Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585ea1bf1eea8f228e8b4598/80
Foto: Screenshot / YouTube

Što je kolenda, tko su kolendari i kako se to nekad radilo

Statut „Kumpanije“ iz Žrnova na otoku Korčuli 1620. godine jasno propisuje proceduru kolendanja, a ta je odredba, koliko se zna, najstariji pisana vijest o kolendanju na našem području
Kolenda je stari običaj čestitanja koji se do danas zadržao na otocima, u Dubrovniku i nekim manjim mjestima srednje Dalmacije. Kolendari obilaze ulice, kuće i stanove te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan i čestitaju Božić i Novu godinu.

Dr. Jerko Martinić je prošle godine objavio zbirku kolendarskih napjeva srednje Dalmacije „U istok zvizdu vidismo“ koja je temeljena na njegovim terenskim istraživanjima 70-ig godina prošlog stoljeća. U knjizi se nalazi 108 napjeva od kojih je 79 sam prikupio, a 29 su od ranije bili zapisani.

- „Došli smo vam kolendati i nazvat vam dobre dneve, dobre dneve od Božića“ stihovi su koji vjerno izražavaju smisao običaja prema kojima se u mjestima srednje Dalmacije i nekih drugih područja odlazilo već od davnine kroz božićno vrijeme, u večernjim satima, od kuće do kuće „nazvati“ kolendom nadolazeći svečani dan, najčešće pojedinim bolje stojećim mještanima – piše dr. Martinić u svojoj knjizi.

Kolendarski napjevi ovih prostora bili su oduvijek usko povezani s božićnim vremenom. Kolendari su podijeljeni u manje grupe odlazili pred kuće mještana , najčešće u predvečerje Nove godine i Tri kralja. Pjevali su uglavnom bez instrumentalne pratnje uz svjetlo feralića ili neke druge svjetiljke iako se ponegdje moglo dogoditi  i da pjevaju uz pratnju lire ili lirice, poslije harmonike, gitare pa i kontrabasa u nadi da će mu domaćin otvoriti vrata i nagraditi ih novcem ili jelom, uglavnom kolačima, smokvama ili narančama.U knjizi troškova dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru se za godine 1721.-1753. spominju troškovi darivanja kolendara.

  Zahvaljujući tome imamo potvrdu ne samo o opstojnosti kolendanja nego istodobno i važne pojedinosti o tome tko su bili kolendari, čime su ih darivali, koliko je to koštalo i u koje su godišnje doba izlazili – navodi dr. Martinić.

Niko Kalogjera zapisuje i objavljuje nekoliko kolendri u nastavcima pod naslovom „Pučko crkveno pjevanje u Splitu“

-  Kolendre su kao i sve splitske prigodnice složene većinom u osmercu ili dvanaestercu. Obično svaki dvostih izriče jednu misao i to tako da prvi stih više puta služi samo zato da se slaže s drugim bez obzira na vezu. Na primjer: „U kršćana lipa vira, komad lipog paškog sira.“ – piše Kalogjera.

Antonin Zaninović (1879.-1973.) i Vinko Žganec (1890.-1976.) su etnomuzikolozi koji su nas, kako u predgovoru knjige navodi dr. Martinić, posredstvom zapisa, odnosno snimljene dokumentacije zadužili vrijednim rezultatima svojih muzikološko-istraživačkih inicijativa. Zaninović se od 1931. do 1938. ciljano se bavio skupljanjem i zapisivanjem kolendarskih običaja i napjeva.

 Tek 1706., navodi on, strogom zabranom da se noću po ulicama i gradskim trgovima izvode „popijevke koje se pučki zovu kolende te druge pjesme i svirke“, nadbiskup dubrovački Toma Scotti indirektno pruža prvu povijesno potvrđenu vijest o pjesmama kolendama u svom gradu.Zaninović spominje i „Kumpaniju“ u mjestu Žrnovo na Korčuli za koju je već 1620. mještanin Petar Batistić sastavio statut kojim se jasno određivala procedura kolendanja. Kolendalo se najprije u crkvi, zatim župniku, a onda redom: kralju svoje Kumpanije, sucima, kapetanu, seoskom glavaru, a na kraju i ostalim mještanima onako kako je statut to predviđao: „Ima se kolendat svetu cirkvu: u vižiju Mladoga lita, pa svakoga po redu po selu“. 

- Koliko se zna, ta odredba je najstarija pisana vijest o kolendanju na našem području – ističe dr. Martinić te pojašnjava kako se tekstovi kolenda redovito pjevaju napamet pa kao takvi mogu zavisno od pamćenja, zaborava ili raspoloženja pjevača, kao i okolnosti kada i gdje se izvode, biti podložni određenim svjesnim ili nesvjesnim improvizacijama koje su ponekad prolazne, a nekad za stalno usvojene.

Facebook komentari

hr Sat Dec 24 2016 17:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d6b7a6b473988fd58b4594/80
Foto: D.N.

Sanja i Morena se vraćaju u show - u paru!

Željko je odustao od daljnjeg natjecanja zbog privatnih obaveza, no to nije obeshrabrilo Sanju da nastavi bitku za titulu najboljeg hrvatskog amatersko-kulinarskog para

Nakon što je nekoliko dana izbivala iz showa zbog privatnih razloga, u ponedjeljak se na set 'Tri, dva jedan – kuhaj!' vraća natjecateljica Sanja, zajedno s novom partnericom za radnom jedinicom – Morenom!

Nažalost, Željko je odustao od daljnjeg natjecanja zbog privatnih obaveza, no to nije obeshrabrilo Sanju da nastavi bitku za titulu najboljeg hrvatskog amatersko-kulinarskog para. Njezina nova partnerica je Morena s Cresa, koja je već kuhala na setu showa zajedno s prijateljicom Ninom.

- Kuham sa srcem i nadam se da se to na tanjuru i osjeti. U okusima, začinima i kombinacijama. I voljela bih nastaviti dalje s natjecanjem. Odabrala sam sebi par – draga, mlada i perspektivna, te po mojim nekim kriterijima vrijedna, voli učiti i slušati. To je Morena! - izjavila je Sanja koja jedva čeka početi kuhati s novom partnericom.

- Svjesna sam da ne mogu kuhati kao Željko, da Sanja i ja nemamo takav odnos kakav su imali njih dvoje, dugogodišnji prijatelji. Ali se zbilja nadam da ću biti najbolja zamjena što mogu…- rekla je Morena.

S obzirom da smo u kvalifikacijskom tjednu, Sanja i Morena, koje nastavak natjecanja započinju s nula bodova, moraju se itekako potruditi da dostignu ocjene ostalih parova kako ne bi završile u četveroboju.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 19:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d6a9a0b4739805d68b4573/80
Foto: Poslovni.hr

Ljetno računanje vremena: Ne zaboravite pomaknuti kazaljke za jedan sat unaprijed

Ljetno računanje vremena koristi se radi smanjenja potrošnje energije i boljeg iskorištavanje Sunčevog svijetla. Prvi put počelo se koristiti 1908. godine u Kanadi

Večeras pomičemo kazaljku za jedan sat unaprijed, s 2 sata na 3 sata. Na zimsko računanje vremena vraćamo se 30. listopada. Nemojte zaboraviti pomaknuti kazaljke svog sata!

Zašto postoji ljetno računanje vremena? 

Ljetno računanje vremena koristi se radi smanjenja potrošnje energije i boljeg iskorištavanje Sunčevog svijetla. Prvi put počelo se koristiti 1908. godine u Kanadi. 

Nedugo nakon toga Njemačka je počela koristiti ljetno računanje vremena da bi smanjila uporabu umjetnog svijetla i potrošnju ugljena tijekom prvog svjetskog rata. Iako sat pomičemo svega stotinjak godina, slična ideja postojala je i u antičkom svijetu kada su se pomicale kazaljke sata ovisno o Suncu te mijenjale skale rimskog vodenog sata ovisno o mjesecu u godini, piše portal Znanost.

Američki izumitelj i političar Benjamin Franklin napisao je esej 1794. godine u kojem šaljivo predlaže da bi se moglo uštedjeti na svijećama, jer je primijetio da ljudi spavaju dok se ujutro već razdanilo, a navečer pale svijeće da bi imali svijetla. Novozelandski znanstvenik George Vernon Hudson predložio je 1895. godine pomicanje kazaljki dva sata unaprijed u listopadu i dva sata unatrag u ožujku (s obzirom na smještaj na južnoj Zemljinoj polutci), no njegova ideja nikada nije provedena. Neovisno o Hudsonu, 1905. godine britanski građevinar William Willett predložio je pomicanje sata 20 minuta tijekom svake nedjelje u travnju i vraćajući ih unatrag u rujnu, što je privuklo pozornost člana paramenta Roberta Pearcea koji je zakon predložio 1909. godine. Tome su se protivili mnogi, osobito poljoprivrednici, te zakon nije prihvaćen. Willett je umro 1915. godine, dok je godinu kasnije Ujedinjeno Kraljevstvo počelo koristiti ljetno računanje vremena. 

Ljetno računanje vremena danas se koristi u više od 70 zemalja svijeta, ponajviše u onima u umjerenom toplinskom pojasu. Vrijeme početka i kraja ljetnog vremena razlikuje se od države do države. Tako u SAD-u počinje druge nedjelju u ožujku i traje do prve nedjelje u studenom, dok u Hrvatskoj traje od posljednje nedjelje u ožujku do posljednje nedjelje u listopadu.

Pozitivna strana ljetnog računanja vremena je smanjene izdatke za električnu energiju, poboljšavanje općeg zdravlja stanovnika jer omogućuje rekreaciju u prirodi nakon posla, kao i smanjenje stope kriminala te broja prometnih nesreća. 

Loša je vijest da pojedina istraživanja ipak sugeriraju kako se navedena redukcija broja nesreća na kraju ponovno kompenzira većim brojem žrtava one dane nakon pomicanja sata zbog prilagodbe vozača na novo vrijeme. 

Ljetno računanje vremena jedan je od prvih pokazatelja da je proljeće konačno blizu, i iako se svi veselimo da će dani biti duži, pomicanje kazaljki može imati negativne učinke na naše zdravlje, jer prvih nekoliko dana naš cirkadijanski ritam vrlo teško podnosi ovu promjenu.

Ljudi se tijekom ljetnog vremena bude ranije i spavaju prosječno 20 minuta manje. Manjak sna uzrokuje osjećaj umora i pospanosti danima kasnije, a povećava se i broj prometnih nesreća za 6 posto tijekom prvih tjedan dana, prema američkom državnom zavodu za statistiku, uredu koji se bavi istraživanjima potrošnje vremena. To je svakako jedan od glavnih nedostatka ljetnog računanja vremena, kao i činjenica da se biološki sat nekih ljudi nikada na ljetno vrijeme na navikne.


Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d68bd7b47398bcd48b45ad/80
Foto: D.N.

Dan narcisa u Imotskom: Prihodi od prodaje narcisa idu u humanitarne svrhe

Lijepo vrijeme privuklo je velik broj Imoćana na ulice, koji su se rado odazvali ovoj akciji humanitarnog karaktera
Humanitarna udruga “Žene Imotske krajine“ i ove je godine sudjelovala u obilježavanju manifestacije “Dan narcisa“, koja se već nekoliko godina uspješno organizira na nacionalnoj razini. Tako su ispred robne kuće “IMA“; u najfrekventnijoj imotskoj ulici Šetalištu Stjepana Radića; organizirali prigodnu prodaju narcisa po simboličnim cijenama.

Sredstva prikupljena kupnjom narcisa te ostalim donacijama, bit će namijenjena prikupljanju sredstava za kupnju aparata koji služi jednokratnom zračenju poslije operacije dojke. Lijepo vrijeme privuklo je velik broj Imoćana na ulice, koji su se rado odazvali ovoj akciji humanitarnog karaktera.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 16:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d644bfb47398e1d48b4572/80
Foto: Čitatelj Dalmacija News

Nesvakidašnji prizori: Split se probudio prekriven gustom maglom

Čitatelj Dalmacija News poslao nam je ove divne fotografije
Tko rano rani, dvije sreće grabi, a zasigurno je jedna od te dvije sreće vidjeti ovakve prekrasne, ne baš česte prizore splitske Rive koja je jutros bila prekrivena gustom maglom. 

Tu su "privilegiju" imali samo oni koji su se jutros rano probudili, a među takvima je i naš čitatelj koji je na adresu našeg portala poslao ove divne fotografije. Uživajte! 

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 11:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .