Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58b9970eb473984a9b8b457b/80
Foto: Wikipedija

Simptomi nizozemske bolesti u turizmu bit će sve izraženiji

Pitanje udjela turističkog sektora u BDP-u jedno je od najvažnijih pitanja hrvatskog gospodarstva. Turizam predstavlja izvor velikog deviznog priljeva, zapošljava velik broj radne snage, o njemu ovisi i lokalna infrastruktura te investicije.
Prema većini relevantnih podataka udio deviznog prihoda od turizma u hrvatskom BDP-u prelazi 18 posto, što nas uz Maltu i Cipar čini državama s najvećim udjelom deviznih priljeva od turizma u BDP-u od svih zemalja Europske unije.  Po svim procjenama taj udio će kod nas dodatno rasti. Velike turističke zemlje poput Španjolske, Italije i Francuske imaju udjele manje od 5 posto.

Hrvatska također predvodi i po pokazateljima direktnog i ukupnog udjela turizma u BDP-u te zaposlenosti. Prema podacima Svjetskog putničkog i turističkog odbora, izravni udio turizma u našem BDP-u za 2016. iznosio je 10,7 posto, a ukupni udio 24,7 posto. Direktni udio u zaposlenosti iznosio je 10 posto, a ukupno 23,4 posto. Samo Crna Gora i Grčka imaju veće udjele od Hrvatske u pojedinim segmentima.  

Paradoks hrvatskog turizma

Tema presnažnog sektora turizma u našoj ekonomiji jedna je od najbitnijih rasprava koje se vode kod nas. Ekonomski analitičari i turistički djelatnici često spominju da je poprilično opasno ovisiti o jednom sektoru koji je poprilično volatilan i osjetljiv na razne prirodne nepogode i sigurnosnu situaciju.  U hrvatskom gospodarstvu postoji paradoks prejake snage turizma u odnosu na ostale sektore, a s druge strane Hrvatska nije ni približno iskoristila svoje turističke kapacitete, tako da se kroz državne turističke strategije planira u sljedećih nekoliko godina znatno povećati prihode od turizma (14 milijardi eura cilj za nekoliko godina).

Naši kapaciteti ni približno nisu dobro iskorišteni

Stručnjaci iz područja turizma često upozoravaju kako Hrvatska ne koristi dovoljno svoje turističke kapacitete. Na hrvatskoj obali postoji velik broj bivših vojnih i radničkih odmarališta koja nisu iskorištena, velika većina prometa odvija se u nekoliko jadranskih županija u dva udarna mjeseca što označava veliku sezonalnost. Postoji i cijeli niz raznih tipova turizma koji još nisu dovoljni razvijeni poput zdravstvenog, kongresnog, ruralnog. 

Opasnosti velikog udjela turizma u BDP-u i njegovu volatilnost za Direktno je komentirao ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

"Veliki udio turizma u prvom redu govori da smo previše ovisni o turizmu", kroz šalu kaže Brkljača te nastavlja: "Možemo već govoriti i o elementima nizozemske bolesti jer turizam čini sve veći dio BDP-a. U tom kontekstu možemo govoriti o negativnom efektu jer su zbog njegove konkurentnosti ostale gospodarske grane manje konkurentne. Da nema ovako snažnih deviznih priljeva od turizma, kuna bi bila osjetno slabija a uvoz bi tada bio skuplji. Poljoprivreda i industrijska proizvodnja bili bi konkurentniji te paralelno izvoz međunarodno razmjenjivih dobara viši".

Brkljača kaže da zbog tih činjenica ne trebamo na bilo koji način sprječavati daljnji razvoj turizma, jer bi to bilo suludo. "Igraš s kartama koje imaš, a mi imamo odlične karte. Samo treba biti svjestan opasnosti i onda voditi javnu politiku koja će ublažavati negativne efekte, a ne ih pojačavati".

Država treba smanjivati poreze i voditi politiku suficita

"Simptomi nizozemske bolesti postajat će sve izraženiji i zato je ključno da država ne dolijeva ulje na vatru dodatnim zaduživanjem (naročito u inozemstvu). Umjesto proračunskog deficita,  moramo voditi politiku suficita (ili barem nultog deficita) i paralelno snižavati poreze ostalim dijelovima gospodarstva da postaju konkurentniji. Ovo je možda i jedini način da RH spriječi negativne efekte rasta turizma", rekao nam je ekonomski analitičar.

Brkljača je istaknuo:  "Zanimljivo je da bi ovakva racionalna i odgovorna državna politika paralelno omogućavala da ako se nešto i dogodi turizmu (teroristički napadi) ima prostora za aktivniju politiku jer pad prihoda ne bi stvorio visoke deficite i rast javnog duga pa da država mora voditi mora voditi politiku štednje. Dakle, racionalna i odgovorna politika bila bi anticiklička fiskalna politika".


Utjecaj turizma proteže se na cijelo društvo

Država treba paziti kakvu će ekonomsku politiku voditi jer predstavlja veliki izvor deviznih priljeva,  puni u velikoj mjeri proračun, zapošljava velik broj radne snage, a i ima veliki utjecaj na cijelo društvo i na politiku. Poznato je kako su se zbog deviza ostvarenih u turizmu stalno prepirale republičke i savezne vlasti u socijalizmu te kako je to pitanje bilo jedno od glavnih pokretača Hrvatskog proljeća.


Brkljača dodaje kako turizam utječe i na radnu snagu i na društvo tako da stvara rentijerski mentalitet koji koči produktivnost stanovništva, ali i povećava prihode kućanstva  što je dobro za one koji imaju svoje nekretnine i blagotvorno djeluje na socijalni mir jer ljudima omogućava popunjavanje kućnih budžeta bez da ih država "dere" (porezi privatnim iznajmljivačima zbilja su mizerni u odnosu na druge djelatnosti). 


Turizam je stabilniji nego što se misli

Volatilnost turizma jedna je od najbitnijih stvari kod utjecaja turizma na ekonomiju. Brkljača smatra kako je volatilnost u velikoj mjeri mit jer se turizam pokazao kao poprilično stabilan, što se može i dokazati brojem porasta turista u doba krize.


"U doba najveće svjetske financijske i gospodarske krize, hrvatski turizam je zabilježio samo jednu godinu pada (i to vrlo blagog ) noćenja turista. Ovo razbija mit o tome kako 'jedno kišno ljeto vodi Hrvatsku u bankrot'. Naravno, treba naglašavati da nije dobro što turizam čini  BDP-a i sve negativne aspekte toga, ali da je to volatilan sektor, sasvim je promašena teza", napomenuo je naš sugovornik.

Brkljača smatra kako se naša situacija 90-ih ne može uspoređivati s eventualnim terorističkim napadom: "Naravno da neki ekstremni događaji mogu naglo smanjiti prihode od turizma. Mi smo doživjeli ono najekstremnije – dugogodišnji rat na ovim prostorima – koji je doslovno satrao turizam i trebalo je proći dva desetljeća da dostignemo razine na kojima smo bili" te je na kraju zaključio: "Manje ekstremno bi bio recimo neki pojedinačni teroristički napad u RH. Naravno da bi to negativno utjecalo na prihode od turizma i zato nije dobro da petinu gospodarstva čini sektor koji snažno cijeni sigurnost destinacije. No vidjeli smo na primjeru Španjolske i Francuske, koji su imali višestruke terorističke napade u zadnjih 10-ak godina, da im nije uništilo turizam. Dogodi se kratkotrajni negativni efekt, ali već u srednjem roku turizam obara nove rekorde jer je to grana koja globalno konstantno raste", javlja direktno.hr

hr Sun Oct 22 2017 19:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc638550e4938f1048b4684/80
Foto: dalmacija.hr

Novi rektor splitskog Sveučilišta na prvom prijemu kod župana Bobana

Rektor Ljutić je pozvao župana Bobana i njegove suradnike na svečanu inauguraciju koja će se održati 24. listopada

Danas su novi rektor splitskog Sveučilišta dr. Dragan Ljutić i njegovi suradnici upoznali župana Blaženka Bobana s planom rada i novim projektima koje Sveučilište planira pokrenuti u skoroj budućnosti.

- Već dugi niz godina Splitsko-dalmatinska županija ima izvrsnu suradnju sa Sveučilištem i svim njegovim sastavnicima, a nema nikakva razloga da se ta suradnja s novim rektorom i novim vodstvom Sveučilišta ne nastavi i ako je moguće poboljša- kazao je župan Boban, istaknuvši posebno dobru suradnju sa FESB-om, PMF-om, Građevinskim i Medicinskim fakultetom -kojemu županijske ustanove (Županijske Ljekarne, županijska Stomatološka poliklinika i županijski Dom zdravlja) služe kao nastavne baze.

Rektor prf. dr. Dragan Ljutić je zahvalio županu Bobanu za dosadašnju suradnju, predstavio svoje najbliže suradnike, prorektore: prof. dr. Tomislava Kilića, prof. dr. Đurđicu Miletić, prof. dr. Željka Radića, prof. dr. Gorana Karduma i prof. dr. Leandru Vranješ Markić.

Rektor Ljutić je pozvao župana Bobana i njegove suradnike na svečanu inauguraciju koja će se održati 24. listopada.

hr Tue Oct 16 2018 21:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5778cbb9e03ea1488b4570/80
Foto: Youtube

Demant Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku poslalo je demant kojeg prenosimo u cijelosti

U svezi članka "Roditelji u Hrvatskoj bi uskoro trebali primati punu plaću tijekom roditeljskog dopusta?" objavljenog na portalu DalmacijaNews navodeći izvor, a on jest portal Novi list, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku poslalo je demant kojeg prenosimo u cijelosti: 

Na današnji upit novinarke Novog lista na konferenciji za medije o predstavljanju projekta udruge Obitelj3plus o terminu kad očekuje izmjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji pomoćnik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku g. Ivica Bošnjak je odgovorio da očekuje izmjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji najvjerojatnije u prvoj polovici 2019. godine, ali je taj vremenski rok u navedenom članku stavljen pogrešno i u termin provođenja delimitiranja roditeljskih naknada, pod navodom: „Ministarstvo za demografiju i obitelj priprema izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, prema kojima će delimitirana biti i naknada za majke odnosno očeve tijekom drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta - otkrio je danas pomoćnik ministrice Ivica Bošnjak. Vjeruje, kako je kazao, da bi zakonske izmjene mogle stupiti na snagu u prvoj polovici iduće godine.“

O roku kada bi zakonske izmjene rodiljnih i roditeljskih potpora trebale stupiti na snagu pomoćnik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, g. Ivica Bošnjak nije se očitovao, na upit novinarke odgovorio je u kontekstu da se o tome sukladno zaključcima Vijeća za demografsku revitalizaciju detaljno i na osnovu analiza razmatra mogućnosti. 

hr Tue Oct 16 2018 20:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2154e12af47fc22a8b4688/80
Foto: Getty Images

Hrvatskoj kronično nedostaje anesteziologa

U hrvatskom je zdravstvu danas više od 700 anesteziologa, što je 2,5 puta više nego prije 30-ak godina, no i dalje ih je premalo anesteziologa
Svjetski je dan anestezije. Podsjeća nas na prvu uspješnu primjenu eter anestezije 16. listopada 1846. godine u Massachusetts General Hospital, Harvard School of Medicine.

Samo nekoliko mjeseci poslije isti je postupak izveden prvi put i u Hrvatskoj - u Zadru. Svjetski dan anestezije obilježen je skupom u KBC-u Zagreb.

Anestezija je stanje bez osjećaja koje izaziva san i isključuje bol, a anesteziolozi su uz pacijenta u ambulanti, tijekom operacije i na odjelu. U hrvatskom je zdravstvu danas više od 700 anesteziologa, što je 2,5 puta više nego prije 30-ak godina, no i dalje ih je premalo anesteziologa - pojedine bolnice imaju samo po jednog.

- Samo u zadnje tri godine Hrvatska liječnička komora provela je stručni nadzor u 11 bolnica, i utvrdili smo manjak od 63 anesteziologa da bi ispunili minimalne uvjete. - kaže v.d. predsjednika Hrvatske liječničke komore 
Krešimir Luetić

Šutnja je prekinuta, ali žene neće odustati sve dok ne prestane bol

Taj se problem posebno aktualizirao posljednjih dana zbog svjedočanstava 400 žena koje tvrde da su im ginekološki zahvati izvedeni bez anestezije. I zdravstveni djelatnici u kampanji protiv boli zauzimaju se za promjene.

- Tijekom ove akcije mi ćemo osvješćivati i građanstvo da ne moraju trpiti bol, a i zdravstvene djelatnike da rade na tome da pacijenti doista dobiju ono sve što mogu dobiti i na što imaju u krajnjoj liniji pravo. - najavio je 
Adriano Friganović.  - prenosi HRT
hr Tue Oct 16 2018 19:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Imoćanin "oprao" Plenkovića u Parizu: Priča o Hrvatskoj u ružičastim tonovima, a 10 posto Hrvata je pobjeglo zbog loše politike njegove vlade

Na predavanju na sveulištu La Sorbonne, Plenković je dobio pohvalu za "iznimno proeuropski govor", a među pitanjima iz publike bilo je i ono hrvatskog iseljenika Ante Glibote
Francuski predsjednik Emmanuel Macron srdačno je ugostio hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Elizejskoj palači u Parizu. 

Zajedno s nedavnim posjetom Berlinu, premijeru Plenkoviću ovo je jedan od najvažnijih bilateralnih radnih posjeta u inozemstvu jer podrška Francuske, kao i Njemačke, ključna je za ispunjenje ciljeva koji su definirani kao sljedeći strateški ciljevi Hrvatske, a to su ulazak u Schengensku zonu i uvođenje eura. - piše Večernji list

"Kako objasniti činjenicu da je 10 posto Hrvata napustilo Hrvatsku od kada ste premijer?"

Na predavanju na sveulištu La Sorbonne, Plenković je dobio pohvalu za "iznimno proeuropski govor", a među pitanjima iz publike bilo je i ono hrvatskog iseljenika Ante Glibote:

- Kako objasniti činjenicu da je 10 posto Hrvata napustilo Hrvatsku od kada ste premijer – pitao je Glibota.

- To je fenomen koji se pojavio u cijeloj istočnoj i srednjoj Europi kad su države postale članice EU-a. Čovjek može sjesti u auto i otići, primjerice, iz Rijeke u Lyon tražiti posao bez ikakvih problema. Treba podići razvijenost nekih naših regija kako bismo što prije dostigli i približili se razvijenosti europskih regija. Tek nakon dva sedmogodišnja proračuna EU-a moći ćemo reći koliko je Hrvatskoj pomoglo članstvo. – odgovorio je Plenković. 

 Ante Glibota nije bio zadovoljan odgovorom premijera na svoje pitanje i komentirao je prolaznicima:

- Premijer tu francuskoj publici objašnjava Hrvatsku u ružičastim tonovima, a 10 posto Hrvata je pobjeglo zbog loše ekonomske politike njegove vlade – rekao je Imoćanin s pariškom adresom, koji je robijao za vrijeme Hrvatskog proljeća, emigrirao u Francusku, a u Hrvatsku se 1990-ih vratio kao kupac i vlasnik Croatia Recordsa.   
hr Tue Oct 16 2018 18:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .