U izvlačenju 23. kola Lota 7 izvučeni su brojevi 4, 6, 12, 13, 15, 25, 26 i dop. br. 34 koji su u 45. kolu dodatne igre Joker donijeli dobitak od 500.000,00 kuna.

Igrač je odigrao jednu kobinaciju na lotu 7 i, naravno, precrtao DA za dodatnu igru Joker koja mu je i donijela ovaj sjajan dobitak.

U sljedećem kolu Joker iznosi 500.000,00 kuna.

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je prije nekoliko dana, a nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnice protiv trojice hrvatskih državljana zbog počinjenja kaznenog djela teško djelo protiv opće sigurnosti u vezi s kaznenim djelom opasno izvođenje građevinskih radova. Također, podignuta je i optužnica protiv voditelja spornih radova i inženjera gradilišta, ali i pravne osobe iz Zagreba, dakle protiv pet fizičkih osoba i jedne pravne.

Radi se o slučaju tragedije koja se dogodila u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu u kojoj su živote izgubili djelatnici postrojenja Davor Pozniak, Ivica Zvrko i Mato Maškarić, a optužnice su, kako doznaje Dubrovački dnevnik, između ostalih, podignute protiv Željka Starmana, donedavnog šefa HEP Proizvodnje, i Nikole Rukavine, člana Uprave HEP-a, ali i samog HEP-a koji u optužnici predstavlja pravnu osobu.

Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, njih se tereti da su kao odgovorne osobe jednog trgovačkog društva tijekom druge polovice 2016. godine i do 29. prosinca 2017. u Dubrovniku i Zagrebu u izvođenju radova obnove pogona trgovačkog društva postupali protivno odredbama Zakona o gradnji. Kako je izvijestio DORH, navedeno se i dogodilo kad su tijekom 2017. godine, po izvođačima radova radovi u pogonu izvedeni protivno odredbama propisa koji određuju mjere opće zaštite od požara, piše Index.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas je ukupno zabilježeno 5.404 osoba zaraženih novim koronavirusom, od čega 28 u protekla 24 sata.
 
4.688 osoba se oporavilo, a dosad je preminulo stotinu pedeset i pet osoba.
 
Do danas je ukupno testirano 125.317 osoba, od toga 934 u posljednja 24 sata.

Na komemoraciji je pročitana i Trinaesta Izjava sjećanja SNV-a. Na komemoraciji je bio i Milorad Pupovac, predsjednik Savjeta SNV-a, piše HRT.

- Ovdje smo da bismo se prisjetili onih koji su na današnji dan prije 25 godina mučki i neljudski ubijeni, misleći da čine veliko djelo, misleći da velike stvari opravdavaju ovakvo nedjelo. Okupili smo se zato da se suprotstavimo takvom mišljenju i takvom vjerovanju, jer kao što vidimo ono iza sebe ostavlja samo ovakve tragove. Svatko tko misli da država može biti opravdanje za ovakve zločine, da se sloboda može graditi ostavljajući ovakvu vrstu tragova iza sebe, teško griješi, a još više griješe oni koji misle da se mir u zemlji može graditi na tome da se zanemaruju ovakva stradanja, rekao je Pupovac.

Okupili smo se danas i okupljat ćemo se i ubuduće da bismo čuli osudu ovoga zločina, dodao je.

- Da oni kojima je to posao utvrde tko je ovo počinio i naprave ono što od njih zakon traži, rekao je Pupovac.

Stradali ne smiju biti povod za mržnju ni bilo koju lošu misao

Cilj im je, naveo je, da stradali ne budu povod za mržnju ili koju lošu misao o ljudima koji takvo mišljenje ili bilo koju lošu misao nisu zaslužili.

- Okupljat ćemo se u najboljoj vjeri da ćemo poštujući stradanje, kroz koje su prošli naši sugrađani Hrvati i naši sunarodnjaci Srbi, stvoriti društvo mira, stvoriti društvo u kojem ćemo zatvoriti ratnu knjigu, a ne je svake godine obnavljati i ponavljati, nego stvoriti društvo u kojem će ljudi moći živjeti na miru u kojem će se moći okrenuti budućnost, istaknuo je.

SDSS-ova Saborska zastupnica Anja Šimpraga upozorila je da se, dok su ratna stradanja Hrvata priznata i "ozvaničena komemoriranjima", a progonstva završila povratkom te mnogi odgovorni Srbi za počinjene zločine nad njima kažnjeni, to ne može reći za ratna stradanja i progon Srba.

- Ratni zločini počinjeni prema Srbima rijetko su kažnjavani, posebno zločini u Oluji i nakon nje. Mjesta njihova stradanja obilježavaju i komemoriraju samo srpske organizacije, a za državu i državnu vlast ona kao i da ne postoje. Istine je i s progonom gotovo 200 tisuća Srba samo u Oluji, ne računajući one u Bljesku i u brojnim gradovima Hrvatske izvan ratnog područja, rekla je Šimpraga.

Nastavila je kako svijest o tolikom stradanju Srba u hrvatskoj javnosti ne postoji, ne postoji svijest o potrebi da se iskaže žaljenje i empatija.

- Osuda zločina godinama sve se više smanjuje, a na njezino mjesto dolaze bešćutnosti i nekršćanska ismijavanja, mržnja prema preostalim Srbima, netolerancija prema onome što ih čini različitima od Hrvata te nasilje, poručila je.

Šimpraga je kazala kako je, uz to što je iz Hrvatske izbjeglo 200 tisuća ljudi, "ugašeno gotovo dvije tisuće ljudskih života, što za vrijeme Oluje, ali i nakon nje".

- Uništene su i devastirane stotine naselja, tisuću kuća podizanih stoljećima i generacijama, naglasila je i dodala kako je vrijeme da se nakon 25 godina ti zločini rasvijetle te osvijesti zašto se to dogodilo i kolika je to šteta ne samo za Srbe u Hrvatskoj, već i za samu Hrvatsku.

"Nužno zaustaviti širenje mržnje i nasilja prema Srbima"

- Nužno je da se prema Srbima zaustavi širenje mržnje i nasilja te počne graditi društvo tolerancije i poštivanja različitosti. Nužno je da se prestane prešućivali i ismijavati tuđe stradanje, te da se takvo držanje zamijeni poštovanjem stradanja jednih i drugih. Tako čine čestiti ratnici, tome vode mudri i pošteni političari, o tome propovijedaju istinski svećenici, zaključila je Šimpraga.

Tijekom komemoracije služen je parastos ispred spomen obilježja stradalima u Uzdolju, gdje su predstavnici lokalnih vlasti položili vijence i svijeće, odavši počast ubijenima.

Tog 6. kolovoza 1995. ubijeni su Stevan, Janja i Đurđija Berić, Miloš Ćosić, te Sava, Milica, Jandrija i Krstan Šare. Za zločin u Uzdolju još nitko nije kazneno odgovarao.

Nakon komemoracije komentirali su se i jučerašnji govori u Kninu predsjednika Republike, Sabora i Vlade u kojima su upućene snažne poruke mira, nužnosti suživota Hrvata i Srba te priznavanja žrtava na obje strane.

- Što se tiče samih poruka, smatram da je napravljen otklon od prethodnih godina i tu mislim prvenstveno na premijera Plenkovića koji je prvi put javno i nedvosmisleno kazao da postoje i srpske žrtve i da će država raditi na tome da se ti zločini sankcioniraju, rekao je Milan Đurđević, načelnik općine Biskupija.