Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/558aabafe69f4e07008b5481/80
Foto: CROPIX

Papa Franjo upravlja Crkvom s mnogo iznenađenja i tajni

U nastojanju da Crkvu otvori i približi vjernicima, Franjo ne otkriva karte pred konzervativnom oporbom

Otac Ernest Simoni, 88-godišnji albanski župnik, gledao je papu Franju na televiziji prošli mjesec kada je, na svoje zaprepaštenje, čuo da je Sveti Otac spomenuo njegovo ime.

Papa je na Trgu svetog Petra netom objavio da će taj jednostavni, sjedokosi rimokatolički svećenik, koji je mnogo godina proveo u albanskom komunističkom zatvoru, postati kardinal.

Bilo je to prvi put da je Simoni  ili bilo koji od drugih 16 prelata koje je Franjo istodobno imenovao kardinalima, čuo za svoje promaknuće.

"Nisam vjerovao svojim ušima niti očima", rekao je Simoni za Reuters u Albaniji. "Papa je to izrekao, ali nisam mogao vjerovati. 'Je li moguće da on govori o nekom drugom Ernestu?', upitao sam se."

Međutim, još je važnije da gotovo nitko iz vatikanske hijerarhije nije znao za tu Franjinu odluku, koju je objavio 9. listopada pred tisućama hodočasnika.

Ta epizoda zorno ilustrira kako papa Franjo koristi svoj poseban stil upravljanja kako bi protresao Crkvu otkako je postao Papom 2013. godine.

U nastojanju da Crkvu otvori i približi vjernicima, Franjo ne otkriva karte pred konzervativnom oporbom.

Intervjui s desetak sadašnjih i bivših vatikanskih dužnosnika oslikavaju papu Franju, jezuita koji će napuniti 80 godina u prosincu, kao poglavara Rimokatoličke crkve koji uklanja posrednike između sebe i vanjskog svijeta.

Ne da nikome svoju crnu aktovku, drži se svoje vlastite agende i sam telefonira. Suprotno od dvojice svojih prethodnika Benedikta XVI. i Ivana Pavla II. koji su zajedno radili s vatikanskom birokracijom, poznatom kao Rimska kurija.

Iza takvog Franjina pristupa stoji jasan mandat, koji su mu kardinali dali na konklavi, da reorganizira Kuriju.

U vatikanskoj se administraciji se tijekom desetljeća našlo na desetke najkonzervativnijih crkvenih dužosnika, dijelom i zbog toga jer su Franjini prethodnici Ratzinger i Woytila dovodili svoje pomoćnike i suradnike u Rim.

Rezultat toga je Franjino uvjerenje da samo smanjenjem moći Rimske kurije Crkva može postati inkluzivna i otvoriti vrata marginaliziranima, kao što su homoseksualci i razvedeni.

Takav pristup je Franji donio neke pobjede, poput zaobilaženja konzervativnih biskupa u postupku pojednostavljenja ponišenja crkvenih brakova.

Ali bilo je i neuspjeha, poput davanja previše ovlasti samo jednom kardinalu za rješavanje vatikanskih financija, pa ga je kasnije morao obuzdati.

Dio Franjinih kritičara iz Crkve kaže da nagli s odlukama i traže veću transparentnost. Smatraju da njegove odluke o uspostavi novih struktura, kao što su 'ministarstvo ekonomije' i vanjsko savjetodavno vijeće sastavljeno od osam kardinala iz cijelog svijeta stvaraju podjele i da je, umjesto toga, mogao pokrenuti promjene postavljanjem novih ljudi na čelo postojećih struktura.

Nitko ne zna tko mu je blizak

Jedna od najvećih razlika između pape Franje i njegovih prethodnika je ta da je gotovo nemoguće utvrditi tko mu je, ako je itko, stvarno blizak.

Osobni tajnici Benedikta i Ivana Pavla II., Georg Ganswein i Stanislaw Dziwisz, uvijek su bili pored njih i služili kao moćni čuvari pristupa Papi, a usput i sami postali svojevrsni selebritiji.

Suprotno tome, šačica ljudi zna identitet dvojice Franjinih tajnika, Argentinca Fabiana Pedacchia Leaniza i Joanisa Lahzija Gaida iz Egipta. Obojica rade i druge stvari u Vatikanu i ne putuju s Papom.

"On ne želi nikakve filtere", kaže osoba koja Papu dobro poznaje. "Ponekad će reći jednom od svojih tajnika da 'ta i ta osoba dolazi za par minuta', a ovaj to prvi put čuje. Nekad kaže samo jednom, a drugi ne zna ništa".

Ove je godine jedan argentinski posjetitelj došao na vatikanska vrata i rekao da ga Papa očekuje. Švicarska  garda morala se latiti telefona kako bi utvrdila da posjetitelj nije neki 'šaljivac'.

Ustanovljeno je da ga Papa jest pozvao, ali to nikome nije rekao.

Druga osoba bliska Franji kaže da se tako ponaša jer mu to daje slobodu da zaobiđe strog protokol i pravila komunikacije, a ujedno nitko iz njegova okruženja ne postaje nezamjenjiv, kakvi su bili suradnici prijašnjih papa.

Franjo voli kršiti pravila, a onda ih, kad šok splasne, i promijeniti. Dva tjedna nakon izbora dopustio je da žene sudjeluju u liturgijskim službama, što je dotad bilo rezervirano samo za muškarce. Koji mjesec kasnije je to i formalno ozakonio.

Sluša poručnike, a ne generale

Odreknuće Benedikta XVI. bio je vrhunac jednog od najturbulentnijih razdoblja u modernoj vatikanskoj povijesti, obilježenog skandalima, korupcijom, čak i uhićenjem papina sobara zbog odavanja vatikanskih tajni.

Jorge Mario Bergoglio iz daljine je promatrao kako se Benediktov pontifikat slama pod tim teretom.

Nakon što je izabran imenovao je ljude kojima vjeruje na srednje ili niske pozicije u vatikanskim dikasterijima, gdje mogu biti njegove oči i uši. Tako njegov tajnik Pedacchio radi i u kongergaciji za biskupe.

Monsinjor Batista Mario Salvatore Ricca, Talijan koji vodi gostinjsku kuću u kojoj Papa živi, dobio je položaj u Vatikanskoj banci i sada služi kao 'časnik za vezu' između izvršnog odobra i nadzornog kardinalskog povjerenstva koje je Franjo imenovao.

"On je ponekad kao zapovjednik koji ne mari što mu govore genereli. Zanima ga što kažu poručnici", rekao je neimenovani izvor Reutersu, dodavši da Franjo uživa u destrukciji neučinkovite vatikanske birokracije.  

Nekoliko osoba s kojima je razgovarao Reuters kažu da se Franjo previše uzda u svoj prvi dojam kad su ljudi u piranju. Kada nekoga zavoli, postaje slijep na njihove mane, a kada mu se osoba ne svidi, teško može popraviti prvi dojam.

Franjo je tako bio zadivljen australskim kardinalom Georgeom Pellom kojeg je upoznao 2013. Činilo mu se da se taj bivši ragbijaš ne ističe samo svojom visinom i širokim ramenima nego i znanjem o financijama.

Zato ga je nekoliko mjeseci nakon izbora povuka iz Sydneyja u Vatikan i zadužio ga za novoosnovano 'ministarstvo ekonomije'.  Dao mu je velike ovlasti, ali ih je kasnije djelomično opozvao jer se pokazalo da je Pell ipak potpao pod utjecaj Kurije.

Prenaglio je i s imenovanjem Francesce Chaouqui, 32-godišnje talijanske stručnjakinje za odnose s javnošću, u savjetodavno povjerentvo o reformi. Prije nekoliko mjeseci vatikanski sud proglasio ju je krivom za dostavljanje povjerljivih dokumenata novinarima.

Vatikanski insajderi navode primjere Pella i Chaouqui kao dokaz Franjina brzanja s odlukama.

Iako je dobra zdravlja, Franji je osamdeset godina i osjeća da nema dovoljno vremena za sve reforme koje želi, a to možda objašnjava zašto zna biti nagao u nekim odlukama.

U međuvremenu će skromni albanski župnik i 16 drugih crkvenih prelata na svečanom konzistoriju u subotu u Vatikanu dobiti kardinalski grimiz. Među njima su trinaestorica mlađih od 80 godina, što znači da mogu birati, a netko od njih i postati Franjin nasljednik.

Facebook komentari

hr Thu Nov 17 2016 09:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5747f91dfe96fffb858b4647/80
Foto: Promotivne fotografije

Istraživanje: uređaji za simulaciju mogu ublažiti bol

Igre u kojima se imitira stvarnost mogu ublažiti bol ne samo skretanjem misli igrača s izvora boli nego i pokretanjem promjena u mozgu, pokazalo je novo istraživanje.

Skretanje pažnje čini se da ima ulogu u ublažavanju boli, pokazala je analiza šest manjih istraživanja uloge virtualne stvarnosti. No, moguće je i da tehnologija u kojoj se koriste simulatori igra ulogu u promjenama živčanog sustava kada se koristi u reprogramiranju odgovora na bolni podražaj.

“Mentalne slike već se dugo koriste u liječenju psiholoških poremećaja a virtualna stvarnost intenzivniji je način osiguranja mentalnih slika”, kaže voditeljica istraživanja dr. Anita Gupta s Woodrow Wilson School of Public and International Affairs sveučilišta Princeton u New Jerseyu.

“Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li virtualna stvarnost učinkovita, no mogućnost novih opcija liječenja boli obećavajuća je”, kaže Gupta.

Tehnologija virtualne stvarnosti postoji više desetljeća a na javnu pozornicu stigla je s vojnim simulatorima leta. Prve verzije uređaja ispunjavale su čitavu prostoriju no tehnologija je postajala sve manja i jeftinija i počela je imati niz medicinskih primjena od saniranja rana i fizikalne terapije do ublažavanja zubobolje i liječenja opeklina.

Danas za masovno proizvedene simulatore može biti dovoljan pametni telefon i posebne slušalice. Sve više ljudi koristi te uređaje kako bi igralo videoigre i za trodimenzionalne obilaske mjesta koja inače ne bi mogli vidjeti.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili šest ranijih istraživanja provedenih od 2000. do 2016. koja su ispitivala načine na koji bi virtualna stvarnost mogla pomoći ublažavanju boli. Rezultati tih istraživanja promatrani u cjelini pokazuju da virtualna stvarnost može pomoći u okviru terapije izlaganja i navikavanja na podražaje, vrste bihevioralne terapije u kojoj se pomaže pacijentima da promijene svoj odgovor na bol kad ga osjete. 

Autori istraživanja objavljenog u časopisu Pain Medicine objašnjavaju da je potrebno veće istraživanje kako bi se izvukli čvršći zaključci. Rezultati sugeriraju i da bi liječenje kronične boli virtualnom stvarnošću moglo pomoći smanjivanju ovisnosti o opijatnim analgeticima i time smanjilo zloupotrebu tih medikamenata koji stvaraju ovisnost.

Pacijenti moraju shvatiti da je virtualna stvarnost samo sredstvo za formiranje novih načina liječenja a ne liječenje samo za sebe, kaže Max Ortiz Catalan, znanstvenik s Chalmers University of Technology u Gothenburgu.

Nuspojave korištenja virtualne stvarnosti mogu biti tegobe poput mučnine ili vrtoglavice te bolest kretanja, kaže Gupta.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Milijun eura skrivao u zidu

Na jugu Italije, u Bariju, policajci su tijekom prematačine pronašli gotovo milijun eura u sitnim novčanicama. Novac je skrivao lokalni šef bande osumnjičen za krijumčarenje droge i nekoliko zločina.
U vakumiranim plastičnim vrećicama koje su bile skriven iza dvostrukog zida pod prozorom, pronađena je svota od ukupno 936 000 eura.

Budući da nije pronađen legalan trag podrijetla novca, policija pretpostavlja da je zarađen krijumčarenjem droge unutar kriminalne organizacije.

Kod istog sumnjivca je tijekom prematačine u svibnju pronađeno 60 000 eura koji su bili skriveni na isti način, u dvostrukim pregradama u zidu.

Lokalni mediji su izvjestili da muškarac u trenutku dolaska policije nije bio kod kuće, a potraga za njim još traje.
Protiv vlasnika stana otvorena je istraga.

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59be54d9b9e03e39698b45fb/80
Foto: FEDERICO RIOS

U Kolumbiji osuđene 32 osobe zbog nestanka 1000 ljudi

Osuđenici su pripadali pokretu ekstremne desnice (AUC) koja je raspuštena 2006. godine.
Kolumbijsko pravosuđe u subotu je osudilo 32 bivša pripadnika paravojnih postrojbi na osam godina zatvora, u sklopu povijesnog procesa zahvaljujući kojem je riješeno gotovo tisuću ubojstava i slučajeva nestalih osoba još od 2000. godine.
Svi osuđeni bili su pripadnici pokreta 
Ujedinjena samoobrana Kolumbije (AUC, ekstremna desnica), koja je stvorena 90-ih godina u svrhu borbe protiv ljevice.
-
Zahvaljujući "ovom povijesnom procesu" žrtvama oružanog sukoba u Kolumbiji "zajamčeno je poštivanje temeljnog prava na pravdu", stoji u priopćenju javnog ministarstva.
U velikim sukobima u Kolumbiji u kojima su sudjelovali gerilci, paravojne postrojbe i snage reda 
poginulo je više od 260.000 osoba, 60.000 ih se smatra nestalima, a 7,1 milijun ljudi je raseljen. 
-
Ova presuda je omogućila rješavanje 250 slučajeva ubojstva, 324 slučaja nestalih osoba, 213 prisilnih preseljenja, 173 ilegalnih novačenja i 14 slučajeva nasilja, pojasnilo je svoju odluku tužilaštvo.  AUC je odgovoran za 4.260 izravnih i neizravnih žrtava. 

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 12:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d6d34b0890d208008b4da4/80
Foto: FaH

Kratkom intenzivnom tjelovježbom protiv raka dojke

Vježbanje se već dugo povezuje s boljim izgledima za žene koje su oboljele od raka dojke ili su ga preboljele, a nedavno dansko istraživanje nudi i objašnjenje te veze.

Kratke vježbe koje su dovoljno intenzivne da ubrzaju rad srca i izazovu dublje disanje aktiviraju molekularne putove u tijelu koji potiču tvari zvane katekolamine, poput epinefrina, koji suzbijaju rast stanica raka dojke, otkrili su znanstvenici iz Danske. 

“Važno je istaknuti da vježbanje i epinefrin nisu u potpunosti spriječili formiranje tumora no izazvali su 50-postotno smanjivanje”, kazala je jedna od autorica istraživanja Pernille Hojman sa sveučilišta Kopenhagen.

“Stoga vježbanje nikad ne može zamijeniti liječenje raka, no može biti učinkovita potporna strategija koja je u dodatku na biološke učinke također pokazala i da povećava kvalitetu života pacijentica”.

Mnogo istraživanja pokazalo je da vježbe mogu smanjiti rizik od raka dojke kod žena, a kod onih koje ga već imaju može spriječiti povratak bolesti, ali malo je istraživanja nastojalo otkriti mehanizam djelovanja vježbanja. 

Danski tim istraživanje je proveo na miševima kojima su usađene stanice ljudskog raka dojke kao i na tumorskim stanicama u laboratorijskim uvjetima. Istražili su kako serum zdravih žena i onih oboljelih od raka dojke, prikupljen prije i poslije vježbanja, utječe na stanice raka dojke i koji su mehanizmi uključeni.

Otkrili su da uzorci seruma uzeti nakon vježbanja smanjuju sposobnost rasta tumorskih stanica kako u laboratoriju tako i kod miševa.

 Znanstvenici su povezali to protutumorsko djelovanje s porastom epinefrina ili norepinefrina uslijed umjereno intenzivnog vježbanja i njegovim učinkom na putove kojima se prenose signali genima koji, među ostalim, pomažu u suzbijanju rasta tumora.

Taj se učinak očitovao samo kod seruma uzetih nakon najmanje 15 minuta umjerenog do intenzivnog vježbanja, prema radu objavljenom u časopisu Cancer Research i nije bio povezan s tjelesnom težinom, razinom šećera u krvi ili imunitetom osobe kojoj je uzet uzorak seruma.

“U našoj studiji utvrdili smo da bolesnici s rakom dojke na kemoterapiji mogu izvoditi takve vježbe pa je izvedivo da oboljeli od raka rade takve vježbe”, kazala je Hojman.

“Može se zamisliti da mehanizam kojeg smo identificirali a u kojemu epinefrin regulira puteve kojima se prenose signali djeluje i kod drugih vrsta karcinoma", kazala je danska znanstvenica.

Facebook komentari

hr Sat Sep 16 2017 16:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .