Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/558aabafe69f4e07008b5481/80
Foto: CROPIX

Papa Franjo upravlja Crkvom s mnogo iznenađenja i tajni

U nastojanju da Crkvu otvori i približi vjernicima, Franjo ne otkriva karte pred konzervativnom oporbom

Otac Ernest Simoni, 88-godišnji albanski župnik, gledao je papu Franju na televiziji prošli mjesec kada je, na svoje zaprepaštenje, čuo da je Sveti Otac spomenuo njegovo ime.

Papa je na Trgu svetog Petra netom objavio da će taj jednostavni, sjedokosi rimokatolički svećenik, koji je mnogo godina proveo u albanskom komunističkom zatvoru, postati kardinal.

Bilo je to prvi put da je Simoni  ili bilo koji od drugih 16 prelata koje je Franjo istodobno imenovao kardinalima, čuo za svoje promaknuće.

"Nisam vjerovao svojim ušima niti očima", rekao je Simoni za Reuters u Albaniji. "Papa je to izrekao, ali nisam mogao vjerovati. 'Je li moguće da on govori o nekom drugom Ernestu?', upitao sam se."

Međutim, još je važnije da gotovo nitko iz vatikanske hijerarhije nije znao za tu Franjinu odluku, koju je objavio 9. listopada pred tisućama hodočasnika.

Ta epizoda zorno ilustrira kako papa Franjo koristi svoj poseban stil upravljanja kako bi protresao Crkvu otkako je postao Papom 2013. godine.

U nastojanju da Crkvu otvori i približi vjernicima, Franjo ne otkriva karte pred konzervativnom oporbom.

Intervjui s desetak sadašnjih i bivših vatikanskih dužnosnika oslikavaju papu Franju, jezuita koji će napuniti 80 godina u prosincu, kao poglavara Rimokatoličke crkve koji uklanja posrednike između sebe i vanjskog svijeta.

Ne da nikome svoju crnu aktovku, drži se svoje vlastite agende i sam telefonira. Suprotno od dvojice svojih prethodnika Benedikta XVI. i Ivana Pavla II. koji su zajedno radili s vatikanskom birokracijom, poznatom kao Rimska kurija.

Iza takvog Franjina pristupa stoji jasan mandat, koji su mu kardinali dali na konklavi, da reorganizira Kuriju.

U vatikanskoj se administraciji se tijekom desetljeća našlo na desetke najkonzervativnijih crkvenih dužosnika, dijelom i zbog toga jer su Franjini prethodnici Ratzinger i Woytila dovodili svoje pomoćnike i suradnike u Rim.

Rezultat toga je Franjino uvjerenje da samo smanjenjem moći Rimske kurije Crkva može postati inkluzivna i otvoriti vrata marginaliziranima, kao što su homoseksualci i razvedeni.

Takav pristup je Franji donio neke pobjede, poput zaobilaženja konzervativnih biskupa u postupku pojednostavljenja ponišenja crkvenih brakova.

Ali bilo je i neuspjeha, poput davanja previše ovlasti samo jednom kardinalu za rješavanje vatikanskih financija, pa ga je kasnije morao obuzdati.

Dio Franjinih kritičara iz Crkve kaže da nagli s odlukama i traže veću transparentnost. Smatraju da njegove odluke o uspostavi novih struktura, kao što su 'ministarstvo ekonomije' i vanjsko savjetodavno vijeće sastavljeno od osam kardinala iz cijelog svijeta stvaraju podjele i da je, umjesto toga, mogao pokrenuti promjene postavljanjem novih ljudi na čelo postojećih struktura.

Nitko ne zna tko mu je blizak

Jedna od najvećih razlika između pape Franje i njegovih prethodnika je ta da je gotovo nemoguće utvrditi tko mu je, ako je itko, stvarno blizak.

Osobni tajnici Benedikta i Ivana Pavla II., Georg Ganswein i Stanislaw Dziwisz, uvijek su bili pored njih i služili kao moćni čuvari pristupa Papi, a usput i sami postali svojevrsni selebritiji.

Suprotno tome, šačica ljudi zna identitet dvojice Franjinih tajnika, Argentinca Fabiana Pedacchia Leaniza i Joanisa Lahzija Gaida iz Egipta. Obojica rade i druge stvari u Vatikanu i ne putuju s Papom.

"On ne želi nikakve filtere", kaže osoba koja Papu dobro poznaje. "Ponekad će reći jednom od svojih tajnika da 'ta i ta osoba dolazi za par minuta', a ovaj to prvi put čuje. Nekad kaže samo jednom, a drugi ne zna ništa".

Ove je godine jedan argentinski posjetitelj došao na vatikanska vrata i rekao da ga Papa očekuje. Švicarska  garda morala se latiti telefona kako bi utvrdila da posjetitelj nije neki 'šaljivac'.

Ustanovljeno je da ga Papa jest pozvao, ali to nikome nije rekao.

Druga osoba bliska Franji kaže da se tako ponaša jer mu to daje slobodu da zaobiđe strog protokol i pravila komunikacije, a ujedno nitko iz njegova okruženja ne postaje nezamjenjiv, kakvi su bili suradnici prijašnjih papa.

Franjo voli kršiti pravila, a onda ih, kad šok splasne, i promijeniti. Dva tjedna nakon izbora dopustio je da žene sudjeluju u liturgijskim službama, što je dotad bilo rezervirano samo za muškarce. Koji mjesec kasnije je to i formalno ozakonio.

Sluša poručnike, a ne generale

Odreknuće Benedikta XVI. bio je vrhunac jednog od najturbulentnijih razdoblja u modernoj vatikanskoj povijesti, obilježenog skandalima, korupcijom, čak i uhićenjem papina sobara zbog odavanja vatikanskih tajni.

Jorge Mario Bergoglio iz daljine je promatrao kako se Benediktov pontifikat slama pod tim teretom.

Nakon što je izabran imenovao je ljude kojima vjeruje na srednje ili niske pozicije u vatikanskim dikasterijima, gdje mogu biti njegove oči i uši. Tako njegov tajnik Pedacchio radi i u kongergaciji za biskupe.

Monsinjor Batista Mario Salvatore Ricca, Talijan koji vodi gostinjsku kuću u kojoj Papa živi, dobio je položaj u Vatikanskoj banci i sada služi kao 'časnik za vezu' između izvršnog odobra i nadzornog kardinalskog povjerenstva koje je Franjo imenovao.

"On je ponekad kao zapovjednik koji ne mari što mu govore genereli. Zanima ga što kažu poručnici", rekao je neimenovani izvor Reutersu, dodavši da Franjo uživa u destrukciji neučinkovite vatikanske birokracije.  

Nekoliko osoba s kojima je razgovarao Reuters kažu da se Franjo previše uzda u svoj prvi dojam kad su ljudi u piranju. Kada nekoga zavoli, postaje slijep na njihove mane, a kada mu se osoba ne svidi, teško može popraviti prvi dojam.

Franjo je tako bio zadivljen australskim kardinalom Georgeom Pellom kojeg je upoznao 2013. Činilo mu se da se taj bivši ragbijaš ne ističe samo svojom visinom i širokim ramenima nego i znanjem o financijama.

Zato ga je nekoliko mjeseci nakon izbora povuka iz Sydneyja u Vatikan i zadužio ga za novoosnovano 'ministarstvo ekonomije'.  Dao mu je velike ovlasti, ali ih je kasnije djelomično opozvao jer se pokazalo da je Pell ipak potpao pod utjecaj Kurije.

Prenaglio je i s imenovanjem Francesce Chaouqui, 32-godišnje talijanske stručnjakinje za odnose s javnošću, u savjetodavno povjerentvo o reformi. Prije nekoliko mjeseci vatikanski sud proglasio ju je krivom za dostavljanje povjerljivih dokumenata novinarima.

Vatikanski insajderi navode primjere Pella i Chaouqui kao dokaz Franjina brzanja s odlukama.

Iako je dobra zdravlja, Franji je osamdeset godina i osjeća da nema dovoljno vremena za sve reforme koje želi, a to možda objašnjava zašto zna biti nagao u nekim odlukama.

U međuvremenu će skromni albanski župnik i 16 drugih crkvenih prelata na svečanom konzistoriju u subotu u Vatikanu dobiti kardinalski grimiz. Među njima su trinaestorica mlađih od 80 godina, što znači da mogu birati, a netko od njih i postati Franjin nasljednik.

Facebook komentari

hr Thu Nov 17 2016 09:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59160f10b9e03ef2078b45d0/80
Foto: HRT

Papa će 2018. pohoditi baltičke zemlje

Vijest su potvrdili glasnogovornici njezinih kolega iz Latvije Raimondsa Vejonisa i Estonije Kersti Kaljulaid

Papa Franjo će iduće godine prvi put posjetiti baltičke zemlje - Litvu, Latviju i Estoniju - u prigodi 100. obljetnice njihove neovisnosti, rekli su u srijedu predsjednici tih zemalja.

"U načelu, imamo odluku, ona je očekivana i službeno će se objaviti u prosincu", rekla je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite novinarima u Vilniusu.

"Prigoda je sjajna jer će baltičke zemlje slaviti svoju stogodišnjicu", dodala je rekavši da se posjet planira na jesen.

"Bit će to velik dar za Litvu i, nadam se, za naše susjede", kazala je Grybauskaite.

Vijest su potvrdili glasnogovornici njezinih kolega iz Latvije Raimondsa Vejonisa i Estonije Kersti Kaljulaid, a prenijela je agencija BNS.

Litva, katolička zemlja, kraljem veljače će obilježiti sto godina svoje neovisnosti koju je stekla 1918. nakon više od sto godina pod ruskom vlasti.

Latvija, gdje su većina protestanti i Estonija, gdje je vjernika malo, proglasile su neovisnost nešto kasnije iste godine.

Te tri zemlje bile su neovisne do Drugog svjetskog rata kada ih je anektirao Sovjetski Savez. Sovjetske vlasti su se oslobodile 1990-91. a 2004. su postale članice Europske unije i NATO-a.

Papa Ivan Pavao II., rođen u susjednoj Poljskoj, pohodio je ove tri zemlje 1993.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 21:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a155a93b9e03e3d098b45a8/80

Haški sud proglasio Mladića krivim i osudio ga na doživotni zatvor

Raspravno vijeće Haškoga suda u utorak je proglasilo krivim zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Vijeće ga je oslobodilo krivnje za točku optužnice u kojoj ga se teretilo za genocid u nekoliko općina istočne BiH jer je zaključilo da počinjeni zločini nisu imali obilježje genocida.

Proglašen je krivim po svim ostalim točkama optužnice.

Mladić izricanje presude prati iz pokrajnje prostorije pošto je iz sudnice izbačen jer je ometao postupak.

"Zločini koji su počinjeni pripadaju najgnusnijima poznatima čovječanstvu i uključuju genocid i istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti", poručio je predsjedavajući sudac Alphons Orie izričući Mladiću kaznu doživotnog zatvora.

"Djela optuženog bila su toliko presudna za počinjenje zločina da bez njih zločini ne bi bili takvi kakvi jesu", poručio je haški sudac.

Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid.

Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine.

Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995. 

Mladić je izricanje presude do stanke pratio djelomično okrenut leđima sudskom vijeću i gledajući u sudsku galeriju te se povremeno smijući i odmahujući glavom.  Nakon stanke, određene zbog njegova povišenog krvnog tlaka, Mladić je izbačen iz sudnice zbog ometanja postupka vikanjem i prebačen u prostoriju unutar suda u kojoj je mogao dalje pratiti izricanje presude.

Vijeće je potvrdilo ranije presude ICTY-ija da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid ubojstvom tisuća muslimanskih muškaraca i da su pripadnici vojske bosanskih Srba imali namjeru njihova istrebljenja.

Raspravno je vijeće utvrdilo da su se u dijelu općina u BiH dogodila ubojstva koja predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Prije, tijekom i nakon napada srpskih snaga na nesrpska sela mnogi su ubijeni, kazao je Orie.

 “Okolnosti su bile brutalne. Oni koji su pokušavali obraniti svoje domove bili su suočeni s bezobzirnom silom. Došlo je do masovnih pogubljenja i neke su žrtve podlegle premlaćivanju. Mnogi počinitelji koji su uhvatili bosanske muslimane pokazali su malo ili nimalo poštovanja prema ljudskom životu ili dostojanstvu”, kazao je Orie.

Predsjednik raspravnog vijeća, koji je čitao obrazloženje presude, navodio je primjere ubojstava i zlostavljanja u Sanskom Mostu, logoru Manjači.

Neki zločini predstavljali su istrebljenje, kazao je Orie navodeći primjer kada su snage bosanskih Srba u 25. srpnja 1992. u logoru Keratermu pucale u zatočenike automatskim oružjem, bačen je među njih neki kemijski plin i na kraju su pogubljeni - te noći njih između 190 i 220 zatočenika.

Vijeće je utvrdilo da su se događale deportacije i nehumani postupci prisilnog premještanja nesrpskog stanovništva u nizu mjesta uključujući Banja Luku, Pale, Prijedor.

Vijeće je utvrdilo i da su mnoge žrtve bile nezakonito zatočene i izlagane pritom mučenjima, redovito su pretučene a uvjeti zatočenja bili su nehumani. Zatočene osobe bile su prisiljavane na ponižavajuće seksualne odnose a mnoge su žene silovane primjerice na području Foče, kazao je Orie. Među silovanima su bile i djevojčice stare tek 12 godina. Neki slučajevi zatočenja i mučenja završavali su smrtnim ishodima.

Vijeće je utvrdilo da su u šest bosanskih općina (Foča, Ključ, Kotor varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica) na istoku zemlje, za koje tužiteljstvo tvrdi da su žrtve genocida, muslimani i Hrvati bili žrtve ubojstava i zlostavljanja. Vijeće je većinom glasova zaključilo da su počinitelji u Sanskom Mostu, Vlasenici i Foči te u Prijedoru i Kotor Varošu namjeravali istrijebiti muslimane no istodobno je zaključilo da su ti muslimani predstavljali mali dio ciljane skupine. Stoga je vijeće zaključilo kako nije bilo namjere istrebljenja čitave zajednice pa time ni genocida. 

Mladić je uz genocid u Srebrenici bio optužen i za genocid u tih šest općina.

U pogledu zločina na području Sarajeva sud je utvrdio da su stanovnici glavnog grada BiH sustavno, dugotrajno i neselektivno napadani te da je grad bio žrtvom dugogodišnjeg terora snaga vojske bosanskih Srba s okolnih položaja.

Vijeće je utvrdilo i da su snage bosanskih Srba u svibnju i lipnju 1995. protuzakonito uzele za taoce pripadnike UN-a.

Vijeće je utvrdilo da su zločini počinjeni u okviru četiri udružena zločinačka pothvata, kako je navedeno u optužnici.  Cilj prvoga udruženog zločinačkog pothvata bio je od 1992. do 1995. počinjenjem zločina (progonom, ubojstvima, deportacijama i drugim zločinima) prognati muslimansko i hrvatsko stanovništvo s područja BiH, cilj drugoga od 1992. do 1995. teroriziranje Sarajeva, cilj trećega genocid u Srebrenici u srpnju 1995. i četvrtoga u svibnju i lipnju 1995. uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

 Vijeće je u sažetku presude, koji je predsjedavajući sudac Alphons Orie čitao u sudnici, sudionike svakog od četiri udružena zločinačka pothvata ograničilo na političko i vojno vodstvo bosanskih Srba ne navodeći nijednog dužnosnika iz Srbije koji su bili navedeni u optužnici poput visokih dužnosnika srbijanske službe državne sigurnosti.  

Mladićeva uloga u svakom udruženom zločinačkom pothvatu i počinjenju zločina bila je presudna, ocijenilo je sudsko vijeće smatrajući da je dokazana njegova namjera sudjelovanja u ciljevima zločinačkih pothvata uključujući genocid u Srebrenici.  On je osobno naređivao napade, birao ciljeve, širio propagandu protiv nesrpskog stanovništva, nijekao zločine uključujući genocid u Srebrenici.

Mladić je uhićen u Srbiji 2011. gotovo 16 godina nakon izvorne optužnice. Suđenje je započelo 2012. i trajalo gotovo četiri godine. Pred sud izvedeno je više od 370 svjedoka. 

Optužen je u 11 točaka optužnice od čega su prve dvije za genocid, pet je za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine.

 

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 12:09:32 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/586aa6861eea8febb68b4602/80
Foto: D.N.

Podaci 57 milijuna korisnika Ubera hakirani 2016.

Šef Ubera otkrio je u utorak da su podaci 57 milijuna korisnika te tvrtke u svijetu, među kojima 600.000 vozača Ubera, hakirani krajem 2016., ustvrdivši da je to tek "nedavno" saznao.

Imena korisnika kao i njihove elektronske adrese i brojevi mobilnih telefona ukradeni su, kazao je Dara Khosrowshahi u priopćenju. Imena i brojevi vozačkih dozvola vozača Ubera također su hakirani.

Na temelju vanjskih ekspertiza, vlasnik tvrtke VTC kazao je kako nisu hakirane rute prijevoza, brojevi kartica i bankovnih računa, osobni identifikacijski brojevi i datumi rođenja korisnika.

Khosrowshahi, koji je imenovan na čelo Ubera krajem kolovoza, naglasio je da je "nedavno" obaviješten o tom incidentu. "Ništa od toga se nije smjelo dogoditi i ne pronalazim nikakvo opravdanje", dodao je on.

Dvije osobe koje nisu dio tvrtke odgovorne su za to piratstvo, objavio je on. Prodrli su u "cloud" koji tvrtka koristi i preuzeli te informacije.

Dva pripadnika sigurnosnih službi Ubera, "zadužena za rješenje" problema, koji nisu upozorili korisnike da su im podaci hakirani, "više nisu dio tvrtke".

"Incident nije ugrozio sisteme tvrtke ni njezinu infrastrukturu", naglasio je Khosrowshahi.

Uber je navodno isplatio 100.000 dolara hakerima kako ne bi progovorili o incidentu te kako bi uništili skupljene podatke, po izvoru bliskom tom dosjeu.

"U trenutku incidenta, smjesta smo poduzeli mjere za osiguranje podataka i prekid nedopuštenog pristupa pojedinaca. Identificirali smo te osobe i dobili jamstva da će skupljeni podaci biti uništeni", objasnio je Khosrowshahi.

"Također smo uveli sigurnosne mjere za ograničeni pristup i pojačali kontrole računa iz naše baze podataka", dodao je on.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 08:34:22 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1525c1b9e03e26098b4580/80

ICTY danas izriče presudu srebreničkom krvniku Ratku Mladiću

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno će se danas suočiti s pravdom na koju se čeka više od dva desetljeća.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izreći će iza 10 sati prvostupanjsku presudu Mladiću (75) koji je optužen za ratne zločine počinjene u vrijeme kada je obnašao dužnost zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS).

Mladić je u Haagu optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do pred kraj 1995. godine. U završnoj riječi tužiteljstva u prosincu 2016. godine za njega je zatražena kazna doživotnog zatvora dok je obrana predložila da ga se oslobodi svih optužbi.

Prvu optužnicu protiv njega haaško je tužiteljstvo podignulo još 25. srpnja 1995. godine i nakon toga je triput širilo i mijenjalo zbog potrebe da se suđenje provede što učinkovitije pa su u njoj zadržani samo najteži ratni zločini 

Mladić je godinama nakon podizanja prve optužnice bio neuhvatljiv, baš kao i njegov politički "šef" Radovan Karadžić, unatoč činjenici da su bili na vrhu popisa najtraženijih osoba, "rame uz rame" s Osamom Bin Ladenom.

Mladić se najprije skrivao na teritoriju BiH, a omiljeno boravište bio mu je podzemi bunker građen kao atomsko sklonište za vojni i politički vrh bivše SFRJ kod mjesta Han-Pijesak na Romaniji.

No suočen s jasnim nastojanjima pripadnika NATO-a da ga pronađu i uhite pobjegao je u Srbiju pod okrilje režima Slobodana Miloševića.

Ja sam onaj kojeg tražite

Preživio je i i Miloševićevo svrgnuće s vlasti 2000. godine pa se pod okolnostima koje još nisu u cijelosti razjašnjene, zahvaljujući mreži pomagača ali i potpori što su mu je otvoreno ili prikriveno još godinama nakon toga pružale vlasti u Beogradu, skrivao sve do 2011. godine.

Srbijanska policija pronašla ga je u selu Lazarevu kod Zrenjanina 26. svibnja te godine gdje se skrivao pod lažnim imenom Milorad Komadić.

"Našli ste onog koga tražite. Ja sam Ratko Mladić", kazao je policajcima bjegunac koji je tad imao izgled oronulog starca no ipak je kod sebe navodno imao dva pištolja iako ih nije pokušao koristiti

Srbijanske su vlasti Mladića ICTY-u izručile 31. svibnja 2011. godine, a dokazni postupak u Den Haagu počeo je godinu dana kasnije i trajao je do kolovoza 2016. godine. Svoje iskaze tijekom procesa dalo je 377 svjedoka obrane i optužbe. Sudsko vijeće u obzir je uzelo i pisane iskaze još 214 svjedoka.

Ključne točke optužnice temelje se na izravnom Mladićevom sudjelovanju u genocidu u Srebrenici u srpnju 1995. godine kada je ondje ubijeno osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, odgovornosti za široku kampanju progona, deportacija, mučenja i ubojstava nesrpskog stanovništa tijekom 1992. godine u najmanje sedam općina u BiH, osnivanje logora "Omarska", "Keratern", "Manjača" i "Trnopolje" u kojima su mučeni i ubijani Bošnjaci i Hrvati, teroru nad civilima tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine te uzimanju za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) u svibnju i lipnju 1995. godine.

Optužnica protiv Mladića uz osobnu odgovornost sadrži i sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Karadžić s ciljem uspostave države u kojoj bi Srbi imali prevlast i s čijeg bi teritorija trajno uklonili Bošnjake, Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo.

U optužnici su potanko opisani zločini poput ubojstva 144 osobe u mjestu Ključ, više od 200 zatočenika u zatvoru u Foči, ubojstvo 150 osoba u logoru Keratermu te 140 u logoru Sušici kod Vlasenice, kao i zatočenje tisuća Bošnjaka i Hrvata u logorima poput onoga na Manjači osmišljenim tako da dovedu do njihova fizičkog uništenja.

U točki koja se odnosi na genocid u Srebrenici, Mladiću su stavljena na teret masovna ubojstva više od tisuću zarobljenih Bošnjaka u selu Kravica te još tisuću kod škole u mjestu Orahovac. Tu je i opis "bezobzirnog uništavanja" privatne imovine i javnih dobara te spomenika kulture i sakralnih objekata.

U djelu optužnice koji se odnosi na teroriziranje Sarajeva tijekom opsade grada, spomenut je zločin na tržnici Markale iz veljače 1994. godine kada je ubijeno 66, a ranjeno više od 140 osoba.

Točno 10. svibnja 1992. godine Mladić je preuzeo dužnost zapovjednika Druge vojne oblasti tadašnje JNA, da bi samo dva dana kasnije i formalno postao zapovjednikom vojske bosanskih Srba. Ostat će zabilježeno kako je on u noći 28. svibnja izravno zapovjedio topnički napad na civilne ciljeve u Sarajevu.

"Tuci Velušiće (Velešiće - op.a.). tamo nema srpskog življa mnogo", zapovjedio je Mladić radio vezom podređenom časniku zaduženom za bitnicu iz čijih se topova tada gađalo Sarajevo. 

“Snage koje su sudjelovale u napadu na Sarajevo granatirale su i otvarale snajpersku vatru na civile dok su ovi obavljali svakodnevne aktivnosti. Ljudi su ranjavani i ubijani u vlastitim domovima. S obzirom da nije bilo plina, struje ili tekuće vode, ljudi su bili prisiljeni izlaziti iz svojih domova čime se povećavao rizik od smrti”, jedan je od navoda iz dijela optužnice koji se odnosi na troipolgodišnju opsadu Sarajeva tijekom koje je ubijeno više od deset tisuća građana, među kojima i 1600 djece.

Golemo zanimanje u BiH

Najavljeno izricanje presude Mladiću izazvalo je ogromno zanimanje u Bosni i Hercegovini, a gotovo sve bitnije televizijske i radijske postaje najavile su posebne programe za 22. studenoga, odnosno izravne prijenose iz Den Haaga.

U udrugama koje okupljaju članove obitelji ratnih žrtava vjeruju kako je za Mladića jedino moguća doživotna zatvorska kazna, ali neki pritom upozoravaju kako i takva kazna nije dovoljna s obzirom na težinu počinjenih zločina.

"Toliko je zla počinjeno da nijedna zatvorska kazna nije dovoljna. Tim zločincima bolje je u zatvoru nego meni koja sam ostala potpuno sama", kazala je lokalnim medijima Hatidža Mehmedović, predsjednica udruge Majke Srebrenice.

Među bosanskim Srbima i njihovim udrugama očekivanja su potpuno oprečna i svi očekuju kako će Mladić biti oslobođen.

Uvjeren u to je i Mladićev sin Darko koji tvrdi da krivnja njegova oca za ratne zločine na suđenju uopće nije dokazana.

“Bilo koja presuda osim oslobađajuće neće biti pravedna i za nas kao njegovu obitelj bit će potpuno neprihvatljiva. Sve pravne analize pokazuju da tužiteljstvo u Den Haagu nije uspjelo dokazati navode iz optužnice”, kazao je Darko Mladić za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN).

Bez optužnice za Škabrnju, osuđen za Kijevo

Iako je "najpoznatiji" po zločinima koji se vežu za njegovo ime u BiH, Ratko Mladić je svoj krvavi pohod počeo u Hrvatskoj, kao zapovjednik Kninskog korpusa JNA.

Njegove postrojbe napadale su Šibenik, Zadar, Vrliku, Kijevo i Škabrnju, u kojoj je 18. studenoga 1991., istoga dana kada je pao Vukovar, ubijeno 43 civila i 15 vojnika.

Kolonom sjećanja "Korak po korak", u kojoj se okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, u subotu je u Škabrnji obilježena 26. godišnjica tog masakra. 

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje, kazao je tim povodom za HTV da je "Ratko Mladić u Škabrnji ispekao zanat". Haški sud, ali još niti hrvatsko pravosuđe, za to ga nisu optužili.

Mladić je, međutim, u Hrvatskoj ipak osuđen za dio svojih zločina.  

Temeljem optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku iz svibnja 1991. tadašnji Okružni sud u Šibeniku je u srpnju 1992. Mladića i još šest osoba osudio na zatvorsku kaznu od 20 godina. Na teret mu se stavljalo da je u kolovozu 1991. počinio zločine protiv civilnog stanovništva u Kijevu i Vrlici, od kolovoza do studenog iste godine napadao Sinj i okolicu, u rujnu 1991. Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar te područje Šibenika u rujnu 1991.

U prosincu 1995. županijsko državno odvjetništvo Mladića i još tri također odbjegle osobe optužilo je da su 1991. isplanirali i u siječnju 1993. organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruča, s ciljem potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata te time ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omišu.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 08:28:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .