Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585ea1bf1eea8f228e8b4598/80
Foto: Screenshot / YouTube

Što je kolenda, tko su kolendari i kako se to nekad radilo

Statut „Kumpanije“ iz Žrnova na otoku Korčuli 1620. godine jasno propisuje proceduru kolendanja, a ta je odredba, koliko se zna, najstariji pisana vijest o kolendanju na našem području
Kolenda je stari običaj čestitanja koji se do danas zadržao na otocima, u Dubrovniku i nekim manjim mjestima srednje Dalmacije. Kolendari obilaze ulice, kuće i stanove te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan i čestitaju Božić i Novu godinu.

Dr. Jerko Martinić je prošle godine objavio zbirku kolendarskih napjeva srednje Dalmacije „U istok zvizdu vidismo“ koja je temeljena na njegovim terenskim istraživanjima 70-ig godina prošlog stoljeća. U knjizi se nalazi 108 napjeva od kojih je 79 sam prikupio, a 29 su od ranije bili zapisani.

- „Došli smo vam kolendati i nazvat vam dobre dneve, dobre dneve od Božića“ stihovi su koji vjerno izražavaju smisao običaja prema kojima se u mjestima srednje Dalmacije i nekih drugih područja odlazilo već od davnine kroz božićno vrijeme, u večernjim satima, od kuće do kuće „nazvati“ kolendom nadolazeći svečani dan, najčešće pojedinim bolje stojećim mještanima – piše dr. Martinić u svojoj knjizi.

Kolendarski napjevi ovih prostora bili su oduvijek usko povezani s božićnim vremenom. Kolendari su podijeljeni u manje grupe odlazili pred kuće mještana , najčešće u predvečerje Nove godine i Tri kralja. Pjevali su uglavnom bez instrumentalne pratnje uz svjetlo feralića ili neke druge svjetiljke iako se ponegdje moglo dogoditi  i da pjevaju uz pratnju lire ili lirice, poslije harmonike, gitare pa i kontrabasa u nadi da će mu domaćin otvoriti vrata i nagraditi ih novcem ili jelom, uglavnom kolačima, smokvama ili narančama.U knjizi troškova dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru se za godine 1721.-1753. spominju troškovi darivanja kolendara.

  Zahvaljujući tome imamo potvrdu ne samo o opstojnosti kolendanja nego istodobno i važne pojedinosti o tome tko su bili kolendari, čime su ih darivali, koliko je to koštalo i u koje su godišnje doba izlazili – navodi dr. Martinić.

Niko Kalogjera zapisuje i objavljuje nekoliko kolendri u nastavcima pod naslovom „Pučko crkveno pjevanje u Splitu“

-  Kolendre su kao i sve splitske prigodnice složene većinom u osmercu ili dvanaestercu. Obično svaki dvostih izriče jednu misao i to tako da prvi stih više puta služi samo zato da se slaže s drugim bez obzira na vezu. Na primjer: „U kršćana lipa vira, komad lipog paškog sira.“ – piše Kalogjera.

Antonin Zaninović (1879.-1973.) i Vinko Žganec (1890.-1976.) su etnomuzikolozi koji su nas, kako u predgovoru knjige navodi dr. Martinić, posredstvom zapisa, odnosno snimljene dokumentacije zadužili vrijednim rezultatima svojih muzikološko-istraživačkih inicijativa. Zaninović se od 1931. do 1938. ciljano se bavio skupljanjem i zapisivanjem kolendarskih običaja i napjeva.

 Tek 1706., navodi on, strogom zabranom da se noću po ulicama i gradskim trgovima izvode „popijevke koje se pučki zovu kolende te druge pjesme i svirke“, nadbiskup dubrovački Toma Scotti indirektno pruža prvu povijesno potvrđenu vijest o pjesmama kolendama u svom gradu.Zaninović spominje i „Kumpaniju“ u mjestu Žrnovo na Korčuli za koju je već 1620. mještanin Petar Batistić sastavio statut kojim se jasno određivala procedura kolendanja. Kolendalo se najprije u crkvi, zatim župniku, a onda redom: kralju svoje Kumpanije, sucima, kapetanu, seoskom glavaru, a na kraju i ostalim mještanima onako kako je statut to predviđao: „Ima se kolendat svetu cirkvu: u vižiju Mladoga lita, pa svakoga po redu po selu“. 

- Koliko se zna, ta odredba je najstarija pisana vijest o kolendanju na našem području – ističe dr. Martinić te pojašnjava kako se tekstovi kolenda redovito pjevaju napamet pa kao takvi mogu zavisno od pamćenja, zaborava ili raspoloženja pjevača, kao i okolnosti kada i gdje se izvode, biti podložni određenim svjesnim ili nesvjesnim improvizacijama koje su ponekad prolazne, a nekad za stalno usvojene.
hr Sat Dec 24 2016 17:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1e0cd2af47fc4988b4577/80

Ljekovito i ukusno povrće: Proljeće je vrijeme za artičoke

Proljeće je vrijeme kad cvjetaju artičoke, biljke koje su stari Grci i Rimljani koristili kao afrodizijak i sredstvo za dobivanje muških potomaka.

Izuzetno je cijenjena u francuskoj i talijanskoj kuhinji, a sve više se koristi i kod nas. Zbog svog ljekovitog sastava korisna je za snižavanje kolesterola, sprječava arterosklerozu, infarkt i moždani udar. Potiče stvaranje žuči, koristi se u terapiji protiv žučnih kamenaca, sprječava cirozu i rak jetre. Poboljšava probavu, smanjuje nadutost i bolove u želucu .Odlično je sredstvo za mršavljenje, a preporuča se i dijabetičarima. Upotrebljava se na razne načine. 

Danas smo se odlučili za jedno ukusno jelo od cvjetova artičoke.

Svježe ubrane artičoke dobro operemo i stavimo u posudu u koju smo ocijedili sok od jednog limuna. Na taj način izlazi iz nje višak gorčine, a ona zadržava svježu boju. Ukoliko u njoj ostane koji mrav izići će na taj način vani u vodu. Nakon sat vremena možemo pripremati artičoke.

Punimo ih smjesom luka (češnjaka), peršina, krušnih mrvica, soli, vegete i papra. Svakoj artičoki raširimo njene latice i punimo ovom smjesom. Zalijemo svaku sa žlicom maslinovog ulja. Složimo u posudu za kuhanje, dodamo sjeckanih krumpira ili boba, a može i graška. Zalijemo vodom i lagano kuhamo oko sat vremena. Poslužujemo toplo uz čašu vina.

hr Thu Apr 26 2018 16:24:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ee01f2b4739801198b45b2/80
Foto: Pixabay

Toplo vrijeme loše djeluje na raspoloženje, postajemo ljuti, glupi i nasilni

Dolaskom toplijih, sunčanih dana, uvriježeno je mišljenje, raste i naše raspoloženje, no znanstvenike već godinama zbunjuje fenomen zvan 'ljetni blues'. Otkriće poljskih znanstvenika baca novo svjetlo na ovaj fenomen jer, kako je pokazalo istraživanje, s porastom temperature raste i hormon stresa pa nas toplo vrijeme čini ljutima, glupljima i nasilnijima

Analizom statistika posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici već neko vrijeme povezuju toplinu s agresivnošću, samoubojstvima i nasiljem, a uzrok fenomena zvanog 'ljetni blues', poljski su znanstvenici pronašli u većoj razini hormona stresa kortizola ljeti nego zimi, pa ispada da nas porast temperature zapravo čini razdražljivijima, piše tportal.

Nove spoznaje o kemikaliji koja je od vitalnog značaja za reguliranje šećera, soli i fluida u cijelom tijelu, bacaju svjetlo i na mogući utjecaj na zdravlje ljudi.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Poznanu proučavali su grupu studenata medicine tijekom jednog zimskog i jednog ljetnog dana. Ispitanicima su uzimani uzorci sline svaka dva sata tijekom svakog24-satnog ciklusa ispitivanja, u kojima su mjerene razine kortizola i markera upale. Tijekom svakog ispitivanja, ispitanici su ispunjavali upitnik o načinu života, prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Uočen je porast razine kortizola u ljetnom danu, a razine upale nisu se značajno promijenile između zimske i ljetne sezone.

Veći protok kortizola ljeti iznenadio je patofiziologinju Dominiku Kanikowsku sa Sveučilišta medicinskih znanosti u Poznanu, koja je kaže kako otkriće proturječi tradicionalnom konceptu o sumornim, depresivnim zimama i opuštenoj lakoći ljeta.

Razdražljivost i neprijateljsko raspoloženje izvorno je s rastom topline povezano analizama statistika kriminala, kada je uočeno da stopa nasilja raste ljeti, naročito u danima koji vrućinom odskaču od prosjeka.

Razne dosadašnje teorije fenomen su objašnjavale mogućnošću da rast temperature uzrokuje rast brzine otkucaja srca, razine testosterona i ubrzanje drugih metaboličkih reakcija koje potiču simpatički živčani sustav koji je odgovoran za našu odluku o borbi ili povlačenju.

Kanikowska objašnjava, kako piše Daily Mail, da je kortizol važan za smirivanje upala i održavanje zdravlja, a luči se u krvotok tijekom teških ili uznemirujućih situacija.

Njegova razina obično je najviša ujutro i postupno opada tijekom dana. Najniža je navečer što nam omogućuje lakši počinak, a na njegovu uobičajenu dnevnu fluktuaciju mogu utjecati bolest, nedostatak sna i neki lijekovi.

Poljska znanstvenica navodi i ranije studije o sezonskoj varijabilnosti hormona, koje su pak pokazale nedosljedne rezultate. No, kako kaže, to je vjerojatno zato što su sudionici testirani u vlastitim domovima, a ne u jedinstvenom okruženju.

hr Thu Apr 26 2018 15:31:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1b98b2af47ff7968b45eb/80
Foto: Pixabay

Koliko se često zaista trebamo tuširati?

Tuširanje svaki drugi dan pomaže u održavanju razina prirodnih ulja u koži zbog čega ona postaje mekša.

Većina ljudi u prosjeku se tušira jednom dnevno. Nova istraživanja, pak, idu u smjeru da je bolje biti nešto "prljaviji" kako bi se održala prirodna ravnoteža i vlažnost kože.

Tuširanje ovisi o razini aktivnosti pojedinca, ističe dr. David E. Bank iz njujorškog Centra za dermatologiju, te dodaje ako radite fizički posao ili svaki dan provodite barem sat vremena vježbajući, onda bi se svakako trebali tuširati jednom dnevno.'

Ako ne pripadate ovoj grupi ljudi, stručnjak savjetuje da se možete tuširati i svaki drugi dan i svejedno ostati čisti. Izbjegavanje svakodnevnog tuširanja ima svoje prednosti, jer pretjerano izlaganje kože vodi može narušiti njezinu ravnotežu vlažnosti te dovesti do pretjeranog isušivanja kože.

Tuširanje svaki drugi dan pomaže u održavanju razina prirodnih ulja u koži zbog čega ona postaje mekša. Također, na ovaj način izbjegnut ćete iritaciju kože izazvanu vrućom vodom prilikom tuširanja, tvrdi dr. Bank.

Ipak ne treba pretjerivati s pauzama u tuširanju, jer izbjegavanje ovog čina može dovesti i do problema s kožom.

Potrebno se tuširati barem dva do tri puta tjedno kako bi izbjegli neugodne mirise, ali i isprali mrtve stanice kože, te eventualne bakterije i gljivice koje mogu dovesti do infekcija kože, akni i slično, zaključuje slavni dermatolog. - piše zadovoljna.hr.

hr Thu Apr 26 2018 13:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae17e252af47fbe948b4660/80

Klub mladih Split organizator međunarodne konferencije o blockchain tehnologiji

S obzirom na to da je blockchain tehnologija u Hrvatskoj još nedovoljno istražena, ova je konferencija idealna prilika za sve koji se žele pobliže upoznati sa svijetom kriptovaluta

Klub mladih Split je suorganizator međunarodne konferencije o blockchain tehnologiji i poslovanju „BlockSplit, koja se održava 27. i 28. travnja na Ekonomskom fakultetu u Splitu.

S obzirom na to da je blockchain tehnologija u Hrvatskoj još nedovoljno istražena, ova je konferencija idealna prilika za sve koji se žele pobliže upoznati sa svijetom kriptovaluta, Bitcoina, pametnih ugovora, financiranja biznisa putem ICO-eva (Initial Coin Offering) i sl. Konferenciju zasigurno neće propustiti ni programeri i poduzetnici koji u budućnosti žele raditi u blockchain tehnologiji ili pokrenuti vlastite projekte.

Svi zainteresirani imat će priliku dva dana učiti od najvećih međunarodnih i domaćih stručnjaka iz svijeta blockchain tehnologije, i to putem programerskih i poduzetničkih radionica i predavanja.

Među predavačima se posebno ističe gosp. Peter Todd, poznat kao pionir Bitcoina, koji je 2012. godine napisao prvu liniju koda u Bitcoin Coreu, a danas radi kao nezavisni konzultant za primijenjenu kriptografiju. Todd će održati predavanje pod nazivom „What blockchains actually do“, što će biti idealna prilika za sve zaljubljenike u blockchain da iz prve ruke doznaju sve potrebne informacije o tehnologiji čijem je razvoju upravo on značajno doprinio, a za koju se u svijetu tvrdi da je najvažnija inovacija još od interneta.

Detaljan program konferencije, čiji je glavni organizator Blockchain HUB Split, možete vidjeti na stranici http://blocksplit.io/ , gdje možete i kupiti ulaznice. 

hr Thu Apr 26 2018 09:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .