Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5532b658c0cbdc20088b480f/80
Foto: Dachser.com

Finski eksperiment: Od Nove godine stiže plaća i za osobe bez posla

Finska je prva zemlja koja će se i stvarno upustiti u eksperiment "temeljnog prihoda": 2.000 nezaposlenih će primati temeljnu plaću

Od početka ove godine odabrana skupina nezaposlenih u Finskoj će primati plaću od 560 eura i s tom plaćom nisu povezani nikakvi uvjeti. Time je Finska prva zemlja na svijetu koja se doista upušta u eksperiment, kako to funkcionira na ponašanje građana. Tu "plaću" će dijeliti finska služba za socijalnu skrb tamo poznata kao Kela. Možda treba dodati da taj iznos za život u Finskoj nipošto ne znači da netko može lagodno živjeti: prosječna plaća je negdje oko 3.400 eura, a to onda znači i da su troškovi života za naše uvjete zastrašujuće visoki.

Ali to nije niti smisao takvog temeljnog prihoda, objašnjava Marjukka Turunen koja je na čelu pravnog odjela Kele: 

- Mislimo da bi to mogao biti odličan poticaj da ljudi prihvate barem male i poslove na određeno vrijeme. Do sada su i nezaposleni vrlo nerado prihvaćali takve poslove jer su se bojali da će tako biti gurnuti na dno ljestvice ako se pojavi "pravi" posao, a onda je tu bio i problem poreza. Jer ako se taj prihod zbroji s pomoći koju primaju, ponekad je ispadalo da im je u džepu ostajalo manje nego da uopće ne rade.

U ovom konceptu je to drugačije: na taj temeljni prihod se ne plaća porez, čak i ako nađu posao i zarade nešto povrh toga. 

- To će im dati financijsku sigurnost. Mogu računati s tim da će im taj novac stići na vrijeme. Što će učiniti s njim, to je njihova stvar - objašnjava pravnica socijalne službe.

Sudionici ovog eksperimenta će biti izabrani slučajnim postupkom među svim osobama između 25 i 58 godina koji su u Finskoj još u studenom 2016. primali pomoć za nezaposlene. Izabrane osobe će biti obaviještene tek 31. prosinca i neće moći odbiti sudjelovanje u tom eksperimentu. Institucija za socijalnu skrb je uvjerena kako će "primarni cilj" tog eksperimenta biti povezan za promocijom zapošljavanja. A uz to će i pomoći samim nezaposlenima koji su, osim potrage za poslom, morali još ispunjavati nebrojene formulare i papire da bi ostvarili svoju pomoć. Predviđeno je da eksperiment traje dvije godine i u Finskoj se nadaju da će ga proširiti na još više sudionika. No to još nije odobrila vlada Finske. Naš tehnološki napredak nas tjera i da ponovno razmislimo o odnosu između rada i zarade. Jer radnih mjesta kao što ih je bilo nekad jednostavno - više neće biti i to ne samo u tako imućnim zemljama kao što je Finska.

U svim tim raspravama o temeljnom prihodu se čuju kritike kako će tako ljudi biti još manje motivirani potruditi se da nađu posao. Ali je činjenica da se radna okolina u našem današnjem društvu bitno promijenila u usporedbi s ne tako davnom prošlošću. Industrija sve manje treba ljudsku radnu snagu, nego tek stručnjake koji će upravljati računalima. Zato zagovornici takvog prihoda tvrde kako će on u jednom trenutku postati nužan jer jednostavno neće biti dovoljno radnih mjesta za čitavo radno sposobno stanovništvo.

Takav temeljni prihod se još uvijek protivi uvriježenoj predodžbi da se tek radom i zalaganjem može - već i hrvatska riječ to kaže za-raditi novac. Švicarska je 2016. godine provela referendum u kojem je predlagan temeljni mjesečni prihod od 2.500 švicarskih franaka (oko 2.300 €) i radišni Švicarci su taj prijedlog uvjerljivom većinom - odbili.Ali o sličnim modelima se razmišlja i u drugim zemljama, ne samo u imućnim državama poput Finske ili Nizozemske, nego i u Keniji i čak Indiji. Po odvažnosti je odmah nakon Finske Kanada: u pokrajini Ontario je predviđeno da se 2017. također provede eksperiment ograničenih razmjera.

Temelj te inicijative je mišljenje bivšeg konzervativnog senatora Hugha Segala kojem je jednostavno dosadila vječita rasprava zagovornika i protivnika takvog koncepta - makar i jedni i drugi sve govore i tvrde samo teoretski. Senator je zato smatrao kako je potrebno "stvoriti dokaz kako bi se formirala politika razvoja, bez predrasuda i zaključaka koji su unaprijed doneseni."

Kanadski senator je zato predložio program koji će trajati tri godine. Izabrane osobe će tako dobivati 1.320 kanadskih dolara mjesečno (oko 930 €), a predviđa se da njime budu obuhvaćene i invalidne osobe. Oni će primati 1,820 dolara (oko 1.280 €), prenosi seebiz.

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 12:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59478a3fb9e03e572d8b45d0/80

Kaos u Barceloni: Vlak se zabio u peron

Tijekom jutarnjih sati, u središtu Barcelone vlak se zabio u stanicu pri čemu je pet ljudi teže ozljeđeno.
Usred jutarnje gužve u centru Barcelone, na stanici Francia jutros se vlak zabio u peron te je pri tome ozlijeđeno 48 ljudi, a petero ljudi je teže ozlijeđeno. Svjedoci nesreće kažu da vlak nije kočio prilikom ulaska u peron. 


- Radi se o lokalnom vlaku koji je stigao iz Sant Vicenca de Caldersa - priopćili su službeni izvor. Među teško ozlijeđenima u nesreći koja se zbila u vrijeme odlaska na posao je i strojovođa. Snimke koje su se pojavile na društvenim mrežama pokazuju da vlak nije kočio prilikom ulaska na peron te je pri tome pogodio zapreku na kraju pruge što je izazvalo djelomično uništenje prednje kompozicije. 



Facebook komentari

hr Fri Jul 28 2017 16:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/586b46f21eea8f61b88b45d7/80
Foto: Pixabay

Požari u Francuskoj se smiruju, ali ne i u Portugalu

Požari na jugoistoku Francuske još nisu ugašeni, ali se stanje smiruje, rekao je francuski premijer Edouard Philippe, no u Portugalu je stanje još teško, a u gašenju sudjeluje 4000 vatrogasaca, dok nekim dijelovima Njemačke zbog obilnih kiša prijete poplave.

Na jugoistoku Francuske i na Korzici, gdje se vatrogasci treći uzastopni dan bore protiv požara, izgorjelo je više od 7000 hektara, dok je u Varu, departmanu na jugoistoku Francuske, evakuirano više od 10 tisuća osoba.

U gašenju požara sudjeluje ukupno 4000 ljudi, uz pomoć 19 zrakoplova i helikoptera, prenosi AFP.

U turističkoj zoni Bormes-les-Mimosas, gdje se broj stanovnika tijekom ljeta udvostruči i utrostruči, tijekom noći je evakuirano između 10 i 12 tisuća osoba. Premda im je ponuđen smještaj u gradskim dvoranama, neki su radije ostali u svojim automobilima ili na plažama.

U srijedu, pred kraj dana, požar je "stavljen pod kontrolu", rekao je predstavnik regionalne vlasti Stéphane Bouillon.

Požar je poharao 1300 hektara i mobilizirao više od 550 vatrogasaca.

Premijer Edouard Philippe rekao je da je "situacija još napeta, uzme li se u obzir broj požara koji haraju regijom, poboljšava se, ali bih ostao oprezan".

S 8 do 9 milijuna posjetitelja na godinu, prema podacima turističke zajednice Vara, taj departman svrstava se odmah iza Pariza kao glavna turistička destinacija u Francuskoj.

U susjednom departmanu Bouches-du-Rhône, izgorjelo je stotinjak hektara, a požar je stigao sve do sela Carro iz kojega je evakuirano 400 osoba.

Požar u Peynieru, sjeveroistočno od Marseillea, u kojemu je izgorjelo 80 hektara, "stavljen je pod nadzor", rekao je prefekt.

Na Korzici je u požaru izgorjelo gotovo 2000 hektara makije, a "vatra je pod nadzorom, ali nije ugašena", priopćili su vatrogasci.

Francuska je zatražila dva kanadera u okviru europske pomoći, a u utorak navečer prvi je zrakoplov iz Italije stigao na Korziku.

Portugal u plamenu

Požari od nedjelje haraju i središnjim Portugalom, a planuli su samo pet tjedana nakon velikog požara u kojemu su na istom području poginule 64, a ozlijeđeno više od 200 osoba.

Nošeni vjetrom i uz visoke temperature, požari su i dalje gorjeli u noći sa srijede na četvrtak.

Najveći požar, u blizini Serte, u regiji Castelo Branco, mobilizirao je više od tisuću od ukupno 4000 vatrogasaca koji se bore protiv vatrene stihije u cijeloj zemlji.

"Ne uspijevamo kontrolirati požar koji napreduje na četiri ili pet mjesta", rekao je gradonačelnik Maçaa Vasco Estrela.

Nešto prije ponoći, požar je došao do ruba grada od 2000 stanovnika. "Sve se urotilo protiv nas i suočeni smo s požarom tragičnih dimenzija. Naše su šume zapuštene, u njima ima previše borova i eukaliptusa", izjavio je premijer Antonio Costa.

Poplave u Njemačkoj

S druge strane, u Njemačkoj, kako izvješćuje dpa, od utorka pada kiša koja uzrokuje poplave pa su lokalne vlasti u nekim dijelovima zemlje proglasile hitno stanje.

U Bad Harzburgu, jugoistočno od Hanovera, vlasti su zbog poplava morale zatvoriti željeznicu i neke ceste, priopćila je policija, dodajući da je u spašavanje uključeno 350 vatrogasaca.

Prema njemačkoj meteorološkoj službi, najteže je pogođen južni dio Donje Saske prema sjevernoj Bavarskoj gdje je palo više od 100 milimenara kiše u 48 sati.

Facebook komentari

hr Thu Jul 27 2017 11:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56113dac3ce1f472218b4862/80
Foto: Božidar Vukičević / CROPIX

Zbog odluke ECJ-a stotine izbjeglica mogle bi biti deportirane u Hrvatsku

Najviši sud EU-a odlučio je u srijedu da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama, pa bi se u Hrvatsku mogle deportirati stotine izbjeglica kojima je odbijen azil u Sloveniji i Austriji, prenose u srijedu agencije.
Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu odlučivao je o slučaju koji su Austrija i Slovenija pokrenule protiv Hrvatske.

Prema humanitarnim organizacijama, ona bi mogla pogoditi nekoliko stotina ljudi koji su stigli u Europu u izbjegličkom valu 2015. i 2016.

ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.

Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad.

Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.

Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom zaštitom.

Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.

Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci.

Izbjeglička kriza dosegnula je vrhunac u ljeto 2015. kada je milijun izbjeglica prešlo preko zapadnog Balkana na putu u bogate europske zemlje.

Prema Dublinskom protokolu, izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji EU-a u koju stignu. No, Njemačka je suspendirala dublinska pravila za sirijske izbjeglice i zaustavila deportacije u zemlje ulaska.

Od kolovoza 2015., stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a kasnije preko Slovenije.

Većina ih se uputila prema Njemačkoj, no oko 90.000 zatražilo je azil u Austriji, što je oko jedan posto populacije te zemlje.

Među njima su dvije sestre iz Afganistana, Khadija i Zainab Jafari te njihova djeca koji su na austrijsku granicu stigli u veljači 2016.

Prema Stephanu Klammeru, odvjetniku iz humanitarne zaklade Diakonie, "došle su prijevozom koji su organizirale austrijske i vlasti drugih zemalja".

"Za nekoliko dana stigle su u Austriju izravno iz Makedonije. Na austrijskoj su granici puštene jer su rekle da žele u Austriju i tamo zatražiti azil", rekao je.

No, za razliku od brojnih Afganistanaca, azil im nije odobren.

Austrijske vlasti su na kraju odlučile deportirati ih natrag u Hrvatsku, točku njihova ulaska u EU.

Klammer ističe da nema pouzdanih brojki, ali procjenjuje da je u Hrvatsku vraćeno nekoliko stotina tražitelja azila.

Facebook komentari

hr Wed Jul 26 2017 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588cd36b1eea8faa348b46c6/80
Foto: Screenshot / YouTube

Amerikanci uputili hitac upozorenja Irancima

Tijekom vojnih vježbi u Arapskom zaljevu, američki patrolni brod ispalio je hitac upozorenja iranskom plovilu koje mu se približio na 137 metara.
Američki patrolni brod ispalio je hitac upozorenja u utorak ujutro prema iranskom plovilu koje mu se tijekom vojne vježbe u Arapskom zaljevu previše približio. Trump je istog dana zaprijetio Teherenu da će biti suočen sa velikim problemima ukoliko se ne bude držao sporazuma o nuklearnom naoružanju. Prema izvješću američkih vojnih izvora iranski brod došao je na 137 metara od američkog patrolnog broda koja je bila primorana ispaliti hice jer posada iranskog plovila nije odgovarala na radio poruke.
-Kretanje iranskog plovila nije bilo u skladu s međunarodno priznatim "pravilima puta" niti u skladu s međunarodnom morskom praksom, čime se pojavila mogućnost sudara, objavila je američka mornarica u priopćenju. U izvješću iranska agencija ISNA nazvala je djelovanje američke mornarice neprofesionalno i provokativno.

Facebook komentari

hr Wed Jul 26 2017 14:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .