Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/572848abe64d0a0d008b4580/80
Foto: FaH

Senat učinio prvi korak prema ukidanju Obamacarea

Ukidanje Obamacarea prioritet je republikanske većine u oba doma Kongresa i izabranog predsjednika Donalda Trumpa
 Američki Senat je u četvrtak poduzeo prvi konkretan korak prema ukidanju Obamacarea izglasavši rezoluciju kojom se resorni parlamentarni odbori upućuju na izradu zakonskog okvira za poništenje ključne zdravstvene reforme još uvijek aktualnog predsjednika Baracka Obame.

Senat je odluku izglasao s 51 glasom 'za' i 48 'protiv'. Očekuje se da će ovaj tjedan istu odluku donijeti i Zastupnički dom.

Ukidanje Obamacarea prioritet je republikanske većine u oba doma Kongresa i izabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Republikanci su dosad nekoliko puta pokretali pravne i zakonodavne inicijative ne bi li srušili taj zakon, ali će sada prvi put biti u situaciji da će istodobno imati većinu u oba doma Kongresa i svoga predsjednika u Bijeloj kući.

Republikanci kažu kako bi proces ukidanja Obamacarea mogao potrajati mjesecima, a izrada zamjenskog programa i dulje, ali su pod velikim pritiskom Donalda Trumpa koji već tjednima govori, a ponovio je to i na tiskovnoj konferenciji u srijedu, da se u proces razmontiranja Obamacarea mora krenuti odmah.

U Republikanskoj se stranci, međutim, čuju i zabrinuti glasovi kako nije pametno ići na ukidanje Obamina zakona bez spremne alternative.

Odluka usvojena u Senatu u četvrtak resornim odborima daje rok do 27. siječnja za nacrt zakona kojim će se poništiti Obamacare. Pritom se namjeravaju koristiti posebnim proračunskim procedurama koje im omogućuju da odbace Obaminu reformu jednostavnom većinom, što znači da im ne trebaju glasovi demokrata.

U Senatu republikanci imaju 52 zastupnika od 100, a jedan, senator Rand Paul, glasao je protiv svoje većine.

Demokrati su, pak, najavili da će se boriti protiv toga svime što im stoji na raspolaganju. "Žele ubiti Obamacare, a istodobno nemaju pojma kakvu alternativu ponuditi", rekao je demokratski senator Bernie Sanders.

Što je Obamacare?

Zakon o zaštiti pacijenata i pristupačnoj skrbi (ACA), kako se službeno zove, usvojen je 2010. kako bi se znatno smanjio broj neosiguranih Amerikanaca i istodobno usporio rapidan rast potrošnje u zdravstvu. Njegovo usvajanje imalo je dramatičan utjecaj na američki zdravstveni sustav.

Obamacare nije javni program osiguranja. To je zakonski okvir koji je privatnim osiguravateljima nametnuo obaveze s ciljem bolje regulacije tržišta i širenja usluga koje su pokrivene osiguranjem.

Postoje samo dva javna zdravstvena osiguranja na saveznoj razini: Medicaid, namijenjen siromašnim obiteljima i pojedincima, i Medicare, za one starije od 65 godina. Većina Amerikanaca osigurana je u privatnom sektoru, najčešće preko poslodavca.

Po Obamacareu, osiguravateljske kuće ne smiju određivati premije osiguranja na temelju povijesti bolesti ili spola, kao što su činile ranije.

Ne smiju niti odbiti osigurati pacijente koji su 'preskupi' ili nametnuti godišnje financijsko ograničenje zdravstvene usluge, što je praksa koja je neke teško bolesne Amerikance odvela na prosjački štap.

Obamacare također zahtijeva da osiguravatelj plati troškove bolničkog liječenja, odlaske na 'hitnu' ili neke preventivne preglede, poput testiranja na dijabetes ili cijepljenja.

Zauzvrat, zakon zahtijeva da svi Amerikanci budu osigurani ili plate kaznu. Za 2017. kazna iznosi 695 dolara za odraslu osobu.

Pošto nekoliko milijuna ljudi više pridonosi zdravstvenom sustavu, kažu zagovornici Obamacarea, premije koje plaćaju zdravi Amerikanci smanjuju troškove liječenja najbolesnijih.

Republikanci kažu da prisilno sudjelovanje u sustavu krši osobne slobode i oštro ga osuđuju.

Za osobe kojima poslodavac ne plaća osiguranje, Obamina administracija je ustanovila internetsku 'tržnicu' na kojoj se pojedinci mogu prijaviti za ACA-u privatnom osiguravatelju. Osiguravatelji zauzvrat, ovisno o prihodu te osobe, imaju pravo na porezne olakšice što smanjuje cijenu premije. 

Problem je u tome što sve manje osiguravatelja sudjeluje na tim 'tržnicama' jer se pokazalo da su im manje profitabilne od očekivanog. Rezultat je taj da premije stalno poskupljuju, a republikancima je to dokaz da je reforma propala.

Otkako je Obamacare stupio na snagu, zdravstveni sustav je dobio 20 milijuna novih osiguranika, a broj ljudi bez osiguranja pao je sa 16 posto 2009. na 8,9 posto prošle godine, što je najniže u povijesti. Bijela kuća također ističe da rast troškova u zdravstvenom sustavu nikada nije bio sporiji.


Facebook komentari

hr Thu Jan 12 2017 14:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58270fd11eea8fb4b28b461c/80
Foto: Screenshot YouTube

Kardinal Puljić: Dayton treba mijenjati jer Hrvati nemaju jednaka prava

Dvanaest godina star prijedlog biskupa o preustroju Bosne i Hercegovine nitko nije iščitao 'nego su to jednostavno prešutjeli', objasnio je kardinal Puljić
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić rekao je u intervjuu emitiranom u utorak da Daytonski sporazum treba mijenjati jer Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu ravnopravni i ocijenio da nema dobre volje za provedbu dvanaest godina starog prijedloga biskupa o preustroju BiH u četiri regije, koji je danas aktualiziran.

“U tom Daytonu moj narod (Hrvati) nema jednaka prava u toj državi. Onda se ja pitam: je li taj Dayton, osim što je zaustavio rat, donio bilo što drugo dobro? Ako nije, treba ga onda mijenjati", rekao je kardinal Puljić u intervjuu za Bosanskohercegovačku televiziju (BHRT) emitiranom u utorak.

Dvanaest godina star prijedlog biskupa o preustroju Bosne i Hercegovine nitko nije iščitao 'nego su to jednostavno prešutjeli', objasnio je kardinal Puljić.

"Nitko nije bio protiv, ali ignorirali su to 12 godina. Sad nam to treba i sada treba izvući iz naftalina taj naš program. Mi smo se prije 12 godina jednostavno osjetili povrijeđenima, jer smo ignorirani, čak i prozvani što se petljamo u politiku i sada smatramo da nas ne bi trebalo manipulirati”, dodao je.

Bosanskohercegovački biskupi su 2005. godine predložili preustroj BiH u četiri regije umjesto sadašnja dva entiteta, a njihov prijedlog  nedavno je u javnosti aktualiziran komentarima kako je crkva protiv prijedloga hrvatskih političkih stranaka o preustroju zemlje.

Vrhbosanski nadbiskup otkrio je da su biskupi plan izradili prije 12 godina, jer su im predstavnici međunarodne zajednice zamjerali da oni biskupi samo kritiziraju i napadaju, a ništa ne predlažu.

“Onda smo mi biskupi predložili taj modus, misleći da oni stoje iza toga što govore, da žele multietničku državu Bosnu i Hercegovinu”, objasnio je kardinal.

Po njegovu mišljenju taj plan danas nije realan.

“Bojim se da nema dobre volje. Bio bih opet frustriran. Nema dobre volje, jer svi ovi koji se sada, na neki način prepucavaju, imitiraju staru Jugoslaviju. I oni su govorili da su svi jednaki, samo su neki jednakopravniji”, rekao je sarajevski nadbiskup.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 19:10:02 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/538affe217994286768b3230/80
Foto: Screenshot YouTube

Za zapadni Balkan nije dobro to što neki u Washingtonu žele razvodniti EU

Juncker je u razgovoru sa skupinom hrvatskih i slovenskih novinara na pitanje namjerava li skoro posjetiti Hrvatsku, rekao da namjerava, ali da njegovi ljudi žele da ostane u Bruxellesu
Za zemlje zapadnog Balkana nije dobro to što pojedinci u novoj američkoj adminstraciji ostavljaju dojam da su protiv Europske unije, jer tim zemljama je potrebna europska perspektiva, izjavio je u utorak predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

 Juncker je u razgovoru sa skupinom hrvatskih i slovenskih novinara na pitanje namjerava li skoro posjetiti Hrvatsku, rekao da namjerava, ali da njegovi ljudi žele da ostane u Bruxellesu.

  "Namjeravam ići, ali moji me ljude blokiraju jer žele da budem u Bruxellesu. Namjeravam posjetiti zemlje zapadnog Balkana, uključujući Hrvatsku, koja je zemlja članica", rekao je Juncker.

 "Jučer sam objašnjavao američkomm potpredsjedniku Mikeu Penceu da je loša vijest za zapadni Balkan to što neki u novoj američkoj adminstraciji ostavljaju dojam da žele razvodniti EU. To je loša vijest za zapadni Balkan jer mislim da te zemlje, osim Hrvatske koja je članica, očekuju europsku perspektivu. Ne mogu se pridružiti prije 2019. godine, ali će se pridružiti kasnije. Međutim, ako netko u Washingtonu govori da je EU ništa, da i druge zemlje trebaju slijediti Brexit, to je loš vijest za naše prijetelje na zapadnom Balkanu, kojemu je, iz očiglednog razloga potrebna europska perspetkiva i u to vjerujem", rekao je Juncker.

 Juncker početkom ožujka odlazi u posjet u Sloveniji, ali je istaknuo da tamo neće razgovarati o prijeporu oko terana, zbog čega Slovenija ima primjedbi na račun Komisije, koja želi i hrvatskim vinarima dopustiti da prodaju vino pod tim nazivom.
 "Nemojte me pitati o vinu. Iako sam pivopija, volim slovenska vina, ali to neće biti glavna tema tijekom posjeta Sloveniji. Želim ići u Sloveniju jer nisam bio godinama, jer volim tu zemlju, ali neću razgovorati o vinu nego o budućnosti Europe, želim doznati kako slovenska vlada i predsjednik vide europsku budućnost", rekao je Juncker, dodajući da će "pitanje vina biti riješeno".

 Ponovio je svoju raniju izjavu da ne žele drugi mandat na čelu Europske komisije, ističući da ne želi biti kao njegov prethodnik Jose Manuel Barroso, koji je nakon prve polovice prvog mandata činio sve da bi se svidio zemljama članicama. "Ja želim biti slobodan čovjek, ne želim se sviđati zemljama članicama", rekao je.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 18:14:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/55eedd903bb0d9fc0a8b4f9d/80
Foto: Hina

Papa osudio "populističku demagogiju" prema migrantima

Prihvat migranata se "temelji na svetoj krjeposti gostoljubivosti koja je prisutna u različitim religijskim običajima", naglasio je Papa

 Papa Franjo je u utorak istaknuo važnost "svete dužnosti gostoljubivosti" u poduljem govoru o migrantima, osudivši odbacivanje drukčijih "ukorijenjeno u sebičnosti i pojačano populističkom demagogijom".

- Današnji migracijski tokovi su dosad najveća seoba ljudi, pa i naroda - rekao je Sveti Otac, rođen u Argentini, primajući u utorak u Vatikanu sudionike dvodnevnog međunarodnog foruma "Migracije i mir".

"Prinudnost" velikog broja tih migracija zahtijeva žuran, koordiniran i djelotvoran odgovor, istaknuo je papa Franjo koji od početka svog pontifikata 2013. pokazuje posebnu pozornost prema migrantima. Jedno od njegovih prvih putovanja bilo je na talijanski otok Lampedusu, nakon potonuća broda s migrantima u kojemu je u listopadu 2013. poginulo 360 ljudi.

Prihvat migranata se "temelji na svetoj krjeposti gostoljubivosti koja je prisutna u različitim religijskim običajima", naglasio je Papa.

Papa Franjo je usto ocijenio da je "integracija, koja nije ni asimilacija ni uključivanje", proces utemeljen na "međusobnom priznavanju kulturnog bogatstva onih koji su drukčiji".

- Od onih koji dolaze očekuje se da se ne zatvore kulturi i običajima zemlje koja ih prima, a napose da poštuju njezine zakone - dodao je.

- Odgovoran i dostojanstven prihvat naše braće i sestara počinje time da im ponudimo pristojan i prikladan smještaj - istaknuo je, ocijenivši da okupljanje velikog broja tražitelja azila i izbjeglica na jednom mjestu "nije dalo dobre rezultate".

Da bi se zaštitilo tu populaciju i suzbili "trgovci ljudskim mesom", nužni su, kazao je, "jasni i primjereni međunarodni i nacionalni pravni mehanizmi".

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 15:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58abe1bdb4739819658b45fb/80
Foto: Pixabay

Ove godine 1,4 milijuna djece moglo bi umrijeti od gladi u 4 zemlje

Suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi a za nekoliko mjeseci bit će ih oko 270.000, upozorio je UNICEF.

Gotovo 1,4 milijuna djece moglo bi ove godine umrijeti od gladi u Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu i Jemenu, objavio je UNICEF.

U Jemenu, gdje građanski rat bjesni već dvije godine, 462.000 djece pati od teške pothranjenosti kao i njih 450.000 na sjeveroistoku Niegrije gdje su česti napadi skupine Boko Haram.

Suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi a za nekoliko mjeseci bit će ih oko 270.000, upozorio je UNICEF.

U Južnom Sudanu više od 270.000 djece pati od pothranjenosti a zemlja je u ponedjeljak proglasila glad u nekoliko dijelova na sjeveru gdje živi oko 20.000 djece.

Direktor UNICEF-a Anthony Lake pozvao je da se brzo počne djelovati.

- Još uvijek možemo spasiti brojne živote - upozorio je.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .