Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/566944824b3a4609108b45af/80
Foto: Ilustracija

Hercegovina cvate - zahvaljujući smilju

U posljednje dvije godine Hercegovinom se širi miris smilja. Broj nasada se povećava, a dodatan vjetar u leđa proizvođačima daju strani interesenti i pozitivni primjeri poduzetništva

Kad se čovjek vozi hercegovačkim krajem, gotovo uz svaku kuću može vidjeti mlade nasade smilja. "Ovo je samo dio nasada koje vidite ovdje uz cestu", kaže nam Mate Mikulić, agronom destilerije u Grudama te nastavlja: "Ljudi sade na svaku slobodnu površinu, no pravi reprezentativni nasadi gore su u kamenjaru". Smilje ne voli vlagu i vodu pa je hercegovački krš idealan za njegov uzgoj. U posljednje dvije godine vlada prava euforija za smiljem, ono je tema u svakom hercegovačkom kafiću, kako među mladima, tako i među starima. Krče se brda i pretvaraju u plantaže, a do slobodnog bagera i popratne mehanizacije skoro je nemoguće doći.

Najveća destilerija u BiH

Ovoga proljeća brojni proizvođači muku su mučili s otkupom smilja jer male destilerije nisu mogle primiti tolike količine. Iz tog razloga u prostorima bivše grudske pivovare otvorena je nova destilerija. Dnevno može preraditi dvije i pol tone smilja, a ima i destilator za analizu. Novootvorena destilerija će preko firme iz Hrvatske koja je i vlasnik destilerije raditi plasman ulja na svjetsko tržište. Dodatnu nadu u isplativost ove biljke ulio je konzultant čuvene francuske kozmetičke kuće L'Occitane koji je ljetos obilazio male hercegovačke destilerije i savjetovao proizvođače, piše Deutsche Welle.

Iako je nova destilerija riješila problem otkupa, Rade Bošnjak iz Višnjice, sela u blizini Gruda, ipak je skeptičan. Euforično je kao i ostali zasadio 20 tisuća sadnica, no sada, kaže, sa znatiželjom iščekuje sljedeće proljeće kada će se iskristalizirati isplati li se smilje ili ne. "Otkupna cijena bila je 5 KM, a sada je već pala na 3 KM po kilogramu", objašnjava nam Rade te nastavlja: "Ja već imam plan B. Budući da je moj lokalitet i njegov položaj idealan i za vinovu lozu još uvijek dvojim". Na ideju o sadnji smilja došao je potpuno spontano. Pokojni mu je djed još krčio hercegovački kamen, a on nastavio pripremajući ga za lozu. No vidjevši mnogo samoniklog smilja pomislio je kako, s obzirom da mu je tu prirodno stanište, ipak kao i mnogi treba pokušati sa smiljem.

Uspješan biznis sa smiljem

A svoju poticajnu i uspješnu priču o smilju ima obitelj Galić iz okolice Mostara. Oni nisu požalili što su mu dali priliku, štoviše, iz smilja se razvio pravi obiteljski biznis. 26-godišnji Marko prvi je došao na ideju uzgoja smilja. Po povratku iz Zagreba sa studija, preselili su iz grada na selo. Osim posla u struci htio se baviti još nečim. "Kafići me nikada nisu zanimali, a dan je dug, trebalo je još nekako upotpuniti ono vrijeme iza radnog vremena", kroz smijeh nam objašnjava Marko te nastavlja: "Nisam htio da to budu konvencionalne poljoprivredne kulture i, eto, istraživanjem sam preko lavande došao ipak do smilja." Projekt je zaživio u praksi 2013. godine kada je zasađeno prvih 20 tisuća sadnica. Marko sada ima ukupno 3 hektara i destileriju, a dosadno mu nije. U šali kaže kako ne treba kao ostali u Njemačku, Njemačka mu je tu, radi od jutra do mraka. Poduzetnička priča obitelji Galić dobiva zanimljiv zaplet kada se Markova godinu dana mlađa sestra Glorija također po povratku sa studija iz Zagreba uključuje u posao razmišljajući kako bi, osim ulja, koje je ipak sirovina, bilo ipak dobro imati nekakav finalni proizvod.

Uz svoj studij, Glorija je završila školu fitoaromaterapije, također u Zagrebu, što ju je dovelo do ideje da počne izrađivati prirodne proizvode, kozmetiku od svog vlastitog smilja. "Roditelji su u početku mislili kako se radi o nekom mom hobiju te kako ću se ja malo zabavljati sa svojim kremicama, no uspjeh je uslijedio u vrlo kratkom vremenu", priča Glorija: "To su sve moje vlastite recepture, osluškivala sam tržište, želje kupaca s kojima komuniciram i trud se isplatio." Njezina ručno rađena, 100 posto prirodna kozmetika prodaje se u ljekarnama širom BiH. Pet njezinih proizvoda od smilja još samo čeka certifikat da bi bili plasirani diljem Europske unije, a Poljska, Hrvatska i Njemačka već su sigurna tržišta.

Iako je ulje od smilja skupocjeno - za kilogram ulja se dobije čak oko 1.500 eura (a za kilogram ulja je potrebno 800 do 1.000 kilograma smilja, ovisno o kvaliteti), uspješno trgovati njime nije nimalo lako. Galići samo dio svog ulja koriste za kozmetiku, ostalo prodaju uglavnom u Hrvatsku, a onda iz Hrvatske roba ide uglavnom za Ameriku. "Ulje je burzovna roba, a kad roba ide na svjetsko tržište nije ju lako prodati, treba imati sigurnog partnera i veće količine", objašnjava nam Marko. Što nas vraća na početak priče u nadi da će Hercegovina s velikom destilerijom uskoro moći postati konkurentna i na svjetskom tržištu te da će se smilje s hercegovačkog krša nalaziti u kremama poznatih svjetskih kozmetičkih marki. A možda i Glorijini proizvodi uskoro budu stajali na policama uz svjetski poznate brendove, javlja  Deutsche Welle.

Facebook komentari

hr Mon Nov 14 2016 07:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbfcf6b47398af028b4582/80
Foto: Miranda Stanić

Henryk Hoser stigao u Međugorje

Posebni izaslanik pape Franje za Međugorje, poljski nadbiskup Henryk Hoser stigao je u srijedu u to mjesto u Hercegovini poznato po navodnim Gospinim ukazanjima u višemjesečnu misiju čiji je cilj unaprijediti pastoralni rad s hodočasnicima kojih svake godine stigne više od dva milijuna.

Hoser je stigao zajedno s provincijalom Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene Djevice Marije fra Miljenkom Štekom, a dočekao ih je župnik fra Marinko Šakota, brojni svećenici i časne sestre.

Poljskog nadbiskupa Hosera pljeskom je pozdravilo više stotina župljana Međugorja i hodočasnika koji su se tamo zatekli.

Papin izaslanik pomolio se u župnoj crkvi sv. Jakova i okupljenima kratko poručio da je Marija kraljica Poljske te ih pozvao da bude kraljica njihovih života, i potom se uputio u župni ured.

Prije dolaska u Međugorje, nadbiskup Hoser je na radnom ručku u Mostaru razgovarao s mostarsko-duvanjskim biskupom Ratkom Perićem koji je nedavno ponovio svoj stav da se Gospa posve pouzdano ne ukazuje u Međugorju.

Međugorje godišnje posjeti između 2 i 2,5 milijuna hodočasnika iz cijeloga svijeta te se ubraja među najveća katolička hodočasnička mjesta.

Papa je poslao posebnog izaslanika kako bi osigurao pastoralnu skrb hodočasnika neovisno o vjerodostojnosti ukazanja koja po tvrdnjama vidjelaca traju od 1981.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 20:30:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Ujedinjeno Kraljevstvo pokreće proceduru izlaska iz Europske unije

Smjernice za pregovore moraju odobriti šefovi država i vlada 27 država članica na summitu 29. travnja u Bruxellesu

Britanska premijerka Theresa May aktivirat će u srijedu članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i time službeno pokrenuti dvogodišnju proceduru razdruživanja.

May će, kako se očekuje, oko podneva po mjesnom vremenu izvijestiti britanski parlament da je predano njezino pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku kojim ga se službeno obavještava da je Ujedinjeno Kraljevstvo nakon više od 40 godina odlučilo napustiti Europsku uniju.

Europski dužnosnici, kako prenosi Reuters, očekuju da će predstavnik britanskog veleposlanstva pri EU-u osobno predati pismo koje se sastoji od nekoliko stranica Europskom vijeću koje se nalazi u zgradi prekoputa. Očekuju da će pismo biti pozitivno intonirano u pogledu predstojećih pregovora i da će rezimirati 12 ključnih elemenata koje je May javno istaknula kao svoje glavne ciljeve.

Ona želi "jasan i čist" raskid s EU-om, što podrazumijeva napuštanje zajedničkog europskog tržišta kako bi mogla kontrolirati useljavanje građana iz drugih država članica EU-a, što je bio jedan od glavnih razloga za Brexit. Sloboda kretanja ljudi jedno je od temeljnih načela EU-a.

Tusk će u roku od 48 sati poslati ostalim državama članicama nacrt smjernica za pregovore s Londonom. Svoja stajališta o tome iznijet će na Malti gdje će sudjelovati na kongresu Europske pučke stranke (EPP).

Smjernice za pregovore moraju odobriti šefovi država i vlada 27 država članica na summitu 29. travnja u Bruxellesu. Glavni pregovarač s europske strane bit će Francuz Michel Barnier, a s britanske David Davis.

Pregovori će započeti kada države članice u Vijeću u svibnju formalno odobre pregovarački mandat, gotovo godinu dana nakon referenduma 23. lipnja 2016. na kojem su Britanci s 52 posto glasova odlučili da žele napustiti EU.

Europska komisija želi da se do kraja godine postigne okvirni dogovor o razdruživanju. Najvažnija su pitanja koliko će London morati platiti da podmiri sve svoje obveze prema EU-u, koje se procjenjuju na 55 do 60 milijardi eura, zatim status 1,4 milijuna britanskih državljana u EU-u i 3,3 milijuna državljana drugih država članica koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, neriješeni pravni sporovi s EU-om te novi režim na granicama.

May želi dogovoriti obuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om, no rijetki vjeruju da je to moguće učiniti u roku od dvije godine. Komisija osim toga ne želi pregovarati o tome dok se ne postigne dogovor o razdruživanju. London i neke države članice mogli bi tražiti da se pregovori o trgovini vode paralelno s pregovorima o razdruživanju. Većina diplomata očekuje neki oblik kompromisa u tom pogledu.

Barnier želi do listopada 2018. finalizirati Ugovor o razdruživanju kako bi ostalo dovoljno vremena da ga ratificira Europski parlament i prihvati kvalificirana većina u Vijeću do ožujka 2019. Vijeće dogovor mora prihvatiti kvalificiranom većinom koju u ovom slučaju čini najmanje 72 posto članica Vijeća koje zajedno imaju najmanje 65 posto stanovništva Unije (bez države koja istupa). Ratifikacija u svih 27 država članica nije potrebna.

Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi istupiti iz Europske unije 29. ožujka 2019., točno dvije godine nakon slanja pisma o aktivaciji članka 50. 

No to i ne mora biti tako. Britanija može izaći i prije ako se postigne dogovor, a dvogodišnji rok može se i produljiti ako se svi, jednoglasno, s time slože.

Međutim, Bruxelles želi da Britanci odu prije izbora za Europski parlament u svibnju 2019. Unatoč tome što obje strane prijete da konačni dogovor o razdruživanju možda i neće biti postignut, takav kaos ne bi nikome odgovarao.

Britanci se mogu predomisliti

Autor članka 50, britanski diplomat John Kerr, smatra čak da njegova aktivacija nije neopoziva. Ujedinjeno Kraljevstvo moglo bi tijekom dvogodišnjeg razdoblja predviđenog za pregovore odlučiti da ipak ne želi napustiti EU, smatra on, ali i priznaje da ne može zamisliti da bi se politička situacija u Londonu mogla toliko promijeniti da dođe do takvog zaokreta.

May i europski čelnici smatraju da će biti potreban i prijelazni sporazum kako bi se omogućilo više vremena za dogovor o budućem trgovinskom sporazumu i prilagodbu na nove uvjete. Očekuje se da će za konačni dogovor trebati još dvije do pet godina nakon Brexita. Taj će trgovinski sporazum morati ratificirati sve države članice EU-a.

Situaciju dodatno komplicira Škotska, koja želi novi referendum o neovisnosti jer se protivi izlasku iz EU-a. Ako to provede i glasuje za neovisnost, očekuju je pregovori o razdruživanju od Ujedinjenog Kraljevstva i vjerojatno novi pregovori o pristupanju Europskoj uniji. May se protivi da se škotski referendum održi dok se vode pregovori o razdruživanju od EU-a jer bi joj to oslabilo poziciju.

Nakon što iziđe iz EU-a, u Ujedinjenom Kraljevstvu više neće vrijediti europski ugovori. Europski zakoni više za Britaniju neće vrijediti, no nacionalni zakonski akti usvojeni radi provedbe ili prenošenja europskih zakona ostat će na snazi dok ih nacionalne vlasti ne izmijene ili ukinu.

Odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva, koje je u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) ušlo 1973., završit će više od 40 godina često mučnih odnosa između Londona i Bruxellesa. Britanci su Europsku uniju oduvijek doživljavali kao prvenstveno zajedničko tržište i protivili se političkoj integraciji.

Suočene s tim velikim izazovom, 27 država članica obećalo je u subotu u Rimskoj deklaraciji, usvojenoj u povodu 60. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora, da će ostati jedinstveni i da će nastaviti zajedno graditi Europsku uniju i nakon Brexita.

- Djelovat ćemo zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je potrebno, krećući se u istom smjeru, kao što smo to činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenim za one koji se žele pridružiti kasnije. Naša Unija je nepodijeljena i nepodjeljiva. - poručili su.

Prije Ujedinjenog Kraljevstva, 1985. tadašnju Europsku zajednicu (EZ) napustio je Grenland. Nakon što je dobio svoju samoupravu Grenland je na referendumu 23. veljače 1982. s 53 posto glasova odlučio izići iz EZ-a. No to pravno gledano nije bilo istupanje države članice jer je bio dio Danske, kao što je to i danas. Njegov izlazak reguliran je promjenama Ugovora, smanjenjem njihove teritorijalne nadležnosti, što su ratificirale sve države članice. Grenland je postao pridruženi prekomorski teritorij s posebnim odnosima s EU-om, posebno na području ribarstva (ima pristup zajedničkom tržištu ribarskih proizvoda u zamjenu za pristup europskih ribara grenlandskim vodama).

Osim toga, Island je 2013., nakon tri godine pregovora, prekinuo pregovore o pristupanju EU-u.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 08:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58da5b75b473983bde8b45ad/80

U Bruxellesu potpisana Deklaracija "Pametni otoci"

Delegacija hrvatskih predstavnika otoka iz Hrvatske zajedno s predstavnicima ostalih europskih država okupila se danas u Brusselsu na događanju organiziranom od strane Europskih paralamentaraca pod nazivom "New pathways for European islands".

Davor Škrlec, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu  okupio je ovom prilikom otočne predstavnike iz cijele Hrvatske: Andreja Baraba - Pročelnica grada Zadra za razvitak otoka i zaštitu okoliša, Andrija Fabris - Načelnik grada Korčule, Vjeran Filippi - predsjednik LAG 5, Darko Jardas - direktor Regionalne energetske agencije Kvarner, Zdenko Kirinčić, vijećnik općine Dobrinj, Goran Krajačić - Profesor na Sveučilištu u Zagrebu. Predstavnici lokalnih otočkih samouprava ujedno su i potpisnici deklaracije pametnih otoka koja po principu odozdo prema gore želi identificirati potencijale razvoja europskih otoka za održivi razvoj prema energetskoj i ekonomskoj neovisnosti. Inspirirani već osnovanom inicijativom Europske komisije "Pametni gradovi i zajednice" pokrenuta je inicijativa "Pametni otoci" koja je uz postojeća fokus područja energije, transporta i informacijsko komunikacijskih tehnologija dodatno proširena na vodu i otpad direktno adresirajući načela cirkularne ekonomije.

Događaj je otvorila Eva Kaili, europska zastupnica iz Grčke ukazaujući na zajedničke probleme svih europskih otoka s naglaskom na transport, opskrbu vode i sveopću infrastrukturu koja usporava razvoj i rast otoka. Prisutnim gostima obratili su se i drugi europski zastupnici - Jens Gieseke (Njemačka), Miriam Dalli (Malta), Alyn Smith (Škotska), Salvatore Cicu (Italija), Neoklis Sylikiotis (Cipar), Gabriel Mato (Španjolska), Younous Omarjee (Francuska), Claudia Monteiro De Aguiar (Portugal), Anna Hedh (Švedska) i Davor Škrlec (Hrvatska).

 Važno je naglasiti da unatoč brojnim problemima s kojima se otoci suočavaju, s naglaskom na kontinuiranu depopulaciju cijeli je događaj usmjeren na pronalaženju konkretnih rješenja. Naime, otoci su inovativni od samog njihovog postojanja s obzirom da su se otočani, zbog udaljenosti od kopna i loše povezanosti te kontinuiranog nedostatka potrebnih resursa, prisiljeni snaći sami. Otoci su idealna područja za razvoj pilot projekata koji se mogu transferirati i replicirati na druga područja na kopnu, osobito ostala ruralna područja koja se zapravo susreću s vrlo sličnim izazovima. Tehnologija je razvijena, strategija Europske unije se jasno zalaže za energetsku tranziciju i pametno korištenje resursa, razvoj cirkuralne ekonomije te održivi razvoj ruralnih i manje razvijenih područja. Samim tim potrebno je donijeti odluku na lokalnim razinama te krenuti ukorak s vremenom uzimajući u obzir već razvijene primjere dobre prakse iz Hrvatske i drugih dijelova Europe.

 Inicijativa "Pametni otoci" želi da otoci postanu pametne, uključive i uspješne zajednice te će u tom smislu poticati na poduzimanje konkretnih koraka u smjeru osvještavanja o klimatskim promjenama i izgradnje primjerenih rješenja na lokalnim razinama, korištenja pametnih tehnologija koje će osigurati optimalno korištenje i upravljanje resursima i infrastukturom, uvođenje održivog transporta, smanjenje i ponovnu upotrebu otpada, jačanje socijalne inkluzije i edukacija lokalnog stanovništa te sveukupnu promjena prema održivom i odgovornom turizmu svih oblika. Deklaracije je potpisana 28. ožujka 2017. u Brusselsu te vjerujemo da je samo početak velikih i važnih promjena na našim otocima.

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 14:53:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b4836ab47398a5888b45f4/80
Foto: Pixabay

Iz berlinskog muzeja nestao drugi najveći zlatnik na svijetu

Provalnici su iz trezora jednog berlinskog muzeja ukrali zlatnik težak 100 kg i promjera oko 50 cm vrijednosti oko 3,8 milijuna eura, priopćila je berlinska policija u ponedjeljak

‘U noći na ponedjeljak iz spremišta muzeja na berlinskom Muzejskom otoku ukraden je kanadski zlatnik s likom britanske kraljice Elizabete II. Za provalnicima se još uvijek traga’, priopćila je policija, prenosi t portal

Zlatnik naziva ‘Big Maple Leaf’ (Veliki list javora) je nakon australskog zlatnika ‘Gold Kangoroo’ koji teži jednu tonu, najveći zlatnik na svijetu.  

Bode muzej pripada sklopu svjetski poznatih muzeja na tzv. Muzejskom otoku u središtu Berlina.

Muzej, osim antičkih skulptura posjeduje i veliku zbirku kovanica među koje je spadao i ‘Big Maple Leaf’.

Tik uz Muzejski otok prolazi željeznička pruga pored koje su pronađene ljestve za koje se pretpostavlja da su poslužile provalnicima pri ulasku u muzej.

Istragu je preuzela specijalna jedinica berlinske policije zadužena za rješavanja pljački umjetnina.


Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 09:18:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .