Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/53a2b5a5179942be3b054c2f/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Stočarstvo, svinjogojstvo i proizvodnja mlijeka sve više zaostaju za konkurencijom iz EU

Izmjenama pravilnika za Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja (PRR-a), bivši ministar poljoprivrede Davor Romić pokopao je budućnost hrvatske poljoprivrede, a najviše svinjogojstva, tvrde to neki poduzetnici koji su planirali ući u investicije vezane za taj sektor

Do sada je već mnogo kritika izrečeno na račun izmjena pravilnika, a budući da postoji ozbiljan projekt razvoja svinjogojske proizvodnje u Slavoniji razgovarali su iz Glasa Slavonije s jednim od incijatora, Krešimirom Kuterovcem i pitali ga kako je svinjogojstvo prošlo u tome.

- Pod palicom bivšeg ministra poljoprivrede Romića naša je poljoprivreda i dalje nastavila slobodno padati, a konačni dokaz da smo imali ministra bez vizije i ideje su izmjene pravilnika za Program ruralnog razvoja Mjera 4. Izmjene pravilnika za Mjere 4 trebale su biti prava prilika da se pokaže smjer našoj poljoprivredi, jer su to investicijske mjere kojima je cilj osigurati konkurentnost proizvođača, povećati proizvodnju i zaposlenost u poljoprivredi. One nose oko 50 % ukupne omotnice i minimalno oko 700 milijuna eura do 2022. godine. A do danas je iskorišteno svega 1 % sredstava. Iz dosadašnjeg iskustva u provedbi trebali smo mnogo naučiti uz viziju kakvu poljoprivredu želimo posao promjene pravilnika nije trebao biti težak. Međutim, objavljen prijedlog pravilnika pokazao je sasvim suprotno, kao da do sada nismo izgubili dvije i pol godine u planiranju i provedbi Mjere 4, a od nekoga smjera za poljoprivredu još manje - kaže Kuterovac za Glas Slavonije, te dodaje da je iskreno iznenađen prijedlogom pravilnika, jer nije riješio ni jedan ključni problem.

Nedostatak vizije i poznavanje poljoprivrirede i trendova je bio, kaže Kuterovac, očit, čemu u prilog najviše ide najviše spominjana tema, a to je iznos potpore po projektu koji je novim pravilnikom spušten na svega jedan milijun eura.

- Ovakav paušalni iznos proistekao je iz očitog nepoznavanja sektora, posebice onih koji su nam najugroženiji - stočarstvo, svinjogojstvo i proizvodnja mlijeka. Sigurno je da kada biste se upustili u analizu po sektorima i projektima to biste utvrdili i primjerice u povrtlarstvu (staklenik/plastenik), a nije ista investicija ni za orah, ni za jabuku.

Administrativnim ograničenjem ovoga tipa stvaramo invalidne projekte i novacusmjeravamo u sektore gdje su potrebne niže investicije. To nikako ne znači da će ti projekti biti bolji ili konkurentniji, a još manje znači da će rezultati takvih projekata imati pozitivan utjecaj na povećanje proizvodnje i zaposlenost u sektoru - rekao je Kuterovac, te se osvrnuo i na nekontrolirani uvoz.

- Hrvatska danas nemilice troši novac uvozeći oko 70 % svinjskoga mesa, što stvara deficit od 130 milijuna eura svake godine. Nemamo zaposlenih u sektoru, kvalitetne sirovine za mesnu industriju, kukuruz izvozimo, a resursi su nam proizvodnja od dva milijuna tovljenika. Svinjogojstvo je "industrijska" poljoprivredna proizvodnja koja se može relativno brzo revitalizirati samo ako mu se da šansa. Budući da su investicije glavni pokretač nove proizvodnje, itekako je važno kako se investicijska Mjera 4 odnosi prema sektoru. Analizom sadašnjeg pravilnika i pristupa mogu reći da ako se ovakav realizira to će značiti daljnje propadanje svinjogojstva - zaključuje Kuterovac.

Dodao je kako je veliki problem i to što nema posebne omotnice za ovaj sektor te će se u tom slučaju razvijati projekti koji su manji zahtjevni i za čiju je realizaciju potrebno manje dokumentacije, vremena i novca.

- Što se tiče dokumentacije koju je potrebno prikupiti kada sam je pokazao Dancima sažaljivo su me pogledali i rekli da u Danskoj za takvu farmu trebaju samo četiri registratora, a kada smo usporedili troškove izdavanja dozvole ispalo je da su jeftiniji za čak 600 posto - kaže Kuterovac.

- Danska, s kojom smo inače na istom tržištu, a to treba naglasiti, jedna je od najkonkurentnijih svinjogojskih država. Danas nitko novu farmu u Danskoj ne planira ispod 2000 krmača i za ovakve farme oni dobiju 40 do 50 % povrata na investicije, a na kredite jedan do tri posto kamate. A kod nas se želi "provući" povrat od milijun eura, a s tim se može napraviti farma sa svega 600 krmača - kaže Kutreovac.

Facebook komentari

hr Wed Nov 02 2016 16:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847da411eea8fe62b8b4585/80
Foto: Facebook

Mostovcima prekipjelo: "Tražimo neopozive ostavke u HNS-u!"

Došlo je vrijeme da čelnici HNS, zajedno s članovima Izvršnog odbora i članovima skupštine podnesu neopozive ostavke te od njih očekujemo da se doživotno izuzmu iz svih tijela HNS-a
- Mi, članovi i dužnosnici Mosta nezavisnih lista osjetili smo potrebu obratiti se javnosti nakon što je ovaj vikend baš svima postalo jasno što se dogodilo s hrvatskim nogometom. Reakcija Dinamovih navijača koji su bili prisutni dvojbenoj pobjedi njihove momčadi u Vinkovcima nakon sramotno dosuđenog kaznenog udarca najbolje pokazuje koliko Hrvatskoj trebaju promjene i koliko ih hrvatsko društvo zaslužuje. Jučer su pokazali kako se bori za svoj klub, kako se voli sport i koliko drže do pravde i poštenja.

Pobjedu svog voljenog kluba doživjeli su kao poraz i simbolički su vratili dresove svojim ljubimcima koji nisu zaslužili pobjedu na pošten i sportski način. Ovakve scenarije gledali smo i na drugim hrvatskim stadionima, nadajući se da će doći trenutak kada će se nogomet vratiti navijačima. Taj trenutak dogodio se upravo jučer, hrvatski nogomet više ne može čekati. Most je cijelo vrijeme ukazivao na taj problem, samo prošle jeseni održali smo dvije konferencije za medije na tu temu. A sada je stvarno dosta!

Došlo je vrijeme da čelnici HNS, zajedno s članovima Izvršnog odbora i članovima skupštine podnesu neopozive ostavke te od njih očekujemo da se doživotno izuzmu iz svih tijela HNS-a. Ovime ne odbacujemo krivnju političkih struktura za stanje u hrvatskom nogometu. One su svo vrijeme dio problema, a ne rješenje koje građani od nas traže. I baš zato što je politika pridonijela tome problemu mora ponuditi rješenje.

Zato želimo preuzeti odgovornost i zajedno s navijačima i sportskim djelatnicima izgraditi pravedan sustav u kojem će i igrači i navijači i sportski djelatnici s ponosom odlaziti za nogometne utakmice. Stoga, zahtijevamo ostavke čelništva Hrvatskog nogometnog saveza i pozivamo na dijalog sve uključene strane u cilju izgradnje i provedbe zakonodavnog okvira koji će omogućiti depolitizaciju sporta i stati na kraj interesima pojedinaca koji su privatizirali hrvatski sport. O našim daljnjim koracima bit ćete obaviješteni na vrijeme - priopćili su:

Miro Bulj, saborski zastupnik, Sinj

Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta i saborski zastupnik, Metković

Robert Pauletić, nezavisni kandidat Mosta za gradonačelnika Splita

Ivana Ninčević Lesandrić, saborska zastupnica, Split

Maro Kristić, saborski zastupnik, Dubrovnik

Ines Strenja Linić, saborska zastupnica, Rijeka

Petra Mandić, članica NO Mosta, Rijeka

Natko Felbar, organizacijski tajnik Mosta, Zagreb

Marko Sladoljev, saborski zastupnik, Zagreb

Antonio Pešut, povjerenik Mosta za Zagreb

Robert Podolnjak, potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik, Varaždin

Marko Popović, povjerenik Mosta za Vinkovce

Miro Šimić, potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik, Osijek.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 14:14:06 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b42491b47398da878b4572/80
Foto: Dalmacija News

Od srijede točno u podne pripremite naočale za sunce i pravac - štekati!

Bit će posla za razne fashion-gurue, Riva bi mogla bit puna od druge polovice tjedna. Kiše nakon srijede ujutro nema, barem do početka idućeg tjedna. No o tom - potom. Temperature stabilne, povjetarci raznih smjerova (uglavnom ipak južnih), dakle bez drame
Iza nas je još jedan vikend pun sunca. U Splitu naime. Nooot! Istina, sunčano je bilo možda u nekim drugim krajevima Hrvatske, no u gradu pod Marjanom ne. Zato imamo vedrije vijesti, barem za one kojima nedostaje vitamina D:
Od srijede točno u podne, možete računati s kavama na štekatima i naočalama za sunce. I to do kraja tjedna, takvi su aktualni prognostički materijali...
Barem oni koji žive u gradu i nisu previše zaposleni ni plaćeni. Za one koji pak imaju kakvo imanje ili možda žive na selu i od poljoprivrede, od srijede mogu krenuti s radovima u polju. Dobro, ne baš odmah, jer bi trebalo kišiti u noći s utorka na srijedu pa će zemlja još biti mokra, pričekajte sa sadnjom krumpira. Dotad se zabavite podrezivanjem loze.

Do kraja tjedna će generalno biti stabilno vrijeme u cijeloj Hrvatskoj (ne računajući naoblaku i kišu između utorka i srijede), temperature će biti postojane na oko 15-ak Celzijusa (dnevne jelte), na kontinentu i više, a ni vjetar neće stvarati probleme - do te kiše u prvim satima srijede prevladavat će povjetarci južnih smjerova. Potom će vjetar "šarati", na moru južnog Jadrana te iste srijede moglo bi puhati sa sjevera, dok će krajem tjedna okrenuti na nešto jaču južinu. Uglavnom, ništa posebno spektakularno, bez posebnih drama prolazit će ovaj tjedan. Tek početkom idućeg tjedna ponovno kiša, a u Zagrebu će ta promjena možda doći i nešto ranije.
Hrvatska je posebna za izradu prognoza (što nam je davno rekla prognostičarka i poznato TV-lice, Dunja Mazzocco Drvar, koja je diplomirala fiziku atmosfere i mora na PMF-u u Zagrebu) zbog nevjerojatne kompleksnosti: pored tri osnovna dijela, postoje daljnje razlike između sjevernog i južnog Jadrana, a svaka kotlina ili uvala ima specifičnu meteorologiju koja čini modeliranje prognoza posebno zahtjevnim.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 13:51:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b41349b473981d878b4583/80
Foto: Dalmacija News

Pogledajte što krije do sada neistražena Brčina jama na Pometenom brdu

Na dnu jame speleolozi Društva Špiljar pronašli su poluzasigani kostur, a uzorke će poslati na analizu u Zagreb kako bi utvrdili o kojoj je životinji riječ
Članovi Speleološkog društva Špiljar za vikend su se spustili u Brčina jamu na Moseću. Očekivali su, kaže Tonći Rađa, da će se istražiti neku plitku i nezanimljivu jamu, a na kraju su ostali iznenađeni i očarani ljepotama na koje su naišli kada su se spustili više od 50 metara u podzemlje.
Jamu su nazvali Brčina jama, po nadimku njihova vodiča Josipa Jurića Brče, koji im je pokazao što se krije u šipražju, samo stotinjak metara od prvog stupa u vjetroparku na Pometenom brdu.
Petra Baleta
, Tin Barić, Kruno Bolibruh i Tonći Rađa prvi su speleolozi koji su došli do dna ove jame.

- Nema tragova da su u njoj bili speleolozi tako da znamo da nije istražena iako je trebala biti kada se radio vjetropark. Biološko i speleološko istraživanje je jedan od uvjeta za dobivanje dozvole za gradnju. Nama, speleolozima koji djelujemo na području srednje Dalmacije, ova jama uopće nije bila poznata. Prije nekih desetak dana smo istraživali jednu drugu jamu u blizini pa su nam došli ljudi i rekli da ima još jedna. Kada smo se spuštali dolje vidjeli smo dosta šišmiša što je zanimljivo jer se u istraživanjima flore i faune za gradnju vjetroparka posebno težište baca na šišmiše – kaže Rađa.

Speleolozi Društva Špiljar gotovo svaki vikend provode u prirodi istražujući dalmatinsko podzemlje, ali ističu da se ne sjećaju kada su zadnji put naišli na ovako lijepu i zanimljivu jamu.

- Treba se spustiti kroz otvor dubine oko pet metara, a potom se jama grana na dva okomita kanala i prelijepo je ukrašena. Ima ogromnih stalagmita i stalaktita, čudnih stalagmita s kristalima, a u jednom dijelu ima i malo jezero. Jako je zanimljiva! Iznenadila nas je sama dubina tako da ovaj put nismo radili biospeleološko istraživanje, ali smo u jednom dijelu otkrili poluzasigani kostur. On je tamo najmanje sto godina. Uzeli smo uzorak i poslat ćemo ga u Zagreb na analizu kako bi otkrili o kojoj se životinji radi. Po onome što smo vidjeli vrlo vjerojatno je riječ o nekoj većoj životinji tipa jelena koja je unutra upala tko zna kada – opisuje Rađa te dodaje kako je jama bila nepristupačna dok se nije napravio put za vjetropark.


Ljeste od konopa još iz djetinjstva

Do nje se moglo doći samo iz smjera Bročanca i za nju su znali samo ljudi koji su tu živjeli. Kako je skrivena u šipražju nije bila pogodna za bacanje bilo kakvog otpada. Špiljarov vodič Josip se kao dijete s prijateljima iz sela spuštao niz otvor jame i još od tada su na ulazu ostale ljestve od konopa koje su napravili.

- Ljestve su još u relativno dobrom stanju, ali sva sreća da se nisu išli zavlačiti dublje kroz jednu rupu koja okomito pada 40-ak metara u dubinu i moglo se svašta dogoditi. Radili su to skrivećki od svojih roditelja, ali jednostavno nisu mogli odoljeti dječjem istraživačkom duhu – kaže Rađa.

Ovu jamu planiraju uskoro detaljnije istražiti, a budući da se danas do nje lako dođe uključit će je u speleološku školu Društva Špiljar koja počinje sredinom ožujka.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 13:08:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b404c9b473989b848b4612/80
Foto: Flickr

The Telegraph: Stradun uvršten među 25 naljepših svjetskih ulica

Novo priznanje za grad gospara

Prema izboru renomiranog svjetskog lista The Telegraph, najpoznatija ulica u Dubrovčana našla se na visokom trećem mjestu najljepših svjetskih ulica koje se zasigurno moraju posjetiti!

- Većina top-atrakcija Dubrovnika smještena je u starom dijelu Grada, gdje nije omogućen pristup vozilima, unutar srednjovjekovnih zidina - navodi njihova stručnjakinja u turizmu Jane Foster

U tekstu je isto tako spomenula i dva glavna ulaza, Pile i Ploče, koji su povezani Stradunom (Placom), prenosi dulist. Kao jednu od zanimljivosti navodi i uske, strme uličice u kojoj se nalaze brojni kafići, restorani i apartman, a ovdje potražite cijelu listu!

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 11:55:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .