Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/53a2b5a5179942be3b054c2f/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Stočarstvo, svinjogojstvo i proizvodnja mlijeka sve više zaostaju za konkurencijom iz EU

Izmjenama pravilnika za Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja (PRR-a), bivši ministar poljoprivrede Davor Romić pokopao je budućnost hrvatske poljoprivrede, a najviše svinjogojstva, tvrde to neki poduzetnici koji su planirali ući u investicije vezane za taj sektor

Do sada je već mnogo kritika izrečeno na račun izmjena pravilnika, a budući da postoji ozbiljan projekt razvoja svinjogojske proizvodnje u Slavoniji razgovarali su iz Glasa Slavonije s jednim od incijatora, Krešimirom Kuterovcem i pitali ga kako je svinjogojstvo prošlo u tome.

- Pod palicom bivšeg ministra poljoprivrede Romića naša je poljoprivreda i dalje nastavila slobodno padati, a konačni dokaz da smo imali ministra bez vizije i ideje su izmjene pravilnika za Program ruralnog razvoja Mjera 4. Izmjene pravilnika za Mjere 4 trebale su biti prava prilika da se pokaže smjer našoj poljoprivredi, jer su to investicijske mjere kojima je cilj osigurati konkurentnost proizvođača, povećati proizvodnju i zaposlenost u poljoprivredi. One nose oko 50 % ukupne omotnice i minimalno oko 700 milijuna eura do 2022. godine. A do danas je iskorišteno svega 1 % sredstava. Iz dosadašnjeg iskustva u provedbi trebali smo mnogo naučiti uz viziju kakvu poljoprivredu želimo posao promjene pravilnika nije trebao biti težak. Međutim, objavljen prijedlog pravilnika pokazao je sasvim suprotno, kao da do sada nismo izgubili dvije i pol godine u planiranju i provedbi Mjere 4, a od nekoga smjera za poljoprivredu još manje - kaže Kuterovac za Glas Slavonije, te dodaje da je iskreno iznenađen prijedlogom pravilnika, jer nije riješio ni jedan ključni problem.

Nedostatak vizije i poznavanje poljoprivrirede i trendova je bio, kaže Kuterovac, očit, čemu u prilog najviše ide najviše spominjana tema, a to je iznos potpore po projektu koji je novim pravilnikom spušten na svega jedan milijun eura.

- Ovakav paušalni iznos proistekao je iz očitog nepoznavanja sektora, posebice onih koji su nam najugroženiji - stočarstvo, svinjogojstvo i proizvodnja mlijeka. Sigurno je da kada biste se upustili u analizu po sektorima i projektima to biste utvrdili i primjerice u povrtlarstvu (staklenik/plastenik), a nije ista investicija ni za orah, ni za jabuku.

Administrativnim ograničenjem ovoga tipa stvaramo invalidne projekte i novacusmjeravamo u sektore gdje su potrebne niže investicije. To nikako ne znači da će ti projekti biti bolji ili konkurentniji, a još manje znači da će rezultati takvih projekata imati pozitivan utjecaj na povećanje proizvodnje i zaposlenost u sektoru - rekao je Kuterovac, te se osvrnuo i na nekontrolirani uvoz.

- Hrvatska danas nemilice troši novac uvozeći oko 70 % svinjskoga mesa, što stvara deficit od 130 milijuna eura svake godine. Nemamo zaposlenih u sektoru, kvalitetne sirovine za mesnu industriju, kukuruz izvozimo, a resursi su nam proizvodnja od dva milijuna tovljenika. Svinjogojstvo je "industrijska" poljoprivredna proizvodnja koja se može relativno brzo revitalizirati samo ako mu se da šansa. Budući da su investicije glavni pokretač nove proizvodnje, itekako je važno kako se investicijska Mjera 4 odnosi prema sektoru. Analizom sadašnjeg pravilnika i pristupa mogu reći da ako se ovakav realizira to će značiti daljnje propadanje svinjogojstva - zaključuje Kuterovac.

Dodao je kako je veliki problem i to što nema posebne omotnice za ovaj sektor te će se u tom slučaju razvijati projekti koji su manji zahtjevni i za čiju je realizaciju potrebno manje dokumentacije, vremena i novca.

- Što se tiče dokumentacije koju je potrebno prikupiti kada sam je pokazao Dancima sažaljivo su me pogledali i rekli da u Danskoj za takvu farmu trebaju samo četiri registratora, a kada smo usporedili troškove izdavanja dozvole ispalo je da su jeftiniji za čak 600 posto - kaže Kuterovac.

- Danska, s kojom smo inače na istom tržištu, a to treba naglasiti, jedna je od najkonkurentnijih svinjogojskih država. Danas nitko novu farmu u Danskoj ne planira ispod 2000 krmača i za ovakve farme oni dobiju 40 do 50 % povrata na investicije, a na kredite jedan do tri posto kamate. A kod nas se želi "provući" povrat od milijun eura, a s tim se može napraviti farma sa svega 600 krmača - kaže Kutreovac.

Facebook komentari

hr Wed Nov 02 2016 16:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56c711b56f861a49318b45ad/80
Foto: Hina

Culej: "Činjenica o 17 tisuća ubijenih Roma, da nam uđe u udžbenike hrvatske povijesti koje bi financirala Hrvatska, opet bila još jedno pljuvanje Hrvatskoj državi u lice"

Saborska rasprava o izmjeni Odluke o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta u srijedu se već na samom početku prebacila na politički kolosjek, pa su se tako brojale žrtve u Jasenovcu, aktualiziralo pitanje tamošnje spomen ploče s natpisom "Za dom spremni", spominjali ustaše i partizani, poglavnici, doglavnici...
 - 17.000 romskih žrtava u Jasenovcu. Neosporna je činjenica da je Hrvatska u Drugom svjetskom ratu bila na strani kojoj se baš i ne bi trebali ponositi, ali opet je i činjenica ta da su sve te žrtve u Jasenovcu bile prenapuhane i da bi trebale biti podređene jednoj stručnoj analizi povjesničara. Pa bi tako činjenica o 17.000 ubijenih Roma, da nam uđe u udžbenike hrvatske povijesti koje bi financirala Hrvatska, opet bila još jedno pljuvanje Hrvatskoj državi u lice - poručio je HDZ-ov Stevo Culej.

Ustaše su Rome, kazao je SDP-ov Nenad Stazić, evidentirali kao "stočne vagone Cigana", zbog čega je nemoguće utvrditi stvarnu brojku ubijenih pripadnika te manjine u jasenovačkom logoru.

- Zašto je i kako došlo do tog stradanja Roma u NDH? Pa zato što su odmah po osnivanju NDH doneseni rasni zakoni. Rasni zakoni bili su protiv Srba, Roma i protiv Židova. Potpisao ih je ministar nastave i bogoštovlja, ustaški doglavnik Mile Budak. Danas u njegovu čast škole, ulice, trgovi u Hrvatskoj nose njegovo ime - poručio je Stazić.


Stazić (SDP): Hrvatska godišnje za mirovine vojnika NDH izdvaja 348 milijuna kuna

Stazić je iznio i podatak iz 2013., po kojem Hrvatska godišnje za mirovine vojnika NDH, odnosno pripadnike ustaške vojske i domobrana izdvaja 348 milijuna kuna. Vlastima je zamjerio što i dalje toleriraju da u Jasenovcu još uvijek stoji ploča s ustaškim pozdravom "Za dom spremni", te upozoravao kako u saborskim klupama sjedi HDZ-ov zastupnik (Culej) koji je zastupnika romske i još nekoliko manjina Veljka Kajtazija nazvao "srpskim ciganom".

U raspravu se uključio i predsjedavajući Željko Reiner, koji je ustvrdio da arijevske zakone, koji su bili potpuno neprihvatljivi i za osudu, nije potpisivao Mile Budak, nego Ante Pavelić.

- Jednoga Mile Budaka prozivaju kao potpisnika ratnih zakona, mada on to nije bio. A ne spominju njegovu kćerku Grozdu, silovanu, ubijenu - poručio je Culej i Stazića prozvao zbog napada na "sve ono što predstavlja Hrvatsku".

- Kažete Mile Budak nije to potpisivao, to mi tvrdi i potpredsjednik Sabora. Sad jel' potpisao poglavnik ili doglavnik, meni je sasvim svejedno, ali doglavnik je zdušno provodio ono što je poglavnik napisao - odgovorio je Stazić i Reineru i Culeju.

SDP-ov Joško Klisović podsjetio je kako je Vlada pod predsjedanjem tadašnjeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera donijela odluku da se spomenik Mili Budaku ukloni iz mjesta Sveti Rok, uz obrazloženje da je isticanje takvog spomenika toj osobi suprotno ustavnom poretku RH.

- Meni se čini da se radilo o Francetiću, a ne Budaku, ali Francetić, Budak, Pavelić... tako svejedno, posve svejedno. Sve je to ista žgadija - nadovezao se Stazić.


Glasnović: Koliko ima partizanskih mirovina i ljudi koji su nad Hrvatima vršili genocid?

U raspravu se uključio i nezavisni Željko Glasnović.

- Partizanske mirovine, koliko partizanskih mirovina ima? Koliko ima ljudi koji su vršili nad hrvatskim narodom aristocid, democid, klasni genocid itd. i žive ovdje po gradu, uselili su se u tuđe stanove - rekao je Glasnović.

Ivica Mišić (Promijenimo Hrvatsku) Staziću je pak poručio kako "već 16 godina stalno radi i govori nešto što je protiv današnje Hrvatske države i naroda hrvatskog", da se stalno vraća na temu ustaštva. I Mišić je u svom izlaganju apostrofirao "komunističke mirovine".

- Ja nikada nisam govorio da smo mi svi u Hrvatskoj ustaše, ja sigurno nisam, ali ima onih koji jesu. Da li vi njima pripadate, to sami odlučite. Kažete komunističke mirovine... nema komunističkih mirovina, to u Hrvatskoj naprosto ne postoji, postoje mirovine pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i pripadnika narodnooslobodilačke borbe - uzvraćao je Stazić.

Saborska zastupnica HDZ-a Vesna Bedeković izrazila je poštovanje prema žrtvama romskog naroda u Drugom svjetskom ratu na području kako Hrvatske, tako i u europskim razmjerima. "Prošlost ne možemo promijeniti ali budućnost Roma treba temeljiti na njihovom ustavnopravnom položaju te unapređenju njihova socijalnog i gospodarskog položaja", poručila je.

Izmjenama se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta, koji se obilježava 2. kolovoza, mijenja u Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/Samudaripen. Kako je pojasnio predstavnik romske manjine Veljko Kajtazi, na 9. kongresu Međunarodne romske unije 2015. u Rigi utvrđeno je kako je pojam 'Porajmos' neprimjeren te ga treba zamijeniti sa 'Samudaripen'.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 17:12:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbcac2b473980a008b45d1/80

Požar nadomak Splita: Gori Libovac, u pomoć stigao i kanader

Na terenu je četrdesetak vatrogasaca

Oko 13 sati izbio je požar na predjelu Libovac u blizini Kučina.

Iz JVP Split doznajemo kako je u pitanju mlada borova šuma.

- Gori mlada borova šuma na nepristupačnom terenu. Gori i nisko raslinje, a vatra je zahvatila i nekoliko maslina. Na terenu je 39 gasitelja iz 8 postrojbi JVP Split, DVD Split, DVD Solin, DVD Žrnovnica, DVD Podstrana, DVD Vranjic, DVD Dugi Rat i DVD Mladost Kaštel Sućurac - doznajemo iz Javne vatrogasne postrojbe Split.

Oko 15 sati, na požarište je u pomoć stigao i jedan kanader.



Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 16:43:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbad57b4739843018b4572/80
Foto: Screenshot / Facebook

"Kapetan" Kerum započeo kampanju: Kad u Splitu staviš prst u more povezan si sa cilim svitom

Ako ga izaberu za gradonačelnika, Kerum će sagraditi kongresni centar, omogućiti parking u centru grada, napraviti podmorski tunel,...

Željko Kerum danas je prošetao središtem Splita. Krenuo je, smišljeno, od starog Hajdukovog igrališta gdje je najavio da će, ukoliko bude izabran za gradonačelnika, napraviti kongresni centar na 3, 4 etaže, parking, pa čak i podmorski tunel kojim će povezati istočnu i zapadnu obalu,

Uvjeren je, Kerum, da će 21. svibnja izbore dobiti u prvom krugu te već sada priprema projekte koje će izvršiti u te četiri godine sa svoja dva zamjenika, "dvije radilice" Jure Šungov i Davor Grčić Gaga.

- Oni su dva motora koja će pokrenuti brod, brod Split. Split je grad na moru i povezan je sa cijelom svijetom, a mi imamo  iskustva i znanja, građani nam daju podršku i nisam slučajno izabrao ovu poziciju za predstaviti svoje zamjenike. 

Nismo slučajno na Starom placu. Četiri godine ova pozicija leži neiskorištena, ovo je ogroman potencijal, a u vlasništvu je Grada Splita. Tu ćemo napraviti kongresni centar i tri-četiri etaže podzemnih garaža, a na vrhu će ostati trava kao i sada. Odavde će ići tunel do Belvija, tamo do fontane. I fontanu ćemo napravi bez obzira što je dio za fontane i dio protiv - poručio je Kerum.

Na pitanje što će Splićani reći na "diranje" u Stari plac Kerum je odgovorio da struka ima riješenje.

- Splićani žele da se zna da je to Stari plac i to se sve može dignut, trava, livada i to. Vizura se premjesti. Ovaj se Plac diže gore i ispod se napravi kongresni centar i svi ostali sadržaji, to će napraviti ljudi iz struke. Da sam 2013. dobio izbore to bi sad već bilo otvoreno. Tim se rješava kompletno parkiranje Varoša, centra grada i čak dio Zvončaca - kazao je Kerum.

Laganom šetnjom sa svojom svitom Kerum je došao i do splitske ribarnice gdje je dočekan uzvicima "HDZ, HDZ" i pljeskom od strane prodavača. Čak je Kerum, onako, usput, uzeo jednog škampa, ogulio ga i sirovog pojeo nasmijavši sve izjavom da se tako sprema carpaccio.

Vratio se Kerum na ozbiljne teme, one zbog kojih danas i je tu.

 - Krećem čim me se izabere, takav sam, tako radim, to je moj posao. Ovi drugi što se kandidiraju rade u banci, jedan piše križaljke, čuvaju kipove, rade po šalterima, a čujem da i tu nisu najbolji, oni to i ne znaju kako privesti. Ja sam željan da napravim nešto za ovaj grad. Split je pun potencijala, prvenstveno ljudskog. Moji zamjenici Jure Šundov i Damir Grgić Gaga pravi su zbor za realizaciju toga. 

-Ova dva čovjeka znaju raditi i želimo odavde krenuti, od ove lokacije, i da kažemo Splićanima "ono što mi obećamo, što ja obećam kao kapetan jer ja jesam kapetan, čovjek vlaj, koji je prošao 7 tisuća sati navigacije", ja u ove ljude vjerujem i predstavljam građanima Splita i oni su moji zamjenici i ja sam uvjeren da ćemo mi 21. svibnja u prvom krugu dobit izbore i ispuniti svoja obećanja u naredne četiri godine - poručio je Kerum te se nadovezao na temu podmorskih tunela, što bi bila još jedna njegova investicija.

- Kad je Marjanski tunel zagušen i zatvoren idemo preko Bena, a zašto ne bi napravili tunel odavde do Rive ispod Prokurativa? Iziđe se i ne smeta nikome, a to je mala investicija, 5, 6 milijuna eura. To su jednostavni projekti i to može raditi netko tko  zna raditi, tko ima želju i volju. A netko tko kaže da je neostvariv tunel između Zapadne i Istočne obale, taj ne zna što govori. Oni su napravili La Manche koji je dug desetine kilometara, a sad ćemo mi pričat da je problem napravit 500 metara tunela, nije problem nego treba volja i želja. Grad Split je toliko bogat da to može sebi priuštit jer grad Split mora izić u mediteransku metoroplu jer grad Split je grad kad staviš prst u more povezan si sa cilim svitom i to je ono što  mi  imamo - poručio je "kapetan" Kerum.


Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 15:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587e94521eea8f110a8b4587/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Kujundžić: Hrvatska je spremna preuzeti Eurposku agencija za lijekove, ali neće biti lako

Agencija je trenutno smještena u Londonu, no zbog Brexita svoje novo sjedište morat će potražiti u nekoj drugoj zemlji EU-a

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u srijedu kako je Hrvatska spremna preuzeti Europsku agenciju za lijekove (EMA), za koju se traži novo sjedište u nekoj od zemalja članica Europske unije nakon izlaska Velike Britanije, no drži da to neće biti lako s obzirom na jaku konkurenciju.

- Pošteno govoreći, neće biti lako jer je konkurencija velika. U ovom trenutku Švedska i Italija izrazito jako lobiraju. - rekao je Kujundžić.

Ministarstvo zdravstva spremno je pružiti svu pomoć u nastojanjima da EMA dođe u Hrvatsku, kaže Kujundžić, ali u ovom trenutku to je stvar Ministarstva vanjskih i europskih poslova, odnosno ljudi u Bruxellesu i Vlade koji vode pregovore o tome.

Premijer Andrej Plenković uputio je sredinom prosinca pismo namjere predsjedniku Europskoga vijeća Donaldu Tusku, kao i predsjedniku Europske komisije, u kojem je istaknuo prednosti Hrvatske kao zemlje s uglednom znanstveno-istraživačkom zajednicom na tom polju, dugom tradicijom u farmaceutskoj industriji i javnom zdravstvu, te članice EU koja bi bez sumnje mogla osigurati sve potrebne uvjete kda se u nju smjesti sjedište EMA-e.

Kandidaturu za sjedište EMA-e istaknuo je u ožujku Zagreb, koji je premijera pozvao da hitno pokrene službenu kandidaturu Hrvatske za preseljenje EMA-e u hrvatski glavni grad.

Agencija je trenutno smještena u Londonu, no zbog Brexita svoje novo sjedište morat će potražiti u nekoj drugoj zemlji EU-a.

U Hrvatskoj trenutno nema ni jedne od europskih institucija, odnosno agencija, pa u Ministarstvu vanjskih poslova smatraju da u prilog hrvatskim ambicijama ide i to što je Europsko vijeće 2003. godine donijelo odluku da će nove države članice imati prednost kod određivanja sjedišta agencija.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 14:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .