Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57e01ecc8d350a69078b45fe/80
Foto: Aleksandar Gospić

Ponovno omogućen bescarinski izvoz prehrambenih proizvoda u BiH

Prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH parafiran je u srpnju 2016.

U srijedu, 1. veljače, počinje primjena Protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju  (SSP) EU i Bosne i Hercegovine (BiH) kojom se omogućava bescarinski izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) očekuju da će to dovesti do povećanja robne razmjene između dviju država.

Naime, Protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i BiH, kojim se uzima u obzir ulazak Hrvatske u EU, potpisan je sredinom prosinca prošle godine u Bruxellesu, a privremeno se, do njegova stupanja na snagu odnosno do završetka ratifikacijskih postupaka u EU i BiH, primjenjuje od 1. veljače.

Nakon što je Hrvatska ušla u EU-u, 1. srpnja 2013. automatski je istupila iz Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA). Stoga su zemlje jugoistočne Europe koje su ostale u CEFTA-i trebale potpisati protokole na svoje SSP-e kako bi se u obzir uzela nova činjenica, to jest ulazak Hrvatske u EU, piše Večernji list.

Prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH parafiran je u srpnju 2016. Njegovim potpisivanjem stekli su se uvjeti za početak bescarinskog uvoza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište od početka ove godine.

"Za očekivati je da će se s primjenom izmijenjenog SSP-a između EU i BiH, a koji je uzeo u obziri pristupanje Hrvatske u EU te tradicionalne trgovinske tijekove između Hrvatske i BiH, povećati robna razmjena, pogotovo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, no isto tako treba imati na umu kako će dogovorene koncesije vrijediti za sve članice EU, a ne samo Hrvatsku", istaknuli su iz HGK.

Navode kako je BiH prije 2013. bila hrvatsko najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredne i prehrambene proizvode s udjelom u ukupnom izvozu od oko 30 posto.

Pristupanjem Hrvatske u članstvo EU u srpnju 2013. promijenjen je višegodišnji trend rasta hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u BiH te je zabilježen pad za 14 posto. Pad je, kako navode iz HGK, nastavljen i u 2014. te se posljednje dvije godine zadržao na oko 265 milijuna eura.

Premda je i danas BiH naše najznačajnije izvozno tržište, udio izvoza u BiH u odnosu na ukupan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je prepolovljen i iznosi svega 16 posto, ističu iz HGK.

Navode kako je u  strukturi BiH izvoza primjetan drastičan pad izvoza mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih prerađevina, odnosno upravo onih proizvoda koji su bili predmet pregovora EU i BiH o izmjenama SSP.

Prvi na listi proizvoda koji su bili najviše opterećeni carinama pri izvozu u BiH bile su cigarete, čiji je izvoz u prvoj polovici 2014. bio manji za 63 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, odnosno prije pristupanja Hrvatske u EU, navode iz HGK.

Kod mesnih prerađevina zabilježen je pad od 85 do 100 posto, za mlijeko i njegove prerađevine pad također dostiže od 40 do 100 posto, odnosno za neke kategorije ovih proizvoda u potpunosti je bio prekinut izvoz u BiH.

Iz HGK ističu da, na žalost, pad izvoza u BiH u prvoj godini članstva Hrvatske u EU nije bio kompenziran nekim drugim izvoznim tržištem. Primjerice, ukupan hrvatski izvoz cigareta u prvih 6 mjeseci 2014. bio je upola manji od izvoza cigareta u istom razdoblju 2013. godine.

"S obzirom da je udio BiH tržišta u hrvatskom izvozu cigareta prije hrvatskog pristupanja EU iznosio do 60 posto, evidentna je šteta koju su trpjeli naši izvoznici zbog gubitka koncesija s BiH", ističu iz HGK. Dodaju kako navedeni podaci ilustriraju značaj BiH tržišta za hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode i dokaz su kako su naši proizvođači doista imali problema zbog gubitka bescarinske mogućnosti pristupa na ovo tržište.




Facebook komentari

hr Wed Feb 01 2017 08:33:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533675351799420c757b23d6/80

Meksiko u šoku: Djevojčica za kojom se tragalo pod ruševinama nije postojala

Meksikanci su nekoliko dana bili potpuno zaokupljeni sudbinom djevojčice nazvane Frida Sofia, koja je živa zarobljena u razvalinama osnovne škole srušene u potresu izazvala frenetičnu utrku s vremenom spasilaca u nastojanju da joj spase život, ali izgleda da ta djevojčica nikada nije postojala.

Iako se o djevojčici naveliko pisalo u domaćim, ali i svjetskim medijima, vladini dužnosnici zapravo nikada nisu potvrdili njezin identitet. Djevojčica s tim imenom nije bila upisana u srušenu školu. 

Ministarstvo obrazovanja nije nikako moglo pronaći roditelje ili rođake djevojčice o kojoj su mediji izvještavali kao o 12-godišnjoj Fridi Sofiji. 

Tiskani mediji i meksička televizija Televisa javljali su danima da su spasioci nakon razorna potresa maginute 7,1 po Richteru uspjeli uspostaviti komunikaciju s djevojčicom, koja im je rekla kako su u blizini još dva učenika, ali nije znala reći jesu li živi. Spasioci, tvrdili su mediji, kazali su kako su vidjeli njezinu ruku da izviruje iz ruševina i na pitanje je li živa, micala je prstima. 

U četvrtak popodne meksička je mornarica, čiji su spasioci bili zaduženi za tu lokaciju, objavila da nema nikakvih znakova da pod ruševinama trokatnice u kojoj je bila škola još ima živih. "Sva djeca su na broju, ili, nažalost, mrtva ili sigurna u svojim domovima", rekao je državni podtajnik za mornaricu Angel Enrique Sarmiento, dodajući da vlada nikad nije niti imala saznanja o djevojčici koja je navodno živa zarobljena pod ruševinama. 

Zbunjujuća priča o Fridi dobila je nekoliko sati kasnije još čudniji zaplet. Sarmiento se ponovo pojavio pred kamerama i kazao da je ipak "mornarica distribuirala izvješća o djevojčici pod ruševinama temeljena na svjedočanstvima spasilaca" i time proturječio vlastitoj ranijoj izjavi. Nije ponudio nikakvo objašnjenje za svoje kontradiktorne izjave, ali se ispričao. "Ispričavam se Meksikancima što sam ranije rekao da mornarica nije imala nikakva saznanja o maloljetnici koja je preživjela tragediju".

Sarmiento je rekao da je iz ruševina izvučeno nekoliko mrtvih tijela i da su možda njihovi prsti bili ti za koje su spasioci mislili da se miču. Zanijekao je da su mornarica ili on osobno htjeli zavarati javnost. 

Televisa je jedina imala pristup lokaciji srušene škole, a svi ostali mediji, uključujući inozemne, prenosili su priču o djevojčici vjerujući da je istinita. 

Informacija da Frida Sofia zapravo ne postoji u Meksiku je izazvala bijes. Na twitteru je odmah postavljen hashtag "Fake News", a korisnici se žale kako je medijska pažnja na ovaj slučaj odvukla pozornost sa stvarnih akcija spašavanja na drugim lokacijama.

Unatoč svoj tehnologiji dopremljenoj do ruševina škole, uključujući termalne kamere, senzore i skenere pogreška se vjerojatno dogodila zbog nekoliko previše entuzijastičnih spasilaca koji su jedan po jedan puzali tunelima od razmaknutih ruševina do unutrašnjosti škole.

"Mislim da nije bilo zle namjere", kaže analitičar Alejandro Hope. "Oni su željeli vjerovati da negdje dolje još ima žive djece". 

U školi je poginuo 21 učenik.

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 13:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5747f91dfe96fffb858b4647/80
Foto: Promotivne fotografije

Istraživanje: uređaji za simulaciju mogu ublažiti bol

Igre u kojima se imitira stvarnost mogu ublažiti bol ne samo skretanjem misli igrača s izvora boli nego i pokretanjem promjena u mozgu, pokazalo je novo istraživanje.

Skretanje pažnje čini se da ima ulogu u ublažavanju boli, pokazala je analiza šest manjih istraživanja uloge virtualne stvarnosti. No, moguće je i da tehnologija u kojoj se koriste simulatori igra ulogu u promjenama živčanog sustava kada se koristi u reprogramiranju odgovora na bolni podražaj.

“Mentalne slike već se dugo koriste u liječenju psiholoških poremećaja a virtualna stvarnost intenzivniji je način osiguranja mentalnih slika”, kaže voditeljica istraživanja dr. Anita Gupta s Woodrow Wilson School of Public and International Affairs sveučilišta Princeton u New Jerseyu.

“Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li virtualna stvarnost učinkovita, no mogućnost novih opcija liječenja boli obećavajuća je”, kaže Gupta.

Tehnologija virtualne stvarnosti postoji više desetljeća a na javnu pozornicu stigla je s vojnim simulatorima leta. Prve verzije uređaja ispunjavale su čitavu prostoriju no tehnologija je postajala sve manja i jeftinija i počela je imati niz medicinskih primjena od saniranja rana i fizikalne terapije do ublažavanja zubobolje i liječenja opeklina.

Danas za masovno proizvedene simulatore može biti dovoljan pametni telefon i posebne slušalice. Sve više ljudi koristi te uređaje kako bi igralo videoigre i za trodimenzionalne obilaske mjesta koja inače ne bi mogli vidjeti.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili šest ranijih istraživanja provedenih od 2000. do 2016. koja su ispitivala načine na koji bi virtualna stvarnost mogla pomoći ublažavanju boli. Rezultati tih istraživanja promatrani u cjelini pokazuju da virtualna stvarnost može pomoći u okviru terapije izlaganja i navikavanja na podražaje, vrste bihevioralne terapije u kojoj se pomaže pacijentima da promijene svoj odgovor na bol kad ga osjete. 

Autori istraživanja objavljenog u časopisu Pain Medicine objašnjavaju da je potrebno veće istraživanje kako bi se izvukli čvršći zaključci. Rezultati sugeriraju i da bi liječenje kronične boli virtualnom stvarnošću moglo pomoći smanjivanju ovisnosti o opijatnim analgeticima i time smanjilo zloupotrebu tih medikamenata koji stvaraju ovisnost.

Pacijenti moraju shvatiti da je virtualna stvarnost samo sredstvo za formiranje novih načina liječenja a ne liječenje samo za sebe, kaže Max Ortiz Catalan, znanstvenik s Chalmers University of Technology u Gothenburgu.

Nuspojave korištenja virtualne stvarnosti mogu biti tegobe poput mučnine ili vrtoglavice te bolest kretanja, kaže Gupta.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Milijun eura skrivao u zidu

Na jugu Italije, u Bariju, policajci su tijekom prematačine pronašli gotovo milijun eura u sitnim novčanicama. Novac je skrivao lokalni šef bande osumnjičen za krijumčarenje droge i nekoliko zločina.
U vakumiranim plastičnim vrećicama koje su bile skriven iza dvostrukog zida pod prozorom, pronađena je svota od ukupno 936 000 eura.

Budući da nije pronađen legalan trag podrijetla novca, policija pretpostavlja da je zarađen krijumčarenjem droge unutar kriminalne organizacije.

Kod istog sumnjivca je tijekom prematačine u svibnju pronađeno 60 000 eura koji su bili skriveni na isti način, u dvostrukim pregradama u zidu.

Lokalni mediji su izvjestili da muškarac u trenutku dolaska policije nije bio kod kuće, a potraga za njim još traje.
Protiv vlasnika stana otvorena je istraga.

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59be54d9b9e03e39698b45fb/80
Foto: FEDERICO RIOS

U Kolumbiji osuđene 32 osobe zbog nestanka 1000 ljudi

Osuđenici su pripadali pokretu ekstremne desnice (AUC) koja je raspuštena 2006. godine.
Kolumbijsko pravosuđe u subotu je osudilo 32 bivša pripadnika paravojnih postrojbi na osam godina zatvora, u sklopu povijesnog procesa zahvaljujući kojem je riješeno gotovo tisuću ubojstava i slučajeva nestalih osoba još od 2000. godine.
Svi osuđeni bili su pripadnici pokreta 
Ujedinjena samoobrana Kolumbije (AUC, ekstremna desnica), koja je stvorena 90-ih godina u svrhu borbe protiv ljevice.
-
Zahvaljujući "ovom povijesnom procesu" žrtvama oružanog sukoba u Kolumbiji "zajamčeno je poštivanje temeljnog prava na pravdu", stoji u priopćenju javnog ministarstva.
U velikim sukobima u Kolumbiji u kojima su sudjelovali gerilci, paravojne postrojbe i snage reda 
poginulo je više od 260.000 osoba, 60.000 ih se smatra nestalima, a 7,1 milijun ljudi je raseljen. 
-
Ova presuda je omogućila rješavanje 250 slučajeva ubojstva, 324 slučaja nestalih osoba, 213 prisilnih preseljenja, 173 ilegalnih novačenja i 14 slučajeva nasilja, pojasnilo je svoju odluku tužilaštvo.  AUC je odgovoran za 4.260 izravnih i neizravnih žrtava. 

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 12:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .