Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58b9970eb473984a9b8b457b/80
Foto: Wikipedija

Simptomi nizozemske bolesti u turizmu bit će sve izraženiji

Pitanje udjela turističkog sektora u BDP-u jedno je od najvažnijih pitanja hrvatskog gospodarstva. Turizam predstavlja izvor velikog deviznog priljeva, zapošljava velik broj radne snage, o njemu ovisi i lokalna infrastruktura te investicije.
Prema većini relevantnih podataka udio deviznog prihoda od turizma u hrvatskom BDP-u prelazi 18 posto, što nas uz Maltu i Cipar čini državama s najvećim udjelom deviznih priljeva od turizma u BDP-u od svih zemalja Europske unije.  Po svim procjenama taj udio će kod nas dodatno rasti. Velike turističke zemlje poput Španjolske, Italije i Francuske imaju udjele manje od 5 posto.

Hrvatska također predvodi i po pokazateljima direktnog i ukupnog udjela turizma u BDP-u te zaposlenosti. Prema podacima Svjetskog putničkog i turističkog odbora, izravni udio turizma u našem BDP-u za 2016. iznosio je 10,7 posto, a ukupni udio 24,7 posto. Direktni udio u zaposlenosti iznosio je 10 posto, a ukupno 23,4 posto. Samo Crna Gora i Grčka imaju veće udjele od Hrvatske u pojedinim segmentima.  

Paradoks hrvatskog turizma

Tema presnažnog sektora turizma u našoj ekonomiji jedna je od najbitnijih rasprava koje se vode kod nas. Ekonomski analitičari i turistički djelatnici često spominju da je poprilično opasno ovisiti o jednom sektoru koji je poprilično volatilan i osjetljiv na razne prirodne nepogode i sigurnosnu situaciju.  U hrvatskom gospodarstvu postoji paradoks prejake snage turizma u odnosu na ostale sektore, a s druge strane Hrvatska nije ni približno iskoristila svoje turističke kapacitete, tako da se kroz državne turističke strategije planira u sljedećih nekoliko godina znatno povećati prihode od turizma (14 milijardi eura cilj za nekoliko godina).

Naši kapaciteti ni približno nisu dobro iskorišteni

Stručnjaci iz područja turizma često upozoravaju kako Hrvatska ne koristi dovoljno svoje turističke kapacitete. Na hrvatskoj obali postoji velik broj bivših vojnih i radničkih odmarališta koja nisu iskorištena, velika većina prometa odvija se u nekoliko jadranskih županija u dva udarna mjeseca što označava veliku sezonalnost. Postoji i cijeli niz raznih tipova turizma koji još nisu dovoljni razvijeni poput zdravstvenog, kongresnog, ruralnog. 

Opasnosti velikog udjela turizma u BDP-u i njegovu volatilnost za Direktno je komentirao ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

"Veliki udio turizma u prvom redu govori da smo previše ovisni o turizmu", kroz šalu kaže Brkljača te nastavlja: "Možemo već govoriti i o elementima nizozemske bolesti jer turizam čini sve veći dio BDP-a. U tom kontekstu možemo govoriti o negativnom efektu jer su zbog njegove konkurentnosti ostale gospodarske grane manje konkurentne. Da nema ovako snažnih deviznih priljeva od turizma, kuna bi bila osjetno slabija a uvoz bi tada bio skuplji. Poljoprivreda i industrijska proizvodnja bili bi konkurentniji te paralelno izvoz međunarodno razmjenjivih dobara viši".

Brkljača kaže da zbog tih činjenica ne trebamo na bilo koji način sprječavati daljnji razvoj turizma, jer bi to bilo suludo. "Igraš s kartama koje imaš, a mi imamo odlične karte. Samo treba biti svjestan opasnosti i onda voditi javnu politiku koja će ublažavati negativne efekte, a ne ih pojačavati".

Država treba smanjivati poreze i voditi politiku suficita

"Simptomi nizozemske bolesti postajat će sve izraženiji i zato je ključno da država ne dolijeva ulje na vatru dodatnim zaduživanjem (naročito u inozemstvu). Umjesto proračunskog deficita,  moramo voditi politiku suficita (ili barem nultog deficita) i paralelno snižavati poreze ostalim dijelovima gospodarstva da postaju konkurentniji. Ovo je možda i jedini način da RH spriječi negativne efekte rasta turizma", rekao nam je ekonomski analitičar.

Brkljača je istaknuo:  "Zanimljivo je da bi ovakva racionalna i odgovorna državna politika paralelno omogućavala da ako se nešto i dogodi turizmu (teroristički napadi) ima prostora za aktivniju politiku jer pad prihoda ne bi stvorio visoke deficite i rast javnog duga pa da država mora voditi mora voditi politiku štednje. Dakle, racionalna i odgovorna politika bila bi anticiklička fiskalna politika".


Utjecaj turizma proteže se na cijelo društvo

Država treba paziti kakvu će ekonomsku politiku voditi jer predstavlja veliki izvor deviznih priljeva,  puni u velikoj mjeri proračun, zapošljava velik broj radne snage, a i ima veliki utjecaj na cijelo društvo i na politiku. Poznato je kako su se zbog deviza ostvarenih u turizmu stalno prepirale republičke i savezne vlasti u socijalizmu te kako je to pitanje bilo jedno od glavnih pokretača Hrvatskog proljeća.


Brkljača dodaje kako turizam utječe i na radnu snagu i na društvo tako da stvara rentijerski mentalitet koji koči produktivnost stanovništva, ali i povećava prihode kućanstva  što je dobro za one koji imaju svoje nekretnine i blagotvorno djeluje na socijalni mir jer ljudima omogućava popunjavanje kućnih budžeta bez da ih država "dere" (porezi privatnim iznajmljivačima zbilja su mizerni u odnosu na druge djelatnosti). 


Turizam je stabilniji nego što se misli

Volatilnost turizma jedna je od najbitnijih stvari kod utjecaja turizma na ekonomiju. Brkljača smatra kako je volatilnost u velikoj mjeri mit jer se turizam pokazao kao poprilično stabilan, što se može i dokazati brojem porasta turista u doba krize.


"U doba najveće svjetske financijske i gospodarske krize, hrvatski turizam je zabilježio samo jednu godinu pada (i to vrlo blagog ) noćenja turista. Ovo razbija mit o tome kako 'jedno kišno ljeto vodi Hrvatsku u bankrot'. Naravno, treba naglašavati da nije dobro što turizam čini  BDP-a i sve negativne aspekte toga, ali da je to volatilan sektor, sasvim je promašena teza", napomenuo je naš sugovornik.

Brkljača smatra kako se naša situacija 90-ih ne može uspoređivati s eventualnim terorističkim napadom: "Naravno da neki ekstremni događaji mogu naglo smanjiti prihode od turizma. Mi smo doživjeli ono najekstremnije – dugogodišnji rat na ovim prostorima – koji je doslovno satrao turizam i trebalo je proći dva desetljeća da dostignemo razine na kojima smo bili" te je na kraju zaključio: "Manje ekstremno bi bio recimo neki pojedinačni teroristički napad u RH. Naravno da bi to negativno utjecalo na prihode od turizma i zato nije dobro da petinu gospodarstva čini sektor koji snažno cijeni sigurnost destinacije. No vidjeli smo na primjeru Španjolske i Francuske, koji su imali višestruke terorističke napade u zadnjih 10-ak godina, da im nije uništilo turizam. Dogodi se kratkotrajni negativni efekt, ali već u srednjem roku turizam obara nove rekorde jer je to grana koja globalno konstantno raste", javlja direktno.hr

hr Sun Oct 22 2017 19:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587784061eea8f82e88b45e4/80
Foto: Vlada RH

Dalić uzvraća udarac: poslala prepisku svih aktera uključenih u lex Agrokor?

Od Martine Dalić nije se tražilo očitovanje, no ona ima pravo priložiti sve za što smatra da bi joj moglo ići u korist
Martina Dalić, bivša potpredsjednica Vlade, čvrsto je odlučila oprati svoje ime. Nakon što je od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika zatražila da povuče odluku kojom je utvrđeno da je bila u sukobu interesa kada je sudjelovala u imenovanju Nadzornog odbora Ine u kojoj je član uprave njezin suprug Niko Dalić, tom je povjerenstvu u četvrtak stiglo i njezino očitovanje na postupak koji je protiv nje pokrenut zbog afere Hotmail. 

Jedina nastradala

Uz opširno očitovanje, u kojem je na čak 21 stranici iznijela svoju “obranu”, Dalić je, kako neslužbeno doznajemo, Povjerenstvu poslala i opširnu popratnu dokumentaciju u kojoj je, kažu naši izvori, i korespondencija s različitim akterima vezana za izradu lex Agrokor, koji je i bio povod postupka koji protiv nje vodi Povjerenstvo. Među tim akterima su i neki visoki državni dužnosnici, tvrde naši izvori.

U Povjerenstvu su nam potvrdili kako očitovanje i dokumentacija koju im je poslala Dalić ukupno sadrži više od 80 stranica, no koji su dokumenti priloženi i čije se sve ime spominje, ne žele otkrivati.

– Zaprimili smo očitovanje gospođe Martine Dalić, ali u ovom trenutku Povjerenstvo ne može iznositi detalje s obzirom na to da je postupak u tijeku i da je dokumentacija jučer stigla – kazala nam je predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković.

Postupak protiv Martine Dalić Povjerenstvo je pokrenulo zbog njezinih izjava da nije imala veze s odvjetnikom Borisom Šavorićem, da bi se naknadno utvrdilo da je on bio u neformalnoj radnoj skupini koju je Dalić angažirala na izradi zakona kojim je omogućena nagodba vjerovnika u koncernu Agrokor. Neki od ljudi koji su sjedili u toj skupini kasnije su angažirani kao savjetnici u Agrokoru, a javnost je za sve doznala objavom SMS-ova tzv. skupine Borg.

Uzbudljivo štivo

Zbog te afere Dalić je bila prisiljena napustiti funkciju potpredsjednice Vlade i ona je jedina koja je zbog toga politički nastradala. No, pokažu li se informacije da je Dalić Povjerenstvu priložila i prepisku koju je o procesima u Agrokoru vodila s drugim važnim akterima, značit će to da nije spremna biti jedini “Pedro” u ovoj aferi, odnosno da namjerava dokazati da su svi znali sve. Dalić nije imala obvezu očitovati se na pokretanje postupka pred Povjerenstvom za sukob interesa.

Povjerenstvo joj je, kako to običava, dostavilo svoju odluku po kojoj ispituju je li svojim postupcima u trenutku pisanja lex Agrokor povrijedila načela dužnosti iz Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Relevantna dokumentacija tražila se od Vlade i Ministarstva gospodarstva koji Povjerenstvu moraju dostaviti sve odluke na temelju kojih su izabrani savjetnici u Agrokoru i očitovanje je li tadašnja potpredsjednica Vlade sudjelovala u njihovu donošenju. Od Martine Dalić to se nije tražilo, no ona se, kao i ostali dužnosnici, ima pravo očitovati o postupku i priložiti sve za što smatra da bi joj moglo ići u korist.

Što se sve nalazi u više od 80 stranica kojima je potkrijepila svoju “obranu”, javnost vjerojatno neće imati priliku vidjeti prije okončanja postupka pred Povjerenstvom, koje u obrazloženju svojih odluka obično navodi i svu dokumentaciju koju je ocijenilo relevantnom, no kako stvari stoje, vjerojatno je riječ o više nego uzbudljivom štivu, piše vecernji.hr
hr Sat Jul 21 2018 21:24:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59082086b473984e688b4633/80

SDP Splitsko-dalmatinske županije: Ranko Ostojić je novi predsjednik

Kandidati za predsjednika županijskog SDP-a bili su saborski zastupnik Ranko Ostojić i vijećnik SDP-a u županijskoj Skupštini Danijel Kukoč

Današnji unutarstranački izbori u Splitsko-dalmatinskoj županiji zadnji su u nizu izbora u SDP-u, a novi predsjednik je Ranko Ostojić. Stranku je preuzeo od Arsena Bauka, koji je odlučio da se neće kandidirati.

Izbori su se održavali od 9 do 18 h, a na glasovanje je izašlo oko 50 posto birača od ukupno 1.500 članova stranke.

Ostojić je protukandidata Kukoča uvjeljivo pobjedio s 595 glasova prema 314.


hr Sat Jul 21 2018 20:48:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2124f32af47f4c1f8b48fe/80
Foto: tportal

Žuto upozorenje: Očekujte jake pljuskove s grmljavinom

Meteoalarm je izdao žuto upozorenje za potencijalno opasno vrijeme za veći dio zemlje

Nakon nekoliko vrlo toplih i sunčanih dana stiže nam pogoršanje vremena.

Djelomice sunčano i vruće, ali nestabilno bit će u nedjelju. Poslijepodne uz jači razvoj oblaka mjestimice će biti kiše i pljuskova praćenih grmljavinom, moguće i izraženijih. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i južni, na Jadranu i jugo. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 29 i 34 °C.

Meteoalarm je izdao žuto upozorenje za potencijalno opasno vrijeme za veći dio zemlje, a na mogućnost toplinskih valova koje može biti opasno za zdravlje upozoravaju sve koji se nalaze na područjima oko Splita i Dubrovnika. 

Nedjelja kišovita, sunčano u Dalmaciji

U nedjelju će biti promjenljivo i nestabilno uz povremenu kišu i pljuskove s grmljavinom, ponegdje moguće i izraženije. Najviše sunčanog vremena te uglavnom suho bit će u Dalmaciji.

Vjetar u unutrašnjosti slab, poslijepodne do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Na Jadranu će slabo do umjereno jugo i jugozapadnjak okretati na sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 15 do 20, na Jadranu od 20 do 25. Najviša dnevna većinom između 25 i 30, u Dalmaciji oko 32 °C, javlja Meteo.hr.

Meteoalarm je za nedjelju izdao žuto upozorenje za potencijalno opasno vrijeme  u nekoliko regija: Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeka, Sjeverna i Srednja Dalmacija, piše vijesti.hr

hr Sat Jul 21 2018 17:39:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5436b9be1899426f760006fc/80
Foto: Screenshot

Građani pripremaju privatne tužbe zbog švicarskog franka

Na krilima nedavne pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda, bivši i sadašnji korisnici kredita u švicarskim francima masovno se spremaju za privatne tužbe protiv banaka. Udruzi Franak rapidno raste broj članova i svi ih zovu radi savjeta oko tužbe. Banke pak i dalje ne odustaju od svojih argumenata.

U udruzi franak telefon neprestano zvoni pošto se građani, koji žele podignuti privatne tužbe protiv banaka, redaju na konzultacijama.

- Naš odvjetnik, koji nas u ovom postupku prati već dugi niz godina, će prvo postaviti tužbeni zahtjev i na taj će način educirati i odvjetnike koji će htjeti surađivati - rekla je Sandra Žiga iz Udruge Franak.

Iz Hrvatske udruge banaka tvrde da je sporno ima li pravo na tužbu oko 55 tisuća građana koji su prihvatili konverziju i prešli na kredite u eurima.

- Kada je konverzija tih kredita provedena isključivo na teret banaka. Time je već izjednačena pozicija korisnika CHF kredita s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima - stoji u priopćenju Udruge.

Dok je ministar financija Zdravko Marić nedavno stao na stranu banaka, saborski zastupnik Aleksić tvrdi da presude dijela županijskih sudova pokazuju da svi imaju pravo tužiti.

- Očigledno je da nije sklon građanima, da nije sklon vladavini prava nego je više sklon nekakvoj ekonomskoj računici. Ja poručujem njemu i svima koji se brinu za banke da banke u ovom trenutku imaju 27 milijardi kuna likvidnosti - rekao je Goran Aleksić, saborski zastupnik (SNAGA).

Aleksić računa da bi trošak za banke, ako bi baš svi pogođeni korisnici podigli tužbe, bio između 10 i 15 milijardi kuna. U udruzi franak izrađuju poseban kalkulator koji će svakom korisniku izračunati koliku bi točno odštetu trebao tražiti prilikom tužbe, piše dnevnik.hr

hr Sat Jul 21 2018 16:04:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .