Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585ea1bf1eea8f228e8b4598/80
Foto: Screenshot / YouTube

Što je kolenda, tko su kolendari i kako se to nekad radilo

Statut „Kumpanije“ iz Žrnova na otoku Korčuli 1620. godine jasno propisuje proceduru kolendanja, a ta je odredba, koliko se zna, najstariji pisana vijest o kolendanju na našem području
Kolenda je stari običaj čestitanja koji se do danas zadržao na otocima, u Dubrovniku i nekim manjim mjestima srednje Dalmacije. Kolendari obilaze ulice, kuće i stanove te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan i čestitaju Božić i Novu godinu.

Dr. Jerko Martinić je prošle godine objavio zbirku kolendarskih napjeva srednje Dalmacije „U istok zvizdu vidismo“ koja je temeljena na njegovim terenskim istraživanjima 70-ig godina prošlog stoljeća. U knjizi se nalazi 108 napjeva od kojih je 79 sam prikupio, a 29 su od ranije bili zapisani.

- „Došli smo vam kolendati i nazvat vam dobre dneve, dobre dneve od Božića“ stihovi su koji vjerno izražavaju smisao običaja prema kojima se u mjestima srednje Dalmacije i nekih drugih područja odlazilo već od davnine kroz božićno vrijeme, u večernjim satima, od kuće do kuće „nazvati“ kolendom nadolazeći svečani dan, najčešće pojedinim bolje stojećim mještanima – piše dr. Martinić u svojoj knjizi.

Kolendarski napjevi ovih prostora bili su oduvijek usko povezani s božićnim vremenom. Kolendari su podijeljeni u manje grupe odlazili pred kuće mještana , najčešće u predvečerje Nove godine i Tri kralja. Pjevali su uglavnom bez instrumentalne pratnje uz svjetlo feralića ili neke druge svjetiljke iako se ponegdje moglo dogoditi  i da pjevaju uz pratnju lire ili lirice, poslije harmonike, gitare pa i kontrabasa u nadi da će mu domaćin otvoriti vrata i nagraditi ih novcem ili jelom, uglavnom kolačima, smokvama ili narančama.U knjizi troškova dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru se za godine 1721.-1753. spominju troškovi darivanja kolendara.

  Zahvaljujući tome imamo potvrdu ne samo o opstojnosti kolendanja nego istodobno i važne pojedinosti o tome tko su bili kolendari, čime su ih darivali, koliko je to koštalo i u koje su godišnje doba izlazili – navodi dr. Martinić.

Niko Kalogjera zapisuje i objavljuje nekoliko kolendri u nastavcima pod naslovom „Pučko crkveno pjevanje u Splitu“

-  Kolendre su kao i sve splitske prigodnice složene većinom u osmercu ili dvanaestercu. Obično svaki dvostih izriče jednu misao i to tako da prvi stih više puta služi samo zato da se slaže s drugim bez obzira na vezu. Na primjer: „U kršćana lipa vira, komad lipog paškog sira.“ – piše Kalogjera.

Antonin Zaninović (1879.-1973.) i Vinko Žganec (1890.-1976.) su etnomuzikolozi koji su nas, kako u predgovoru knjige navodi dr. Martinić, posredstvom zapisa, odnosno snimljene dokumentacije zadužili vrijednim rezultatima svojih muzikološko-istraživačkih inicijativa. Zaninović se od 1931. do 1938. ciljano se bavio skupljanjem i zapisivanjem kolendarskih običaja i napjeva.

 Tek 1706., navodi on, strogom zabranom da se noću po ulicama i gradskim trgovima izvode „popijevke koje se pučki zovu kolende te druge pjesme i svirke“, nadbiskup dubrovački Toma Scotti indirektno pruža prvu povijesno potvrđenu vijest o pjesmama kolendama u svom gradu.Zaninović spominje i „Kumpaniju“ u mjestu Žrnovo na Korčuli za koju je već 1620. mještanin Petar Batistić sastavio statut kojim se jasno određivala procedura kolendanja. Kolendalo se najprije u crkvi, zatim župniku, a onda redom: kralju svoje Kumpanije, sucima, kapetanu, seoskom glavaru, a na kraju i ostalim mještanima onako kako je statut to predviđao: „Ima se kolendat svetu cirkvu: u vižiju Mladoga lita, pa svakoga po redu po selu“. 

- Koliko se zna, ta odredba je najstarija pisana vijest o kolendanju na našem području – ističe dr. Martinić te pojašnjava kako se tekstovi kolenda redovito pjevaju napamet pa kao takvi mogu zavisno od pamćenja, zaborava ili raspoloženja pjevača, kao i okolnosti kada i gdje se izvode, biti podložni određenim svjesnim ili nesvjesnim improvizacijama koje su ponekad prolazne, a nekad za stalno usvojene.

Facebook komentari

hr Sat Dec 24 2016 17:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58eff3c1b473983b228b4579/80
Foto: Pixabay

Korisni trikovi: Jaja zamrznite bez ljuske, a sir prije zamrzavanja naribajte

Sačuvaj pa uštedi - višak vina zamrznite u kalupima za led pa ih iskoristite za bolju aromu gulaša i rižota, a ledene kockice kave ubacite u smoothie ili napitke s mlijekom
Kava, jaja, svježe začinsko bilje, pa čak i sir samo su neke od namirnica koje možete zamrznuti i na taj način im produljiti rok trajanja. Ako se zamrzava povrće, potrebno ga je najprije očistiti, oprati, prema potrebi narezati i potom kratko obraditi kipućom vodom, tj. blanširati. Nakon blanširanja slijedi hlađenje pod mlazom što hladnije vode, temeljito sušenje i pakiranje, kaže Vesna Bosanac, nutricionistica i koautorica računalnog programa za izradu jelovnika “Program prehrane”. Jednom odmrznute namirnice upotrijebite u roku od 24 sata, pišu 24 sata.

Zamrznuti se mogu i jaja, ali bez ljuske koja će se raspuknuti na niskim temperaturama u zamrzivaču. Jaja pospremite u vrećice ili plastične posude te koristite za omlet i kajganu. 

Na hermetički zatvorenu posudu stavite naljepnicu s datumom i brojem jaja, a u zamrzivaču mogu izdržati do osam mjeseci. Jaja možete i zamrznuti tako da ih umutite sa soli ili šećerom. Tako ćete biti sigurni da će zadržati lijepu strukturu nakon odleđivanja.
 

Na svakih pet velikih jaja dodajte žličicu i pol šećera ili pola žličice soli. Na isti način možete zamrznuti samo žumanjke, a bjelanjke najprije propustite kroz cjedilo i zamrznite bez dodataka, u prikladnoj posudi. Tijesto za pizzu razvaljajte u mini pizze i zaledite. Nije ga potrebno odmrzavati, nego samo dodati nadjev i ispeći. Kruh prethodno zamotajte u foliju i stavite u vrećicu za zamrzavanje. 

Odledite ga u zagrijanoj pećnici na 150°C. Pecite ga oko deset minuta i dobit ćete svjež kruh, s hrskavom koricom i mekom sredinom. Svježi đumbir se često presuši u hladnjaku, ali sitno nasjeckanom i zamrznutom produljit ćete vijek trajanja. Bez imalo grižnje savjesti možete pospremiti u hladnjak i humus, namaz od slanutka te bilo koji drugi povrtni namaz.
 

Orašastim plodovima će zamrzivač produljiti rok trajanja, a hladnoća spriječiti da ulja u njima užegnu. Očišćene bademe, orahe ili lješnjake pospremite u plastične vrećice ili posude.
 

Orahe čuvajte do šest mjeseci, a lješnjake i do godinu dana. Tvrde sorte sireva mogu se zamrzavati, najbolje naribani i pospremljeni u plastičnim vrećicama. Sir naribajte jer ga tako možete bez odmrzavanja posipati po pizzi, tjestenini ili gratiniranim jelima. 

Ostatke vina i kave zamrznite u kalupe za led pa aromatizirajte gulaše, rague i umake ili iskoristite za druge napitke, koktele i slastice od kave.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 21:30:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/543bea111899429279000302/80
Foto: Screenshot

Novi Zeland postaje magnet za istospolne brakove

Novozelandski krajolici nisu jedini razlog prekomorskih dolazaka parova koji se ondje žele vezati za čitav život jer otkad je Novi Zeland 2013. legalizirao istospolne brakove onamo hrle homoseksualni i lezbijski parovi iz cijelog svijeta.

Svojim netaknutim plažama, planinama pod snijegom i bujnim šumama, Novi Zeland nudi raskošnu pozadinu za fotografije s vjenčanja. Međutim nudi i ono što parovi iz Njemačke, Australije, Singapura i mnogih drugih zemalja ne mogu dobiti kod kuće: mogućnost da se zakonito ožene.

Novi Zeland legalizirao je istospolne brakove 2013. i otad je postao magnet za parove koji se žele vjenčati.

Procjenjuje se da je 2016. pola od blizu 1000 istospolnih brakova koji su se oženili na Novom Zelandu bili stranci. Gotovo 60 posto došlo ih je iz Australije i 17 posto iz Kine, a u obje zemlje istospolni brakovi nisu legalni. 

Za usporedbu, samo 11 posto heteroseksualnih parova koji su se oženili na Novom Zelandu bili su iz prekomorskih zemalja.

 


Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 20:59:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/574bf756aae0e30f008b4679/80

Omiljeni sladoled od vanilije mogao bi još poskupjeti

Cijena prirodnog sladoleda od vanilije proteklih je godina porasla širom svijeta i male su nade da će se smanjiti, rekao je Bernd Hachmann, vlasnik tvrtke Aust&Hachmann koja tržište opskrbljuje vanilijom.

Cijene su na nekim mjestima povećane 16 puta, skočivši od prosječno 30 eura po kilogramu na oko 500 eura.

Aust&Hachmann, osnovan 1881. u Hamburgu, specijalizirao se za sve vrste vanilije i na godinu prodaje oko 300 tona tog sastojka.

"Proizvodnja vanilije u dubokoj je krizi", rekao je Hachmann čija je tvrtka jedna od najpoznatijih opskrbljivača.

 Burbon vaniliju primjerice, koja potječe s Madagaskara, otoka Reunion ili Komora,  gotovo je nemoguće naći, naglasio je. "Trenutno je uopće ne možemo ponuditi", rekao je Hachmann. Umjesto toga prodaje se tahićanska vanilija, koja ima blagu aromu i potječe s Papue Nove Gvineje.

Dok se proizvodnja prirodne vanilije smanjila ponajviše zahvaljujući niskim cijenama na Madagaskaru, potražnja među potrošačima za prirodnim sastojcima je porasla. 

Aroma vanilije dobiva se iz fermentirane mahune vanilije, koja je posebna vrsta orhideje i budući da treba tri do četiri godine da se uspostavi plantaža vanilije zasad nema načina da se situacija poboljša.  


Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 20:57:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ebda94b473982c128b45b9/80
Foto: Ljubav je na selu

Nevenka Bekavac rodila je sina!

Umirovljeni nosač kofera iz Sinja, Zvone Petričević (44), još nije stigao vidjeti malenog

Nevenka Bekavac (41), koja je nedavno otkrila da je u trudnoći dobila 15-ak kilograma, danas je u rodilištu u Splitu na svijet donijela malenog dječaka. Maleni se rodio sasvim zdrav. - javlja 24sata

Iako su ona i njezin Zvone najavljivali da će malenog nazvati Tomislav, sad govore kako još nisu odabrali ime.

Umirovljeni nosač kofera iz Sinja, Zvone Petričević (44), još nije stigao vidjeti malenog.

Par se u travnju vjenčao u Sinju nakon dvije godine veze. Cijeli članak pogledajte ovdje.


Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 17:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .