Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58df612db47398470c8b4572/80

Hrvatske tvrtke žele kineske dozvole za izvoz mlijeka, mliječnih proizvoda, tune i peradi

Do kraja ove godine najavljen je dolazak kineske inspekcije u Hrvatsku po pitanju hrvatskog zahtjeva za izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu, a kineski predstavnici pozvani su da posjete hrvatske peradarske farme i prehrambenu industriju, doznaje se iz Ministarstva poljoprivrede.

Izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda na kinesko tržište otvorio bi se novi prodajni kanal hrvatskim mljekarima i veliko tržište, ističu iz Ministarstva.

Paška sirana: Potencijali za izvoz u Kinu odlični

Paška sirana zainteresirana je za izvoz na kinesko tržište. „I inače radimo za izvoz što je moguće više, jer su naši kapaciteti veći od potreba domaćeg tržišta, na koje dolazi uvozna roba po dampinškim cijenama. Tržište nam se smanjuje, a mi ne želimo smanjivati proizvodnju”, istaknuo je Ante Oštarić, predsjednik uprave Paške sirane u razgovoru za Hinu.

Potencijale za izvoz u Kinu ocjenjuje odličnima. „Već smo poslali neke uzorke na to tržište i naša roba je tamo prihvatljiva što se tiče kvalitete. Što se tiče cijena, postigli bi bolje cijene nego u Europi”, rekao je Oštarić.

No, napominje da izlazak na to tržište priječe administrativne barijere. „Nadamo se da će se to tržište uskoro za nas otvoriti”, naveo je, kazavši da bi na to tržište izlazili „ne na široko, nego u specijalizirane delikatese i visoko rangirane ugostiteljske objekte” i to preko posrednika, s kojima su već uspostavili prve kontakte.

Sardina izvozi u Kinu, radi i na dozvoli za izvoz tune

Hrvatska ima već od ranije odobren izvoz proizvoda ribarstva u Kinu te usuglašen veterinarski certifikat. Zahvaljujući tome, bračka Sardina odnedavno izvozi na to tržište konzerve sardine.

Prije toga, dvije i pol godine imali su velikih problema za ishođenje dozvole za izvoz na to tržište. „Bez podrške Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i Veleposlanstva RH u Pekingu teško bismo došli do te dozvole”, istaknuo je Davor Gabela, direktor prodaje u Sardini.

Zasad su u dva navrata obavili isporuke u simboličnim količinama, i to preko luke Ningbo, najveće kineske kontejnerske luke.

Za tu su se luku odlučili jer je sudionicima sajma CEEC Expo 2018, koji se održava u sklopu redovitog godišnjeg ministarskog sastanka Kine i 16 zemlja središnje i istočne Europe (CEEC), u lipnju prošle godine administracija grada Ningboa obećala riješiti postupak carinjenja po ubrzanoj proceduri.

„Isplati se ići na taj sajam. Bio sam jako zadovoljan, dobro smo se prezentirali preko našeg kineskog partnera i postigli dobar učinak”, ocjenjuje Gabela.

Kako opisuje, konzerve sardina su nova roba za to tržište.

„Teško se probijati, jer naša roba nije visokoobrtajna. Našli smo manjeg kienskog distributera, koji se sada bori da uđe u neke veće kanale prodaje. Nadamo se da će to uspjeti. Koliko će mu još trebati, teško je reći, no mi imamo dovoljno strpljenja”, istaknuo je Gabela.

Napomenuo je da ne forsiraju kinesko tržište, jer izvoze na još 25 tržišta u svijetu. Očekuju da se kroz godinu-dvije postignu prodaju od dva do tri milijuna konzervi sardina na kineskom tržištu.

„Na kinesko tržište postupno ulazimo, bez ikakve žurbe. Ako se ono otvori, pitanje je hoćemo li imati dovoljnih količina za izvoz na tako veliko tržište”, napomenuo je Gabela.

Ocjenjuje da na tom tržištu mogu postići dobru cijenu, jer Kinezi cijene europsku robu, imaju povjerenja u europske standarde proizvodnje i spremni su je stoga i više platiti.

„Na kineskom tržištu veći je problem stvoriti naviku konzumacije našeg proizvoda, koji je za njih nov. Oni jedu puno svježe ribe”, tumači Gabela.

Tunu, pak, Sardina zasad isključivo izvozi na japansko tržište. Na poticaj te tvrtke, kod kineskog nadležnog tijela Hrvatska je početkom lipnja na nedavnom međunarodnom sastanku zemalja srednjoistočne Europe i Kine (format 16+1) u Ningbou zamolila odobravanje izvoza tune podrijetlom iz Hrvatske u Kinu te je dala prijedlog bilateralnog veterinarskog certifikata.

„Mi smo to pokrenuli jer je naš kineski partner iskazao načelni interes. Nadamo se da će se ishođenje dozvole za izvoz tune poklopiti s njihovom logističkom spremnošću za početak tog posla u njihovom aranžmanu”, navodi Gabela.

Kako ističe, kinesko tržište ima veliki potencijal za tunu, jer se svakim danom otvaraju novi sushi restorani. „Stoga kineske kompanije pokazuju interes za uvoz tune iz Europe, no čini nam da još uvijek nisu logistički spremne za takav biznis, za to će trebati vremena”, naveo je Gabela.

Kineski predstavnici pozvani u posjet peradarskim farmama

Na sastanku u Ningbou hrvatski predstavnici početkom lipnja upoznali su kineske kolege i s informacijama o kretanju zaraznih bolesti domaćih životinja (klasična svinjska kuga, Newcastleska bolest, Influenca ptica). Kineze je posebno zanimalo može li Hrvatska dobiti status države slobodne od bolesti influence ptica.

Hrvatski predstavnici istaknuli su kako je peradarska industrija jedna od važnijih grana mesne industrije sa zatvorenim ciklusom uzgoja/proizvodnje/klanja te uz primjenu visokih biosigurnosnih mjera. Stoga su pozvali kineske predstavnike u posjet Hrvatskoj, koji bi uključivao posjetu pet hrvatskih peradarskih farmi i prehrambenoj industriji.

Kineska strana ponovila je kako planira ubrzati procedure donošenja odluka o mogućnosti izvoza hrane na kinesko tržište, a s tim u vezi i mogućnost potpisivanja protokola s Hrvatskom, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Ujedno, kineska strana ponudila je Hrvatskoj mogućnost izvoza rasplodnih goveda i goveđeg seruma na kinesko tržište.

Iz Ministarstva poljoprivrede navode da je Kina od ožujka ove godine, radi pojednostavljenja i ubrzanja dugotrajne procedure odobravanja uvoza u Kinu, umjesto dotadašnjeg nadležnog tijela za uvoz AQSIQ (The General Administration of Quality Supervision, Inspection and Quarantine) osnovala novo jedinstveno tijelo pod skraćenim nazivom “China Customs” (The General Administration of Customs of the People's Republic of China – GACC).

Cilj novog tijela je povećavanje efikasnost i ubrzavanje procedura odobravanja uvoza u Kinu za najmanje jednu trećinu u odnosu na dosadašnje postupke, za koje su svjesni kako se radi o dugotrajnim, odnosno dugogodišnjim procedurama.

Po podacima DZS-a, hrvatski robni izvoz u prva tri mjeseca ove godine iznosio je oko 220 milijuna kuna, što je 15,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz iz Kine porastao za 30,4 posto, na 1,58 milijardi kuna.

Kinesko tržište moguće osvojiti tradicionalnim proizvodima

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu da je tijekom zadnjih godina nekoliko hrvatskih tvrtki aktivnije pristupilo tržištu Kine s namjerom značajnijeg pozicioniranja na tom tržištu.

Ističu i da značajan interes postoji i za plasiranje hrvatskih prehrambenih proizvoda na tržište Kine, no određene prepreke još uvijek postoje, primjerice za izvoz mliječnih proizvoda i proizvoda od mesa.

„U smislu prehrambenih proizvoda, kinesko tržište može se osvojiti tradicionalnim proizvodima premium kvalitete, gdje je naglasak na kvaliteti, a ne količini proizvoda, jer je kinesko tržište jako veliko te hrvatske tvrtke kapacitetima svoje proizvodnje teško mogu zadovoljiti potrebne količine”, ocjenjuju.

Od prepreka na kineskom tržištu, iz HGK navode pronalazak pouzdanog poslovnog partnera, pravilno označavanje proizvoda, različite uvozne regulative i procedure po pojedinim lokacijama u Kini, neujednačena pravila i potrebne dodatne dozvole i certifikate za pojedine proizvode.

„Sve te prepreke su za većinom mala i srednja hrvatska poduzeća ponekad i financijski zahtjevna, a k tome najčešće uključuju i potrebne pregovore kineskih i hrvatskih nadležnih državnih tijela za pojedina područja, što vremenski obično dugo traje”, napominju.

Česta prepreka u poslovanju s kineskim poslovnim partnerima su i kulturološke razlike jer dolazi do određenih nesporazuma i/ili nerazumijevanja poslovne kulture. Međutim, navedeno ne predstavlja osnovni razlog značajno većeg uvoza iz Kine, već je to i rezultat tržišne ekonomije, dodaju.

Iz HGK kažu da je radi lakšeg ulaska hrvatskih tvrtki na kinesko tržište, kao i samog poslovanja hrvatskih tvrtki na kineskom tržištu, nedavno otvoreno Predstavništvo HGK u Šangaju, čija je prvenstvena uloga davanje potpore hrvatskim tvrtkama, promidžba hrvatskog gospodarstva, turizma i investicija, uspostavljanje i razvijanje poslovnih odnosa na hrvatskom i kineskom tržištu, informiranje zainteresiranih strana o mogućnostima poslovanja u Hrvatskoj i Kini te organiziranje seminara, konferencija i poslovnih događanja.

„S obzirom na kulturu poslovanja u Kini te važnost osobnih odnosa u poslovanju, vjerujemo da će prisustvo HGK u Kini uvelike pozitivno pridonijeti poboljšanju odnosa i proširenju dosadašnje suradnje dviju zemalja”, ocjenjuju u HGK.

hr Sun Jun 17 2018 07:57:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Na parkiralištu našao novčanik s 1000 eura i vratio ga vlasniku

Nije dvojio ni trena...

Umjesto da novac spremi u džep, ovaj je nesebični Varaždinac pronašao kontakt od vlasnika novčanika te ga nakon poziva, sretno dostavio na kućni prag.

Ovu priču sa sretnim krajem ispričao je redakciji Regionalnog tjednika vlasnik izgubljenoga novčanika Robert Mraz, radostan jer još uvijek postoje osobe koje čine dobra djela.

– Čuvao sam taj iznos u novčaniku kako bih platio registraciju za automobil i druge stvari, a to ću, zahvaljujući Josipu Zavrtniku, sad moću učiniti. Čovjek me zaista spasio i zahvalan sam mu na tome – ispričao je Robert Mraz.

hr Tue Dec 11 2018 16:01:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7316cc9e31334f008b45a3/80
Foto: Pixabay

Pogledajte kako iduće godine možete uz samo 10 dana godišnjeg imati 32 dana odmora

Koliko god ih bilo, praznika i blagdana nikada dosta. A malo kojeg hrvatskog radnika ne raduje kad padaju u utorak ili četvrtak pa ih se poveže s vikendom. Provjerili smo kakva je situacija s neradnim danima u 2019. i kakve se spajalice mogu složiti uz upotrebu jednog ili dva dana godišnjeg

Hrvatska ima 13 državnih praznika i blagdana koji obično donose nešto manje neradnih dana jer uvijek poneki od njih padne u dane vikenda. Tako iduće godine možemo računati na 11 neradnih dana, kao i 2018.

Prvi dio godine prilično je sušan: nakon Nove godine, koja pada u utorak, slijedi 'velika rupa' sve do Uskrsa.

Sveta tri kralja padaju u nedjelju pa i iduće godine ostajemo bez slobodnog dana. Uskrs je pak tri tjedna kasnije nego ove godine, što znači da ćemo gotovo četiri mjeseca raditi bez slobodnog blagdanskog dana.

No od 1. svibnja kreće puno povoljnije razdoblje. Prvomajski praznik pada u sredini tjedna pa je moguće lijepo povezivanje s jedne ili druge strane.

Lipanj donosi dva praznika, jedan blagdan i jednu prekrasnu priliku za spajanje. Nažalost, Dan antifašističke borbe gubimo zbog subote, ali Tijelovo 20. lipnja pada na četvrtak. Kako već u utorak 25. lipnja slavimo Dan državnosti, uz dva dana godišnjeg moguće je napraviti spajalicu dugu šest dana, piše tportal.

Dan pobjede donosi produženi vikend s ponedjeljkom, a priliku za stvaranje četverodnevnog 'mini godišnjeg' pruža Velika Gospa koja dolazi u četvrtak.

Ista mogućnost otvara se za Dan neovisnosti u utorak 8. listopada, a Svi sveti donose još jedan produženi vikend, ovaj put s petkom.

Godinu zatvaraju divno posloženi božićni blagdani, koji padaju u srijedu i četvrtak i omogućuju tri kombinacije: petodnevni odmor uz angažiranje jednog dana godišnjeg, šestodnevni uz dva dana godišnjeg ili pravi raspust od devet dana, uz potrošnju samo tri dana godišnjeg.

Sve u svemu, pred nama je dobra godina, samo treba pregrmjeti prva četiri mjeseca.

Računica pokazuje da najkreativniji, oni koji iskoriste sve mogućnosti spajanja, mogu u šest prazničnih mjeseci pogodnih za spajanje sa samo 10 dana godišnjeg doći do 32 slobodna dana.

hr Tue Dec 11 2018 16:00:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7619ab9e31331f048b4631/80

Političari oprezni o mogućoj Milanovićevoj kandidaturi za Pantovčak, čekaju njegov potez

Bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović sve češćim pojavljivanjem u javnosti zagolicao je maštu političara i novinara, pa se sve češće spominje njegova moguća kandidatura za predsjednika Republike. On i dalje šuti, a i političari su oprezni u komentarima.

Izvori bliski Zoranu Milanoviću kažu da je bivši premijer sve bliže odluci da se kandidira za Predsjednika. I ankete mu idu u prilog i pokazuju da je on jedini kandidat koji bi mogao poremetiti planove Kolinde Grabar-Kitarović da osvoji drugi mandat.

Na Pantovčaku ne žele komentirati moguću Milanovićevu kandidaturu i čekaju da bude službena.

Milanovićev stranački kolega Siniša Hajdaš Dončić na upit portala DNEVNIK.hr rekao je da će kandidaturu komentirati kad i ako do nje dođe. ''O tom, potom'', rekao je i dodao da misli da bi Milanović bio dobar kandidat.

To mišljenje ne dijeli drugi SDP-ovac Zlatko Komadina. Poručuje da Milanović može biti samo nezavisni kandidat. "Kao stranački kandidat sam je sebe diskvalificirao", rekao je Komadina koji prednost daje Toninu Piculi.

U HDZ-u šute, a još čekaju i službenu objavu aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Neki izvori iz HDZ-a kažu da bi im Milanović bio prihvatljiv jer smatraju da bi s njim lakše mogli surađivati, a nakon sve češćih i žešćih sukoba s aktualnom šeficom države.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je da je još rano govoriti o tome kako će se HNS postaviti na predsjedničkim izborima. ''Ako me pitate osobno,sigurno ne bih podržao aktualnu predsjednicu, ali o tome će HNS donijeti odluke na stranačkim tijelima. Sa Zoranom Milanovićem dugo sam bio partner u Vladi i ne čudi me što njegov eventualni povratak u politiku izaziva interes javnosti. Smatram, međutim, da stav o kandidatima za predsjednika treba donositi temeljem programa i politika, a trenutno nemamo niti najave službenih kandidatura za predsjednika ili predsjednicu, a kamoli nešto više od toga'', rekao je Vrdoljak.

''Nemamo stav prema mogućim kandidaturama. Kad se netko kandidira onda ćemo komentirati'', poručio je Nikola Grmoja iz Mosta.

''Kad govorimo o izborima, IDS ima vrlo jasnu proceduru. Tijela IDS-a mogu se očitovati tek nakon što kandidat istakne svoju kandidaturu i predstavi svoj program. Dok se ne ispune ovi preduvjeti, nemamo običaj očitovati se'', odgovorili su na naš upit iz IDS-a.

HSS je danas bez komentara, ali njihov predsjednik Krešo Beljak već se u više navrata jasno izjasnio za Zorana Milanovića jer smatra da jedini može ugroziti Kolindu Grabar-Kitarović. No, najavio je da bi volio da se oporba udruži oko jednog kandidata, piše DNEVNIK.hr.

hr Tue Dec 11 2018 15:41:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fbd500e4938aa448b456b/80
Foto: Pixabay

Djeca su nam među najdebljima u Europi: Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine

Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine, što djecu u Hrvatskoj svrstava među najdeblju u Europi. Taj zabrinjavajući podatak predstavljen je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Na petom smo mjestu ljestvice pretile djece u Europi. Dječaci su deblji od djevojčica. Najveća pretilost među dječacima je na Jadranu - 42 posto.

- Taj proces vesternizacije i XXL porcija je zahvatio Mediteran vrlo jako i ono što se u svijetu promovira ta poznata glasovita mediteranska prehrana na Mediteranu među dječacima ne funkcionira naprosto je ne konzumiraju. - kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravljhe, HZJZ.

Diljem zemlje djeca slabo i doručkuju. Njih 20 posto ih jede kada ustane dok povrće svakodnevno izbjegava njih 83 posto. Više od polovice djece ima svega 3 sata tjelesne aktivnosti u tjednu. - piše Život i stil

hr Tue Dec 11 2018 14:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .