Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58779bb71eea8fa9ea8b4577/80
Foto: Wikipedija

Znanstvenik Đikić poslao novo pismo Plenkoviću i Petrovu

Uputio je novo pismo premijeru Andreju Plenkoviću, i predsjedniku Sabora, Boži Petrovu

Ugledni hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa, Ivan Đikić, uputio je novo pismo premijeru Andreju Plenkoviću, i predsjedniku Sabora, Boži Petrovu, piše N1.

Pismo prenosimo u cijelosti.

"Poštovani Predsjedniče Vlade RH gospodine Plenkoviću,

Poštovani Predsjedniče Sabora RH gospodine Petrov,

Plagiranje je proširena i opasna prijetnja hrvatskom društvu

U zadnjih tjedan dana upoznat sam s mnogim slučajevima u kojima su građani Hrvatske prikupili i poslali konkretne i provjerene informacije u institucije odgovorne za sankcioniranje plagiranja. Službeni odgovori na konkretne slučajeve u velikoj većini izostaju, za počinitelje posljedica nema, a oni koji prijavljuju plagijatore budu izolirani, medijski napadani, kažnjavani ili sprječavani u profesionalnom napredovanju.

Trenutačna situacija sve više sliči karcinomu koji se širi i razara vrijednosti koje mladi u Hrvatskoj trebaju za budući život i rad, poput: pravednog nagrađivanja rada, stjecanja uvjeta za napredovanje, odgovornosti za učinjeno, slobode izražavanja, te europskih standarda u politici i društvu.

Dijelom zbog toga mnogi mladi stručnjaci, a i cijele obitelji s djecom, odlaze u druge zemlje.

Realnost je takva da plagijatori svih boja (od raznih političkih stranaka do nestranačkih dužnosnika) danas službeno rade na nekim od najodgovornijih javnih funkcija u Vladi, Saboru, sudstvu, sveučilištima, školama, bolnicama i drugim institucijama u Republici Hrvatskoj. Plagiranje ne poznaje granice i šteti razvoju svake institucije u kojoj se tolerira.

Stoga Vam, još jednom, upućujem osobni apel da pošaljete JAVNU i GLASNU PORUKU O NULTOJ TOLERANCIJI na plagiranje u Republici Hrvatskoj. Jasno je da Vi niste odgovorni za takvu proširenost  plagiranja u Hrvatskoj, ali Vi imate šansu (i odgovornost) biti prvi političari u Hrvatskoj koji će početi rješavati taj ozbiljan problem Hrvatske.

Takva poruka i predanost promjenama u društvu svojim dugoročnim značajem je bitnija od mnogih drugih političkih rasprava. Zapitajte se tko će voditi HEP za 10 godina, ako najkvalitetniji mladi stručnjaci napuste Hrvatsku zbog plagijatora i gore spomenutih erozija našeg društva?

Kolika je moralna kriza vodećih osoba u znanosti u RH vidi se u ovoj izjavi

U Hrvatskoj su ionako svi u sukobu interesa

To su riječi rektora Splitskog sveučilišta Šimuna Anđelinovića kojima javno pokušava braniti ministra Barišića od novih optužbi o njegovom djelovanju u Ministarstvu znanosti. Radi se o potpisivanju odluka od strane ministra o dodjeli financijskih potpora nizu projekata u kojima je i sam sudjelovao što je primjer sukoba interesa. Još jedno od ministrovih djela koje će negativno utjecati na znanost, a ovom izjavom splitskog rektora vrijeđaju se direktno znanstvenici koji svoj posao obavljaju odgovorno i časno u Republici Hrvatskoj.

Ministar znanosti iznosi neistine i napada one koji ukazuju na plagiranje

Ministar Barišić nedavno je izjavio da se „Doktor Đikić sasvim jasno opredijelio i uključio u politički obračun implicirajući da sam bio bivši savjetnik ministra Jovanovića“.

Time ministar Barišić želi poručiti javnosti da, bez obzira na dokazano plagiranje, on nije odgovoran jer  njegovo je razotkrivanje dio nekakve političke borbe.

U cilju istinitog obavještavanja javnosti želim naglasiti da:
- Nikada nisam bio savjetnik ministru Jovanoviću niti bilo kojem drugom političaru u Hrvatskoj ili svijetu.

- Opredijelio sam se za podršku obrazovanju i znanosti, a nikako za politiku i političko obračunavanje. Javnim isticanjem NULTE TOLERANCIJE NA PLAGIRANJE (ne samo za ministra Barišića nego i druge plagijatore svih političkih opcija) borim se za primjenu demokratskih vrijednosti u RH te za napredak društva u cjelini.

- Nikada nisam javno kritizirao političko postavljanje ministra Barišića u Vladu RH. Naprotiv pokušao sam kontaktirajući premijera Plenkovića 14. prosinca 2016. direktno riješiti problem plagiranja ministra Barišića
bez javnog uplitanja politike. Ponudio sam svoje stručno mišljenje te izrazio zabrinutost mogućim posljedicama toleriranja plagijata. U javnost sam se javio 12. siječnja par dana nakon što je donesena i službena odluka da je ministar Barišić plagijator i tek nakon što su počeli napadi na Etički odbor zbog te odluke. Ponovio sam javno ono što sam osobno rekao premijeru: svaka vrsta plagiranja mala ili velika nije spojiva s funkcijom ministra znanosti.

Pošto sam neovisan od hrvatskih centara moći (jer živim i radim u inozemstvu), to mi daje mogućnost da lakše upozorim što se događa onima koji prokažu nepravilnosti u Hrvatskoj.

Zamislite kakva je opasnost za profesionalne karijere četvorice profesora filozofije koji su prije 6 godina podnijeli zahtjev za preispitivanje plagijata dr. Barišića (davno prije nego je dr. Barišić postao ministar). Zadivljen sam njihovom hrabrošću. Njihova je zasluga što Vi, gospodine Plenkoviću i gospodine Petrov, kao i cijela hrvatska javnost danas ima mišljenje najvišeg državnog tijela za etiku u znanosti, crno na bijelo: aktualni ministar znanosti počinio je plagijat.

Iako su se u medije plasirale brojne laži i objede o meni osobno i mojoj obitelji, na njih se neću pojedinačno obazirati. Ipak, na kraju ovog priopćenja imam potrebu, građanima Hrvatske, posebno mladima istaknuti točne informacije o mome životnom putu,

- Državljanin sam Republike Hrvatske (nikada nisam zatražio ili prihvatio državljanstvo zemalja u kojima sam radio, poput SAD-a, Švedske ili Njemačke).

- U Zagrebu sam završio medicinski fakultet 1991. godine s prosjekom ocjena 5,0.

- 1991-1992. volontirao sam u bolnicama u Zagrebu, te paralelno radio u sanitetskom stožeru RH, gdje sam prikupljao brojne podatke o civilnim žrtvama u ratu te ih objavio u dva znanstvena rada u CMJ-u.

- U inozemstvo sam otišao na usavršavanje i znanstveni rad u svibnju 1992. godine nakon završetka rata u Hrvatskoj.

- Svoj prvi članak objavio sam u časopisu Nature o strahotama rata u Hrvatskoj i Bosni – I Dikic. Plight of Bosnia and Croatia, Nature 1992, 359:571.

- Po obrazovanju sam liječnik, a po struci znanstvenik, trenutno radim u Frankfurtu, Splitu i San Franciscu.

- Djelujem kao hrvatski znanstvenik već 15 godina, te na Sveučilištu u Splitu vodim Laboratorij za istraživanje tumora. Svoje honorare od rada u Splitu donirao sam studentima medicine.

- Novčana sredstva iz svojih međunarodnih znanstvenih nagrada donirao sam civilnim udrugama u Hrvatskoj koja se bave obrazovanjem ili pomažu oboljelima od tumora.

- Po svjetonazoru sam liberalni demokršćanin, a po uvjerenju katolik i praktični vjernik.

- Javno sam angažiran u obrazovanju mladih te popularizaciji znanosti u Hrvatskoj.

- Neka od osnovnih životnih načela su mi: dobro je činiti dobro, biti stručan u svojoj profesiji, imati slobodan i kreativan duh, te nikada ne pripadati niti jednoj političkoj opciji.

Mislim da sam ovime izrekao sve što sam želio o temi plagiranja u Hrvatskoj, svojim motivima kao i da sam demantirao laži koje su se o meni pojavile proteklih dana.

Naposljetku, Vas, kao i cjelokupnu hrvatsku javnost srdačno pozdravljam,

Ivan Đikić

P.S. Nastojat ću se i dalje boriti za istinu, za mlade i njihov boljitak u Hrvatskoj, a moja razmišljanja ubuduće možete pratiti na: www.ivandikicblog.org", napisao je u svom pismu Đikić.

Facebook komentari

hr Mon Jan 23 2017 10:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/597b1979b9e03ee44a8b4595/80
Foto: Facebook-Prijatelji DVD-a Split

Prijatelji DVD-a Split: Pomoć i podrška za društvo koje djeluje 134 godine

Putem Facebooka organizirale su se brojne pomoći za vatrogasce, a jedna od njih je Prijatelji DVD-a Split koji svojom podrškom žele zahvaliti društvu
Vatrogasci su zasigurno ti koji su obilježili ovaj mjesec. Brojnim intervencijama, hrabrošću i željom za pomoći spasili su područja koja su bila pogođena od užasnih požara. Upravo zato, ljudi im žele zahvaliti novčanim doprinosima kako bi mogli osigurati opremu. Jedna od grupa je ˝Prijatelji DVD-a Split˝.

Grupu su kreirali prijatelji DVD-a Split da pomognu društvu koji djeluje preko 134 godine. Iako se nigdje ne žale da im nešto nedostaje, naprotiv izlaze na sve intervencije, društvo se svim snagama bori da ga se ne ugasi. Uz pomoć prijatelja, dobrih ljudi i dišpeton oni su tu do danas. Mi ćemo im pomoć da tako i ostane jer poštujemo tradiciju i uniformu koju nose. Došli smo do podataka za uplatu u nastavku. 
Ispod se nalazi žiro-račun DVD-a Split na koji možete uplatiti svoju donaciju. Niti jedna kuna neće biti podcjenjena te će transparentno biti prikazana. Kako nebi bilo mjesta manipulaciji novca u opis plaćanja OBAVEZNO napisati " DONACIJA ZA VATROGASNU OPREMU ".

Podaci za uplatu:

DVD Split, Starčevićeva 16/1, 21 000 Split
IBAN: HR6924020061100409175 ( Erste banka )
OPIS PLAĆANJA: DONACIJA ZA VATROGASNU OPREMU
ŠIFRA NAMJENE: CHAR
MODEL PLAĆANJA: 00 ili 99
POZIV NA BROJ: upišite datum kada ste uplatili, npr 27072017 ( bez interpukcijskih znakova )

Zahvaljujemo na svakoj kuni, donaciji u bilo kakvom vidu i molitvi za naše prijatelje.- piše na statusu grupe 

Facebook komentari

hr Fri Jul 28 2017 13:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586aa6861eea8febb68b4602/80
Foto: D.N.

Oglasili se iz Ubera povodom prosvjeda

U srcu sezone počeli su prosvjedi taksista protiv Uberovaca

Taksisti U Splitu, Dubrovniku i Zagrebu u petak su ponovno organizirali prosvjed protiv poslovanja Ubera u Hrvatskoj, tražeći da se ukine Uberova aplikacija koja djeluje ilegalno, a ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je da će se u povodu prosvjeda obratiti medijima u Rijeci u 12,30 sati.

Na prilazu zračnim lukama u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu zbog prosvjeda taksista djelomično je blokiran promet. HAK javlja kako se zbog prosvjeda na Jadranskoj magistrali u Dubrovniku, između mjesta Plat i Obod, vozi otežano uz regulaciju prometne policije.

Nekoliko stotina taksista sa šireg splitskog područja nešto iza 9 sati započelo je prosvjed pred zgradom Uprave splitske Zračne luke u Kaštelima, doznaje Hina od pomoćnika direktora Pere Bilasa koji je potvrdio da unatoč tome taksisti nisu blokirali promet jer se sve aktivnosti u zračnoj luci odvijaju normalno.

"Promet se u našoj zračnoj luci normalno odvija. Zamolili smo ih da prosvjeduju, ali da omoguće normalno kretanje zračnom lukom, pogotovo jer je u blizini granični prijelaz. Legitimno je da prosvjeduju", kazao je Bilas.

Prosvjednici ističu kako oni plaćaju koncesije, naknade za stajanje, polažu stručne ispite i sudjeluju na natječajima da bi mogli obavljati taksi djelatnost, dok s druge strane Uber vozi po nižim cijenama, te ne plaća gradovima nikakve namete. 

"Nezadovoljni smo radom Uber aplikacije jer nam je obećano prije više od godinu i pol dana da će se ona ugasiti, ali od toga još ništa. Oni voze ilegalno. Mi smo u lipnju i srpnju u 'totalnoj banani' jer imamo 40 posto posla manje. Došle su kolege iz Splita, Trogira, Segeta, Kaštela, svi nam daju podršku", kazao je Stipe Roso iz Udruge kaštelanskih taksista.


Iz Ubera kažu kako je ovo neprihvatljivo ponašanje taksista posebno dok je sezona u punom jeku:

Blokiranje gradova u udarnom turističkom vikendu, u Hrvatskoj koja živi od turizma, apsolutno je neprihvatljivo. Ponašanje taksista predstavlja opasnost za građane, turiste i infrastrukturu grada. Mi smo, kao odgovor na nasilno ponašanja taksista u Splitu i Dubrovniku, odmah organizirali dodatnu opciju kretanja uslugom UberBOAT, kako bi turisti i građani mogli sigurno i brzo pristupati blokiranim zračnim lukama te doći do svojih odredišta. Cijenu UberBOATa danas smo prilagodili cijeni vožnje automobilom na kopnu kako bi svima omogućili slobodu kretanja.

Uber koristi više od 100 000 građana Hrvatske i turisti iz više od 118 zemalja. U turističkoj sezoni, koja nikad nije bila bolja zbog povećanog broja turista, ali koju je već ugrozio požar u Dalmaciji, smatramo da je blokada ključnih turističkih središta apsolutno neprihvatljivo i sebično ponašanje.

Ovakav nepromišljen čin šteti svima – građanima, turistima, gospodarstvu i cijeloj Hrvatskoj., poručuju iz UBERA 


Facebook komentari

hr Fri Jul 28 2017 12:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5840803b1eea8f090e8b45c0/80
Foto: Miroslav Lelas

Taksisti prosvjeduju protiv Ubera u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu

Splitski taksisti i dalje su ljuti zbog Ubera
Taksisti od ranih jutarnjih sati prosvjeduju protiv Ubera. U Splitu tako prosvjeduju u zračnoj luci, u Zagrebu ih je dio pokraj zračne luke, a ostatak ispred ˝Franje Tuđmana˝, a u Dubrovniku je blokiran dio jadranske magistrale koji vodi do zračne luke.

U Dubrovniku je nastao prometni kaos, a HAK javlja kako se zbog prosvjeda vozi između mjesta Mlini i Čilipi. 

Nisu dubrovački taksisti organizatori nikakvog prosvjeda, već Uber i nefunkcionalnost pravnog sustava Republike Hrvatske – rekao nam je predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoza Božo Miletić, za DUALIST

Odlučili su se za spontano okupljanje koje će trajati do daljnjega. 

U Splitu je prosvjed također krenuo spontano, a razlog je već svima poznat. Kažu da Uber vozi na crno, a nemaju ni splitske tablice. Kažu da će cijeli dan štrajkati ako treba te da iz splitske luke uopće neće voziti. 

Facebook komentari

hr Fri Jul 28 2017 11:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59464573b9e03e6c2d8b458e/80
Foto: TZ Silba

Vir i Čiovo- jedini otoci koji imaju pozitivan prirast

Hrvatski dio Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića, te 642 hridi i grebena (vrh iznad razine mora), odnosno ukupno njih 1244.

U razvoj hrvatskih otoka javni je sektor u 2014. i 2015. godini uložio ukupno 3,27 milijardi kuna, na gotovo polovici otoka bilježi se porast ukupnog broja stanovnika, no samo dva - Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast, navodi se u Vladinu izvješću koje analizira učinke provedbe Zakona o otocima u te dvije godine.

Razna ministarstva, agencije i ustanove u razvoj otoka u 2015. uložili su milijardu i pol kuna, koliko je u prosjeku godišnje ulagano od 1999. godine, kada je donijet Zakon o otocima. U 2014. godini ulagano je iznad prosjeka, vrijednost investicija dosegnula je gotovo 1,8 milijardi kuna.

U 2015. najviše se ulagalo u prometnu povezanost otoka (345 milijuna), njihovu prometnu (310 milijuna) i komunalnu infrastrukturu (177 milijuna), gospodarstvo i potpore u gospodarstvu (217 milijuna), turizam (175 milijuna) itd.

Izvješće detaljno pobrojava gdje se i u kojem iznosu investiralo, pa je tako vidljivo da je u 2015. za održavanje linija u obalnom linijskom prometu država osigurala gotovo 310 milijuna kuna potpora. Sredstva je dobilo 13 brodara, od 53 državne linije održavana je 51 (25 trajektnih, 11 brodskih i 15 brzobrodskih), a njima se povezalo 44 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

Na 51 državnoj liniji prevezeno je 11,7 milijuna putnika i gotovo tri milijuna vozila. Svrha te potpore je bolje povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno, bolji uvjeti života na otocima, povećanje konkurentnosti otočnog gospodarstva itd.

Javni otočni cestovni prijevoz na 17 otoka država je subvencionirala sa 35 milijuna kuna, a cijene vode otočnih kućanstava s 10 milijuna kuna.

Porast broja stanovnika i depopulacija malih i udaljenih otoka

Na otocima i poluotoku Pelješcu, po popisu stanovništva iz 2011., ukupno je živjelo 132.756 stanovnika. Ukupan broj otočkog stanovništva povećao se između dva posljednja popisa, no depopulacija je jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima.

Porast ukupnog broja stanovnika bilježi se na gotovo polovici hrvatskih otoka, no samo dva - Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast.

S otoka se desetljećima iseljavalo, smanjeni natalitet i visoki mortalitet u zadnjem su desetljeću ponegdje nadoknađeni doseljavanjem, no doseljenici su u najvećoj mjeri starije i gospodarski neaktivne osobe.

Na otocima Krk, Pag, Vir, Murter i Čiovo, koji su mostovima povezani s kopnom, prema posljednjem popisu stanovništva živi 42.245 stanovnika, što je povećanje od 10,3 posto u odnosu na popis iz 2001. godinu. Svi ostali otoci imaju ukupno 82.710 stanovnika, što je smanjenje od 1,7 posto u odnosu na 2001. godinu.

Iz podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u općinama i gradovima na razini države te na otocima u razdoblju 2011.-2014. razvidan je porast broja stanovnika na otocima za 2,4 posto te pad broja stanovnika na razini države od 1,8 posto.

"Uočenoj stagnaciji trenda depopulacije su svakako doprinijele i mnogobrojne razvojne i revitalizacijske mjere te ulaganja države i cjelokupnog javnog sektora u otoke, koje i dalje treba provoditi pošto je problem depopulacije još uvijek prisutan na mnogim otocima", ističe se u izvješću.

Povećanje broja stanovnika bilježi većina gradova i općina na otocima, najviše općine Šolta, Milna, Sućuraj, Malinska-Dubašnica, Pašman i Kolan. Šolta je, primjerice, 2011. imala 1770 stanovnika, a 2014. njih 1990, Pašman 2131, pa 2275, Milna 1049, pa 1143 stanovnika.

Manje smanjenje bilježe gradovi Pag (s 3829 stanovnika, koliko je imao 2011. godine, pao je na 3745) Korčula, Pag, Vela Luka ( sa 4121 stanovnika pala na 4062) i Ston, te općine Povljana, Pučišća, Smokvica i Trpanj.


Facebook komentari

hr Fri Jul 28 2017 11:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .