Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c055ef10e493816378b4580/80

Grmoja i Bulj "punim rafalom" na HDZ-ovce, Šipić uzvratio kako se ne spušta na takvu razinu

Nakon što je u petak Hrvatski Sabor donio proračun za iduću godinu burno je bilo u sabornici u ponedjeljak nakon što je MOST-ov zastupnik Nikola Grmoja zatražio stanku zbog "skandaloznog" ponašanja vladajućih.
Stanku je Grmoja zatražio kako bi se njegov klub konzultirao oko, kako kaže, "skandaloznog ponašanja" vladajućih koji su odbili sve MOST-ove amandmane, a posredno tomu i nabrojili sve one koji su glasali protiv, a problemi se i projekti nalaze u njihovom zavičajnom okruženju.

Rekao je Grmoja kako građani, koji su izabrali ljude koji će ih predstavljati, ne znaju kako su svi redom HDZ-ovci - Imoćanin Ante Babić glasovao protiv spoja Imotskog na autocestu, da je Triljanin Ivan Šipić glasovao protiv OŠ Pavla Vučkovića u susjednom gradu Sinju, a Miro Kovač, koji je također izabran u 9. izbornoj jedinici, protiv bolnice u Kninu te spoja na autocestu. Kaže Grmoja kako je i Ivan Ćelić, rodom Metkovac, glasovao protiv spoja Metkovića, a i Branko Bačić, Dubrovčanin koji je bio načelnik općine Blato na Korčuli, protiv svih amandmana za Korčulu.

Razotkrivene "ruke protiv" odmah su uzburkale strasti u sabornici, ali repliku je kolegi Grmoji dao Miro Bulj koji je rekao kolegi kako je povrijedio Poslovnik jer otkud mu pravo reći kako javnost treba znati za što su glasovali njihovi zastupnici te se zapitao "Zašto bi narod toga kraja znao da Petar Škorić nije glasovao za obnovu stadiona na Poljudu?" vrlo vjerojatno ističući kako je prije svega nekoliko mjeseci isti taj Škorić na svom Facebook profilu stavio objavu sa slikom Hajdukova grba i uz čestitke rođendana splitskom klubu.

Jedan od prozvanih, Ivan Šipić, gradonačelnik grada Trilja rekao je kako MOST-ovci nikad neće biti beskorisni jer će uvijek služiti kao pokazatelj lošeg primjera, dok je po mišljenju još jednog prozvanog, Mire Kovača duo Bulj i Grmoja zaslužio nagradu za igrokaz.

U znak protesta MOST-ovci su napustili sabornicu, a nešto kasnije "povratnu loptu" uputio je i prozvani Ivan Šipić koji je naglasio kako je Vlada od 217 amandmana prihvatila samo tri od kojih je jedan onaj njegov za povećanje sredstava brdsko-planinskim prostorima u iznosu od 25 milijuna kuna te dodaje:"Grmoja proziva da sam glasao protiv uređenja škole, a upravo su zahvaljujući mom amandmanu značajno povećana sredstva za gradove i općine, pa će biti novca i za tu školu. Međutim, moram napomenuti i da bi svatko normalan glasao protiv onakvog uređenja škole koje, prema mojim saznanjima, stoji tri puta više nego takva uređenja u drugim gradovima. Mogu oni mene prozivati i provocirati koliko god žele, ali ja se nikada neću spustiti na takvu razinu komunikacije jer to neće riješiti niti jedan problem naših građana", rekao je Šipić.
hr Mon Dec 03 2018 17:51:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d34c34f29111c3e188b45d6/80
Foto: Facebook

Pliva za svog sina Roka: Ribafish stigao s Hvara na Vis

Rokova velika želja je bila posjetiti i upoznati sve hrvatske otoke, no ta želja je, nažalost, naglo prekinuta pa ju je njegov otac odlučio ispuniti, pod svaku cijenu

Domagoj Jakopović Ribafish danas je, u poslijepodnevnim satima doplivao u Vis, na deseti otok, a namjerava doplivati do njih 50, odnosno na još 40, u sklopu projekta "RokOtok" kojeg je posvetio svom preminulom sinu Roku. 

Naime, Rokova velika želja je bila posjetiti i upoznati sve hrvatske otoke, no ta želja je, nažalost, naglo prekinuta pa ju je njegov otac odlučio ispuniti, pod svaku cijenu. 

Njegova zamisao je da se plivanjem skreni pažnja na važnost ekologije, ljepotu naše zemlje, važnost otoka, bavljenje sportom, ali i na kvalitetno provedeno vrijeme između djece i roditelja.  Izgleda da mu to i uspijeva... Tako su ga danas na glavnoj plaži ispred hotela Issa dočekala mnogy oduševljena djeca.


- Posjetili smo devet otoka, podijelili preko 600 knjiga i poklona, upoznali barem dvadesetak ljudi s kojima želimo sjesti, popiti piće, i u miru popričati kad sve ovo završi jer smo u stalnom spidu i jurnjavi, pronašli par mjesta na kojima bih htio uzgajati kadulju i kupus i dočekati starost uz pentu, bevandu i kančanicu. - napisao je Jakopivić prije dva dana nego što je krenuo plivati od Hvara do Visa koji su udaljeni 12 kilometara. 


- Otoci su premija, i trebalo bi naplacivati ulaz u taj raj, a ne ih na krive nacine iskoristavati, prodavati, unistavati. Krajnje je vrijeme da netko digne glas i ukaze na nedostatke, ali sve je to kap u moru. Zato smo tu... - stoji u objavi. 

U ponedjeljak Domagoj pliva do Komiže, a tamo planira stići oko 11 sati.


hr Sun Jul 21 2019 21:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Prometni stručnjak predlaže mjere kako bi se povećala sigurnost na našim cestama

Radi dana 'besplatnog ljetovanja’ mnogi na odmor kreću usred noći ili predvečer, gdje god mogu voze 'gasom do daske', jer su naše autoceste ‘eldorado za jurnjavu’, a uz teški umor i premali razmak ‘okidač’ je, vjerojatno, bilo korištenje smartphonea...
Ako želite juriti autocestom, provjeriti koliko najveću brzinu automobila, a danas većina novih automobila može potegnuti brže od 200 km/h, uz njemački Autobahn, hrvatske autoceste pružaju najbolje mogućnosti

Najveća dozvoljena brzina je 130 km/h, a po članku 54.  Zakona o sigurnosti cestovnog prometa ne kažnjava se prekoračenje do 10 km/h! Dakle stvarno je ograničenje 140 km/h. Na navedena realna brzinska ograničenja, koja već iscrpljuju sigurnosne rezerve naše prometne mreže, pribraja se stručno neutemeljeno i neodgovorno toleriranje mjerenja brzine od 10 posto (u uvjetima kad se satelitski može mjeriti s greškom manjom od 0,1 posto). 

Da apsurd bude veći, to se računa od izmjerene brzine prema dolje, umjesto od dozvoljene prema gore. Dakle, realnih 155,5 km/h (automobilski brzinomjeri, s ugrađenom ‘sigurnosnom tolerancijom’, tada pokazuju najmanje 160), policijskom se tolerancijom ‘ublažava’ na 139,95 km/h (11,1 posto više od 130) i ulazi u nekažnjivo prekoračenje do 10 km/h. 

Takvo nerazumno realno ograničenje, koje ugrožava sigurnost, nepotrebno troši resurse vozila (skraćuje vijek vitalnih sklopova i dijelova), povećava potrošnju goriva i više od 20 posto, a proporcionalno i zagađenje okoliša, verificirano je vozačima dobro poznatim stavom policije da presretači ne zaustavljaju one koji voze do 160.

Kazna od samo 1000 kn za prekoračenje izvan naselja od 30 do 50 km/h (čl. 54. st. 3), uz 50-postotni popust za plaćanje odmah, iznosi samo 500 kn. Uz navedene se tolerancije hrvatskim autocestama može voziti stvarnih 200 km/h (brzinomjeri tada pokazuju oko 210) uz kaznu od 66 eura! 

U Švicarskoj, za takvo prekoračenje na autocestama, koje sigurnosnim značajkama nadmašuju naše, slijedi trenutno isključenje vozača i vozila iz prometa, kazna od najmanje 3000 eura i dugotrajna zabrana upravljanja u Švicarskoj, za sve kategorije motornih vozila! 

A u Kanadi, gdje je na autocestama limit 100, ako vozite brže od 150 (kad je kinetička energija automobila s putnicima gotovo upola manja nego pri 200 km/h) kazna je do 10.000 dolara!

 ‘Eldorado za jurnjavu’

Hrvatske autoceste su ‘eldorado za jurnjavu’ jer, usto, nadzora brzine praktički nema. Jedno i drugo dobro je poznato strancima, što potvrđuje da kultura vožnje nije nacionalno, nego geografski određena: naši vozači, čim dođu u Sloveniju postaju ‘kulturni’, a stranci često kod nas izgube vozačku kulturu. Pogotovo u brzini. 

Ovakav apsurdni ‘komplot’ propisa i mjera nadzora pretvorio je hrvatske autoceste u ‘eldorado za jurnjavu’.

Sljedeći problem, koji je bio generator jučerašnje nesreće što se u Hrvatskoj, za razliku od većine zemalja EU, uključujući i Sloveniju, u Hrvatskoj se gotovo ne kažnjava premali razmak među vozilima, koji je pri velikim brzinama opasniji od same brzine.

 Tu je mjeru, još 1960-ih, sustavno počela primjenjivati Njemačka, odredbom ‘Halber Tacho’ (razmak u metrima u iznosu pola brzine u km/h po brzinomjeru). Dakle, ako brzinomjer pokazuje 120 km/h treba se udaljiti 60 metara. U prometnom zakonodavstvu EU uveden je propis ‘dvije sekunde’, odnosno put koji vozilo pri toj brzini prijeđe u dvije sekunde. Pri realnih 115 km/h (kad brzinomjer pokazuje 120) to iznosi 63,9 metara.

Navedeni su problemi u ‘spiralu smrti’ ušli poznatim problemima turističkog prometa: naši ljetni gosti, kako bi dobili ‘dan besplatnog ljetovanja’ na dolasku kreću usred noći, a često predvečer i putuju cijelu noć kako bi prijepodne stigli na odredište. Isti je scenarij na povratku, posljednji dan se ‘besplatno’ kupaju  te poslijepodne ili predvečer kreću kući. I potom voze ‘mrtvi umorni’. 

Statistički, ‘po zakonu velikih brojeva’ tragične nesreće su neminovnost, jer gdje god mogu voze prebrzo. No, završni dio ‘spirale smrti’, nesreće koja se jučer oko 9 sati dogodila na 158. kilometru autoceste A1 u smjeru Zagreba, između odmorišta Janče i tunela Grič, uz prebrzu vožnju, premali razmak i umor, izvjesno, bilo je korištenje mobilnog telefona. ‘Da vidimo kakvo će biti vrijeme, je li s rezervacijom sve u redu, šaljem poruku da smo OK...’, užas, ali to je nažalost realnost.

Kako bi se povećala sigurnost na našim cestama i spriječile tragične nesreće poput jučerašnje nužne su sljedeće mjere.

1. Autoceste premrežiti fiksnim radarskim kamerama, kojima se precizno i učinkovito može nadzirati brzina, razmak, pretjecanja, korištene mobilnog uređaja, vezanost sigurnosnim pojasom. Mreža kamera, odnosno videonadzor na svim dionicama autocesta, uz kažnjavanje na naplatnim kućicama, trebao bi zamijeniti presretače. Njih bi se potom uglavnom trebalo usmjeriti na ostale sigurnosne aspekte vezane na promet autocestama.

2. Toleranciju mjerenja brzine od 10 km/h do 100 km/h (dakle 33 posto u zoni smirenog prometa!!) i 10 posto iznad 100 km/h trebalo sniziti na 3/3.

3. Članak 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tako da bi se sadašnja kaznu od 500 kn za prekoračenje 10 do 30 km/h (st. 4) uvela za prekoračenje do 10 km/h. Sadašnju kaznu od 1000 kn za prekoračenje od 30 do 50 km/h (st. 3) trebalo bi uvesti za prekoračenje od 10 do 30 km/h, uz progresivno povećanje kazne za prekoračenje od 30 do 50 km/h i više. 

hr Sun Jul 21 2019 21:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d349b5729111c95198b456c/80
Foto: HRZ/M. Karačić i Vatrogasna zajednica Šibensko-kninske županije

Zračne snage sudjelovale u gašenju požara kod Šibenika

Od početka Protupožarne sezone sveukupno su zračne snage ostvarile oko 65 sati naleta, pri čemu je izbačeno oko 1800 tona vode

Jedan Canadair CL-415 i dva Airtractora AT-802 iz sastava Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga RH sudjelovali su u nedjelju, 21. srpnja  2019. godine u popodnevnim satima u akciji gašenja požara na području Dobri Dolac-Zaton kod Šibenika u Šibensko-kninskoj županiji.

Od početka ovogodišnje protupožarne sezone (17. lipnja) zaključno s 20. srpnja 2019. zračne protupožarne snage bile su angažirane u gašenju 12 požara (sedam u Šibensko-kninskoj te po jedan u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji).

Uz gašenje požara, provedeno je i 10 protupožarnih izviđanja s avionima Airtractor AT-802, a sveukupno su zračne PP snage ostvarile oko 65 sati naleta, pri čemu je izbačeno oko 1800 tona vode.

U izviđanju područja procijenjenih kao visokorizična za izbijanje požara, tim besposadnih zrakoplovnih sustava "Orbiter 3B" bio je angažiran 11 puta.

hr Sun Jul 21 2019 19:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d3485f529111ced188b4592/80
Foto: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Nesreće u Jadranu: Žena pala s broda, dvije havarirane jahte u Splitskom akvatoriju

Službenici Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) izvijestili su resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture o koordiniranim spasilačkim akcijama te o događajima manjeg intenziteta tijekom prethodnoga dana u više područja nadzora sigurnosti plovidbe

Žena teško ozlijeđena

Iz sjevero-istočnog dijela Zadarskog arhipelaga, kod Tri sestrice, nedaleko otoka Rivanj i Sestrunj jučer, 20. srpnja u 13.43 sati službenici MRCC Rijeka su, putem Obalne radio postaje, zaprimili dojavu od K.M., voditelja te ujedno vlasnika jedrilice 'Soul mate', o teškoj ozljedi njegove supruge, S.M., koji je zatražio da se organizira medicinski prihvat ozlijeđene u Viru, kamo je već plovio brodskim tenderom u trenutku dojave. Službenici MRCC Rijeka odmah su angažirali djelatnike Hitne medicinske pomoći, koji su ozlijeđenu u 14.30 sati preuzeli u Viru u daljnje postupanje prema Općoj bolnici Zadar. 

O događaju je obaviještena Lučka kapetanija Zadar i Pomorska policija Zadar, čiji su službenici obavili očevid na jedrilici i brodskom tenderu te uzeli izjavu supruga ozlijeđene, koji je izjavio kako se njegova supruga ozlijedila prilikom pada s plovila u more, pri čemu je zadobila ozljede od pogonskog vijka. Detalji o ovoj pomorskoj nesreći dalje će se komunicirati iz nadležnosti Policijske uprave Zadarske.

Udar jarbolom u most

Istoga dana u 07.40 sati, službenici MRCC Rijeka zaprimili su dojavu posade jedrilice u charteru, imena 'Lucija Dream', o udaru jarbolom u most Mali Ždrelac. Nakon što je u MRCC Rijeka potvrđeno da nitko od 6 članova posade, svi državljani Republike Francuske, nisu ozlijeđeni i da nema opasnosti od potonuća, iz MRCC Rijeka o događaju je obaviješten vlasnik, domaća charter tvrtka, kojoj je naloženo organizirati komercijalno spašavanje jedrilice, a na poziciju nezgode angažirani su službenici Lučke kapetanije Zadar, koji su osiguravali poziciju pomorske nezgode, odnosno, uspostavili su privremenu regulaciju pomorskoga prometa. 

Nakon uklanjanja jedrilice od mosta, službenici LK Zadar pregledali su plovilo i nakon što su ustanovili da nisu nastupila strukturna oštećenja, jedrilici je odobrena daljnja samostalna plovidba te je ponovno uspostavljen redovni pomorski promet ispod mosta Mali Ždrelac.

Dvije havarirane jahte u Splitskom akvatoriju

U području nadzora sigurnosti plovidbe Lučka kapetanija Split, jučer se dogodila se pomorska nesreća potonuća privatne motorne jahte, bez ozlijeđenih.

Službenici MRCC Rijeka jučer, 20. srpnja u 16.10 sati zaprimili su dojavu od voditelja motorne jahte imena 'Wish', duljine 12 metara, o prodoru mora u potpalublje te potpunom otkazivanju svih električnih i elektroničkih  uređaja na brodici. Motorna jahta u havariji, s ukupno 3 člana posade u trenutku dojave nalazila se 4-5 nautičkih milja od uvale Pokrivenik, na otoku Hvaru. 

S obzirom na to da je voditelj motorne jahte potvrdio da nema ozlijeđenih članova posade, a uvjeti na moru bili su povoljni, iz MRCC Rijeka od događaju je obaviještena Lučka kapetanija Split, a prema poziciji havarije angažirana je tvrtka za pružanje komercijalne pomoći plovilima, čija brodica je u 16.35 sati isplovila iz baze na otoku Visu.


Nedugo potom, u 17.15 sati u MRCC Rijeka zaprimljen je poziv pogibelji od strane zapovjednika motornoga broda 'Duje', koji je prijavio da obavlja spašavanje članova posade tonuće motorne jahte imena 'Amore 1', u sjevero-istočnom dijelu Splitskog akvatorija. Prema poziciji pomorske nesreće odmah su isplovili službenici Lučka kapetanije Split i Lučke ispostave Milna, koji su po dolasku prekrcali 5 brodolomaca na spasilačku brodicu LI Milna, među kojima, srećom, nitko nije ozlijeđen.

Havarirana jahta 'Amore 1', tipa 'Feretti 52' ostala je plutati pramčanim dijelom iznad površine mora, o čemu je obaviješten vlasnik, domaća charter tvrtka, kojoj je naloženo poduzeti komercijalno spašavanje i uklanjanje havarirane brodice s pozicije nesreće, u što kraćem roku.

Službenici LK Split i LI Milna vizualnim pregledom ustanovili su da nema onečišćenja mora, no s obzirom na to da je u spremnicima preostalo oko 500 litara pogonskoga goriva tipa diesel, iz MRCC Rijeka angažirana je tvrtka za pružanje komercijalnih usluga sprječavanja i uklanjanja onečišćenja mora i morskog okoliša.

U 19.30 sati službenici Lučke kapetanije Split u koordinaciji s vlasnikom havarirane i naplavljene brodice organizirali su spašavanje iste od potpunog potonuća tegljenjem prema uvali Smrka.

Očevid o uzrocima ove pomorske nesreće i potonuća brodice provode službenici Lučke ispostave Milna.

hr Sun Jul 21 2019 17:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .