Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad43fdc2af47ff5738b4914/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Pušači uvijek znaju rođaka ili susjeda s rakom pluća koji nikada nije 'zapalio'. Evo zašto!

Bili pušač ili ne, kada se sjetite prve cigarete koju ste probali u životu sjećanje vjerojatno nije ugodno: smrad, loš okus u ustima, vjerojatno iskašljavanje, a kod nekih i snažan nagon za povraćanjem.
Prva cigareta baš i ne donosi neki užitak. Kako to da je toliki broj ljudi ipak ovisno o njima te im je poprilično teško napustiti tu svoju naviku? Iako prvi kontakt nije bio posebno ugodan, ljudi obično nastavljaju paliti drugu, treću i ostale cigarete zato što se nalaze u društvu pušača, zato što osjećaju pritisak od strane drugih, a u konačnici zato što postaju ovisni.

"Nikotin, supstanca koja nas čini ovisnom, vrlo je snažnog djelovanja. Brzo se na nju navučemo dok istovremeno imamo iskustvo prve cigarete zbog kojeg nam se čini da ne možemo postati ovisni o nečemu što nije tako ugodno. Ovisnost koja se razvila, a nismo je ni svjesni, razlog je zašto nastavljamo pušiti. Prve godine pušačkog staža karakterizira uvjerenje da nismo ovisni o nikotinu te da u svakom trenutku možemo odbaciti cigaretu."

Djelovanje nikotina na tijelo i mozak

U našem mozgu postoji centar za ugodu koji se prirodno aktivira svaki put kada smo uključeni u neku ugodnu aktivnost: kada jedemo, spavamo, kada smo uključeni u ugodan tjelesni kontakt, kada pobijedimo odnosno doživimo bilo kakav uspjeh… Takva iskustva uzrokuju lučenje dopamina koji proizvode naše živčane stanice, piše Ordinacija.hr

Dopamin je kemikalija koja nam omogućava osjećaj sreće i zadovoljstva. Normalna razina te kemikalije omogućava nam budnost, fokus, lakše učenje i pamćenje te nas motivira na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Niska razina dopamina uzrokuje razdražljivost i iritabilnost. Osjećamo potrebu ponavljati one aktivnosti koje izazivaju lučenje dopamina i osjećaj ugode.

"Kada zapalimo cigaretu, nikotin vrlo brzo stiže preko pluća do mozga gdje se spaja sa stanicama koje otpuštaju dopamin. Tada osjetimo olakšanje, zadovoljstvo i veću želju za djelovanjem. Međutim nikotin se u organizmu zadržava vrlo kratko", objašnjava Janina Pavić Jadrić, prof. psihologije za Ordinacija.hr

Već nakon gašenja cigarete razina nikotina u krvi opada te se polako počinju pokazivati naznake apstinencijske krize. Kroz pola sata od gašenja cigarete već se razmišlja o sljedećoj cigareti, a kroz nekih sat vremena većina se pušača osjeća nelagodno i razdražljivo. Kada zapalimo sljedeću cigaretu nelagoda nestaje, jer nikotin uspješno izazove novu navalu dopamina, a kroz trideset minuta do sat vremena proces počinje ispočetka.

"Dakle, kao pušač, zapravo smo stalno u apstinencijskoj krizi. A upravo taj obrazac trošenja nikotina te njegovog ponovnog nadomještanja u krvi naučili smo nazivati užitkom u pušenju. Taj užitak u stvarnosti je puko održavanje razine same supstance ovisnosti. Vremenom se ta fizička potreba povezuje sa svakom emocijom i događajem u našem životu."

Mi se kao Pavlovi psi naučimo žudjeti za cigaretom kada doživljavamo teške emocije čak i kada nam je nivo nikotina u krvi na najvišoj razini. Pušenje postaje naš prijatelj u trenutcima usamljenosti, dosade i stresa. Pozitivni efekti pušenja stalno se pojačavaju sa svakom zapaljenom cigaretom, a negativni kao što su zdravstveni problemi vezani uz respiratorni sustav razvijaju se duže vremena i nisu neposredno povezani s tom jednom cigaretom koju smo upravo zapalili.

"Pušači često žive u uvjerenju kako je pušenje samo ružna navika, ne i ovisnost. Često su u negiranju negativnih posljedica pušenja na zdravlje; u tom smislu uvijek imaju primjer nekog susjeda, poznanika ili rođaka koji nikada nije zapalio, a ima rak pluća."

Ne prestajemo pušiti iz straha

Oko sedamdeset posto pušača želi prestati pušiti, ali to vrlo često ne čini iz straha - straha da neće uspjeti u svome naumu, straha da neće više imati utjehu u teškim trenutcima, straha da neće moći uživati u različitim stvarima i aktivnostima ako ne može zapaliti cigaretu. Sve te emocije i uvjerenja naučena su kroz život te su djelomično ili potpuno pogrešna.

"Činjenica je da su tjelesni simptomi koji se javljaju nakon prestanka pušenja relativno slabi i kratkotrajni u odnosu na krize koje prate druga sredstva ovisnosti (droge i alkohol). Iritabilnost, mučnina, glavobolja, povećan apetit, osjećaj gubitka užitka i slični simptomi traju otprilike pet do petnaest dana. Osjećaj gubitka užitka javlja se, jer se zbog nedostatka nikotina proizvodi niža razina serotonina. Međutim živčane se stanice obnavljaju te vrlo brzo počinju proizvoditi normalne razine navedene supstance."

Psihološke simptome teže je prevladati, a oni uključuju razvijanje drugačijeg mentalnog sklopa vezanog uz pušenje i razvijanje navika življenja kao nepušača. Kroz godine pušenja cigarete su nam služile kao utjeha i društvo. Sve životne događaje povezivali smo uz njih. Cigarete smo promatrali kao rješenje, a ne kao problem. Otkrivanje svih tih pogrešnih uvjerenja i njihova zamjena zdravijim alternativama koje će nam pomoći da se nosimo s teškim emocijama i situacijama, pomoći će nam i da promijenimo odnos koji imamo s cigaretama te razbijemo i psihološke navike pušenja. Pri tome valja imati na umu da je prestanak pušenja proces, a ne događaj. Svaka cigareta koju odlučite ne zapaliti doprinosi samom procesu i vodi vas korak bliže cilju.

hr Tue Jul 02 2019 13:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecbf61f6f2ab86c3c8b461e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Što je to točno 5G, kako radi i čemu služi?

Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti prvi "5G grad" - Osijek, a njegovi stanovnici priliku za korištenje napredne tehnologije. No što je zapravo 5G, čemu služi i kako radi?

Posljednjih godina često se spominje kratica 5G ili 5G tehnologija koja bi trebala "dovesti revoluciju u naše živote" i omogućiti brojne napretke u medicini, tehnologiji, telekomunikacijama i šire, piše zimo.hr

No što je to 5G zapravo?

Jednostavno rečeno, 5G, odnosno peta generacija gigabitne mreže, nova je generacija mobilnih mreža koja se temelji na postojećim tehnologijama, ali će omogućiti nove primjene.

Kad govorimo o 5G, ne govorimo samo o jednoj tehnologiji već o grupi različitih tehnologija. Upravo te različite tehnologije omogućit će korisnicima (znači svima nama) da mobilne mreže koristimo za još više stvari i u privatnim i u poslovnim životima.

Tako će 5G tehnologija omogućiti značajno brži pristup internetu, veći broj povezanih uređaja te pouzdaniju komunikaciju s malim ili gotovo nikakvim kašnjenjem.

Kako 5G radi?

U osnovi 5G mreža funkcionira kao i sve dosadašnje mobilne mreže. Mobilni uređaj (koji podržava 5G tehnologiju) odašilje signal na određenoj frekvenciji, prima ga bazna stanica i prenosi dalje, a povratni signal šalje ponovno na mobilni uređaj.

Razlika u odnosu na 4G ili 3G jest u frekvenciji koju koristi i načinu na koji prenosi same podatke. Prema podacima iz HAKOM-a, frekvencijski pojasi koji će se u Hrvatskoj upotrebljavati za 5G tehnologiju su 700 MHz i 3,6 GHz, a u kasnijoj fazi i 26 GHz.

Zahvaljujući novim načinima enkodiranja (jednostavno rečeno pakiranja i slanja podataka), 5G tehnologija može koristiti istu frekvenciju kao i 4G, ali ostvariti 30 posto veću brzinu. Kad bude u potpunosti funkcionalna, korisnicima će pružiti 600 puta bržu razmjenu podataka no što je to danas moguće na 4G mreži. Recimo to ovako, na 5G mreži moći ćete preuzeti cjelovečernji film visoke kvalitete za samo 25 sekundi. Omogućit će igranje videoigara na internetskim streaming servisima bez ikakva zastajkivanja, dodatnog učitavanja ili spore reakcije likova u igri. Isto tako, omogućit će da brojni novi uređaji koji za funkcioniranje i komunikaciju trebaju brzu internetsku vezu mogu raditi besprijekorno. Poput autonomnih automobila, različitih senzora koji prate temperaturu, zauzetost parkirnih mjesta ili pak broj ljudi u trgovačkom centru.

Imamo li 5G u Hrvatskoj?

Da i ne. Na području Republike Hrvatske još uvijek nisu dostupne komercijalne 5G mreže. No u uporabi je nekoliko testnih mreža u različitim dijelovima Hrvatske koje se koriste kako bi teleoperateri, znanstvenici i tehnološke tvrtke mogle testirati mogućnosti 5G tehnologije te razviti proizvode i usluge koje će nuditi u budućnosti.

Najbliži korištenju 5G tehnologije u svakodnevnom životu jesu građani Osijeka, koji je Vlada odabrala za prvi hrvatski 5G grad. Očekuje se da bi prve komercijalne 5G usluge u Osijeku mogle zaživjeti do kraja 2020. godine.

Je li 5G tehnologija opasna?

Ne, odnosno nije ništa opasnija od tehnologija koje koristimo i sad, kao što su Wi-Fi ili 4G.  Elektromagnetski valovi ne mogu proizvesti, prenijeti ili stvoriti bilo kakvu biološku tvorevinu, pa tako ni virus ili bakteriju. Jedina nuspojava korištenje elektromagnetskih valova jest zagrijavanje tkiva. No strogi propisi kojih se teleoperateri koji grade bazne stanice i održavaju mobilnu mrežu te proizvođači pametnih telefona moraju pridržavati jamče da je korištenje tih uređaja (a onda i tehnologije) sigurno.U nedavnom intervjuu za Zimo prof. dr. sc. Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio zašto se ne bismo trebali bojati 5G tehnologije.

Tehnologija 5G nije ništa opasnija od postojećih bežičnih komunikacijskih tehnologija, pa nam prema tome ne trebaju neke nove i posebne mjere zaštite ili opreza, istaknuo je profesor Bonefačić.

Treba li nam onda 5G tehnologija?

Da, jer želimo li napredovati kao društvo, ali i održati korak s drugim državama, moramo prihvaćati, uvoditi i koristiti nove tehnologije. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih tehnoloških rješenja koja će nam donijeti bolju kvalitetu života.

hr Mon May 25 2020 18:46:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Uspjeh Đikićevog instituta: Otkrili što usporava i zaustavlja širenje koronavirusa

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa

Tim biokemičara i virologa na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu uspio je pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 koji u ljudima izaziva covid-19, priopćio je Ivan Đikić.

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa. - piše Index

Dvije potencijalne terapije

Među njima su i dvije nove potencijalne terapijske strategije za liječenje covida-19.

Jedan lijek blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog virusa (ribavirin), a na njemu su već započela klinička ispitivanja.

Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljikohidrata u ljudskim stanicama, jer je dokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokira glikolizu, važan metabolički put u širenju virusa SARS-CoV-2.

U ovom otkriću posebno je zanimljivo to što američka tvrtka Moleculin Biotech već posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2-DG. Stručnjaci te kompanije već su krenuli u pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta.

Riječ je o potpuno novim studijama, različitim od one Đikićevog laboratorija od prije dva tjedna. Nalazi su pokrenuli dva nova klinička istraživanja, a o njima su pisali Die Welt, Fox News i drugi svjetski mediji.

"Cilj nam je i pronaći nove lijekove"

Đikić kaže da je zajedno s kolegicom Sandrom Ciesek, direktoricom Instituta za virologiju, uspostavio blisku suradnju tzv. alijansu biokemičara i virologa u koju su uključili znanstvene grupe iz njihovih instituta: Münch, Cinatl, Ciesek i Đikić.

- Naš cilj je kroz suradnju što prije upoznati biokemijske putove koji se mijenjaju u stanicama zaraženim primarnim CoV-2 virusima te na temelju toga pronaći i nove lijekove. U samo tri, četiri mjeseca postigli smo jako puno. - rekao je za Index Đikić.

- Prošli jedan objavili smo i nove informacije u preprintu o otkriću PL proteaze koje dolazi iz mog laboratorija u suradnji s kolegicom Ciesek. Ovo je prvi objavljeni rad potaknut takvom međudisciplinarnom suradnjom između Müncha i Cinatela u časopisu Nature. Svi smo presretni, a uspjeh smo proslavili zajedno poštujući socijalnu distancu. Institut je u zadnjih par dana bio pretrpan medijskim kućama od SAT1, Pro7, FAZ, do Welta i Fox Newsa. - kaže naš znanstvenik svjetskog glasa.

Ističe da se kvaliteta znanstvenog instituta vidi u sposobnosti da spremno reagira u kriznim situacijama kao što je pandemija covida-19 te da pritom zadrži kvalitetu znanosti.

- Jako smo ponosni na Christiana Müncha jer je ovim otkrićem u vrlo kratkom vremenu potaknuo dvije nove potencijalne terapeutske strategije koje vode prema kliničkim ispitivanjima novih lijekova protiv covida-19. Christian je izrazito talentiran znanstvenik kojeg smo regrutirali s Harvarda u IBC2 prije tri godine. Bavi se proteomskom analizom i nedavno je objavio novu metodu koja se zove MePROD koja mu je omogućila ovo najnovije otkriće o SARS-CoV-2. Jedan od glavnih razloga mojih znanstvenih uspjeha u Frankfurtu jest da sam kao direktor stvorio kulturu znanstvene otvorenosti i kompetitivnosti koja uključuje i ulaganje u mlade znanstvenike i nove tehnologije.

Najvažnije je davanje nezavisnosti mladima od prvog dana kada uđu u institut (IBC2) te njihovo mentoriranje i savjeti. Kao direktor ne potpisujem se automatski na njihovim radovima, što je prečesto običaj u mnogim institucijama, nego im pomažem da sami svojim radom dođu do otkrića. Stoga sam posebno ponosan na Christiana jer je pokazao da u kreativnom okruženju može postići svjetske uspjehe iako je voditelj laboratorija u IBC2 tek tri godine. Njegov uspjeh me čini sretnijim nego da sam ja osobno objavio jedan od svojih radova, jer je ovo početak jedne blistave znanstvene karijere. - objasnio je Đikić. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue May 19 2020 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b90f7edcb557a53728b4f1e/80
Foto: N.Ž.

Istraživanje: Ljeto će usporiti koronavirus, no na jesen ponovno širenje

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan

Znanstvenik Gordan Lauc na Facebooku je podijelio vijest o istraživanju američkog sveučilišta Harvard.

Istraživanje je pokazalo da bi koronavirus mogao biti sezonalan, odnosno ljeto bi ga moglo usporiti, no ponovno bi se počeo širiti na jesen.

- Analiza širenja virusa na 3.739 lokacija po svijetu potvrdila je pretpostavku o značajnoj sezonalnosti SARS-CoV-2 virusa. Vrijeme nije naravno jedini faktor tako da se ne treba baš potpuno opustiti i vratiti na staro, no ova vijest budi nadu da opuštanje mjera koje se sada događa neće dovesti do novog vala pandemije. To vjerojatno isto znači da bismo što prije trebali otvoriti škole i omogućiti djeci da imaju normalan kraj školske godine.

Za one koji po medijima viču da su stroge mjere bile pogrešne, ovo je loša vijest, jer potvrđuje da bismo bez odlučnih mjera u ožujku imali jako eksponencijalni rast zaraženih i puno mrtvih i bolesnih u Hrvatskoj.

Ovo je loša vijest i za one koji se zalažu za zadržavanje ili ponovno uvođenje strogih mjera, jer pokazuje da su u ovo doba godine dovoljne i vrlo blage mjere opreza. - napisao je Lauc.

hr Sun May 17 2020 10:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Tim Ivana Đikića otkrio "Ahilovu petu" koronavirusa!

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa

Znanstvenici pod vodstvom Ivana Đikića, profesora na Sveučilištu Goethe i direktora Instituta za biokemiju II (IBC2) u Frankfurtu, identificirali su PLpro (Papain sličnu protazu) novog koronavirusa kao esencijalni virusni enzim i njegovu potencijalnu „Ahilovu petu“.

Enzim PLpro je potreban za obradu virusnih polipeptida i skupljanje novih virusnih čestica unutar ljudskih stanica. Pored toga, SARS-CoV-2 koristi ovaj enzim za prigušivanje antivirusnog imunološkog odgovora, pomažući virusu da oblikuje imunološki sustav domaćina u svoju korist. Time se virus može lako umnožavati i širiti dalje. Znanstvenici su nadalje pokazali da se nekovalentnim inhibitorom (GRL-0617) blokira širenje virusa i povećava otpornost na SARS-CoV-2 u epitelnim stanciama, koje su prvobitno mjesto ulaska patogena.

- Naši rezultati nude uzbudljivu mogućnost 'dvostrukog udara' kao terapijske strategije čiji je cilj PLpro: zaustavljanje širenja virusa i osnaživanje ljudskog imunološkog sustava istovremeno – objasnio je prof. Ivan Đikić, vodeći autor rada koji je dostupan na repozitoriju preprinta Research Square. 

Naglasio je da je studija o „Ahilovoj peti“ virusa SARS-Cov-2 rezultat uspješne suradnje Institita za biokemiju II s Institutom za medicinsku virusologiju pod vodstvom Sandre Ciesek, a eksperimentalnim podacima, reagensima i savjetima su pridonijeli i drugi znanstvenici iz Frankfurta, Münchena, Mainza, Freiburga i Leidena.

Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa. Primjerice, u SAD-u se već provodi kliničko testiranje lijeka famotidina, koji bi mogao djelovati na enzim PLpro koronavirusa.

- Ovo je vrlo uzbudljiva vijest. Međutim, ciljna aktivnost famotidina na virusni PLpro još nije potvrđena. Drugo, u klinici moramo biti posebno oprezni jer se reakcije pacijenata na nove anti-PLpro terapije mogu razlikovati ako se primijene u ranom ili kasnom stadiju Covida-19 - istakli su Đikić i Ciesek. - piše Jutarnji list.

hr Wed May 06 2020 13:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .