Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5829aedd1eea8f2ab68b46f2/80
Foto: Screenshot YouTube

Milanović: Ne mogu reći ni da je Strenja Linić bila na sastanku, niti da nije bila

Milanović koji je na sud došao kao svjedok Strenje Linić, rekao da je "skloniji tvrditi da Strenja Linić na sastancima nije bila, ali da ne može jamčiti"

Bivši predsjednik SDP-a i Vlade RH Zoran Milanović u ponedjeljak je na Općinskom sudu u Rijeci,  svjedočeći u tužbi  Ines Strenje Linić protiv "Novog lista" zbog teksta u kojem su naveli da je ona prilikom pokušaja formiranja Vlade prije godinu dana bila na tajnom sastanku s Milanovićem u prostoru Vlade, rekao  da  "ne može reći ni da je Strenja Linić bila, niti da nije bila", da nije bio samo jedan takav sastanak nego više njih i da se ne sjeća detalja.

 Milanović koji je na sud došao kao svjedok Strenje Linić,  rekao da je "skloniji tvrditi da Strenja Linić na sastancima nije bila, ali da ne može jamčiti". Više ljudi iz Mosta je dolazilo u više navrata, rekao je i dodao da nisu ulazili preko službenog ulaza, te da ne može govoriti tko je bio na tim sastancima jer se ne sjeća detalja te bi drugačijim odgovorom mogao nekome nanijeti štetu.

 Na pitanje predstavnika tužiteljice na čemu temelji mogućnost da je Strenja Linić možda ipak bila na sastancima, Milanović je kazao da temelji na sjećanju koje je nejasno.

- Osobe iz Mosta koje su dolazile na sastanke tražile su izlaz iz tadašnje situacije i bile su relativno lojalne  predsjedniku Mosta Boži Petrovu. Nisu bile poznate u to vrijeme i bili su prilično neupečatljivi ljudi, bez namjere da ikoga uvrijedim - rekao je.

 Milanović je naveo da se većina tih sastanaka održavala kasno navečer ili čak u 1 sat noću, a drugi i u redovno radno vrijeme Vlade. Na pitanje sutkinje Darije Knez je li o tim sastancima u to vrijeme govorio novinarima, Milanović je potvrdio da jest neslužbeno te da novinari to nisu izmislili. 

 Iskaz kao svjedok u ponedjeljak je dao i bivši Mostov ministar gospodarstva Tomislav Panenić, kojeg se u novinskom tekstu spominje da je bio na sastanku 8. prosinca 2015., zajedno sa Strenjom Linić, Josipom Katalinićem i Ljubicom Ambrušec.

 Rekao je  da on nije bio na tom sastanku, te da tog sastanka, po njegovim saznanjima, nije ni bilo. Naveo je da ima materijalne dokaze kojima može potvrditi da 8. prosinca nije bio na tom sastanku. Rekao je da je s drugim kolegama iz Mosta, koji se spominju u tom kontekstu, bio te večeri na sastanku u prostorijama Mosta te da su i nakon toga komunicirali te da može tvrditi da Strenja Linić nije bila kod Milanovića. 

 Ines Strenja Linić u ovom predmetu na Općinskom sudu u Rijeci tuži Novi list jer je u ožujku 2016. godine na svojem portalu objavio da su ona i još troje predstavnika Mosta bili tijekom noći 8. prosinca na sastanku s tadašnjim predsjednikom Vlade i SDP-a Zoranom Milanovićem, u okolnostima pregovora o sastavljanju saborske većine.

  Od Novog lista traži 10.000 kuna za naknadu štete, tvrdeći da nije bila na tom sastanku. Novi list je pak naveo da je tu informaciju prenio s portala televizije N1, a ona pak iz 24 sata.

Facebook komentari

hr Mon Jan 23 2017 12:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a633b34b9e03e20548b4586/80

Uz Dan mimoza: Intimno zdravlje žene krhko je poput cvijeta

U Hrvatskoj svakoga dana od raka vrata maternice oboli jedna žena, a svaki treći dan jedna žena umre od te bolesti, pa je Dan mimoza, koji se obilježava svake treće subote u siječnju, prilika da se upozori na tu bolest i pozove žene da redovito odlaze na ginekološke preglede i kontroliraju svoje intimno zdravlje koje je krhko poput cvijeta.

Jedanaestom Danu mimoza na Cvjetnom trgu, kojim se obilježava Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, prisustvovala je i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, ujedno i pokroviteljica, te je pozvala žene da idu na redovite ginekološke preglede jer je rano otkrivanje karcinoma najbolji način kako izliječiti bolest.

Roditelje je pozvala da cijepe svoje dijete protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji je jedan od glavnih uzročnika te bolesti.

Svoje sam dijete cijepila protiv HPV-a, a pozivam i ostale roditelje da to učine. Kod HPV-a je stanje takvo da se prenosi vrlo lako, vrlo je raširen i doista se treba pobrinuti da se, ukoliko postoji prevencija, uzme na vrijeme, rekla je predsjednica.

Također je dodala da prevencija ne utječe na spolne navike djece.

"S njima treba razgovarati otvoreno o tome što nose seksualni odnosi, pogotovo u mladoj dobi, treba ih educirati, a ne ih štititi izoliranjem od stvarnosti", rekla je Grabar Kitarović.

Obilježavanje Dana mimoza organiziraju Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Grad Zagreb i Hrvatska liga protiv raka, a cilj mu je podsjetiti žene da je njihovo intimno zdravlje krhko poput cvijeta mimoze, te da su redoviti ginekološki pregledi, odnosno papa test, nužni za očuvanje njihova zdravlja.

Rak vrata maternice jedno je od najčešćih sijela raka u žena između 20. i 49. godine života. Među najvažnijim je uzročnicima bolesti dugotrajna kronična upala rodnice i vrata maternice, a najčešći i najopasniji tipovi HPV-a koji ih uzrokuju su tipovi virusa 16 i 18.

Većina spolno aktivnih osoba će se tijekom svog života zaraziti HPV virusom, ali će se kod većine osoba infekcija spontano povući zahvaljujući djelovanju našeg imunološkog sustava. Smatra se da je oko 60 posto spolno aktivnih žena i muškaraca bilo u kontaktu s virusom, te da je najkritičnije razdoblje za zarazu adolescentsko doba. Samo kod malog broja žena dolazi do razvoja karcinoma, čiji su simptomi nespecifični i rijetki. Hrvatska je po incidenciji tog karcinoma na sredini, odnosno na 21. mjestu među 40 zemalja.

Danas postoji učinkovito cjepivo protiv HPV-a kojim se cijepe djevojčice i dječake prvih razreda srednje škole, a koje je od 2015. besplatno dostupno u cijeloj Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatske lige protiv raka Damir Eljuga rekao je kako od raka vrata maternice godišnje u Hrvatskoj obolijeva oko 360 žena, a umre 120 te dodao kako je važno educirati žene da je tu bolest mogu prevenirati cijepljenjem i redovitim ginekološkim pregledima. 

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 13:52:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Dalmaciji nedostaje liječnika, farmaceuta, socijalnih radnika, informatičara, ugostitelja, građevinara,...

Dalmaciji već dugo najviše nedostaju zanimanja koja izlaze iz trogodišnjih, uglavnom ugostiteljskih i industrijskih škola, te fakulteta.

Nije puno drukčije ni ove godine. Hrvatski zavod za zapošljavanje, u najnovijim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2018. godini u šest dalmatinskih područja, najveće potrebe za povećanjem kvota i stipendija iskazao je upravo za te razine školovanja, piše Slobodna Dalmacija.

Dalmaciji tako među VSS zanimanjima, kao i prethodnih godina, najviše nedostaju liječnici, a potreba za povećanjem kvota u medicini navedena je za svih šest dalmatinskih područja, iako je jedini medicinski fakultet ovdje onaj u Splitu. Dalmacija treba visokoškolovanog kadra iz čak 35 zanimanja, a medicinare u stopu prate matematičari (osobito nastavnički smjer), za kojima potreba postoji također u svih šest područja ove regije.

Velike su potrebe i za VSS-ovcima iz područja rehabilitacije, farmacije, socijalnog rada, psihologije, informatike i računarstva te osobito za profesorima fizike, dok je u odnosu na protekle godine nešto manje iskazana potreba za logopedima, ali su i dalje među zanimanjima za koje se preporučuje povećanje kvota i stipendija na području Splitsko-dalmatinske županije, kako u Splitu i okolici, tako i zaleđu i otocima. To, čini se, potvrđuje da su pojedina područja ipak s godinama uvažila preporuke HZZ-a.

Zanimanja s diplomom koja Dalmaciji godinama nisu na listi prioriteta i za koje HZZ godinama preporučuje smanjenje kvota i stipendija jesu ekonomisti i pravnici. U Splitu i okolnim gradovima te Zadarskoj županiji trenutačno nema potrebe ni za diplomiranim učiteljima, a u Splitu ni za novinarima te politolozima. Zanimljivo je također da nigdje u Dalmaciji, osim na otocima, nema preporuka ni za stimuliranjem upisa studija dentalne medicine.

I u četverogodišnjem i petogodišnjem srednjoškolskom obrazovnom sustavu preporučuje se smanjenje upisnih kvota za ekonomiste, komercijaliste i upravne referente, a (ponovno) povećanje upisnih kvota za medicinske sestre/tehničare u cijeloj Dalmaciji, osim u Zadarskoj županiji gdje se ne nalaze na listi preporuka za povećanje broja upisanih učenika. Dalmaciji godinama trebaju zanimanja iz dvogodišnjih i trogodišnjih srednjih škola, osobito iz područja ugostiteljstva, ali i industrijska zanimanja, obrti, građevinske struke... Više od 30 takvih zanimanja nalazi se na listi preporuka za povećanjem upisnih kvota.

Tradicionalno su najveće potrebe za kuharima i konobarima, a od ove godine na vrhu poželjnih pridružili su im se – pekari, kojih nedostaje u svim dalmatinskim županijama i područjima. Dalmacija vapi i za tesarima, zidarima, mesarima, elektroinstalaterima, armiračima, keramičarima, fasaderima...

Jedino Splitu i okolici od trogodišnjih zanimanja i ove i lanjske godine trebaju – krojači, dok se jedino Dubrovačko-neretvanskoj preporučuje smanjenje kvota za upis prodavača, a među VSS zanimanjima povećani upis i stipendiranje stručnjaka za – glazbene instrumente, piše Slobodna Dalmacija.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 10:48:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b932b47398a4628b45c0/80

DHMZ: Promjenljivo, krajem dana naoblačenje

Bit će promjenljivo sa sunčanim razdobljima, još u prvom dijelu dana u Dalmaciji oblačno s kišom, a u unutrašnjosti Dalmacije lokalno i snijegom, krajem dana sa zapada novo naoblačenje s kišom na sjevernom Jadranu te snijegom u gorskoj i središnjoj unutrašnjosti, a tijekom noći na nedjelju zahvatit će cijelu zemlju, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske za subotu.

Vjetar na kopnu slab i ponegdje umjeren jugozapadni. Na Jadranu će puhati umjerena i mjestimice na udare jaka bura i sjeverac, sredinom dana u okretanju na sjeverozapadnjak. Navečer i u noći na nedjelju vjetar će postupno okrenuti na jako jugo i jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura između 2 i 7 na kopnu, od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih na Jadranu.


Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

HAK: Između Jankomira i Lučkog otežano zbog prometne nesreće

Zbog prometne nesreće na zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Jankomir i Lučko u smjeru Lipovca vozi se otežano zaustavnim trakom i servisnim kolnikom kroz čvor Lučko pa ih Hrvatskog autokluba (HAK) vozače pozivaju na oprez.

Uz ograničenje brzine, zbog prometne nesreće vozi se na autocesti A1 između čvorova Zadar 2 i Benkovac, na 267. kilometru u smjeru Splita.

Jak vjetar usporava promet na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić. Za sav promet zbog snježne vijavice zatvorena je državna cesta DC218 Dobroselo-Mazin-Bruvno, izvijestili su iz HAK-a u subotu ujutro.

Mokri su ili vlažni i skliski kolnici u većem dijelu zemlje. U zaleđu Dalmacije pada snijeg ili susnježica. Na autocesti A1 između čvorova Bisko i Karamatići mjestimice pada tuča ili susnježica te je opasnost od poledice na kolniku. Zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica posebice na mostovima i nadvožnjacima.

Magla mjestimice smanjuje vidljivost u unutrašnjosti, a ima je i na autocestama: A1 između Zagreba i Bosiljeva, tunela Mala Kapela i čvora Otočac, čvora Gospić i tunela Sveti Rok, A3 Bregana-Lipovac između Ivanje Reke i Novske, A4 Goričan-Zagreb između Varaždina i Zagreba.

Zimski su uvjeti, zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, a za ostale je obvezna zimska oprema na cestama u Lici i Zadarskoj županiji: DC42 Poljanak - Poljanak, DC218 GP Užljebić-Donji Lapac-Dobroselo, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac, ŽC5203 Donji Srb - Otrić (D1).
Za sav promet zatvorene su ceste (zbog radova): DC75 u Karigadoru, Taru i na dionicama Vodnjan – Pula te Zambratija-Umag kod ulaza u kamp Stella Maris; DC206 Hum na Sutli-Kostel; županijska cesta Visočane-Poličnik (ŽC6014).

U 7 sati do 21. siječnja do 14 sati zbog radova na zagrebačkoj obilaznici (A3) u zoni čvora Buzin u oba smjera vozit će se suženim kolnikom uz ograničenje brzine od 60 km/h. U slučaju loših vremenskih uvjeta radovi će se odgoditi.

Zbog građevinskog miniranja u Lovranu (DC66) danas u 10 i 14 sati kratkotrajno će se prekidati promet, pa vozače HAK poziva na strpljenje i razumijevanje.

Do 27. siječnja u 15 sati Jadranska magistrala (DC8) u Primoštenu, na predjelu Tepli Bok, zatvorena je za teretna vozila i autobuse. Obilazak je: Dolac-Podgreben-Primošten, i obrnuto.

Do 1. srpnja za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina, zbog radova. Moguće je koristiti granični prijelaz Karasovići.

Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 t.

Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.

U prekidu je katamaranska linija Rijeka-Mali Lošinj.

Ostali katamarani i trajekti plove redovito.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .