za Njemačku (AfD), mlade stranke koja tvrdi da islam nije dio Njemačke i želi zabraniti gradnju džamija.

AfD je u punom je izbornom naletu od dolaska više od milijuna azilanata 2015., nakon odluke kancelarke Angele Merkel da im otvori vrata Njemačke.

Sastanak koji organizatori predstavljaju kao europski "kontra-summit", ilustrira ambicije tih političkih struja prije parlamentarnih izbora u Nizozemskoj polovicom ožujka, predsjedničkih u Francuskoj u travnju i svibnju te parlamentarnih u Njemačkoj krajem rujna.

Krajnja desnica i populisti nadaju se rekordnim rezultatima, s temama koje ih zbližuju: odbacivanje imigracije, islama, elita i Europe, uz "govore protiv sustava".

Kongres je organizirala skupina Europa nacija i sloboda Europskog parlamenta, koju su 2015. utemeljile krajnje desne stranke iz devet zemalja članica.

- Svatko od nas je jako povezan sa svojim suverenitetom, slobodama općenito - istaknula je Le Pen. 

- Vjerujem da nas okuplja odbacivanje linije ponašanja Europske unije.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 10:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58825e061eea8f6f158b4573/80

Prvi potez: Trump potpisao ukaz protiv zakona o zdravstvu Obamacare

Trump i njegovi republikanci koji sada kontroliraju oba doma Kongresa mogli bi izazvati kaos na tržištu zdravstva ukidanjem Zakona o dostupnom zdravstvenom osiguranju, zvanog Obamacare za koji Trump kaže da "ne funkcionira, a nije ni dostupan"

Novi predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao je u petak, čim je ušao u Bijelu kuću, ukaz protiv zakona o zdravstvenom osiguranju Obamacare koji je obećao ukinuti tijekom svoje kampanje, objavila je Bijela kuća.

Obamacare je najupečatljivija reforma donesena tijekom mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Kamere su pozvane u Ovalni ured kako bi prisustvovale Trumpovu potpisivanju tog dokumenta.

Tim se zakonom iz 2010., omrznutim među konzervativcima zbog njegovih troškova i administrativne složenosti, željelo pomoći širem stanovništvu Amerike da ima zdravstveno osiguranje.

Zakon se ne može ukinuti jednim potpisom već o tome mora još glasovati i Kongres. Međutim, u njemu većinu čine republikanci.

Nedavno je potpredsjednik Mike Pence najavio da će ukidanje zakona o zdravstvenoj skrbi biti prvi prioritet Donalda Trumpa.

Trump i njegovi republikanci koji sada kontroliraju oba doma Kongresa mogli bi izazvati kaos na tržištu zdravstva ukidanjem Zakona o dostupnom zdravstvenom osiguranju, zvanog Obamacare za koji Trump kaže da "ne funkcionira, a nije ni dostupan", dok je dosadašnja administracija tvrdila da je njime zdravstveno osiguranje prošireno na 20 milijuna Amerikanaca koji ga nisu imali.

Zasad nije jasno koja će biti alternativa tom zakonu. Republikanci kažu da imaju "puno ideja" o tome kako zamijeniti postojeći zakon.

 

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 09:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .