Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585ea1bf1eea8f228e8b4598/80
Foto: Screenshot / YouTube

Što je kolenda, tko su kolendari i kako se to nekad radilo

Statut „Kumpanije“ iz Žrnova na otoku Korčuli 1620. godine jasno propisuje proceduru kolendanja, a ta je odredba, koliko se zna, najstariji pisana vijest o kolendanju na našem području
Kolenda je stari običaj čestitanja koji se do danas zadržao na otocima, u Dubrovniku i nekim manjim mjestima srednje Dalmacije. Kolendari obilaze ulice, kuće i stanove te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan i čestitaju Božić i Novu godinu.

Dr. Jerko Martinić je prošle godine objavio zbirku kolendarskih napjeva srednje Dalmacije „U istok zvizdu vidismo“ koja je temeljena na njegovim terenskim istraživanjima 70-ig godina prošlog stoljeća. U knjizi se nalazi 108 napjeva od kojih je 79 sam prikupio, a 29 su od ranije bili zapisani.

- „Došli smo vam kolendati i nazvat vam dobre dneve, dobre dneve od Božića“ stihovi su koji vjerno izražavaju smisao običaja prema kojima se u mjestima srednje Dalmacije i nekih drugih područja odlazilo već od davnine kroz božićno vrijeme, u večernjim satima, od kuće do kuće „nazvati“ kolendom nadolazeći svečani dan, najčešće pojedinim bolje stojećim mještanima – piše dr. Martinić u svojoj knjizi.

Kolendarski napjevi ovih prostora bili su oduvijek usko povezani s božićnim vremenom. Kolendari su podijeljeni u manje grupe odlazili pred kuće mještana , najčešće u predvečerje Nove godine i Tri kralja. Pjevali su uglavnom bez instrumentalne pratnje uz svjetlo feralića ili neke druge svjetiljke iako se ponegdje moglo dogoditi  i da pjevaju uz pratnju lire ili lirice, poslije harmonike, gitare pa i kontrabasa u nadi da će mu domaćin otvoriti vrata i nagraditi ih novcem ili jelom, uglavnom kolačima, smokvama ili narančama.U knjizi troškova dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru se za godine 1721.-1753. spominju troškovi darivanja kolendara.

  Zahvaljujući tome imamo potvrdu ne samo o opstojnosti kolendanja nego istodobno i važne pojedinosti o tome tko su bili kolendari, čime su ih darivali, koliko je to koštalo i u koje su godišnje doba izlazili – navodi dr. Martinić.

Niko Kalogjera zapisuje i objavljuje nekoliko kolendri u nastavcima pod naslovom „Pučko crkveno pjevanje u Splitu“

-  Kolendre su kao i sve splitske prigodnice složene većinom u osmercu ili dvanaestercu. Obično svaki dvostih izriče jednu misao i to tako da prvi stih više puta služi samo zato da se slaže s drugim bez obzira na vezu. Na primjer: „U kršćana lipa vira, komad lipog paškog sira.“ – piše Kalogjera.

Antonin Zaninović (1879.-1973.) i Vinko Žganec (1890.-1976.) su etnomuzikolozi koji su nas, kako u predgovoru knjige navodi dr. Martinić, posredstvom zapisa, odnosno snimljene dokumentacije zadužili vrijednim rezultatima svojih muzikološko-istraživačkih inicijativa. Zaninović se od 1931. do 1938. ciljano se bavio skupljanjem i zapisivanjem kolendarskih običaja i napjeva.

 Tek 1706., navodi on, strogom zabranom da se noću po ulicama i gradskim trgovima izvode „popijevke koje se pučki zovu kolende te druge pjesme i svirke“, nadbiskup dubrovački Toma Scotti indirektno pruža prvu povijesno potvrđenu vijest o pjesmama kolendama u svom gradu.Zaninović spominje i „Kumpaniju“ u mjestu Žrnovo na Korčuli za koju je već 1620. mještanin Petar Batistić sastavio statut kojim se jasno određivala procedura kolendanja. Kolendalo se najprije u crkvi, zatim župniku, a onda redom: kralju svoje Kumpanije, sucima, kapetanu, seoskom glavaru, a na kraju i ostalim mještanima onako kako je statut to predviđao: „Ima se kolendat svetu cirkvu: u vižiju Mladoga lita, pa svakoga po redu po selu“. 

- Koliko se zna, ta odredba je najstarija pisana vijest o kolendanju na našem području – ističe dr. Martinić te pojašnjava kako se tekstovi kolenda redovito pjevaju napamet pa kao takvi mogu zavisno od pamćenja, zaborava ili raspoloženja pjevača, kao i okolnosti kada i gdje se izvode, biti podložni određenim svjesnim ili nesvjesnim improvizacijama koje su ponekad prolazne, a nekad za stalno usvojene.

Facebook komentari

hr Sat Dec 24 2016 17:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/587cf2f71eea8f3c028b462c/80

Teško utonete u san? Ovih 5 napitaka pomoć će vam zaspati!

Kofeinski napici i alkohol neprijatelji su sna i u večernjim satima najbolje ih je izbjegavati. Kao protuteža, postoji niz napitaka koji djeluju upravo suprotno, opuštaju i pomažu ti utonuti u san.

1. Toplo mlijeko je drevni napitak za liječenje nesanice. Tajna leži u činjenici da mlijeko sadrži aminokiselinu triptofan koja se u tijelu transformira u hormon serotonin, nužan za dobar san.

2. Smoothie od banane, smiksajte jednu manju bananu, šalicu zobenog mlijeka i čajne žličice meda osigurat će magnezij, kalij i ponešto vitamina B skupine koji će doprinijeti sveukupnom opuštanju.

3. Čaj od matičnjaka se zbog svog umirujućeg djelovanja koristi kao pomoć pri nesanici već stotinama godina.

4. Sok od višanja je pravi adut protiv nesanice budući da predstavlja najznačajniji prehrambeni izvor melatonina. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of MedicinalFood uzimanje 250 mililitara soka od višnje ujutro i navečer tijekom 2 tjedna značajno je smanjilo intenzitet nesanice u odnosu na kontrolnu skupinu.

5. Čaj od kamilice i lavande ima arome koje će te sigurno opustiti. Zanimljivo je da istraživanja pokazuju da već sam miris lavande umiruje i čak djeluje sedativno. Ako želiš vratiti vitalnost, saznaj kako ti bijeli čaj u tome može pomoći, prenosi N1.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 21:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/587d147e1eea8ff6ff8b4678/80
Foto: samhacker.com

Ovo je najčešća lozinka na računalu

Kompanija "Keeper" otkrila je, nakon analize 10 milijuna internetskih računa širom svijeta, da je najpopularnija lozinka ona koja se najlakše pamti - "123456"

Iz "Keepera" dodaju da je riječ o "najnesigurnijoj lozinci", koja se istovremeno najviše koristila u 2016. godini.

Druga najpopularnija lozinka je "123456789", zatim "qwerty". Na četvrtom mjestu najviše se koristi "12345678", a na petom "111111". Među najkorištenijim šiframa su i riječi "password" (lozinka) i "google".

- Ovo su zapanjujuće činjenice budući da smo pod stalnom prijetnjom od hakerskih napada, koji lozinke mogu dekodirati u sekudi. Internetski operateri koji dozvoljavaju ovako nesigurne lozinke ili su bezobzirni ili lijeni. Većina lozinki u sebi ima najmanje šest znakova, što je vrlo nesigurno - navodi se u priopćenju "Keepera".

Stručnjaci procjenjuju da 60 posto ljudi u svijetu koristi jednu lozinku za više računa, uključujući i lozinke za mobilne telefone, PIN-ove na karticama, šifre za emailove, društvene mreže, internetsko bankarstvo i drugo.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 20:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/587d0ad11eea8f2b068b456d/80
Foto: Promo fotografije

Splitski slavuj Lovre Lučin snimio spot za pjesmu "Samo da znaš"

Pjesma je već rado emitirana na mnogim hrvatskim radio postajama, a ovim spotom je i vizualizirana
Snimljen je spot za pjesmu "Samo da znaš" koju će na Zagrebačkom festivalu 27. siječnja otpjevati mladi splitski pjevač Lovre Lučin.
Spot autorski potpisuju Sina Jakelić i Karlo Ljubica.

Talentirani Lovre prvi put nastupa na Zagrebačkom festivalu, te sa skladateljem i producentom Tomislavom Mrduljašem započinje suradnju u želji pronalaženja glazbenog puta na kojem će dati ono najbolje od sebe.
Pjesma je već rado emitirana na mnogim hrvatskim radio postajama, a ovim spotom je i vizualizirana, te možete pogledati kako to mladi splitski pjevač uz zanimljivu režiju izvodi...


Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 19:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/587cc4a61eea8f39038b457d/80
Foto: Dalmacija News

Zbog bokala vina: Thompson "reklamira" vrhunsko suho vino

Naši čitatelji iz Kupresa su nam poslali fotografiju vina sa zanimljivom etiketom
Zanimljivu etiketu ima vino Blatina, proizvođača "Odak vinogradarstvo i podrumarstvo". Očekivali biste možda kakav grozd ili nešto slično, ali sigurno ne sliku Marka Perkovića Thompsona! E, pa upravo njegovo lice krasi etiketu vina koje se može pronaći u marketu na Kupresu. 

Iznad Thompsonove glave još piše "Ekskluzivno punjenje za caffe bar Čapljina". Treba li uopće spominjati da je na vinu slika Thompsona iz mladih dana, dok je pjevao "Nećete u Čavoglave, niste ni prijeeeee"!? 

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 14:04:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .