Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5532b658c0cbdc20088b480f/80
Foto: Dachser.com

Finski eksperiment: Od Nove godine stiže plaća i za osobe bez posla

Finska je prva zemlja koja će se i stvarno upustiti u eksperiment "temeljnog prihoda": 2.000 nezaposlenih će primati temeljnu plaću

Od početka ove godine odabrana skupina nezaposlenih u Finskoj će primati plaću od 560 eura i s tom plaćom nisu povezani nikakvi uvjeti. Time je Finska prva zemlja na svijetu koja se doista upušta u eksperiment, kako to funkcionira na ponašanje građana. Tu "plaću" će dijeliti finska služba za socijalnu skrb tamo poznata kao Kela. Možda treba dodati da taj iznos za život u Finskoj nipošto ne znači da netko može lagodno živjeti: prosječna plaća je negdje oko 3.400 eura, a to onda znači i da su troškovi života za naše uvjete zastrašujuće visoki.

Ali to nije niti smisao takvog temeljnog prihoda, objašnjava Marjukka Turunen koja je na čelu pravnog odjela Kele: 

- Mislimo da bi to mogao biti odličan poticaj da ljudi prihvate barem male i poslove na određeno vrijeme. Do sada su i nezaposleni vrlo nerado prihvaćali takve poslove jer su se bojali da će tako biti gurnuti na dno ljestvice ako se pojavi "pravi" posao, a onda je tu bio i problem poreza. Jer ako se taj prihod zbroji s pomoći koju primaju, ponekad je ispadalo da im je u džepu ostajalo manje nego da uopće ne rade.

U ovom konceptu je to drugačije: na taj temeljni prihod se ne plaća porez, čak i ako nađu posao i zarade nešto povrh toga. 

- To će im dati financijsku sigurnost. Mogu računati s tim da će im taj novac stići na vrijeme. Što će učiniti s njim, to je njihova stvar - objašnjava pravnica socijalne službe.

Sudionici ovog eksperimenta će biti izabrani slučajnim postupkom među svim osobama između 25 i 58 godina koji su u Finskoj još u studenom 2016. primali pomoć za nezaposlene. Izabrane osobe će biti obaviještene tek 31. prosinca i neće moći odbiti sudjelovanje u tom eksperimentu. Institucija za socijalnu skrb je uvjerena kako će "primarni cilj" tog eksperimenta biti povezan za promocijom zapošljavanja. A uz to će i pomoći samim nezaposlenima koji su, osim potrage za poslom, morali još ispunjavati nebrojene formulare i papire da bi ostvarili svoju pomoć. Predviđeno je da eksperiment traje dvije godine i u Finskoj se nadaju da će ga proširiti na još više sudionika. No to još nije odobrila vlada Finske. Naš tehnološki napredak nas tjera i da ponovno razmislimo o odnosu između rada i zarade. Jer radnih mjesta kao što ih je bilo nekad jednostavno - više neće biti i to ne samo u tako imućnim zemljama kao što je Finska.

U svim tim raspravama o temeljnom prihodu se čuju kritike kako će tako ljudi biti još manje motivirani potruditi se da nađu posao. Ali je činjenica da se radna okolina u našem današnjem društvu bitno promijenila u usporedbi s ne tako davnom prošlošću. Industrija sve manje treba ljudsku radnu snagu, nego tek stručnjake koji će upravljati računalima. Zato zagovornici takvog prihoda tvrde kako će on u jednom trenutku postati nužan jer jednostavno neće biti dovoljno radnih mjesta za čitavo radno sposobno stanovništvo.

Takav temeljni prihod se još uvijek protivi uvriježenoj predodžbi da se tek radom i zalaganjem može - već i hrvatska riječ to kaže za-raditi novac. Švicarska je 2016. godine provela referendum u kojem je predlagan temeljni mjesečni prihod od 2.500 švicarskih franaka (oko 2.300 €) i radišni Švicarci su taj prijedlog uvjerljivom većinom - odbili.Ali o sličnim modelima se razmišlja i u drugim zemljama, ne samo u imućnim državama poput Finske ili Nizozemske, nego i u Keniji i čak Indiji. Po odvažnosti je odmah nakon Finske Kanada: u pokrajini Ontario je predviđeno da se 2017. također provede eksperiment ograničenih razmjera.

Temelj te inicijative je mišljenje bivšeg konzervativnog senatora Hugha Segala kojem je jednostavno dosadila vječita rasprava zagovornika i protivnika takvog koncepta - makar i jedni i drugi sve govore i tvrde samo teoretski. Senator je zato smatrao kako je potrebno "stvoriti dokaz kako bi se formirala politika razvoja, bez predrasuda i zaključaka koji su unaprijed doneseni."

Kanadski senator je zato predložio program koji će trajati tri godine. Izabrane osobe će tako dobivati 1.320 kanadskih dolara mjesečno (oko 930 €), a predviđa se da njime budu obuhvaćene i invalidne osobe. Oni će primati 1,820 dolara (oko 1.280 €), prenosi seebiz.

hr Mon Jan 02 2017 12:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5add8ca02af47f4b898b47ad/80
Foto: Screenshot/Youtube

Teška nesreća u Sj. Koreji: Bus pao s mosta

Kanal kineske državne televizije na engleskom jeziku je ranije u ponedjeljak objavio na Twitteru da je autobus pao s mosta te da je poginulo više od 30 ljudi, no kasnije je taj tweet izbrisan

U velikoj prometnoj nesreći u Sjevernoj Koreji mnogo je žrtava iz Kine, priopćilo je u ponedjeljak kinesko ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći njihov broj, piše 24sata.hr.

Kineski diplomati krenuli su na mjesto nesreće, koja se dogodila u nedjelju navečer u pokrajini North Hwanghae, objavili su iz ministarstva ne navodeći koliko je ljudi ozlijeđeno i poginulo.

Sjeverna Koreja je popularna, iako nepristupačna, turistička destinacija za Kineze, posebno one iz sjeveroistočne Kine.

Kanal kineske državne televizije na engleskom jeziku je ranije u ponedjeljak objavio na Twitteru da je autobus pao s mosta te da je poginulo više od 30 ljudi, no kasnije je taj tweet izbrisan.

Provincija North Hwanghae graniči s Južnom Korejom, a tamo se nalazi i Kaesong, dobro posjećeno turističko odredište i drevni glavni grad Koreje.

Korejski pomorski institut procjenjuje da turizam generira oko 44 milijuna dolara godišnjeg prihoda za Sjevernu Koreju i da iz Kine dolazi oko  80 posto svih stranih turista Sjeverne Koreje.

hr Mon Apr 23 2018 09:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a019486b9e03eed9e8b45a3/80
Foto: Screenshot / YouTube

"Dan D" za Ivicu Todorića, londonski sud odlučuje o izručenju

Britanski sud u Londonu odlučuje o izručenju Ivice Todorić Hrvatskoj.

Ukoliko opet ne dođe do odgađanja, a ne bi trebalo biti, očekuje se da će se Ivica Todorić u 12.30 po našem vremenu pojaviti na sudu u Londonu gdje bi se trebala donijeti odluka o njegovom izručenju, piše dnevnik.hr.

Sutkinja bi trebala izreći svoju odluku, a potom je i obrazložiti. Postoje dvije mogućnosti, jedna je odluka izručenja Todorića Hrvatskoj, a po drugoj ostaje u Engleskoj. U svakom slučaju, to će biti prvostupanjska nepravomoćna odluka.

Ako ga sutkinja odluči izručiti, Ivica Todorić bi zbog rokova koji slijede a i zbog različitih žalbi, mogao u Hrvatskoj biti najranije krajem ljeta.

Može se dogoditi i da sutkinja odluči kako se Todorića mora izručiti Hrvatskoj, ali ima rok od sedam dana tijekom kojih može pokušati s podnošenjem zahtjeva za samu žalbu.

Odvjetnici koji se bave slučajevima izručenja kažu da je Todoriću teško izbjeći europski uhidbeni nalog, no postoje i oni koji tvrde da londonski sud itekako zna iznenaditi svojim odlukama.

Podsjetimo, na ročištu održanom 10. travnja, sutkinja Emma Arbuthnot najavila je da će donijeti odluku 20. travnja što je naknadno pomaknuto na 23. travnja.

Ivica Todorić uhićen je lani 7. studenog temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala Hrvatska, a istog je dana pušten na slobodu uz jamčevinu od 100.000 funti i mjere opreza.

Sudac je pustio Todorića nakon što je platio jamčevinu, te mu je oduzeta putovnica, mora nositi sigurnosnu narukvicu i javljati se policiji triput tjedno. Todorić i još 14 ljudi pod istragom su u Hrvatskoj zbog dužničke krize u Agrokoru, kompaniji koja u Hrvatskoj i regiji zapošljava 60.000 ljudi i nad kojom je nadzor preuzela hrvatska država.

hr Mon Apr 23 2018 08:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56a66f797d7d3cc12d8b459b/80
Foto: middleeastmonitor.com

Cijene nafte rastu već dva tjedna, dosegle najvišu razinu od 2014. godine

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugi tjedan zaredom pa se kreću oko najviših razina od kraja 2014. godine, nakon što je Saudijska Arabija poručila da želi više cijene 'crnog zlata'.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2 posto, na 74,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,5 posto, na 68,40 dolara, piše index.hr.

Cijene porasle na najviše razine od 2014. godine

Rast cijena na najviše razine od studenoga 2014. godine ponajviše je posljedica poruka da Saudijska Arabija želi rast cijena prema 80 pa i 100 dolara za barel, što je protumačeno kao znak da Rijad ne želi mijenjati sporazum OPEC-a o smanjenoj proizvodnji, unatoč približavanju zacrtanim ciljevima.

Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a već neko vrijeme šalju se poruke da bi se taj dogovor trebao produljiti i na iduću godinu.

- Saudijcima i njihovim partnerima u OPEC-u trebaju više cijene kako bi poboljšali fiskalne pozicije, a saudijsko je kraljevstvo pokrenulo i znatan, ali skup program reformi. Stoga bi mogli nastaviti smanjivati proizvodnju - tumači Greg McKenna iz brokerske kuće AxiTrader.

Trump kritizira OPEC

Saudijski ministar nafte Khalid al-Falih istaknuo je da su OPEC i njegovi saveznici još uvijek daleko od zacrtanog cilja i da treba nastaviti smanjivati zalihe.

- Čak i ako OPEC do idućeg službenog sastanka u lipnju ostvari cilj i smanji zalihe na petogodišnji prosjek, Saudijska Arabija predvodi snažnu inicijativu daljnjeg ograničavanja opskrbe radi uravnoteženja (tržišta) u 2018. godini - smatraju analitičari investicijske banke Goldman Sachs.

Međutim, rast cijena nafte mogao bi potaknuti inflaciju. Predsjednik SAD-a Donald Trump kritizirao je krajem prošloga tjedna OPEC.

- Čini se da u OPEC-u opet nešto izvode. Nafta je posvuda, rekordne količine, uključujući prepune brodove. Cijene nafte umjetno su vrlo visoke! To nije dobro i neće se tolerirati - poručio je Trump na Twitteru.

I američki proizvođači povećavaju proizvodnju

SAD ne može zakonskim putem utjecati na cijene nafte, mogu samo prodavati strateške zalihe, što s vremena na vrijeme i čine.

No, više cijene nafte odgovaraju i američkim proizvođačima, koji nastavljaju s povećanjem proizvodnje. Tako je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 5, na ukupno 820, najvišu razinu od ožujka 2015. godine.

U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju, a to narušava nastojanja OPEC-a da se smanji ponuda 'crnog zlata' na svjetskim tržištima.


hr Mon Apr 23 2018 08:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adaffbe2af47f217f8b48e1/80
Foto: PIXABAY

Facebook uvodi nove opcije privatnosti zbog EU i GDPR-a

Pitanje kršenja privatnosti korisnika trenutno je najvažnije pitanje u Facebooku, a moglo bi ih i skupo stajati.

Facebook je najavio uvođenje novih pravila privatnosti kojima će se pokušati prilagoditi novi i strožim pravilima koja kroz GDPR uvodi Europska unija.

No, pravila će vrijediti za korisnike iz cijelog svijeta, bez obzira dolaze li iz zemlje koja je članica EU ili ne.

"Svi, bez obzira gdje žive, morati će revidirati kako Facebook koristi njihove podatke i donijeti odluke o svojoj privatnosti na Facebooku", istaknula je Erin Egan, šefica privatnosti u Facebooku.

Među ostalima, Facebook će svojim korisnicima ponuditi izbor žele li da im se prikazuju oglasi Facebookovih poslovnih partnera, žele li i dalje prikazivati političke, religiozne i informacije o svom bračnom stanju, piše dnevnik.hr

No, samo će u EU i Kanadi korisnici morati dati izričito dopuštenje da se njihovi podaci koriste u tehnologiji za prepoznavanje lica.

Upravo bi tehnologija prepoznavanja lica mogla Facebook skupo stajati. Naime, federalni sudac u Kaliforniji donio je odluku na temelju koje bi se protiv Facebooka mogla podići zajednička tužba, a koja bi ih mogla stajati milijarde.

Grupa korisnika iz Illinoisa planira podići tužbu protiv Facebooka jer smatraju da ta društvena mreža nije pravilno koristila tehnologiju prepoznavanja lica na objavljenim fotografijama.

Traže po pet tisuća dolara za svaki put kad je prepoznavanje lica korišteno bez njihovog znanja, a sudac koji je o slučaju odlučivao procijenio je kako bi se iznosi mogli kretati u milijardama dolara.

U Facebooku, naravno, vjeruju kako bi takva tužba bila neosnovana jer bi korisnici morali dokazati da im je zbog korištenja tehnologije prepoznavanja lica nanesena šteta.

S obzirom na sve probleme s kojima se Facebook suočava u posljednje vrijeme, još jedna tužba čini se samo kao kap u moru.

hr Sat Apr 21 2018 11:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .