Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3a243b0e4938b3768b4598/80
Foto: PIXABAY

Šibenik: u Cvjetnom domu njegovateljice na izmaku snaga, smjenu na 300 staraca drže dvije žene

Spasite nas! Ogorčene smo i ne znamo više kome da se obratimo jer smo na izmaku snaga, dramatičan je apel nekolicine djelatnica šibenskog Cvjetnog doma za stare i nemoćne koje su se obratile anonimno.

'Riječ je o Cvjetnom domu na Vidicima koji ima oko 300 svojih korisnika od čega je njih 200 nepokretno, a za njih se brinu sestre i njegovateljice koje su na izmaku svih snaga!' Po sistematizaciji radnika, na kojoj nas uvijek muljaju, navodno imamo dovoljan broj radnika, ali istina je da na taj broj korisnika, odnosno 50 po katu, u jednoj smjeni rade dvije ili najviše tri žene, pa da vam ne pričamo koliko posla odrađujemo i kakva je onda kvaliteta tog našeg rada', piše u anonimnoj poruci redakciji Šibenik.in

Ljudi su nezadovoljni pa su, tvrde, na izmaku snaga

'Jedna sestra pokriva dva do tri kata, trči s lijekovima i inzulinima ne znajući hoće li stići podijeliti večeru i napraviti večernju njegu. Užas. Ravnatelj nam stalno laže da će primiti radnike, ali da se nema novca, a znamo da to nije istina. Mnoge žene su po godinu dana na bolovanjima, a nakon 42 dana više nisu na teret firme već države što znači da on ima pravo uzeti zamjene. No, on to ne radi pa svatko radi dupli posao.

To traje već dugo i ne možemo više. Neke su otišle u mirovinu, zamjene nisu došle, bolovanja su stalna, kao i porodiljni, a zamjena nigdje. Uvije se priča o nedostatku novca, a dom je u međuvremenu poskupio, država pokriva bolovanja i mi to više ne možemo', napisano je u nepotpisanom pismu uz zamolbu da se ne navede da su to pisale radnice jer ih je očito strah od odmazde ravnatelja.

Kako je skrb o 300 starih i nemoćnih osoba u Šibeniku stvar od javnog interesa, nismo im mogli udovoljiti već smo porazgovarali s nekoliko zaposlenica te ustanove.

- Sve je istina! Od riječi do riječi, kao da su mene pitale – rekla je radnica za Šibenik.in

Stvari su kod nas jako loše i to traje godinama, kaže druga zaposlenica.

-Najviše problema imamo s rodbinom naših štićenika jer ljudi su jako nezadovoljni onim što vide u Cvjetnom domu.  Ubijamo se od posla da damo tim starim i nemoćnim osobama skrb kakvu zaslužuju, ali to je nemoguća misija. Zamislite kako to izgleda kada dvije žene u popodnevnoj smjeni drže cijeli dom i opskrbljuju sve te ljude. Ma to vam je za umrit! A direktor ne poduzima ništa. Povremeno nas okupi, pere nam mozak, obećava, ali ništa se ne događa. On je kao neki zbunjeni dječak kojem je HDZ dao posao u sektoru koji ne želi nitko drugi, igra se, možda i pokušava nešto napraviti, ali nitko ga ne šljivi i na kraju dana mi smo, da prostite, jebena stranka – tvrdi nezadovoljna djelatnica Cvjetnog doma.

A kakva uprava, dodaje, takav je i sindikat na nacionalnoj razini.

- Nema sreće od njih. Godine prolaze, a kod nas sve gore – zaključila je.

Prozvani ravnatelj Ninić koji je, podsjetimo, bio dogradonačelnik u mandatu Nedjeljke Klarić (HDZ) kaže da se u njegovoj 'kući', ne događa ama baš ništa dramatično.

- Čujte, broj naših djelatnika, pa tako i njegovateljica, godinama je isti i uvijek se vrti na oko 116-117 ljudi, ali već u veljači ove godine zapošljavat ćemo nove ljude. Primit ćemo jednu medicinsku sestru za stalno i jednu kao zamjenu te jednu njegovateljicu za stalno i još jednu na zamjenu. Ljudi moraju znati da smo proračunska ustanova i da imamo onoliko novca koliko imamo, koliko je za svaku godinu predviđeno. Ako netko ode u mirovinu, recimo u rujnu, mi mu moramo isplatiti još tri proračunske plaće, što znači da ne možemo uzeti nekog drugog, no u veljači nam stižu pojačanja – kaže Ninić te napominje kako radnici dobro znaju da će u veljači biti zapošljavanja novih ljudi.

Ravnatelj kaže da su u ustanovi problem česti odlasci na bolovanja i da neki njegovi radnici to zloupotrebljavaju.

Uvijek jedni te isti idu na bolovanje i tako crpe ostale kolege, a to je krajnje nekolegijalno prema ostalima. Mislim da sve ovo dolazi od nekolicine osoba koje ne predstavljaju većinu, a prezentiraju nekakvo katastrofalno stanje u Cvjetnom domu koje nema veze s realnošću. Mi smo dobra ustanova i radimo dobro. Kamo sreće da sutra mogu zaposliti novih 10 ljudi, ali ne mogu jer svako bi novo zapošljavanje povećalo cijenu smještaja starih i nemoćnih u domu, a to nipošto ne želim – rekao je ravnatelj Cvjetnog doma Tomislav Ninić.

hr Sat Jan 12 2019 18:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c914aca29111cd80f8b4663/80

U Hrvatskoj lani donirano hrane u vrijednosti tek oko 10 milijuna kuna: Kad će banka hrane?

Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane

Doniranje hrane u Hrvatskoj stagnira i potrebni su dodatni poticaji donatorima te potpora posrednicima kako bi se ono povećalo, upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan osvrnuvši se na podatke Porezne uprave o ukupnim prijavljenim donacijama.


U 2016. godini samo je 46 poreznih obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 9.244.233 kune.


Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna predalo je 67 poreznih obveznika.


A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je još u veljači za Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.Sada su podaci objavljeni u sklopu priprema za dodjelu priznanja 'Najdonator' hrvatskim tvrtkama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, a bit će dodijeljena drugi put 3. travnja u Europskom parlamentu.


'Nagrada 'Najdonator' namijenjena je tvrtkama koje su se pokazale društveno odgovornima, u situaciji u kojoj se tek osmišljava i izgrađuje sustav doniranja hrane. Tvrtke koje dobivaju priznanje pokazuju da se inicijativom donatora može pokrenuti lanac doniranja i pokazati odgovornost prema marginaliziranim članovima našega društva, istaknula je Ivana Vretenar iz 'Mreže hrane Hrvatske' te pozvala sve gospodarske subjekte da se pridruže kako bi kroz odgovorno poslovanje zajedno izgradili sustav potpore onima kojima je to zaista potrebno.


Valja podsjetiti, kako smo već upozoravali, iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'.


Ono što i dalje nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka hrane', koja je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.


U međuvremenu, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.

Borzan, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, višekratno je upozoravala da je bacanje hrane postalo veći problem za okoliš nego bacanje ambalaže, a jedan od najvećih problema je upravo skladištenje i distribucija hrane jer donirane namirnice moraju biti zdrave i ne smiju ugrožavati zdravlje primatelja.


''Donator je odgovoran za sigurnost hrane i to je uz nepoznavanje propisa jedna od većih prepreka pri doniranju, a prepreka je i to što je riječ o multisektorskom problemu pa treba povezati rad više ministarstava'', istaknula je Borzan podsjetivši ranije na podatke za 2016. godinu kada je putem Europskog saveza banaka hrane od ukupno 88 milijuna tona hrane koju se baci, distribuirano 535.000 tona hrane, odnosno spašeno je i donirano tek 0,6 posto od ukupno bačene hrane.


Neke države poput Španjolske i Portugala imaju takve zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice gotovo pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest tako razvijena da građani znaju kako kupiti proizvod kojemu ističe rok nije sramota, već građanska dužnost.



''Irski Food Cloud uspio je pak organizirati sustav doniranja hrane tako što je veliki svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a kasnije i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“, za Vijesti.hr bio je kao primjer dobre prakse naveo koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.


Iako Hrvatska zasad još uvijek prilično slabo stoji u rješavanju ovog problema, stvari su se barem malo pomaknule s mjesta s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Studije izvedivosti banke hrane. Ovisno o njezinim rezultatima daljnji bi koraci trebali biti ''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane'', kako je za Vijesti.hr objašnjeno iz Ministarstva poljoprivrede.


Sama studija, odnosno banka hrane, dio je Plana sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on tek treba u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana. Taj bi dokument, kao što smo već pisali, Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka koji je pred nju postavio Europski parlament. Prema njegovu izvještaju za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane. Jedna od mjera za smanjenje otpada upravo je doniranje hrane, koje pridonosi rješavanju problema bacanja hrane ne samo s moralnog, nego i ekološkog te ekonomskog aspekta, pišu Vijesti.hr

hr Tue Mar 19 2019 21:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

Zlarinski trgovci, ugostitelji i ostali koji rade na otoku, potpisuju povelju da više neće korisiti plastiku

Zlarinski ugostitelji, predstavnici trgovačkih i ugostiteljskih objekata, otočnih udruga i društava te službenih tijela potpisat će u petak u hotelu Koralje povelju protiv jednokratne plastike na otoku.

- Vizija i glavni cilj je zamijeniti svu jednokratnu plastiku ekološki prihvatljivijim rješenjima te tako doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u prirodu – poručuje organizatorica Ana Robb koja je u listopadu prošle godine pobjedivši na Adriatic Plastic Challengu, zajedno s kolegicama Natašom Kandijaš i Ivanom Kordić pokrenula cijeli val promjena i sad Zlarin službeno kreće u borbu protiv jednokratne plastike!

Pilot projekt podupiru svi lokalni trgovački i ugostiteljski objekti kao i Mjesni odbor Zlarin, Turistička zajednica Zlarin, Dobrovoljno vatrogasno društvo Zlarin, Yacht club Zlarin, udruga "Bodulići", KUD "Koralj" te lokalno stanovništvo.

Svečana povelja koju će potpisati je ujedno i obećanje da se zaista nikada neće koristiti jednokratnom plastikom u svom poslovanju te da će podržavati i promovirati projekt 'Za Zlarin bez plastike' tijekom svih kulturno - zabavnih manifestacija.

Povelju će potpisati i članice projektnog tima Ana Robb, Ivana Kordić, Nataša Kandijaš i Jelena Radošević u vidu pronalaženja alternativnih proizvoda, pružanja edukativne podrške i promocije dionika projekta na svojim web stranicama koje su već u izradi.

- S velikom željom da uspijemo u svom naumu pozivamo sve prijatelje i buduće goste otoka da nam se pridruže te da aktivno sudjeluju u svakodnevnoj borbi protiv plastike – poručuju organizatorice za ŠibenikIN

hr Tue Mar 19 2019 19:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3c84b80e4938d6798b45b3/80
Foto: Metković NEWS

Stručnjaci stigli u Metković, ali sprema se novi prosvjed: 'Nećemo odustati zbog uspomene na Gabriela!'

'Neke stvari koje su bile prije pet ili deset godina se predstavljaju kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari'

Gotovo 100 dana od smrti devetogodišnjeg dječaka zbog sepse, u Metkoviću je predstavljeno privremeno rješenje za unaprjeđenje zdravstvene zaštite stanovnika tog kraja.

Specijalist kirurg iz Opće bolnice Dubrovnik, jednom na tjedan će u Metkoviću obavljati preglede i jednostavne operacije, a uspostavljen je i Zdravstveni punkt u Opuzenu za rad vikendom. 

Ministar je zadovoljan napretkom i najavljuje daljnje korake, no ne i stanovnici tog kraja koji najavljuju nove prosvjede.

Kirurga su u Metkoviću dočekali kao mesiju što potvrđuje i prepuna čekaonica. 

"Ovo sad sve skraćuje u velikoj mjeri. Vidim odmah o čemu se radi, odmah skinem taj madež ili ateron ili nešto manjih zahvata ili neki savjet", kaže Ivica Stojanović, specijalist kirurg.

Nikša je zahvalan što ne mora satima putovati na pregled, kao što je to bilo do sada. 

"Znači mi puno, reka sam vam, nije jednostavno dva i pol sata, još kad su ljetne gužve, doć do Dubrovnika, vratit se nazad", poručuje Nikša.
 
No Metkovci, čini se, ipak očekuju više. Dnevnu bolnicu, helikoptersku službu te na koncu i Regionalnu bolnicu koja bi im osigurala zdravstvenu skrb, adekvatnu stoljeću u kojem živimo. 

"Jako se neodgovorno ponašaju ljudi ovdje, oni i dalje nakon smrtno slučaja malog diteta i dalje rade sve isto i dalje se ne mijenjaju tako da sam totalno nezadovoljna", kaže Mirjana. 

"Našem području bi trebalo nešto da ne ovisimo o Dubrovniku, Splitu", kaže Zvonko.

Ministar Kujundžić uvjerava da se ide upravo u tom smjeru. 

No u inicijativi Sinovi i kćeri tvrde da ih se pokušava primiriti mrvicama.

"Neke stvari koje su bile u ovom gradu prije pet ili deset godina se sad vraćaju i predstavljaju nam se kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari", ističe Ivo Matičević, iz inicijative Sinovi i kćeri Metkovića. 

I od svojih zahtjeva, naglašava, ne planiraju odustati. Zbog uspomene na Gabriela, pišu Vijesti.hr


hr Tue Mar 19 2019 19:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

VIDEO Presretač uhvatio Talijana koji je jurio 250 na sat

Izrečena mu je zabrana upravljanja vozilom u trajanju od mjesec dana
U ponedjeljak (18. ožujka), oko 13.40 sati, na autocesti A3 Bregana-Lipovac kod Starog Petrovog Sela, pojačano nadzirući promet policijski službenici Policijske postaje Nova Gradiška, zaustavili su osobni automobil slovenskih registracijskih oznaka, kojim je 35-godišnji državljanin Italije, autocestom jurio brzinom od 250 km/h.

Policija je vozača odmah kaznila novčanom kaznom u iznosu od 3000 kuna te mu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 mjesec.



hr Tue Mar 19 2019 18:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .