Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c055ef10e493816378b4580/80

Grmoja i Bulj "punim rafalom" na HDZ-ovce, Šipić uzvratio kako se ne spušta na takvu razinu

Nakon što je u petak Hrvatski Sabor donio proračun za iduću godinu burno je bilo u sabornici u ponedjeljak nakon što je MOST-ov zastupnik Nikola Grmoja zatražio stanku zbog "skandaloznog" ponašanja vladajućih.
Stanku je Grmoja zatražio kako bi se njegov klub konzultirao oko, kako kaže, "skandaloznog ponašanja" vladajućih koji su odbili sve MOST-ove amandmane, a posredno tomu i nabrojili sve one koji su glasali protiv, a problemi se i projekti nalaze u njihovom zavičajnom okruženju.

Rekao je Grmoja kako građani, koji su izabrali ljude koji će ih predstavljati, ne znaju kako su svi redom HDZ-ovci - Imoćanin Ante Babić glasovao protiv spoja Imotskog na autocestu, da je Triljanin Ivan Šipić glasovao protiv OŠ Pavla Vučkovića u susjednom gradu Sinju, a Miro Kovač, koji je također izabran u 9. izbornoj jedinici, protiv bolnice u Kninu te spoja na autocestu. Kaže Grmoja kako je i Ivan Ćelić, rodom Metkovac, glasovao protiv spoja Metkovića, a i Branko Bačić, Dubrovčanin koji je bio načelnik općine Blato na Korčuli, protiv svih amandmana za Korčulu.

Razotkrivene "ruke protiv" odmah su uzburkale strasti u sabornici, ali repliku je kolegi Grmoji dao Miro Bulj koji je rekao kolegi kako je povrijedio Poslovnik jer otkud mu pravo reći kako javnost treba znati za što su glasovali njihovi zastupnici te se zapitao "Zašto bi narod toga kraja znao da Petar Škorić nije glasovao za obnovu stadiona na Poljudu?" vrlo vjerojatno ističući kako je prije svega nekoliko mjeseci isti taj Škorić na svom Facebook profilu stavio objavu sa slikom Hajdukova grba i uz čestitke rođendana splitskom klubu.

Jedan od prozvanih, Ivan Šipić, gradonačelnik grada Trilja rekao je kako MOST-ovci nikad neće biti beskorisni jer će uvijek služiti kao pokazatelj lošeg primjera, dok je po mišljenju još jednog prozvanog, Mire Kovača duo Bulj i Grmoja zaslužio nagradu za igrokaz.

U znak protesta MOST-ovci su napustili sabornicu, a nešto kasnije "povratnu loptu" uputio je i prozvani Ivan Šipić koji je naglasio kako je Vlada od 217 amandmana prihvatila samo tri od kojih je jedan onaj njegov za povećanje sredstava brdsko-planinskim prostorima u iznosu od 25 milijuna kuna te dodaje:"Grmoja proziva da sam glasao protiv uređenja škole, a upravo su zahvaljujući mom amandmanu značajno povećana sredstva za gradove i općine, pa će biti novca i za tu školu. Međutim, moram napomenuti i da bi svatko normalan glasao protiv onakvog uređenja škole koje, prema mojim saznanjima, stoji tri puta više nego takva uređenja u drugim gradovima. Mogu oni mene prozivati i provocirati koliko god žele, ali ja se nikada neću spustiti na takvu razinu komunikacije jer to neće riješiti niti jedan problem naših građana", rekao je Šipić.
hr Mon Dec 03 2018 17:51:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad72fc82af47f217f8b4793/80
Foto: Pixabay

Iz Hrvatske iselilo dvostruko više ljudi nego što tvrdi statistika

Iz Hrvatske se od ulaska u Europsku uniju iselilo dvostruko više ljudi nego što je to zabilježila službena statistika. Tvrdi se to u analizi zagrebačkog Instituta za javne financije objavljenoj u časopisu Public Sector Economics.

Znanstvenici Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić analizirali su i usporedili domaće i strane podatke o novoj hrvatskoj emigraciji. Njihov zaključak je da bi stvaran broj iseljenika mogao biti čak 2,6 puta veći od službenih statistika.

Prema domaćoj statistici, Hrvatsku je od 2013. do 2016. napustilo 102.000 ljudi. S druge strane, inozemni registri govore kako se iz Lijepe Naše u istom razdoblju iselilo čak 230.000 građana. Najveći broj ljudi iselio se u Njemačku, čak više od 71 posto. Na drugom mjestu je Austrija sa 7,6 posto, a na trećem Irska sa 6,7 posto.

U istraživanju se kao glavni razlog iseljavanja navodi kretanje radne snage unutar EU-a, percepcija iseljenika o boljim uvjetima života u drugim članicama Europske unije te veći stupanj njihova razvoja.

U odnosu na prijašnje valove iseljavanja, smanjila se prosječna dob iseljenika. Primjerice, u razdoblju od 2001. do 2013. godine prosječni hrvatski emigrant imao je 41,5 godina, a u 2016. godini 33,6 godina.

Autori studije ističu kako je emigracija mladih ljudi nesumnjivo gubitak za Hrvatsku, ali dugoročno ukupni učinci iseljavanja i ne moraju biti tako pogubni, osobito ako se vrati dio mladih. 'Emigracija vodi unaprjeđenju znanja i vještina iseljenika, s obzirom na to da se njihovo znanje povećava zbog izloženosti međunarodnoj konkurenciji', navodi se u analizi.

Isto tako, za one koji ostaju povećava se mogućnost zapošljavanja, rastu plaće, smanjuje se stopa nezaposlenosti te dolazi do aktiviranja dugotrajno nezaposlenih osoba. Opet, masovno iseljavanje ugrožava mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi.

'Sveukupni učinci iseljavanja ovisit će o sinkronizaciji obrazovne politike s potrebama tržišta rada, sveukupnom stupnju gospodarskog razvoja i budućem ekonomskom rastu. U srednjem roku fenomen emigracije vjerojatno će imati jak učinak na hrvatsku ekonomiju', zaključuju na kraju analize stručnjaci Instituta za javne financije, prenosi tportal.


hr Tue Dec 18 2018 19:49:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

'Na godišnjoj razini možemo spasiti grad veličine Gospića, ako usvojimo nacionalni plan za borbu protiv raka'

O osobnom iskustvu, među ostalima, progovorio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara

Sedma i dosad najveća konferencija "Bori se i pobijedi" bavila se pronalaskom zajedničkih smjernica u borbi protiv karcinoma. Naglašena je važnost prevencije u suzbijanju bolesti. 

O osobnom iskustvu, među ostalima, progovorio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. S konferencije je poručeno da rak ne bira i da je važno odazivati se na preventivne preglede. Bilo je riječi i o Nacionalnom povjerenstvu za izradu nacionalnog plana za borbu protiv raka.

- Jamčim da ukoliko plan usvojimo i provedemo možemo spasiti grad veličine Gospića, ili za vaše gledatelje pučanstvo Visa, Šolte, Lastova I Mljeta zajedno na godišnjoj razini", poručio je Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, piše vijesti.hr

hr Tue Dec 18 2018 18:45:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586363601eea8f339b8b4659/80
Foto: Dalmacija News

Stručnjak izračunao: Evo koji vam kućanski uređaji 'isišu' i po 2.000 kuna

Krenulo je blagdansko vrijeme i vrijeme kada naši kućanski aparati rade punim kapacitetima. Upravo zato je stručnjak za energetsko tarifiranje Nenad Kurtović za tportal izradio izračun potrošnje kućanskih aparata u četveročlanoj obitelji, a prema važećim HEP-ovim cijenama kilovatsata (kWh) u višoj tarifi (1,07 kuna) i nižoj tarifi (0,58 kuna) s uključenim PDV-om.

Prema njegovom izračunu, najveći potrošači električne energije među kućanskim uređajima su klimatizacijski uređaj i bojler u kupaonici.

Ako klimatizacijski uređaj koristimo zimi za grijanje i ljeti za hlađenje to nas, prema Kurtovićevom izračunu, košta oko 2.000 kuna godišnje. Bojler u kupaonici godišnje u prosjeku potroši 1460 kWh električne energije, što košta 1.253 kune.

Štednjak na struju s pećnicom godišnje potroši 801 kWh električne energije, a to košta 773 kune. Osobno računalo, ako se koristi po šest sati dnevno, potroši 329 kWh, a to je 336 kuna godišnje. Svakodnevnim korištenjem perilica posuđa godišnje potroši 365 kWh ili preračunato u novac – 315 kuna.

Hladnjak od 250 litara sa zamrzivačem od 50 litara godišnje potroši 263 kWh, odnosno 236 kuna. Perilica rublja, ako se koristi četiri puta tjedno, tijekom godine stvori trošak od 215 kuna. A sušilica rublja još dodatnih 316 kuna godišnje. I sušenje kose više puta tjedno košta oko 215 kuna godišnje.

Ako je televizor uključen šest sati dnevno, godišnje će potrošiti električne energije u vrijednosti od 208 kuna. Korištenje glačala dva puta tjedno godišnje će koštati 126 kuna. Usisavanje podova jednom tjedno električnim usisavačem košta 92 kune godišnje. A upotreba LED žarulje od 13 W godišnje košta 24 kune, piše tportal.

hr Tue Dec 18 2018 17:41:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Uvodi se automatski nadzor brzine na autocestama

Dionice pod nadzorom bit će obilježene prometnim znakovima. Nadzor brzine bit će najavljen, tko ignorira upozorenje, platit će kaznu
Vjerojatno nema vozača koji od nekoga nije čuo hvalisanje kako je autocestom od Zagreba do Splita stigao za manje od tri sata. Ta se priča od ponavljanja već izlizala, u njoj se mijenjaju tek akteri. Jasno je da većina vozača zapravo priča ‘lovačke priče’ no, nažalost, ima i onih koji dionicu od Zagreba do Splita zaista jesu “preletjeli” za manje od tri sata. Većina ih se pritom stranom putovnicom služi kao štitom, pa plaćaju za takav prekršaj mizerne kazne, što je pokretač sličnih akcija i kod domaćih divljaka, kojih ne manjka. Provedu li se najave u djelo, iduće će godine i divljanju na autocestama doći kraj. U Hrvatskoj bi se, naime, trebao uvesti sustav najsličniji Tutoru (lat. staratelj, skrbnik), koji je čak i nekad raspojasane talijanske vozače doveo u red. 

- Nadzor brzine je projekt u razvoju, s ciljem povećanja sigurnosti prometa na autocesti i sprečavanja prometnih nesreća sa najtežim posljedicama, a sve u skladu sa Nacionalnim programom sigurnosti prometa 2011.-2020. Hrvatske autoceste podržavaju aktivnosti i mjere Ministarstva unutarnjih poslova vezane za povećanje sigurnosti prometa. Nadzor brzine vršit će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća - pojašnjavaju iz Hrvatskih autocesta. Napominju da će lokacije koje budu pod nadzorom brzine - u skladu s europskom praksom - biti obilježene prometnim znakovima koji će upozoravati na kontrolu brzine, jer namjera nije kažnjavati već upozoriti. 

Dakle, nadzor brzine bit će najavljen, tko ignorira upozorenje platit će kaznu. Nadamo se, primjerenu. Trenutačno se u Hrvatskoj brzina na autocestama kontrolira samo policijskim presretačima. Za prekoračenje dopuštene brzine za više od 50 km/h propisana je novčana kazna od 3000 do 7000 kuna, zabrana upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca i tri negativna prekršajna boda. Kad je riječ o vozaču sa stranom putovnicom, bodova nema, zabrana upravljanja odnosi se samo na Hrvatsku, a za primanja vozača (najčešće) luksuznih automobila kazna od 3000 kuna - odnosno 1500 jer kaznu većinom plate odmah, uz “popust” - ne znače ništa. 

- Novim zakonom - osim vozačima koji automobilima postavljaju vlastite rekorde te se time hvale na društvenim mrežama i u kafićima - stat ćemo na kraj i turistima koji se u Hrvatsku dolaze iživljavati na našim autocestama gdje se do sada svako prekoračenje brzine moglo platit novcem. Kad se uvede kažnjavanje putem video nadzora te za najteže prekršitelje bude propisana zatvorska kazna, naše autoceste više neće služiti divljacima za iživljavanje nego će biti sigurne i moderne autoceste gdje će se domaći i strani vozači moći sigurno kretati dozvoljenim brzinama bez straha od potencijalnih teških nezgoda izazvanih bahatom i bezobzirnom vožnjom - otkrio je Goran Husinec, sudski vještak za cestovni promet i vozila. 

Sama implementacija sustava nadzora brzine vozila na autocesti planira se tijekom 2019. i 2020.godine. Slične sustave nadzora brzine na autocestama su već uvele, primjerice, Norveška, Nizozemska, Austrija, Italija. Kako bi se izbjegle manipulacije - poput stanke za kavu koja bi ublažila prosjek brzine dobiven mjerenjem vremena ulaska i izlaska s autoceste - brzina će se mjeriti na više mjesta, na različitim dionicama, većinom na dionicama koje su već prepoznate kao poligoni za iživljavanje bahatih vozača. Na svakoj od više odabranih dionica sustav kontrole bit će postavljen na dvije lokacije. Kamere će snimati vozila i mjeriti njihovu brzinu. Temeljem tako dobivene prosječne (ali i zabilježene trenutačne) brzine vozaču će na kućnu adresu stići kazna ili će ga na izlazu s autoceste dočekati policajac. 

- U prijedlogu zakona razmišljali smo i o povećanju dozvoljene brzine na nekim ravnim dionicama autoceste, ali stanje društva i prometna kultura još uvijek tako nešto ne dozvoljavaju jer bi se našlo onih koji bi precijenili svoje vozačke sposobnosti i sposobnosti svojeg vozila, a to bi pri takvim brzinama bilo kobno za njih i za druge sudionike u prometu - otkriva Husinec, piše vecernji.hr
hr Tue Dec 18 2018 16:57:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .