Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5532b658c0cbdc20088b480f/80
Foto: Dachser.com

Finski eksperiment: Od Nove godine stiže plaća i za osobe bez posla

Finska je prva zemlja koja će se i stvarno upustiti u eksperiment "temeljnog prihoda": 2.000 nezaposlenih će primati temeljnu plaću

Od početka ove godine odabrana skupina nezaposlenih u Finskoj će primati plaću od 560 eura i s tom plaćom nisu povezani nikakvi uvjeti. Time je Finska prva zemlja na svijetu koja se doista upušta u eksperiment, kako to funkcionira na ponašanje građana. Tu "plaću" će dijeliti finska služba za socijalnu skrb tamo poznata kao Kela. Možda treba dodati da taj iznos za život u Finskoj nipošto ne znači da netko može lagodno živjeti: prosječna plaća je negdje oko 3.400 eura, a to onda znači i da su troškovi života za naše uvjete zastrašujuće visoki.

Ali to nije niti smisao takvog temeljnog prihoda, objašnjava Marjukka Turunen koja je na čelu pravnog odjela Kele: 

- Mislimo da bi to mogao biti odličan poticaj da ljudi prihvate barem male i poslove na određeno vrijeme. Do sada su i nezaposleni vrlo nerado prihvaćali takve poslove jer su se bojali da će tako biti gurnuti na dno ljestvice ako se pojavi "pravi" posao, a onda je tu bio i problem poreza. Jer ako se taj prihod zbroji s pomoći koju primaju, ponekad je ispadalo da im je u džepu ostajalo manje nego da uopće ne rade.

U ovom konceptu je to drugačije: na taj temeljni prihod se ne plaća porez, čak i ako nađu posao i zarade nešto povrh toga. 

- To će im dati financijsku sigurnost. Mogu računati s tim da će im taj novac stići na vrijeme. Što će učiniti s njim, to je njihova stvar - objašnjava pravnica socijalne službe.

Sudionici ovog eksperimenta će biti izabrani slučajnim postupkom među svim osobama između 25 i 58 godina koji su u Finskoj još u studenom 2016. primali pomoć za nezaposlene. Izabrane osobe će biti obaviještene tek 31. prosinca i neće moći odbiti sudjelovanje u tom eksperimentu. Institucija za socijalnu skrb je uvjerena kako će "primarni cilj" tog eksperimenta biti povezan za promocijom zapošljavanja. A uz to će i pomoći samim nezaposlenima koji su, osim potrage za poslom, morali još ispunjavati nebrojene formulare i papire da bi ostvarili svoju pomoć. Predviđeno je da eksperiment traje dvije godine i u Finskoj se nadaju da će ga proširiti na još više sudionika. No to još nije odobrila vlada Finske. Naš tehnološki napredak nas tjera i da ponovno razmislimo o odnosu između rada i zarade. Jer radnih mjesta kao što ih je bilo nekad jednostavno - više neće biti i to ne samo u tako imućnim zemljama kao što je Finska.

U svim tim raspravama o temeljnom prihodu se čuju kritike kako će tako ljudi biti još manje motivirani potruditi se da nađu posao. Ali je činjenica da se radna okolina u našem današnjem društvu bitno promijenila u usporedbi s ne tako davnom prošlošću. Industrija sve manje treba ljudsku radnu snagu, nego tek stručnjake koji će upravljati računalima. Zato zagovornici takvog prihoda tvrde kako će on u jednom trenutku postati nužan jer jednostavno neće biti dovoljno radnih mjesta za čitavo radno sposobno stanovništvo.

Takav temeljni prihod se još uvijek protivi uvriježenoj predodžbi da se tek radom i zalaganjem može - već i hrvatska riječ to kaže za-raditi novac. Švicarska je 2016. godine provela referendum u kojem je predlagan temeljni mjesečni prihod od 2.500 švicarskih franaka (oko 2.300 €) i radišni Švicarci su taj prijedlog uvjerljivom većinom - odbili.Ali o sličnim modelima se razmišlja i u drugim zemljama, ne samo u imućnim državama poput Finske ili Nizozemske, nego i u Keniji i čak Indiji. Po odvažnosti je odmah nakon Finske Kanada: u pokrajini Ontario je predviđeno da se 2017. također provede eksperiment ograničenih razmjera.

Temelj te inicijative je mišljenje bivšeg konzervativnog senatora Hugha Segala kojem je jednostavno dosadila vječita rasprava zagovornika i protivnika takvog koncepta - makar i jedni i drugi sve govore i tvrde samo teoretski. Senator je zato smatrao kako je potrebno "stvoriti dokaz kako bi se formirala politika razvoja, bez predrasuda i zaključaka koji su unaprijed doneseni."

Kanadski senator je zato predložio program koji će trajati tri godine. Izabrane osobe će tako dobivati 1.320 kanadskih dolara mjesečno (oko 930 €), a predviđa se da njime budu obuhvaćene i invalidne osobe. Oni će primati 1,820 dolara (oko 1.280 €), prenosi seebiz.

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 12:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5747f91dfe96fffb858b4647/80
Foto: Promotivne fotografije

Istraživanje: uređaji za simulaciju mogu ublažiti bol

Igre u kojima se imitira stvarnost mogu ublažiti bol ne samo skretanjem misli igrača s izvora boli nego i pokretanjem promjena u mozgu, pokazalo je novo istraživanje.

Skretanje pažnje čini se da ima ulogu u ublažavanju boli, pokazala je analiza šest manjih istraživanja uloge virtualne stvarnosti. No, moguće je i da tehnologija u kojoj se koriste simulatori igra ulogu u promjenama živčanog sustava kada se koristi u reprogramiranju odgovora na bolni podražaj.

“Mentalne slike već se dugo koriste u liječenju psiholoških poremećaja a virtualna stvarnost intenzivniji je način osiguranja mentalnih slika”, kaže voditeljica istraživanja dr. Anita Gupta s Woodrow Wilson School of Public and International Affairs sveučilišta Princeton u New Jerseyu.

“Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li virtualna stvarnost učinkovita, no mogućnost novih opcija liječenja boli obećavajuća je”, kaže Gupta.

Tehnologija virtualne stvarnosti postoji više desetljeća a na javnu pozornicu stigla je s vojnim simulatorima leta. Prve verzije uređaja ispunjavale su čitavu prostoriju no tehnologija je postajala sve manja i jeftinija i počela je imati niz medicinskih primjena od saniranja rana i fizikalne terapije do ublažavanja zubobolje i liječenja opeklina.

Danas za masovno proizvedene simulatore može biti dovoljan pametni telefon i posebne slušalice. Sve više ljudi koristi te uređaje kako bi igralo videoigre i za trodimenzionalne obilaske mjesta koja inače ne bi mogli vidjeti.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili šest ranijih istraživanja provedenih od 2000. do 2016. koja su ispitivala načine na koji bi virtualna stvarnost mogla pomoći ublažavanju boli. Rezultati tih istraživanja promatrani u cjelini pokazuju da virtualna stvarnost može pomoći u okviru terapije izlaganja i navikavanja na podražaje, vrste bihevioralne terapije u kojoj se pomaže pacijentima da promijene svoj odgovor na bol kad ga osjete. 

Autori istraživanja objavljenog u časopisu Pain Medicine objašnjavaju da je potrebno veće istraživanje kako bi se izvukli čvršći zaključci. Rezultati sugeriraju i da bi liječenje kronične boli virtualnom stvarnošću moglo pomoći smanjivanju ovisnosti o opijatnim analgeticima i time smanjilo zloupotrebu tih medikamenata koji stvaraju ovisnost.

Pacijenti moraju shvatiti da je virtualna stvarnost samo sredstvo za formiranje novih načina liječenja a ne liječenje samo za sebe, kaže Max Ortiz Catalan, znanstvenik s Chalmers University of Technology u Gothenburgu.

Nuspojave korištenja virtualne stvarnosti mogu biti tegobe poput mučnine ili vrtoglavice te bolest kretanja, kaže Gupta.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Milijun eura skrivao u zidu

Na jugu Italije, u Bariju, policajci su tijekom prematačine pronašli gotovo milijun eura u sitnim novčanicama. Novac je skrivao lokalni šef bande osumnjičen za krijumčarenje droge i nekoliko zločina.
U vakumiranim plastičnim vrećicama koje su bile skriven iza dvostrukog zida pod prozorom, pronađena je svota od ukupno 936 000 eura.

Budući da nije pronađen legalan trag podrijetla novca, policija pretpostavlja da je zarađen krijumčarenjem droge unutar kriminalne organizacije.

Kod istog sumnjivca je tijekom prematačine u svibnju pronađeno 60 000 eura koji su bili skriveni na isti način, u dvostrukim pregradama u zidu.

Lokalni mediji su izvjestili da muškarac u trenutku dolaska policije nije bio kod kuće, a potraga za njim još traje.
Protiv vlasnika stana otvorena je istraga.

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59be54d9b9e03e39698b45fb/80
Foto: FEDERICO RIOS

U Kolumbiji osuđene 32 osobe zbog nestanka 1000 ljudi

Osuđenici su pripadali pokretu ekstremne desnice (AUC) koja je raspuštena 2006. godine.
Kolumbijsko pravosuđe u subotu je osudilo 32 bivša pripadnika paravojnih postrojbi na osam godina zatvora, u sklopu povijesnog procesa zahvaljujući kojem je riješeno gotovo tisuću ubojstava i slučajeva nestalih osoba još od 2000. godine.
Svi osuđeni bili su pripadnici pokreta 
Ujedinjena samoobrana Kolumbije (AUC, ekstremna desnica), koja je stvorena 90-ih godina u svrhu borbe protiv ljevice.
-
Zahvaljujući "ovom povijesnom procesu" žrtvama oružanog sukoba u Kolumbiji "zajamčeno je poštivanje temeljnog prava na pravdu", stoji u priopćenju javnog ministarstva.
U velikim sukobima u Kolumbiji u kojima su sudjelovali gerilci, paravojne postrojbe i snage reda 
poginulo je više od 260.000 osoba, 60.000 ih se smatra nestalima, a 7,1 milijun ljudi je raseljen. 
-
Ova presuda je omogućila rješavanje 250 slučajeva ubojstva, 324 slučaja nestalih osoba, 213 prisilnih preseljenja, 173 ilegalnih novačenja i 14 slučajeva nasilja, pojasnilo je svoju odluku tužilaštvo.  AUC je odgovoran za 4.260 izravnih i neizravnih žrtava. 

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 12:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d6d34b0890d208008b4da4/80
Foto: FaH

Kratkom intenzivnom tjelovježbom protiv raka dojke

Vježbanje se već dugo povezuje s boljim izgledima za žene koje su oboljele od raka dojke ili su ga preboljele, a nedavno dansko istraživanje nudi i objašnjenje te veze.

Kratke vježbe koje su dovoljno intenzivne da ubrzaju rad srca i izazovu dublje disanje aktiviraju molekularne putove u tijelu koji potiču tvari zvane katekolamine, poput epinefrina, koji suzbijaju rast stanica raka dojke, otkrili su znanstvenici iz Danske. 

“Važno je istaknuti da vježbanje i epinefrin nisu u potpunosti spriječili formiranje tumora no izazvali su 50-postotno smanjivanje”, kazala je jedna od autorica istraživanja Pernille Hojman sa sveučilišta Kopenhagen.

“Stoga vježbanje nikad ne može zamijeniti liječenje raka, no može biti učinkovita potporna strategija koja je u dodatku na biološke učinke također pokazala i da povećava kvalitetu života pacijentica”.

Mnogo istraživanja pokazalo je da vježbe mogu smanjiti rizik od raka dojke kod žena, a kod onih koje ga već imaju može spriječiti povratak bolesti, ali malo je istraživanja nastojalo otkriti mehanizam djelovanja vježbanja. 

Danski tim istraživanje je proveo na miševima kojima su usađene stanice ljudskog raka dojke kao i na tumorskim stanicama u laboratorijskim uvjetima. Istražili su kako serum zdravih žena i onih oboljelih od raka dojke, prikupljen prije i poslije vježbanja, utječe na stanice raka dojke i koji su mehanizmi uključeni.

Otkrili su da uzorci seruma uzeti nakon vježbanja smanjuju sposobnost rasta tumorskih stanica kako u laboratoriju tako i kod miševa.

 Znanstvenici su povezali to protutumorsko djelovanje s porastom epinefrina ili norepinefrina uslijed umjereno intenzivnog vježbanja i njegovim učinkom na putove kojima se prenose signali genima koji, među ostalim, pomažu u suzbijanju rasta tumora.

Taj se učinak očitovao samo kod seruma uzetih nakon najmanje 15 minuta umjerenog do intenzivnog vježbanja, prema radu objavljenom u časopisu Cancer Research i nije bio povezan s tjelesnom težinom, razinom šećera u krvi ili imunitetom osobe kojoj je uzet uzorak seruma.

“U našoj studiji utvrdili smo da bolesnici s rakom dojke na kemoterapiji mogu izvoditi takve vježbe pa je izvedivo da oboljeli od raka rade takve vježbe”, kazala je Hojman.

“Može se zamisliti da mehanizam kojeg smo identificirali a u kojemu epinefrin regulira puteve kojima se prenose signali djeluje i kod drugih vrsta karcinoma", kazala je danska znanstvenica.

Facebook komentari

hr Sat Sep 16 2017 16:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .