Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0969ccb9e03ed4a88b459b/80

Blagdanska depresija u iluziji savršenih blagdana

I ove godine s blagdanskom depresijom suočit će se velik broj ljudi, posebno u velikim gradovima i samačkim domaćinstvima, suočeni s raskorakom između realnosti i prevelikih očekivanja koja nameću mediji i društvene mreže, reklame i trgovci nudeći iluziju sveopćeg obilja i sreće.

Ova depresija obično traje nekoliko dana, a odraz je pretjeranog stresa, nelagode i tjeskobe zbog nemogućnosti da se ostvari lažna slika veselja i bogatstva, pojašnjava u razgovoru za Hinu predstojnica Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, psihijatrica Marijana Braš te ističe da je riječ o kratkotrajnom stanju, koje nema posebnu psihijatrijsku dijagnozu. 

No, blagdanska depresija kao moderan fenomen uzima sve više maha - prije, tijekom i netom nakon blagdana, u stresnom razdoblju u kojemu se osamljene osobe osjećaju još usamljenije, a osobe u besparici još siromašnije.

"Okruženi smo slikama sretne obitelji za bogatim stolom, a mi u Hrvatskoj imamo puno siromašnih koji si ne mogu zadovoljiti ni osnovne potrebe", kaže predstojnica vodeće znanstvene i edukacijske psihoterapijske ustanove u Hrvatskoj.  

U posebnom su riziku osobe koje žive same, daleko od članova obitelji, stanovnici velikih gradova koji nemaju puno prijatelja, siromašni i stariji sugrađani koji su izgubili životne partnere, oni koje su prekinuli emocionalne veze, nakon rastave braka ili smrti bliske osobe kojima će ovo biti prvi blagdani bez tih dragih osoba.

"Ljudi sve više žive u izoliranim zajednicama,  u samačkim domaćinstvima, a puno ih je zaista usamljeno poput starih roditelja kojima su djeca u potrazi za poslom negdje daleko. Naravno da će biti tužni", kaže Braš.

Bilo da im smeta nametanje slavljeničkog raspoloženja ili su sami i nemaju s kime podijeliti tu (nametnutu) radost, ili su jednostavno osjetljivi na prosinački mrak, upadaju u depresivne epizode koje mogu biti toliko teške da zahtijevaju liječničku pomoć.

U psihijatrijskim klinikama traži se krevet više

U Klinici za psihološku medicinu kažu da im ovih dana nedostaje kreveta,  a da ih imaju i deset puta više, svi bi bili popunjeni. Svi termini u psihijatrijskim ambulantama su zauzeti, a predstojnica Braš objašnjava da je riječ o pacijentima koji žele za blagdane biti zaštićeni  sigurnim okružjem bolnice kako ne bi bili sami kod kuće ili u nekakvim lošim okolnostima.

"Među pacijentima već znam kojima će ovo doba godine biti najteže i treba im pojačana zaštita.  To su često osobe koje se inače liječe zbog depresije ili su imale emocionalne gubitke, te im neizdrživu nelagodu i tugu stvaraju medijske slike o zajedništvu, blagostanju i sreći", kaže Braš.

Osjećaju praznine i usamljenosti pridonosi i promjena dnevne rutine, bez opterećenosti poslom i svakodnevnim obavezama, te posljedično nepotrebna razmišljanja i analize "uglavnom o onome što nedostaje i čega nema". Mnogi se ljudi u tom razdoblju zatvaraju u kuću i povlače u sebe uz osjećaj da iz nekih razloga nisu u mogućnosti ostvariti svoje ciljeve, motive, potrebe i interese, a "svi drugi se vesele i zabavljaju". Sve to rezultira većim brojem psihijatrijskih intervencija i većim brojem suicida u blagdansko vrijeme.

Onima koji osjete tugu i tjeskobu u ovo doba godine, Braš poručuje kako nije nužno da posjete psihijatra, ali je važno da svoje probleme podijele s bliskim osobama jer je "najgore je držati te stvari u sebi".

Smanjiti očekivanja, ne trošiti previše...

Psihijatri i psiholozi upozoravaju na opasnost od nerealnih očekivanja i zahtjeva, pozivajući se na narodnu mudrost kako "nije sretan (bogat) onaj koji puno ima, nego onaj koji malo traži". 

U nerealna očekivanja vodi i komercijalizacija blagdana te imperativ bjesomučnog trošenja i kupovanja koje je sasvim u suprotnosti od duhovne ideje kršćanskog Božića koji slavi skromnost i  ljubav, kaže psihijatrica Marijana Braš. Prije 20 godina, dodaje, nije se spominjalo toliko "to materijalno i sve što se očekuje od nas - da budemo super ljudi, da stignemo savršeno pospremiti stan, ispeći kolače, svima kupiti poklone, biti lijepi, dotjerani, a prije toga sve dovršiti. Trebali bismo se upitati -  zbog koga to sve radimo. Uloga psihologa i psihijatara je da istaknu kako istinske vrijednosti su emocionalne, a ne materijalne.  

Pojavi blagdanske i postblagdanske depresije pridonosi i prejedanje, alkohol, nedostatak novca i nerazumno trošenje, ali i manjak solidarnosti.

Nikada prije, ističe Braš, nije bilo toliko očito socijalno raslojavanje, a u Klinici za psihološku medicinu nije bilo toliko gladnih pacijenata, kojima je previše platiti participaciju za lijek i od 10 kuna. Njima je  teško slaviti nešto  kada svom djetetu ne mogu kupiti ni čokoladu, a  smisao blagdana trebalo bi biti promicanje solidarnosti i pomaganja, a ne lažnog idealiziranja.

Stoga građanima poručuje da se ne daju zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić, jer bi se mogli razočarati kad stvarnost ne uspije oponašati reklame.   

Božić od '90-ih u Hrvatskoj prestaje biti isključivo obiteljski blagdan

I sociolog Renato Matić smatra da je blagdanska depresija posljedica promoviranja božićne euforije, a najodgovorniji su masovni mediji i profit koji sve to pokreće. S time se, dodaje, u Hrvatskoj počelo 90-ih godina prošloga stoljeća nakon socijalizma u kojemu je to, premda od režima prešućivan, postojao kao isključivo obiteljski blagdan za vjernike.    

"Svega toga u Hrvatskoj nije bilo do '90-ih, kada je Božić bio radni dan, što nikako ne znači da je trebao ostati radni dan, ali je tada stjecajem okolnosti i u pravom smislu riječi bio obiteljski blagdan za one koji su ga obilježavali, a drugi su obavljali svoje redovne aktivnosti", kaže Matić.

No, nakon 90-ih počinje se putem masovnih medija promovirati euforija kako to najviše odgovara onima koji od nje profitiraju.

"Za razliku od kršćanskog poimanja Božića kao blagdana mira, u reklamama se počinje sustavno promovirati da svi moraju skakakti od veselja, biti radosni, kupovati, biti jedni s drugima.... Sudar naše stvarnosti koja u mnogim slučajevima nije radosna, vodi u stanje koje u pojmovnom svakodnevnom smislu smatramo depresijom Nitko od nas ne živi niti je ikada živio onako kako se to prikazuje u reklamama i medijskim najavama Božića. Nigdje u kršćanskoj tradiciji ne spominje se pretjerano božićno veselje, već  pronalazak mira i dobrote", ističe Matić.

 Božićna euforija rezultira božićnom depresijom kod mnogi ljudi koji su osamljeni, a u božićno vrijeme to doživljavaju kao "kraj svijeta", što rezultira često i raznim autodestruktivnim reakcijama.

"Sve je to pitanje profita, ako se postavi pitanje koja kategorija bi trebala preuzeti odgovornost za božićnu depresiju, onda je to na prvom mjestu profit, a onda i sve ono što ga pokreće", zaključuje Matić.

Facebook komentari

hr Sat Dec 23 2017 09:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f429ccb9e03e0a948b45a9/80
Foto: Pixabay

HAK: Jak vjetar otežava promet na A1 od tunela Sv. Rok do Vučipolja

Autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje od 6,35 sati otvorena je za sav promet, a zbog jakog vjetra vozi se usporeno između tunela Sveti Rok i prolaza Vučipolje, gdje je ograničenje brzine 60 km na sat, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski autoklub (HAK).

Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Senja i Karlobaga zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle, a između Karlobaga i Svete Marije Magdalene dodatno je zabrana prometa za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupinu vozila).

Povremeno jak vjetar usporava promet na autocesti A6 Rijeka-Zagreb, između čvora Kikovica i tunela Tuhobić no autocesta je otvorena za sav promet.

Zbog niskih temperatura u unutrašnjosti Hrvatske je moguća poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

 Na graničnim prijelazima sa Slovenijom Bregana (Obrežje) i Pasjak (Starod) čekanja su jedan sat na ulazu i izlazu. 

 Za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina, zbog radova. Moguće je koristiti granični prijelaz Karasovići.  Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 t.
 U prekidu su trajektna linija: Sumartin-Makarska kao i  katamaranske linije: Ubli-Vela Luka-Hvar-Split i Vis-Split.
 Katamaran na liniji Jelsa - Bol - Split isplovit će na relaciji Stari Grad - Split bez uplovljavanja u luke Jelsa i Bol. Polazak iz luke Stari Grad je u 6 sati.

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:28:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3cc9fab9e03e6f308b45f0/80
Foto: TZ Split

DHMZ: Pretežno sunčano

Pretežno, a u unutrašnjosti Hrvatske djelomice sunčano, navečer na sjevernom Jadranu i u zapadnim krajevima unutrašnjosti uz umjerenu naoblaku ponegdje može pasti i malo kiše, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za ponedjeljak.

Vjetar slab do umjeren južni i jugoistočni, na Jadranu u početku jaka i olujna bura tijekom dana će oslabjeti i na sjevernom dijelu okrenuti na slabo do umjereno jugo.

Najviša dnevna temperatura zraka od 2 do 6, na Jadranu između 9 i 12 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:28:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58830d981eea8f6d158b45b6/80
Foto: Zadarski list

U Zadru središnja svečanost obilježavanja 25. obljetnice VRO Maslenica '93

Prije 25 godina vojno-redarstvenom operacijom (VRO) Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske tzv. Republike Srpske krajine te je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske, a središnja svečanost obilježavanja jedne od najžešćih operacija iz Domovinskog rata održat će se u zadarskom HNK.

Operacija Maslenica bila je nužna jer je okupacijom trećine hrvatskoga teritorija 1991. godine srpski agresor komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela na području Novskog ždrila te je bilo ugroženo cijelo hrvatsko primorje i gotovo prekinuta prometna povezanost između sjevera i juga Hrvatske, koja se zbog toga otežano odvijala preko otoka Paga. Počela je u 6 sati ujutro 22. siječnja 1993. godine i u njoj su po prvi puta u zajedničkom napadu angažirane kopnene, pomorske i zračne snage OS RH.

Glavni ciljevi operacije postignuti su već nakon 72 sata te je deblokiran Zadar u čijemu je zaleđu tijekom tri dana oslobođeno i petnaestak sela, kao i bitne strateške točke - zrakoplovna baza Zemunik te Novsko ždrilo, čime je ponovno omogućeno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Samo nekoliko mjeseci poslije izgrađen je, naime, pontonski most na Novskom ždrilu koji je potkraj srpnja 1993. godine pušten u promet. Njime se prometovalo sve do izgradnje novog Masleničkog mosta 1997. godine.

Glavne napadačke udare tijekom operacije izvršili su pripadnici profesionalnih gardijskih brigada, a za obrambeno djelovanje angažirani su pripadnici pričuvnih brigada. Od 22. do 25. siječnja u akciji je poginulo 13 branitelja, a u iduća dva dana još šest. No, u snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima neprijatelja koji su uslijedili odmah nakon operacije, do 31. ožujka broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

Operacija Maslenica počela je istodobnim napadima kojima su u više smjerova potisnute neprijateljske snage prema Zemuniku, prometnicom Zadar-Maslenica prema Benkovcu, uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema Obrovcu. Tijekom slijedeća tri dana trajale su borbe u kojima je oslobođen Novigrad, Kašić, Maslenica i Smoković, na Velebitu su OS RH izbile na crtu Sveti Rok - Mali Alan - Tulove grede - Bobija, a 25. siječnja ovladale Škabrnjom i jakim neprijateljskim uporištem na Ražavljevoj glavici.

Odmah nakon operacije, na sinjskoj bojišnici je 27. i 28. siječnja, provedena i oslobodilačka akcija na brani Peruća, čime je otklonjena prijetnja srpske vojske da će srušiti branu što bi imalo katastrofalne posljedice.

Program svečanog obilježavanja 25. obljetnice operacije Maslenica u Zadru je počeo u subotu ceremonijom postavljanja zastave Republike Hrvatske koja je spuštena sa zvonika katedrale Sv. Stošije, a nakon toga je na nebu iznad grada svoje umijeće predstavila akrobatska grupa "Krila Oluje“. Na Obali kralja Petra Krešimira IV. građani od subote do ponedjeljka mogu obići i taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja OSRH.

U ponedjeljak program počinje budnicom Gradske glazbe zadarskim ulicama, a potom će biti položeni vijenci na Središnjem križu na Gradskome groblju te na spomen obilježju 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi u Ulici Ante Starčevića i zapaljene svijeće kod Spomenika svim poginulim braniteljima zadarskog područja u parku uz Trg kneza Višeslava.

Slijedi mimohod postrojbi OS RH i MUP-a s ratnim zastavama od Spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazine do HNK, te prelet tri helikoptera Kiowa Warrior iznad Gradskog mosta. U 11,30 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar počinje središnja svečanost kojoj su pokrovitelji predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković.

U svečanoj dvorani zadarskog sveučilišta bit će održan i znanstveni kolokvij povodom 25. obljetnice VRO Maslenica '93.

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:27:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fb4e1eea8f46eb8b45ec/80
Foto: Zastita.info

Makarski policajci podnijeli žalbu na svog šefa: "Viče na nas i govori nam da smo budale i idioti"

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa

Makarski policajci poslali su dopis Uredu za unutarnju kontrolu MUP-a. Petnaest se policajaca žali na mobbing pomoćnika makarskog načelnika i kršenja kolektivnog ugovora na njihovu štetu. Pišu i o vrijeđanju. - piše Dnevnik.hr

- Prilikom otprema službe se na nas viče, galami, i vrijeđa pogrdnim riječima poput: budale, kreteni, idioti. Sve je to popraćeno jakom galamom i vikom. - ispričao je Eugen Ujevićdopredsjednik Nacionalnog sindikata policije.

Petnaest makarskih policajaca požalilo se na uvjete rada i svoga šefa. Na tri stranice detaljno su opisali probleme s kojima se susreću. Ti problemi uključuju, između ostalog, smjene od 12 sati na koje se tri dana zaredom dolazi, te nemogućnost korištenja slobodnog dana nakon noćne smjene.

S optužbama je upoznato i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Iz Sindikata policije Hrvatske kažu da se kolektivni ugovor mora poštivati. Potvrde li se navodi o kršenju propisa o ophođenju policijskih službenika, iz Sindikata će tražiti da se takva praksa zabrani a, u slučaju ponavljanja, navedeni rukovoditelj sankcionira. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 20:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .