Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/588c8de21eea8f87378b45a3/80
Foto: D.N.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji 6 umrlih od gripe, a zadnja je 7-godišnja djevojčica

Ove godine zabilježen je veći broj umrlih i oboljelih od gripe, a dr. Jasna Ninčević, ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo, smatra da je to posljedica kampanje protiv cijepljenja, ali i odlične suradnje KBC-a i Zavoda zbog čega se ti slučajevi više prijavljuju
Od komplikacija izazvanih virusom gripe u noći na srijedu u splitskoj je bolnici umrla sedmogodišnja djevojčica. To je šesta žrtva ove bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji ove sezone i jedanaesta u Hrvatskoj. Primljena je u bolnicu u jako teškom stanju pod sumnjom da se radi o encefalitisu koji je nastao kao komplikacija gripe. Liječnici na dječjem odjelu intenzivne njege KBC-a su se više od 20 dana borili za njezin život, ali djevojčici  nije bilo pomoći.

Prvi ovogodišnji slučaj smrti koja je nastupila kao posljedica komplikacija izazvanih virusom gripe na području Splitsko-dalmatinske županije dogodio se na Božić kada je umrla 30-godišnja žena s područja Makarske rivijere.

- U njezinoj anamnezi je pisalo da je prije pet godina imala gripu, završila je na respiratoru i jedva se spasila. To govori o nekoj njezinoj predispoziciji, ali je činjenica i da nije bila cijepljena. Došla je u bolnicu na Badnjak, dva dana nakon što se razboljela i tu noć je umrla. Zadnje je dijete, dvoje je ljudi bilo srednjih godina, a dvoje ih je bilo starije od 80 godina – kaže dr. Jasna Ninčević, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Ona smatra da su dva razloga zbog kojih je ove godine zabilježen veći broj umrlih i oboljelih od gripe na području naše županije. Jedan je razlog dobra suradnja bolnice i Zavoda zbog čega se ti slučajevi više prijavljuju nego je slučaj u ostatku Hrvatske, a drugi je posljedica kampanje koja se vodi protiv cijepljenja zbog čega se sve manje ljudi odluči cijepiti. 

- Imamo dobru suradnju s bolnicom. Čim postoji sumnja da je smrt nastupila kao posljedica gripe zovu nas s patologije da uzmemo uzorak i nosimo ga u  referentni centar. Ove godine izgleda da imamo veći broj umrlih u Splitu, ali možda je razlog i u malo boljoj suradnji između bolnice i Zavoda u Splitu nego na nivou cijele Hrvatske. Po meni je problem i što se zadnjih nekoliko godina vodi kampanja protiv cijepljenja koja je dovela do toga da se sve manje ljudi cijepi – kaže dr. Ninčević.

Cjepiva naručuju, pojašnjava, na temelju cijepnog obuhvata od prethodne godine. Prije pet, šest godina naručivali su 60.000 doza cjepiva i sve bi potrošili, a danas ih naručuju manje do 20 tisuća.

- Kada bi prije došlo cjepivo, pred Zavodom su bili redovi, a uglavnom bi dolazile starije osobe. Očito su zadnjih par godina posljedice priča oko toga zašto se cijepiti, zašto ne, koje su posljedice i nuspojave, dovele do toga da je nama broj naručenih cjepiva pao ispod 20.000. Nama je bitno da se ljudi procijepe i da imamo veliki kolektivni imunitet jer kada imamo veliki broj osjetljivih osoba koje nisu dugo preboljele gripu, a nisu se cijepile, oni nemaju nikakvog imuniteta i gripa poprimi velike razmjere jer se od osjetljivih proširi na druge. Ako imate veliki broj procijepljenih onda gripa nikada neće poprimiti takve razmjere jer ima dosta onih koji su imuni i koji ako i obole dobiju lakšu kliničku sliku – ističe dr. Ninčević.

Do 25. siječnja u Hrvatskoj je od gripe oboljelo 25.256 ljudi. Na području Splitsko-dalmatinske županije oboljelo ih je 4.213, a u samom Splitu 2.736. 

- To je malo više od uobičajenog, ali to nikako ne mora značiti da je više oboljelih, nego da mi više prijavljujemo. Mislim da je i u drugim sredinama isto, ali ako se ne dokaže virus gripe onda se to bilježi kao komplikacija osnovne bolesti. Na primjer, od 130 uzetih briseva kod 74 je bris bio pozitivan, što ne znači da kod ovih negativnih nije bila gripa nego nismo uspjeli uhvatiti virus. Ako oboljeli dođu koji dan kasnije zaista je teško uhvatiti virus u brisu nosa, a zastupljen je i sezonski i pandemijski podtip gripe – kaže dr. Ninčević te dodaje kako po prijavama i gužvama u bolnici mogu zaključiti kako je broj oboljelih zadnjih dana u opadanju.

Facebook komentari

hr Sat Jan 28 2017 13:23:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c1208ab9e03edf678b46ed/80
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Borut Pahor protiv razgovora s Hrvatskom o rješenju granice

Slovenski predsjednik smatra kako bi Ljubljana trebala inzistirati na provođenju presude koju Hrvatske osporava.
Slovenski predsjednik Borut Pahor izjasnio se protiv mogućnosti razgovora s Hrvatskom o rješenju graničnog pitanja. Pahor smatra da Slovenija mora inzistirati na provođenju presude koju Hrvatska osporava.
-Uvjeren sam u implementaciju arbitražne presude i čini mi se da je rješavanje tog pitanja bilateralnim sporazumom neprihvatljivo, izjavio je Pahor za Slovensku tiskovnu agenciju te dodao:
-
Već sam pristanak na razgovore s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude novim dvostranim ugovorom značio bi da time bitno slabimo pravnu vrijednost presude.
Arbitražni sporazum Pahor je potpisao 2009. godine kao slovenski premijer s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, kada je Ljubljana tim potpisom uvjetovala nastavak pregovora sa EU-om.
Pahora za nekoliko dana očekuje početak kampanje za predsjednika u kojoj će važnu ulogu imati odnosi između Hrvatske i Slovenije. Smatra da bi prihvaćanje arbitražne presude povećalo mogućnost suradnje dvaju zemalja.
-Odluka hrvatskih vlasti da ne poštuju arbitražni sporazum je narušila povjerenje. Čak ako bi se dogodilo da bi bilateralni sporazum o granici potvrdile obje vlade i dva parlamenta, postavlja se pitanje bi li se ti sporazumi poštovali", rekao je Pahor.


Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 15:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c0f312b9e03ea06c8b456c/80

Potpuno presušilo Modro jezero

Nacionalni prirodni fenomen Modro jezero u Imotskom, konačno je u potpunosti presušilo. Uzrok takvoj pojavi je velika ovogodišnja suša. Naime, nakon više od pet mjeseci potpune suše, nedavno je pala prva kiša na širem imotskom području, ali ona nije utjecala na razinu podizanja vode u samom jezeru.

Zbog svojih geomorfoloških struktura i kraških odrednica, Modro jezero može u potpunosti presušiti, kao što se to upravo dogodilo. Statistički gledano, do unazad zadnjih tridesetak godina, prosjek presušivanja Modrog jezera u Imotskom bio je jednom ili dva puta u sto godina. Međutim, ovakva presušenost jezera zabilježena je čak tri puta u posljednjih tridesetak godina, što je jedan od indikativnih pokazatelja vezanih uz globalne trendove mijenjanja vremenskih prilika, ne samo u ovom području.

 Nakon što priroda napravi svoje, ponajprije Sunce i vjetar; dno jezera postaje svojevrsna inačica nogometnog terena. Tako taj prirodni ambijent, koji izgledom podsjeća na ugasli krater, postaje zanimljiva kulisa za odigravanje nogometne utakmice između dviju lokalnih ekipa, koje su sastavljene iz različitih dijelova grada, ovisno kojoj strani jezera gravitiraju i lokacijski pripadaju.

 Svakodnevno svjedočimo mijenjanju tradicije i običaja u svim segmentima društvenog života. Jedna od takvih promjena je i velik broj turista na području Imotske krajine, što je prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo. Tako je, saznavši za mogućnost odigravanja ove nogometne utakmice, skupina gostiju iz Velike Britanije ponudila mogućnost vlastitog angažmana u istoj. Malo je reći da su naišli na potpuni zid nerazumijevanja iz tabora “Vukodlaka“ i “Vilenjaka“, odnosno predstavnika lokalnih nogometnih skupina. Neumoljivi Britanci čak su ponudili i svojevrstan oblik oklade na konačan rezultat, međutim ni to nije bilo dovoljno. Naime, nogometno pravilo za utakmicu na dnu jezera je samo jedno: utakmica mora završiti neriješenim rezultatom. Radi mira u gradu. Isključivo, radi mira u gradu.

 Ostaje za vidjeti hoće li se spomenuti Britanci pojaviti kao gledatelji na utakmici, ukoliko vremenske prilike dopuste odigravanje iste. U svakom slučaju, gledatelja neće nedostajati, jer presušeno Modro jezero plijeni značajnu pozornost brojnih posjetitelja.

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 12:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59b15731b9e03e2f648b463b/80
Foto: visit vrlika

Otvoreno pismo ministrici Martini Dalić: ˝Vaša neinformiranost i termoelektrana Peruća koče razvoj Cetinskoga kraja!

Građanska inicijativa ˝Ne daj se Cetino˝, nakon verbalnog okršaja ministrice gospodarstva i MOST-ovog zastupnika Mire Bulja te potaknuti izjavom „dosta mi je više slušati laži o Perući“ i nesmotrenom reakcijom u Hrvatskom saboru na činjenice i argumente koje su iznijeli u javnosti, odlučili su se za otvoreno pismo ministrici
Priopćenje prenosimo u cjelosti:

Poštovana gospođo Dalić, Izjavom „dosta mi je više slušati laži o Perući“ optužili ste za laž građansku inicijativu „Ne daj se, Cetino!“ i nas znanstvenike koji argumentima podupiremo građansku inicijativu. Ako javno tvrdite da su građani i znanstvenici iznijeli „laži o Perući“, minimalna pristojnost, poštenje i odgoj nalažu da odmah navedete što je to u našim argumentima lažno. U protivnom, budući da to nismo čuli ni vidjeli ni nakon dosta vremena, Vašu izjavu treba smatrati bahatim, uličarskim politikantskim izgredom za dezinformiranje naroda. Prvo, premda je i naša djedovina potopljena jezerom Peruća, nije nam jasno što ste tom usporedbom htjeli reći.

Zar, ako je Vaša djedovina potopljena, mi ne smijemo govoriti o trenutnom projektu? Ako je Vaša djedovina potopljena, sad se može uništiti Cetinu? Ako je potapanje rastjeralo nekoliko tisuća ljudi prije 50 godina, sad se može rastjerati i ono malo što je ostalo? Konačno, Vašim jezikom, ista ta Peruća je tada bila „najveća energetska investicija“ – a sami ste izjavili da je bila politički projekt. Prema tome, usporedba s potapanjem Peruće mogla bi biti samo argument protiv termoelektrane Peruća, ali to nije argument ni za ni protiv, nego Vaše skretanje s teme jer ovdje je tema budućnost Cetinskoga kraja i Hrvatske, a ne ni naša ni Vaša djedovina. 

Prostorni planeri su ustanovili da hrvatsko priobalje u prosjeku ima oko 25% korisna prostora koji čine zaravnjeni prostori i otvorene riječne i jezerske vode te da je taj ukupni prirodni resurs sve na čemu se gradi razvoj priobalnog prostora – što znači da su vode i prostor ne samo priobalno već i nacionalno bogatstvo koje se kroz nekoliko nerazumljivih valorizacija pretežito političkog karaktera nastojalo obezvrijediti u korist individualnih interesa. Ako je Vama riječ investicija „sveta krava“, onda Vaš bog nije i naš Bog.

Ne bavimo se politikantskim kvaziekonomskim mitologijama, već egzaktnim znanostima i zanima nas samo ozbiljna ekonomija. Ne zanima nas „investicija“ koja može opstati samo pljačkom građana kroz umjetne, nemoralne, štetne, antiekonomske i antiekološke poticaje. Narod Cetinske krajine – a 17 000 ljudi je potpisalo peticiju protiv termoelektrane Peruća – želi dobre investicije koje donose život, budućnost i napredak. Investicija za koju se očito i Vi osobno zalažete donosi smrt, raseljavanje, prošlost i nazadak. Zašto? 

Termoelektrana Peruća odmah će zaustaviti dva inovativna privatna projekta u Hrvacama, koji setemelje na ekološkoj proizvodnji hrane, a u iduće 3 godine zaposlit će oko 300 ljudi (imena nećemoreklamirati, ali Vi biste ih prvi trebali znati). Ugrozit će i egzistenciju oko 70 obitelji koje žive odraznih oblika avanturističkog turizma na Cetini. Uništit će i budućnost preko 100 OPG-ova uHrvacima, koji su svi u ekološkoj proizvodnji, od pčelara, preko mljekara do poljoprivrednika. Natemelju toga, pitamo Vas: koji i kakav to razvoj Cetinskom kraju donosi termoelektrana, konkretno?Termoelektrana donosi uništenje razvojnih investicija koje su sami ljudi u Cetinskom kraju razvili, budućida su od svih vlada RH toliko zaboravljeni da Vi, ministrica gospodarstva, za te investicije očito i neznate.T

Termoelektrana znači uništenje strategijskog rezervoara od 570 milijardi litara pitke vode: ako procijenimotek 10 lipa po litri, to je potencijano uništenje 57 milijardi kuna godišnje! Sa znanstvenog ekološkogmotrišta, vrijednost toga resursa je nemjerljiva i u neposrednoj budućnosti samo može rasti! Samonetko neuk i neodgovoran, istovremeno neobaviješten i zaostao glede razumijevanja smjerova i krizau ovom vremenu, može zanemariti te činjenice. 2Konačno, pitamo Vas: koji je točno od naših argumenata laž?Je li laž da će termoelektrana ispuštati oko 300 MW topline u jezero i Cetinu? Je li laž osnovni zakonfizike, da toplina ne može nestati i da će se jezero i Cetina nedopustivo zagrijavati, što će ukombinaciji s ispuštanjem najmanje 80 milijuna litara otpadnih voda uzrokovati trajnu inepopravljivu štetu glede statusa pitke vode i života u rijeci Cetini? Je li laž da bi se u jezeroispuštalo 200 milijardi litara zagrijane vode, u kojoj je život nužno uništen pri dodiru s vrelomstjenkom izmjenjivača topline?

Ako je laž, dokažite suprotno matematički, fizički i biološki!Je li laž da kroz dimnjak u zrak odlazi, prema navodima studije, 621 kg/s ispušnih plinova, međukojima je neizbježno određeni postotak ili neizgorenih ili nanovo nastalih aromatskih i ostalihugljikovodika i čestica čađe, redovitih nosača kancerogenih tvari? Nije moguće izbjeći da te otpadne tvaridospiju u jezero, što, uz ostalo, nužno znači uništenje jezera kao strategijskog izvora pitke vode!Je li laž da je prosječna cijena plina u 2016. godini bila 30,1 €/MWh, što znači da bi cijena samogoriva u ovoj termoelektrani bila 52 €/MWh, dok je prosječna cijena električne energije u 2016.godini bila cca. 40 €/MWh?Je li laž da je u Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji iz 2015. „učinkovitakogeneracija“ u sustavu tržišnih premija i poticaja?Je li laž da bi po navodima studije u toj elektrani bilo formalno 8% kogeneracije, dok točan računpokazuje 1%? Možete li opovrgnuti točan račun? Je li laž da ni za tih 1%, a kamoli za deklariranih8% nema potrošača topline u blizini?Je li laž da je u zapadnoj Europi od 2014. do danas zatvoreno preko 30 ovakvih (kombiniranihkogeneracijskih plinskih) termoelektrana? Je li laž da je uvoz plina ili struje, uvijek i nužno uvoz energije?Je li laž da je ista tvrtka radila i projekt termoelektrane, i Studiju utjecaja na okoliš?

Je li laž da jepedesetpostotni vlasnik tvrtke MCC Ekskluzivne nekretnine, Zoran Burić, suprug Marije Pejčinović-Burić, kako stoji na njenoj imovinskoj kartici?I konačno, je li laž da Peruća ima 570 milijardi litara pitke vode, i je li laž 15 000 ljudi na internetskojpeticiji i preko 3 000 na papirnatoj peticiji?Gdje su Vam argumenti? Naši su znanstveni, matematički, fizički, kemijski, biološki, ekološki,energetski i ekonomski, izračunati i izraženi brojčanim vrijednostima. Ako su brojevi lažni, mogu ihpobiti samo istiniti brojevi. Očekujemo barem Vaš pokušaj, da sve iznesene brojeve pobijete„istinitim“ (s referencama!) jer u suprotnom jedina laž koja ostaje Vaša je laž.

A ovom narodu je dosta laži i manipulacija koje su isključivo u interesu pojedinaca, a na njegovouništenje. Narod Cetinskoga kraja neće dopustiti termoelektranu ni pod kojim uvjetima, makar toopet platili i krvlju, jer životni princip ovog naroda je, kako možete pročitati na vratima najuglednijegzrinsko-frankopanskog grada: „Navik on živi ki zgine pošteno“. To bi trebao znati svatko tko pokušavazastrašiti narod galamom i dezinformacijama.

Prof. dr. sc. Stanko Uršić, profesor fizičke kemije u mirovini Farmaceutsko-biokemijskog fakultetaSveučilišta u ZagrebuProf. dr. sc. Ivo Šimunović, professor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u SplituMislav Cvitković, mag. phys., doktorand fizike na Friedrich-Alexander-Universitätu Erlangen-Nürnbergi Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 11:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

HRČAK u splitskim dječjim ambulantama

Cilj projekta je prikupljanje dječjih knjiga i slikovnica kako bi se pedijatrijske čekaonice pri ambulantama primarne zdravstvene zaštite u Splitu opremile policama s knjigama i slikovnicama za djecu.

Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Split u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića Split, splitskim pedijatrima primarne zaštite, splitskim ogrankom Hrvatskog pedijatrijskog društva, Školom za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Obrtno-tehničkom školom i Klubom mladih Split pokreće projekt „HRČAK u splitskim dječjim ambulantama“. Cilj je projekta prikupljanje dječjih knjiga i slikovnica kako bi se pedijatrijske čekaonice pri ambulantama primarne zdravstvene zaštite u Splitu opremile policama s knjigama i slikovnicama za djecu (tzv. male slobodne knjižnice), a sve pod geslom „Čekam i pritom čitam, slušam i uživam!“. Akcija prikupljanja odvijat će se od 20. rujna do 15. listopada 2017. u knjižnicama Gradske knjižnice Marka Marulića te u Klubu mladih Split. Poželjno je da donirane dječje knjige budu prikladne s obzirom na sadržaj i dob djece, ponajviše predškolske dobi, te očuvane. Knjige i slikovnice će, skupa s policama koje će izraditi učenici Obrtno-tehničke škole i Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu, biti uručene tijekom Mjeseca hrvatske knjige, od 15. listopada do 15. studenog.

Glavna je svrha ovog projekta poticanje čitanja od najranije dobi, ublažavanje stresa prilikom boravka djece u ambulanti, te promoviranje čitanja kao alternative ekranima raznih uređaja, posebno u  predškolsko dječje doba.

Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko čitateljsko društvo su u suradnji s nekoliko partnera, među njima i Hrvatskim pedijatrijskim društvom, 2013. godine pokrenuli prvu nacionalnu kampanju za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja „Čitaj mi!“. Cilj je kampanje da roditelji mogu na različitim mjestima dobiti informacije o dobrobitima čitanja djeci od rođenja, a posebno na mjestima na kojima borave s djecom (http://www.citajmi.info/kampanja/).

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 11:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .