Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585ea1bf1eea8f228e8b4598/80
Foto: Screenshot / YouTube

Što je kolenda, tko su kolendari i kako se to nekad radilo

Statut „Kumpanije“ iz Žrnova na otoku Korčuli 1620. godine jasno propisuje proceduru kolendanja, a ta je odredba, koliko se zna, najstariji pisana vijest o kolendanju na našem području
Kolenda je stari običaj čestitanja koji se do danas zadržao na otocima, u Dubrovniku i nekim manjim mjestima srednje Dalmacije. Kolendari obilaze ulice, kuće i stanove te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan i čestitaju Božić i Novu godinu.

Dr. Jerko Martinić je prošle godine objavio zbirku kolendarskih napjeva srednje Dalmacije „U istok zvizdu vidismo“ koja je temeljena na njegovim terenskim istraživanjima 70-ig godina prošlog stoljeća. U knjizi se nalazi 108 napjeva od kojih je 79 sam prikupio, a 29 su od ranije bili zapisani.

- „Došli smo vam kolendati i nazvat vam dobre dneve, dobre dneve od Božića“ stihovi su koji vjerno izražavaju smisao običaja prema kojima se u mjestima srednje Dalmacije i nekih drugih područja odlazilo već od davnine kroz božićno vrijeme, u večernjim satima, od kuće do kuće „nazvati“ kolendom nadolazeći svečani dan, najčešće pojedinim bolje stojećim mještanima – piše dr. Martinić u svojoj knjizi.

Kolendarski napjevi ovih prostora bili su oduvijek usko povezani s božićnim vremenom. Kolendari su podijeljeni u manje grupe odlazili pred kuće mještana , najčešće u predvečerje Nove godine i Tri kralja. Pjevali su uglavnom bez instrumentalne pratnje uz svjetlo feralića ili neke druge svjetiljke iako se ponegdje moglo dogoditi  i da pjevaju uz pratnju lire ili lirice, poslije harmonike, gitare pa i kontrabasa u nadi da će mu domaćin otvoriti vrata i nagraditi ih novcem ili jelom, uglavnom kolačima, smokvama ili narančama.U knjizi troškova dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru se za godine 1721.-1753. spominju troškovi darivanja kolendara.

  Zahvaljujući tome imamo potvrdu ne samo o opstojnosti kolendanja nego istodobno i važne pojedinosti o tome tko su bili kolendari, čime su ih darivali, koliko je to koštalo i u koje su godišnje doba izlazili – navodi dr. Martinić.

Niko Kalogjera zapisuje i objavljuje nekoliko kolendri u nastavcima pod naslovom „Pučko crkveno pjevanje u Splitu“

-  Kolendre su kao i sve splitske prigodnice složene većinom u osmercu ili dvanaestercu. Obično svaki dvostih izriče jednu misao i to tako da prvi stih više puta služi samo zato da se slaže s drugim bez obzira na vezu. Na primjer: „U kršćana lipa vira, komad lipog paškog sira.“ – piše Kalogjera.

Antonin Zaninović (1879.-1973.) i Vinko Žganec (1890.-1976.) su etnomuzikolozi koji su nas, kako u predgovoru knjige navodi dr. Martinić, posredstvom zapisa, odnosno snimljene dokumentacije zadužili vrijednim rezultatima svojih muzikološko-istraživačkih inicijativa. Zaninović se od 1931. do 1938. ciljano se bavio skupljanjem i zapisivanjem kolendarskih običaja i napjeva.

 Tek 1706., navodi on, strogom zabranom da se noću po ulicama i gradskim trgovima izvode „popijevke koje se pučki zovu kolende te druge pjesme i svirke“, nadbiskup dubrovački Toma Scotti indirektno pruža prvu povijesno potvrđenu vijest o pjesmama kolendama u svom gradu.Zaninović spominje i „Kumpaniju“ u mjestu Žrnovo na Korčuli za koju je već 1620. mještanin Petar Batistić sastavio statut kojim se jasno određivala procedura kolendanja. Kolendalo se najprije u crkvi, zatim župniku, a onda redom: kralju svoje Kumpanije, sucima, kapetanu, seoskom glavaru, a na kraju i ostalim mještanima onako kako je statut to predviđao: „Ima se kolendat svetu cirkvu: u vižiju Mladoga lita, pa svakoga po redu po selu“. 

- Koliko se zna, ta odredba je najstarija pisana vijest o kolendanju na našem području – ističe dr. Martinić te pojašnjava kako se tekstovi kolenda redovito pjevaju napamet pa kao takvi mogu zavisno od pamćenja, zaborava ili raspoloženja pjevača, kao i okolnosti kada i gdje se izvode, biti podložni određenim svjesnim ili nesvjesnim improvizacijama koje su ponekad prolazne, a nekad za stalno usvojene.

Facebook komentari

hr Sat Dec 24 2016 17:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c7d1bdb9e03ea56b8b467b/80
Foto: Facebook-Rimac automobili

Rimac će proizvesti i drugi električni superautomobil

Svaki od 100 primjeraka koštat će više od milijun eura
Mate Rimac za Ženevu u ožujku sprema nešto veliko. Točnije, premijeru će tada imati Concept Two. Iz Rimac Automobila tvrde da će biti brži i bolji od Concepta One.
A Concept One razvija 1225 KS, sprinta do stotke za 2,5 sekundi, dok mu je najveća brzina 355 km/h.
S većom brzinom i kvalitetom dolazi i veća cijena. Concept One košta milijun eura, a svaki od 100 primjeraka novog električnog superautomobila koštat će više od toga.
Cijela ta priča ne bi bila moguća bez novog investitora, koji će uložiti 50 milijuna eura. Rimac se nada da bi u prvoj godini mogao prodati 20 primjeraka modela Concept Two., piše autoportal.hr

Facebook komentari

hr Sun Sep 24 2017 17:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c7cb50b9e03e1e6d8b4620/80

U gradu Zadru dostupna besplatna aplikacija za javni gradski prijevoz

Zadranima i njihovim gostima je od 6. rujna dostupna besplatna Android aplikacija CityBus Zadar.

Aplikacija je zamišljena  kao vodič kroz javni gradski prijevoz. U nepuna dva tjedna aplikacija je, preko Google Play trgovine, skinuta više od 500 puta. Uz informacije o autobusnim linijama, nudi i podatke o lokacijama parkinga te taxi stajališta na području grada. Cilj je potaknuti građane na češće korištenje javnog gradskog prijevoza kako bi se izbjegle veće prometne gužve po gradu. Gradski prijevoznik Liburnija dobiva pozitivne reakcije na uvođenje ovakve aplikacije od svojih korisnika.

Ideja je nastala na Google I/O Extended Hackathonu održanom sredinom svibnja ove godine u Zadru, u Arsenalu, u organizaciji tvrtke Impaddo. Kao pobjednički projekt, ideja je dalje razvijena u suradnji sa Inovativnim Zadrom, Gradom Zadrom, Liburnijom, Turističkom zajednicom grada Zadra i Impaddom te je dobiven konačan proizvod – aplikacija CityBus Zadar. Glavne značajke aplikacije su prikaz svih gradskih stajališta, real-time notifikacije o radovima i promjenama u rutama na gradskim linijama, prikaz voznog reda i lokacija za kupovinu autobusnih karata. Ono što ovu aplikaciju čini posebnom je navigacija korištenjem javnog gradskog prijevoza. Korisnik odabirom lokacije na karti ili upisom odredišne adrese dobija upute o načinu dolaska do željene lokacije korištenjem javnog gradskog prijevoza.

Od 14. rujna dostupna je i nadogradnja s kojom je moguće plaćati parking SMS-om unutar aplikacije. S obzirom da je cijeli projekt tek u začetku, kroz samu prisutnost aplikacije na tržištu, konstantno će se ispravljati uočene greške kako bi aplikacija bila što korisnija kako za građane tako i za turiste. Aplikacija je u potpunosti besplatna i bez reklama te je trenutno dostupna na 6 jezika – hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i mađarskom. Uskoro će biti dostupna i iOS verzija te proširenje na prigradske autobusne linije gradskog prijevoznika Liburnija. Daljnje unapređenje javnog gradskog prijevoza na području grada Zadra uključuju, prije svega, ugradnju lokatora u autobuse kako bi se implementirani sustav praćenja unutar aplikacije mogao koristiti te kako bi sama navigacija funkcionirala puno bolje. 

Facebook komentari

hr Sun Sep 24 2017 17:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c7ca86b9e03e616c8b463e/80

Karavana ljepote došla u Biogradsku Iliriju

Finalistice izbora za Miss Hrvatske doputovale su u Hotel Ilirija u samom centru Biograda na Moru i započele zadnje pripreme za veliku finalnu večer

Djevojke će u Biogradu uvježbavati završnu koreografiju pod budnim okom mentorice te plesne pedagoginje Marine Mihelčić.  Finalistice očekuje i dobrotvorna večer gdje će predstavljati darove svojih županija, kao i projekt „Njegujmo život“ u suradnji Direkcije Miss Hrvatske i Kutjeva d.d. 

Sve donacije idu udruzi Debra, poznatijoj kao „Djeca Leptira“ te tako sudjelujemo u svjetskom projektu „Beauty with a Purpose“ te nam je čast biti dio takve humanitarne organizacije Miss World - izjavila je Maja Vračarić, Direktorica Direkcije Miss Hrvatske.

Finalnu večer ljepote vodit će Davor Garić, a glazbeni program upotpunit će mlada violinistica Sarah Puškaš, glazbenica Emina Arapović te poznati glazbenik čija je karijera i započela na Miss Hrvatske,  Sandi Cenov čija je pjesma „Ljubav za sve“ postala svojevrsna himna Direkcije Miss Hrvatske.

Kome će Angelica Zacchigna, aktualna Miss Hrvatske predati krunu, vidjet ćemo  26.09. u prekrasnom ambijentu Ilirijinog event prostora Arsenal u Zadru.

Facebook komentari

hr Sun Sep 24 2017 17:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d77d89b47398cfd78b456d/80
Foto: Pixabay

Mercedes za stari auto daje 1000 do 2000 eura

Bonus vrijedi bez obzira na marku rabljenog vozila koje kupac vozi.
Iako Hrvatska još nije poput Njemačke odlučila sustavno riješiti problem starih prljavih dizelskih automobila, Mercedes-Benz kao prvi proizvođač u Hrvatskoj pokrenuo je akciju bonusa za one koji žele svoj stari dizelaš zamijeniti novim automobilom., piše večernji.hr

Mercedes će do kraja godine odobravati bonus od 2000 eura neto za kupce svojih novih dizelskih ili benzinskih automobila s Euro6 normom i plug-in hibrida te 1000 eura za električna Smart vozila uz otkup starog dizelskog auta proizvedenog do 2010. godine (razina emisija EU1 do EU4). Bonus vrijedi bez obzira na marku rabljenog vozila koje kupac vozi, ali ono mora biti registrirano na ime kupca najmanje šest mjeseci.

Sva će vozila od Euro1 do Euro3 norme (do 2005. godine) procijeniti nezavisna institucija te će potom biti povučena iz prometa i uništena, a kupci s dizelašima Euro4 norme vrijednost će dogovarati na uobičajen način „staro za novo“.


Facebook komentari

hr Sat Sep 23 2017 16:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .