Igrač je odigrao jednu kobinaciju na lotu 7 i, naravno, precrtao DA za dodatnu igru Joker koja mu je i donijela ovaj sjajan dobitak.
U sljedećem kolu Joker iznosi 500.000,00 kuna.
Riječ je o morskom psu vrste volonja, a grdosiju koja je u ušla u ribarske mreže snimio je trogirski ribar Marko Šola koji je s kolegom na snimci komentirao kako ulovljeni primjerak ima bar 700 ili 800 kilograma. Veliku ribu ribari su uspjeli vratiti u more, što im je i zakonska obveza.
Volonja, koji se još naziva i glavonja ili sivi morski pas, obitava u dubokim vodama, a odrasle se jedinke mogu naći i na dubinama od dvije i pol tisuće metara dok mladi obitavaju u plićim morima.
Na donjoj vilici volonja ima šest redova zubi, a hrani se isključivo vlastitim ulovom-drugim morskim psima, ribama, lignjama, rakovima pa i tuljanima, a njegovo je meso, pogotovo jetra, za čovjeka otrovna i kod najozbiljnijih trovanja može nastupiti čak i smrt, piše Šibenik.IN
Volonja inače kao vrsta nije opasan za ljude jer živi u dobokom moru, a u odrasloj dobi izbjegava svjetlost pa su susreti s roniocima rijetki, a zadnji se dogodio lani u Kvarneru
- Ovo je strašno! Ovi grmovi uokolo su puni odbačenih koža ovaca i janjaca. To netko uporno baca. Ovdje su biciklističke staze, ljudi često šetaju sa psima, ovdje imamo i maslinike, a netko stalno baca životinjski otpad, rekao je jedan Zadranin upozorivši na problem ovog otpada koji se baca na livade iznad Supernove, odnosno između Supernove, kamenoloma na Sinjoretovu i Crnog, javlja Zadarski list.
Dodao je kako je o svemu obavijestio veterinarsku službu te komunalne službe.
- Na teren su došli komunalni redari koji su rekli kako je riječ o privatnoj parceli te oni nemaju nadležnost za čišćenje privatnih terena već to mora napraviti vlasnik. Međutim, znam da je vlasnik u inozemstvu tako da ne može nikako očistiti tu parcelu niti zna što mu netko baca na nju, rekao je gospodin koji u blizini ima parcelu te ju je morao ograditi kako i na njoj ne bi završio životinjski otpad.
Inače, i redakcija Zadarskog lista uvjerila se u bezobrazluk i nekulturu nekih naših sugrađana. Naime, na niti 100 metara od šoping centra Supernove na nekoliko mjesta rastu ilegalni deponiji različitog građevinskog otpada. Tako se mogu vidjeti različite vrste pločica, dijelova zidova, žbuke i boje, zahodskih školjki, ali i poneki kauč ili fotelja.
Ovo je odbačeno uz makadamski put jer je tako, izgleda vozačima bilo lakše, nego da otpad odnesu na deponij ili reciklažno dvorište. Međutim, ukoliko odlučite prošetati malo dalje poljskim putevima prema Crnom u želji kako biste udahnuli malo svježeg zraka, uživali u prekrasnoj prirodi i pogledu na Velebit s jedne i more s druge strane, prevarit ćete se. Naime, u šetnji ćete naići na brojne poluraspadnute kože ovaca, oglođane kosti koje su neke divlje životinje razvukle po livadama, a ponegdje i raspadajuće iznutrice.
U mirisu ne možete uživati, jer se osjeti smrad odbačenog životinjskog otpada, a možemo samo zamisliti kakvi se »miomirisi« šire tijekom ljeta.
- Ovaj odbačeni otpad privlači brojne divlje životinje. Ovdje smo imali problema s čagljevima, nedaleko odavde su došli i vukovi, a često dolaze i lisice. Svi oni razvlače te odbačene kože i iznutrice te time još dodatno zagađuju okoliš, ističe sugovornik kojemu je cijela ova situacija došla preko glave i odlučio je intervenirati te upozoriti javnost na ovaj problem na samom ulazu u grad u nadi da će oni koji nesavjesno bacaju otpad prestati s tim.
- Zanima me, ukoliko te određene osobe uzgajaju i drže ovce, postoji li neka inspekcija koja provjerava gdje oni bacaju životinjski otpad, što rade s tim? Ima li itko evidenciju o tome, pita se s razlogom sugovornik Zadarskog lista, koji je htio ostati anoniman jer, kako kaže, ne želi probleme.
Za kraj zaključuje kako se nada da će istup u medije pridonijeti tome da neodgovorni pojedinci prestanu zagađivati okoliš te da propisno počnu zbrinjavati otpad.
Iz Upravnog odjela za komunalne djelatnosti potvrdili su kako njihovi komunalni redari svakodnevno obilaze terene te provjeravaju gdje niču ilegalna odlagališta i napravili su foto dokumentaciju. Nakon toga su obavijestili i nadležne službe koje bi uskoro trebale riješiti problem.
Prema tim podacima, naime, od ukupno 30 aviona koji su 2017. godine činili hrvatsku zrakoplovnu flotu za komercijalni promet putnika, njih 15, odnosno polovica, bila je stara 20 ili više godina. S druge strane, hrvatska zrakoplovna flota nije imala ni jedan avion mlađi od pet godina, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvatska po tome spada među članice EU s najstarijom zrakoplovnom flotom. Veći udio aviona starih 20 i više godina od Hrvatske u 2017. godini su imale jedino Švedska, 55 posto, i Litva, 52 posto. Među članicama Unije, samo Hrvatska i Cipar nisu imali ni jedan zrakoplov mlađi od pet godina.
Zastarjelost hrvatske avio-flote pokazuju i podaci prema kojima je osam zrakoplova, ili više od četvrtine ukupnog broja, bilo staro 15 do 19 godina. U 2017. godini imali smo samo jedan avion star između 10 i 14 godina, dok ih je šest, prema Eurostatovim podacima, bilo koliko-toliko 'mlado', odnosno staro između pet i devet godina, javlja Novac.hr
U EU u cjelini u 2017. godini bilo je ukupno 6711 zrakoplova koji su se bavili komercijalnim prijevozom putnika. Otprilike petina njih, odnosno 21 posto, bilo je mlađe od pet godina, a više od četvrtine, ili 27 posto, bilo je staro između pet i devet godina, dok je gotovo petina, odnosno 19 posto, bilo staro između 10 i 14 godina. Nešto više od trećine zrakoplova u EU, ili 34 posto, 2017. godine bilo je starije od 15 godina, među kojima je otprilike polovica bila stara 20 ili više godina.
Najmoderniju zrakoplovnu flotu u EU, pokazuju podaci Eurostata, ima Finska, u kojoj 2017. godine nije bilo zrakoplova starih 20 ili više godina. Vrlo mali udio starih aviona imaju i zrakoplovne flote Luksemburga, Češke, Irske i Austrije, te Nizozemske.
Najveći broj zrakoplova u komercijalnom putničkom prometu u EU u 2017. godini imala je Velika Britanija, 1312, za kojom slijede Njemačka, s 1100 zrakoplova, i Francuska, s 571 zrakoplovom. Najmanji broj zrakoplova u komercijalnom putničkom prometu, samo 10, imao je Cipar, pokazuju podaci euro-statistike.