Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583f2f241eea8f120a8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Dačić: "Hrvatska ima problem sa samom sobom. Jugoslaviji smo dali sve, kamo sreće da je nije ni bilo, sada nam udaraju pljuske"

Šef srpske diplomacije Ivica Dačić rekao je da će Srbija igrati konstruktivnu ulogu u rješavanju problema u regiji, ali da bi mogla glasati protiv interesa susjednih zemalja koje nisu podržale Srbiju u za nju važnim pitanjima, kao što su priznanje Kosova ili njegovo članstvo u UNESCO-u.

U intervjuu za agenciju Beta Dačić je rekao da to nije osveta već politika reciprociteta i da Srbija nikome neće dozvoliti da je ponižava.

- Ja jedva čekam da se pojavi u međunarodnim organizacijama neki stav koji je važan za Makedoniju, za Crnu Goru, pa ćemo vidjeti kako će se Srbija postaviti - rekao je Dačić.

Govoreći o odnosima u regiji, Dačić je rekao da ima dosta problema koji su 'skriveni pod tepih i jednostavno čekaju na eksploziju, što nije dobro'.

- Zato će Srbija imati konstruktivnu ulogu. Naša politika je politika mira, stabilnosti, pomirenja i jačanja povjerenja u regiji i to je osnova za stabilnost cijele Europe - rekao je Dačić.

Na pitanje što će Srbija učiniti na smanjenju tenzija u odnosima s Hrvatskom koji su po njegovoj ocjeni posebno loši, Dačić je rekao da će se svakako sastati s kolegom Davorom Ivom Stierom, ali i dodao da 'Srbija nije učinila nijedan potez koji je bio usmjeren protiv Hrvatske, naprotiv' i da očekuje da se 'stvari vrate u normalu, da se Hrvatska ponaša kao odgovoran član EU'.

On je rekao da se prije nekoliko godina kao premijer Srbije s tadašnjim hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem dogovorio o načinu nadilaženja bilateralnih pitanja i da su formirane komisije i radne grupe, ali da 'hrvatska strana nije bila previše zainteresirana za rješavanje svega toga' i da 'čak nisu imenovali ni svoje predstavnike u tim radnim grupama, a danas ističu da su to neki teški problemi'.

- Na primjer, za granicu, Hrvatska nikada nije imenovala svoj dio komisije koja se treba baviti tim pitanjem. Također, sva ova pitanja koja Hrvatska danas ističe, kao što je zakon o ratnim zločinima, to pitanje univerzalne jurisdikcije apsolutno Hrvatska nikada nije spominjala do prije neku godinu, iako je taj zakon na snazi više od 10 godina. Sve u svemu, ako se tome dodaju ideološki problemi koji postoje, a to znači problemi unutar Hrvatske koji su uvijek opterećeni logikom antisrpske politike, došli smo do situacije da je danas biti protiv Srbije jedan standard u Hrvatskoj - rekao je Dačić.

On je rekao da 'obnavljanje ustaške ideologije' i 'rehabilitacija ustaških zločinaca' u Hrvatskoj ne doprinosi pomirenju, posebno 'u vrijeme kada se svi bore protiv rehabilitacije fašizma, nacizma, u ovom slučaju ustaške idelogije'.

On je rekao da Srbija nema problema u odnosima s Hrvatskom, već da Hrvatska ima problem sa samom sobom, odnosno sa svojom povijesti.

- Što se nas tiče, ne interesira nas Hrvatska, neka rade oni što hoće, nas interesira njihov odnos prema Srbima koji tamo žive, prema Srbima koji su bili žrtve u Drugom svjetskom ratu, danas Srba ima manje od pet posto, a do prije 30 godina ih je bilo 15 posto, koja su prava Srba, što ćemo riješiti kao probleme - rekao je Dačić i dodao da Srbija očekuje da se 'stvari vrate u normalu, da se Hrvatska ponaša kao odgovoran član EU'.

Na pitanje jesu li incidenti na dan izbora u Crnoj Gori pogoršali odnose s Podgoricom, Dačić je rekao da nisu i da Vlada Srbije nema nikakve veze sa tim.

On je rekao da Srbija želi dobrosusjedske odnose, ali da će od stava Crne Gore prema pitanjima važnim za Srbiju ovisiti i stav Srbije prema toj zemlji.

Dačić je rekao da nije riječ o osveti već o 'reciprocitetu u vanjskoj politici'.

- Šta sad, Crna Gora je glasala za prijem Kosova i sad mi da kažemo ako ste glasali, je l' da. Slobodno vi nastavite glasati protiv nas, a mi vas i dalje volimo. Pa ne mogu reći da ih volim kao što sam ih volio. Ne mogu, jer bih pljunuo na sebe. Isto kao što oni ne daju na sebe, ne dam ni ja. A što se tiče Srba, kada bismo mi tražili reciprocitet koliko Crnogoraca ima u Srbiji na funkcijama i u državnim organima, pa Crnogorcima ništa ne bi ostalo dolej - rekao je Dačić.

Dačić je rekao da se isto odnosi i na Makedoniju i da je Srbija pogriješila što je tu zemlju priznala pod njezinim ustavnim imenom, jer je ona priznala Kosovo.

- Srbija je napravila veliku grešku zbog toga. Cijela Europa i svijet koriste naziv Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, a mi smo našu braću Grke ošamarili i sad očekujemo od Grka da oni ne priznaju Kosovo, a Makedoniju smo priznali vrijeđajući Grke, a oni (Makedonci) uvijek glasaju za Kosovo. Ja moram reći da smo budale. Evo, upotrijebit ću nediplomatski izraz - rekao je Dačić.

On je rekao da će Beograd u bilateralnim odnosima sa Skopljem upotrebljavati ustavno ime, ali da će multilateralno koristiti ime koje se upotrebljava u EU i UN-u.

- Sada ćete vi reći da je to osveta. Nije to osveta, to je odgovorna državna i nacionalna politka. Nije Srbija otirač svakom da se s nama igra. Mi nikome ne dozvoljavamo da nas ponižava. Ako nekome nisu važne naše crkve i manastiri na Kosovu i Metohiji, koji su zapaljeni i koji su uništeni, i to nije dovoljno da netko bude barem suzdržan o pitanju UNESCO-a, onda ja moram postaviti pitanje suštine naših odnosa - rekao je Dačić.

Dačić je rekao da je uloga vanjske politike da 'na najbolji način obrani državne i nacionalne interese' i da uopće ne pati za bivšom zajedničkom državom.

- Kamo sreće da se nismo nikad ni ujedinjavali, već da smo 1918. stvorili državu Srbiju kao silu pobjednicu... Mi smo Jugoslaviji dali sve... da bismo na kraju sada morali slušati predavanja i da nam netko udara šamare sa strane oko toga kako se Srbija ponaša. Nisam baš pristalica toga da im okrećemo i drugi obraz. Poštovat će vas samo onoliko koliko ste jaki i koliko ste spremni da ne date na sebe - rekao je Dačić u intervjuu za agenciju Beta.

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/586ec6d71eea8f61c58b4576/80
Foto: Screenshot / YouTube

Donald Trump danas postaje 45. američki predsjednik

Njujorški multimilijarder Donald Trump danas će polaganjem prisege na Capitolu postati 45. američki predsjednik

Točno u podne po mjesnom ili u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, Trump će položiti ruku na dvije Biblije, svoju obiteljsku i onu kojom se  koristio Abraham Lincoln, i ponavljajući za predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuti na dužnost.

Nakon toga će se prvi put obratiti američkoj i svjetskoj javnosti kao američki predsjednik. Govor bi trebao trajati dvadesetak minuta, nestrpljivo se iščekuje, ali dosad nisu procurile naznake onoga o čemu će govoriti.

U skladu s tradicijom Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence zatim odlaze na ručak u Kongres, a u 15 sati (21 po srednjoeuropskom) počinje parada Avenijom Pensylvania od Capitola do Bijele kuće. Trumpa i Pencea će pratiti oko 8000 sudionika parade, raznih orkestara, mažoretkinja, postrojbi predsatavnika svih rodova američke vojske.

Od 19 do 23 sata Trump, Pence i njihove supruge sudjeluju na tri službena inauguracijska bala.

U subotu će novi predsjednik i njegov potpredsjednik od 10 do 11 sati (od 16 do 17 po srednjoeuropskom vremenu) biti na međukonfesionalnoj molitvi u nacionalnoj katedrali u Washingtonu, čime će službeno završiti inauguracijske svečanosti.

Sve će to skupa koštati oko 200 milijuna dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 tisuća ljudi, dvostruko manje nego što ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo više nego na prvoj Georgea W. Busha nakon prijepornih izbora 2000. godine.


Prvi predsjednik u defanzivi

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta.

Među brojnim izazovima s kojima se suočava izabrani predsjednik najhitniji je onaj kojim bi trebao "umiriti brod", odnosno svesti svoje razbuktale sukobe s brojnim akterima na razumnu mjeru. Zadnjih se tjedana sukobio s američkom obavještajnom zajednicom, nekim istaknutim demokratima, većinom medija i s dijelom europskih čelnika koji su mu zamjerili izjave u lošem stanju u EU-u i zastarjelom NATO-u.

Po posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima povoljno mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H.W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha, kada su preuzimali dužnost.

On tvrdi da su ankete namještene. "Isti ljudi koji su vodili simulirana istraživanja prije izbora i bili su u krivu, sada vode istraživanja popularnosti. Namještana su kao i prije", komentirao je na Twitteru.

Uz tako uskovitlane emocije, Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.

Bude li, međutim, prvih 100 dana njegove administracije popraćeno stvaranjem populističkog zakonskog okvira i odgovarajućim konkretnim aktivnostima to bi moglo pomoći popravljanju javne slike.


Suparnici i saveznici

Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući.

Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.
Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije i ne ustručavaju se tu snagu upotrijebiti. Očuvanje američke nadmoći bit će tim izazovnije.

U Rusiji Vladimir Putin, možda najjači lider još od vremena Leonida Brežnjeva, agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu.    

Dok je Mao Zedong transformirao kinesko društvo, a Deng Xiaoping zemlju učinio gospodarskom silom, sadašnji čelnik Xi Jinping želi od Kine napraviti diplomatsku i vojnu silu.
Trumpovo stajalište i Xijeve ambicije mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.   

Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici.

Trump je istodobno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, kojeg je u nedjeljnom intervjuu njemačkom Bildu i londonskom Timesu nazvao "zastarjelim", kao i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji, što osigurava globalni poredak.

"Trump već dugo vjeruje kako saveznici iskorištavaju SAD", kaže Thomas Wright iz Brookings instituta. "On će radije zauzeti stajalište da Sjedinjene Države ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radile on želi da za to bude plaćen što je više moguće".


Neočekivani predsjednik

Nagao, neumjeren i politički neiskusan, Donald Trump nije se uklapao u tradicionalni profil kandidata za najmoćnije radno mjesto na svijetu.

Republikanski mulitimilijarder bezgranične energije i golema ega prkosio je svim predviđanjima od samog početka i pokazao se nepobjedivim političkim protivnikom prvo svojim prootukandidatima za stranačku nominaciju, a zatim i mnogo iskusnijoj Hillary Clinton.

Trebalo mu je manje od 17 mjeseci da dođe do Bijele kuće, čime je nadmašio rivale koji su to sanjali godinama
Sedamdesetgodišnji bogataš svojim je govorima, koji su bili melem za uši frustiranim i nesigurnim Amerikancima na vjetrometini globalizacije, milijunima njih postao glasonoša promjena.

Do srži je potresao Republikansku stranku koja ni do zadnjih dana kampanje nije sigurna bi li ga prigrlila ili se od njega distancirala.

Prije nego što je krenuo u kandidaturu, Trump je bio poznat u gotovo svakom američkom domaćinstvu po svojem golemom bogatstvu, luksuznim hotelima, golferskim igralištima i kockarnicama, po razvodima koji su punili naslovnice i po televizijskom 'reality showu' Pripravnik.

U kampanji se pokazao i kao snažna 'politička životinja' i populistički junak koji je obećao da će "Ameriku ponovo učiniti velikom".


Neustrašiv i nepredvidljiv

Trump se u kampanji nije bojao reći bilo što, ali uistinu bilo što. A tako je nastavio i u tranzicijskoj fazi.

Protivnike je u kampanji udarao ondje gdje ih najviše boli. Osuđivao "pokvareni" sustav, političke dužnosnike nazivao "korumpiranima" i tvrdio da "američki mediji truju mozak biračima".

Iako je u pobjedničkom govoru rekao da će ujediniti Ameriku, i nakon toga se svojim omiljenim komunikacijskim oružjem, Twitterom, jednako obračunavao s onima koji  su ga kritzirali. Izvrijeđao je svoje obavještajne službe, CNN, Meryl Streep i uglednog borca za građanska prava Johna Lewisa.

Kao i u kampanji, i danas nudi jednostavna rješenja za najsloženije probleme - rekao da će izgraditi zid na američkoj granici s Meksikom kako bi zaustavio useljavanje i natjerati Meksiko da ga sam plati. Najavio je da će protjerati 11 milijuna ilegalnih useljenika. Uvjeren je da će stvoriti nova radna mjesta samo tako što će iznova ispregovarati američke međunarodne trgovinske sporazume. Najavio je da će prvi dan u uredu poništiti mnoge izvršne uredbe svoga prethodnika.


Biografija

Donald Trump rođen je 14. lipnja 1946., kao četvrto od petero djece Fredericka i Mary Trump.

Kažu da je bio teško dijete. Roditelji su ga s 13 godina poslali na vojnu akademiju, gdje je bio uspješan. Studirao je na sveučilištu Fordham, a poslije u sklopu Sveučilišta u Pennsylvaniji završio prestižni poslovni fakultet Wharton.

Trumpov otac, sin njemačkih useljenika, bogatstvo je stekao u graditeljstvu. Trump je počeo raditi za oca nakon fakulteta, a ovaj mu je pomogao da stane na noge "malim zajmom od par milijuna dolara".

Već 1974. preuzeo je obiteljski posao i investirao u hotele, kockarnice, golf igrališta i luskuznu stanogradnju.

Kasnije ulazi u svijet zabave, prvo licencijama za Miss Amerike i Miss Universe, a potom i svojim ulogama u ‘reality showu’ Pripravnik i njegovom nastavku sa slavnim osobama.

Nije uvijek bio uspješan. Bankrotirao je četiri puta, ali se svaki put nakon restrukturiranja podigao na noge. Forbes mu bogatstvo procjenjuje na četiri milijarde dolara, a Bloomberg na 2,9 milijardi.

Triput se ženio glamuroznim ženama, a razvodima dvaput završio na naslovnicama. Godine 1977. vjenčao se s češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom s kojom ima troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica.

Od 1993. do 1999. bio je u braku s glumicom Martom Maples. Imaju jedno dijete. Sa slovenskom manekenkom Melanijom Knavs vjenčao se 2005. i također imaju jedno dijete.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 08:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5881b2191eea8f170f8b4635/80
Foto: Melbourne carnage

Tri osobe poginule, a 20 ozlijeđenih nakon divljanja automobila u Melbourneu

Svjedoci navode kako je vozač namjerno rušio ljude, no za sada nema informacija radi li se o mogućem terorističkom napadu. Australski mediji navode kako je policija privela vozača.

Incident se dogodio oko 13:30 sati po lokalnom vremenu u samom središtu grada, na raskrižju Bourke i Queen Steet, gdje se nalaze shoping centri.

Prije napada vozač je divljao i napravio nekoliko krugova ispred Flinders stanice vičući kroz prozor automobila. Australski portali objavili su snimku kako divlja ispred glavne željezničke stanice u Melbourneu ispred stotina zbunjenih ljudi kojima ništa nije bilo jasno. Nakon toga vozač se uputio prema ulici Bourke gdje je započeo divljački pohod.

"U ovoj fazi istrage možemo potvrditi kako su tri osobe poginule, a najmanje 20 je ozlijeđenih. Vozač automobila je priveden, a na terenu su brojne jedinice hitne pomoći kako bi pomogle unesrećeni," poručili su iz policije. 

Policija je ogradila cijelo područje, a u središtu grada je prekinut javni prijevoz.

Australija, koja je vjeran američki saveznik, je od 2014. godine pojačala pripravnost od mogućih napada radikala, a do sada je spriječila nekoliko napada.

U Melbourneu se trenutačno održava prvi teniski Grand Slam turnir sezone Melbourne Open, a teniski tereni su udaljeni samo nekoliko blokova od mjesta gdje se dogodio incident.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 07:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/55f5a4f73bb0d9e71e8b4a9f/80
Foto: FaH

Njemačka na osovu Dublinskog sporazuma primila više migranata nego što ih je protjerala

Njemačka je najveći dio od oko 4.000 migranata poslala natrag u Italiju iza koje slijede Poljska, Španjolska i Mađarska
Njemačka je u prošloj godini na osnovu Dublinskog sporazuma primila preko 12.000 migranata a samo 4.000  je protjerala u druge zemlje Europske unije, priopćilo je u četvrtak ministarstvo unutarnjih poslova.
Najveći broj migranata koji je u Njemačku vraćen iz neke od članica Europske unije stigao je iz Švedske iza koje slijede Nizozemska, Danska i Belgija.

 Njemačka je najveći dio od oko 4.000 migranata poslala natrag u Italiju iza koje slijede Poljska, Španjolska i Mađarska.
 Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da se kod većine migranata vraćenih u Njemačku radi o osobama koje su u Njemačkoj već jednom podnijele zahtjev za azilom ali nisu dočekale rješenje nego su otišle u neku drugu zemlju.
Brojke bacaju novo svjetlo na najave njemačke vlade kako će se broj migranata u Njemačkoj smanjiti nakon što se u punoj mjeri započne s primjenom Dublinskog sporazuma prema kojem izbjeglice moraju ostati u onoj zemlji Europske unije u koju su prvo ušli.
 
S obzirom na to da je najveći broj migranata u Njemačku ušao preko tzv. balkanske rute, njemačke vlasti bi najveći broj njih trebale poslati u Grčku kamo se međutim migranti ne šalju od 2011. kada je Europski sud utvrdio kako u Grčkoj za migrante vladaju neprihvatljivi uvjeti.
 
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere najavio je nedavno kako će Njemačka, shodno preporuci Europske komisije, započeti s povratom migranata u Grčku sredinom ožujka.
 
De Maiziere je u nekoliko navrata objasnio kako su novcem Europske unije u međuvremenu uvjeti u migrantskim logorima u Grčkoj podignuti na dovoljnu razinu.

 Istodobno neki njemački mediji javljaju, pozivajući se na ministarstvo unutarnjih poslova, kako je 2016. zabilježen i rekordan broj osoba koje su u Njemačku ušle na temelju spajanja obitelji.
Prošle godine je izdano 75.000 viza za obitelji Sirijaca i Iračana koji se već nalaze u Njemačkoj. Pritom se velikim dijelom radi o roditeljima maloljetnika koji su sami pristigli u Njemačku.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 23:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5823a37f1eea8f82aa8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Trump namjerava početi donositi uredbe čim preuzme dužnost

Trump, koji će položiti prisegu u petak, namjerava iskoristiti jedno od najmoćnijih sredstva u svom uredu - predsjedničko nalivpero - kako bi potpisao uredbe koje se mogu provesti bez rasprave u Kongresu

Donald Trump se sprema početi donositi uredbe svog prvog dana u Bijeloj kući u petak kako bi ukinuo politike odlazećeg predsjednika Baracka Obame i proveo dijelove svojih planova za obuzdavanje imigracije i izgradnju zida na američko-meksičkoj granici.

Trump, koji će položiti prisegu u petak, namjerava iskoristiti jedno od najmoćnijih sredstva u svom uredu - predsjedničko nalivpero - kako bi potpisao uredbe koje se mogu provesti bez rasprave u Kongresu.

"On je predan tome da ne samo prvog dana nego i drugog i trećeg donese stvarne promjena i mislim da ćete to vidjeti u predstojećim danima i tjednima", rekao je novinarima Trumpov glasnogovornik Sean Spicer u četvrtak dodajući da očekuju aktivnost u petak, tijekom vikenda i početkom idućeg tjedna.

Glavne teme Trumpova programa su obuzdavanje imigracije i stvaranje radnih mjesta, kazao je Spicer.

Trumpovi savjetnici provjerili su više od 200 mogućih uredbi čije će potpisivanje on razmotriti, a radi se o pitanjima s područja zdravstvene skrbi, klimatske politike, imigracije, energetike i drugih. Ne zna se koliko će tih uredbi Trump odobriti, rekao je član njegovog prijelaznog tima koji nema ovlasti za davanje izjava medijima.

Očekuje se da će Trump u prvih nekoliko dana nakon preuzimanja dužnosti potpisati uredbu o izgradnji zida na južnoj granici s Meksikom, što je jedan od nekoliko koraka vezano za obuzdavanje imigracije koji su mu preporučili savjetnici.

To uključuje ukidanje Obamine uredbe kojom je dopušteno da više od 700.000 ljudi, koji su dovedeni u Sjedinjene Države ilegalno još kao djeca, ostane u zemlji s dvogodišnjom dozvolom rada i pohađanja koledža.  



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 22:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .