Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ef0d91eea8f5bcd8b45a5/80
Foto: Dalmacija News

Na Spinutu se okupila splitska glazbena elita: "Ne želimo dominaciju narodnjaka u Splitu"

HGU je najavio slična druženja splitskih glazbenika i ubuduće

Na čelo splitsko-dalmatinske podružnice "Hrvatske glazbene unije" u veljači ove godine došao je Tomislav Mrduljaš, dugogodišnji direktor Splitskog festivala. Zamjetno "provjetravanje" doživio je tada i Izvšrni odbor HGU koji je od jučer uveo neformalna druženja članova i glazbenika. Prvo druženje dogodilo se u kafiću Bambi na Spinutu, a okupilo je respektabilnu glazbenu družinu. Uz predsjednika Tomislava Mrduljaša i tajnicu Ivanu Gutović-Čičo, tu su još bili Joško i Toni Banov, Tedi Spalato, Marijan Ban, Tiho Orlić, Marko Jelavić, Ivan Huljić, Žare Sirišević i drugi.

Znatiželjne poglede splitske glazbene ekipe plijenio je i gost iz Zagreba, Vedran Strukar,  PR menadžer izvođača poput Merlina, Tereze Kesovije ili Nives Celzijus.

Sinoćnje druženje na Spinutu komentirao nam je Tomislav Mrduljaš.

Na Spinutu je održano prvo druženje dalmatinske podružnice HGU-a ovakve vrste. Što je cilj ovakvih druženja?

- Cilj je da se glazbenici podruže, da međusobno razmjene mišljenja o raznim aktualnim temama. Ovakva druženja u konačnici mogu dovesti do dogovaranja novih poslova. Mislim da je ovo dobar način da se glazbenici više druže zajedno. Glazbenici se više druže s publikom, a ovo je prilika i da se druže međusobno. Nedavno je izabrana nova postava HGU-a i Izvršnog odbora, a mi smo htjeli ukazati na to da želimo afirmirati podružnicu Split na način da budemo ozbiljan čimbenik u glazbenim poslovima ovog podneblja. 

Želimo biti partner Turističkoj zajednici, Gradu i Županiji u odabiru izvođača, u osmišljavanju koncerata. Grad Split radi različite glazbene i kulturne programe cijele godine, osobito tijekom ljeta. Želimo da HGU bude poslovni partner kao stručno savjetodavno tijelo. Radit ćemo na tome da se lakše dođe do informacija o izvođačima, njihovoj ponudi i cijenama. Omogućit ćemo bogatu bazu podataka gdje će svi zainteresirani moći pronaći izvođača po svojoj mjeri.

Zašto bi se jedan splitski glazbenik ili bend trebao učlaniti u HGU?

- Mislim da je prirodna stvar da aktivni glazbenik iz Splita bude član splitske podružnice HGU-a. Brojimo blizu 2000 članova. To je udruga koja će mu davati određene informacije o poslu, o tome kako sklopiti ugovor, kako funkcionirati u svom glazbeničkom poslu danas...

Hoće li ova druženja postati tradicionalna?

- Nadam se da hoće. Ovo smo prvi put napravili i nastavit ćemo s praksom. Uz piće i nešto domaće spize, ekipa se satima družila u ugodnom ambijentu.

Ima li nade za splitsku glazbenu scenu?

- Splitska glazbena scena je uvijek bila posebna. Split je grad koji je pun dipšeta, to je prava mješavina otoka, Zagore i grada, a od tud dolazi originalnost glazbenog izričaja. Split je na neki način glazbena Kalifornija, s pozornice Splitskog festivala, s pozornica Varoša, Geta... stalno dolaze novi talenti i nove nade. Mladi ljudi su dosta aktivni u glazbi, rade kvalitetne stvari i budućnost sigurno postoji.


TIHO ORLIĆ, pjevač

Kako ti se svidjelo druženje i hoćeš li se ubuduće odazvati na ista?

- Ja sam i član Glavnog odbora HGU-a Split, na zadnjoj Skupštini je došla jedna sasvim nova ekipa. Zahvalni smo i staroj ekipi koja je pokrenula dosta stvari u ovom gradu kroz Svjetski dan glazbe, Blues festival... Svaka čast njima, ali u ovom trenutku se okupila ekipa koja ima neke svježe ideje kojih nikada ne može pofaliti. Ima toliko stvari koje treba napraviti i koje treba popraviti vezano uz djelovanje Hrvatske glazbene unije u Splitu koji je po pitanju infrastrukture nikakav. 

Mi nemamo ni koncertnu dvoranu, nemamo ni Tvornicu kulture. Kroz sve te stvari bi se mijenjala i glazbena klima u gradu i županiji i kroz način da i drugi gradovi prihvate takav slijed.

Kroz infrastrukturu se mijenja sve, kao i u životu, kada se napravi autocesta, sve se mijenja u trgovini i ekonomiji. Ljudima je bila nepoznanica što je uopće HGU, osim činjenice da plaćaju članarinu. Ova ekipa je odlučila srediti neke stvari vezane uz ponude koje se rade uz Grad i Županiju. Odluke o glazbenim događanjima ne bi se smjele donositi bez mišljenja HGU, želimo biti prva instanca preko koje će se glazbene manifestacije održavati u gradu i županiji.

Činjenica je da se u većini splitskih lokala pušta turbo folk glazbA. Je li to samo zbog trenda ili zbog toga što se domaća glazba ne nameće dovoljno jako?

- U Splitu jednostavno ne postoji više punktova koji posjeduju infrastrukturu da se mogu održavati različite promocije, gdje mogu nastupati bendovi razno-raznih profila i to ne samo na vikend bazi nego i preko cijelog tjedna. Slično ili još gore je u ostatku Dalmacije. Devedeset posto ekipe ide vani jer moraju ići vani, jer su u tim godinama. Mladost je "osuđena" izlaziti vani na nekoliko istih mjesta. S tim bi se proširila ponuda, a s ponudom bi se proširila i svijest da postoji nešto drugo. Bilo je nekoliko pokušaja da se naprave velike stvari u Spaladium areni koje nisu uspješno završile. Što više ima lošijih stvari, to je veći poticaj da se rade poblje stvari. Ne treba se na to gledati samo kao na nešto loše. Oni koji žele i smatraju za sebe da su veliki glazbenici i umjetnici neka sada to i pokažu. Neka svatko svira ono što želi i voli, u svemu postoji šansa, najbolja su ulaganja kada je depresija.


DAMIR BAVČEVIĆ, grupa Azil

Je li zatvaranje O'Hare zadnja brokva u lijesu splitske urbane scene?

- Ja se nadam da ne. Ima dosta mladih ljudi i onih koji su iskusniji od nas i mislim da je stvar u ljudima, a ne u prostoru. Jako mi je žao što više nema jednog takvog kluba koji je bio centar okupljanja bendova i svirke uživo.

Azil je pop-rock bend, a gdje se pop-rock uživo u Splitu danas može čuti?

- Teško je naći neko mjesto gdje se svira. Neki klubovi se zatvaraju, neki se otvaraju, u neke je teže pristupiti, ne znam iz kojih razloga. Meni je žao, ali mi više sviramo izvan Splita. Naša muzika se može čuti i na turističkim manifestacijama kada sviramo na rivama, ali ne samo naša muzika, već i glazba koju rade drugi mladi ljudi.

Što Azil ima slijedeće u planu?

- Trenutno smo u studiju, radimo mastering jedne pjesme, trebali bi završiti još dvije pjesme i mislim da bi uskoro trebao i album kojeg duže vrijeme pokušavamo napraviti. Osma pjesma je gotovo, deset bi bila neka čarobna brojka kojoj težimo.




Facebook komentari

hr Fri Nov 18 2016 13:15:48 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c0ed6eb9e03edf678b46d6/80

Osvoji ulaznice za fillm Kingsman: Zlatni krug

Zajedno sa Cinestarom dijelimo 4x2 ulaznice!
Kada je film Matthewa Vaughna „Kingsman: The Secret Service“ prikazan početkom 2015., dogodilo se nekoliko stvari. Prvo, naučili smo tko su Kingsmen – nezavisna, samofinancirajuća britanska špijunska organizacija posvećena očuvanju svjetske sigurnosti. Zahvaljujući paravanu vrhunskih krojača, njezini agenti izgledaju kao da su iskoračili iz izloga trgovine Savile Row. 

Vaughn kaže da je otpočetka želio da njegov film Kingsman: The Secret Service dobije nastavak no to nije lako jer publika uvijek želi nešto novo i  originalno. Za inspiraciju je pogledao brojne uspješne nastavke poput The Godfather Part II i The Empire Strikes Back. On kaže: „Volim kada se u nastavku nastavlja priča, u ovom slučaju priča o Eggsyju.

Film Zlatni krug počinje na šokantan način: organizacija je pretrpjela razarajući napad.  Zbog toga Eggsy mora izaći van, raširiti krila i upoznati druge ljude.

 

Nakon napada, Eggsy se udružuje s Merlinom, koji se čini kao jedini preživjeli, kako bi istražili okolnosti napada. Kingsmanov „Protokol sudnjeg dana“ vodi ih u Kentucky gdje otkrivaju da Kingsman nije jedino ime u međunarodnoj špijunaži. Dobrodošli u bogato financiranu sveameričku organizaciju Statesmen.

 

„Oni su američka verzija Kingsmena i sada moraju raditi zajedno”, objašnjava Vaughn. „Amerikanci i Englezi imaju zajednički jezik, ali smo vrlo različiti u kulturološkom smislu. Gledateljima se u prvom filmu Kingsman: The Secret Service svidjelo što su svjedočili sudaru različitih svjetova Colina Firtha i Tarona Egertona i želio sam nastaviti to i u ovom filmu gdje se američki svijet sudario s našim”.


Tajna služba, uveo vas je u svijet Kingsmana – nezavisne, međunarodne obavještajne agencije, čiji je glavni cilj održati svijet sigurnim. U novom nastavku naši junaci se suočavaju s novim izazovima. Kada njihovo sjedište bude uništeno,  njihovo putovanje će ih odvesti do otkrića srodne špijunske agencije u SAD-u pod nazivom Statesman, koja datira iz vremena kada su obje agencije osnovane. U novoj avanturi koja testira njihove granice i snage, ove dvije elitne agencije će se morati udružiti kako bi pobijedili nemilosrdnog zajedničkog neprijatelja. 

Ulaznice dijelimo do petka, 22.rujna do 15 sati. Pobjednike ćemo objaviti na portalu!


Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 12:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c100e4b473988eac8b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Umrla najstarija osoba na svijetu, Jamajčanka rođena 1900.

Umrla je Jamajčanka Violet Mosse Brown u dobi od 117 godina, koja je u travnju postala najstarija osoba na svijetu nakon smrti Talijanke Emme Morano, piše MailOnline.

Za prijatelje "teta V", Violet Mosse Brown rodila se 10. ožujka 1900. i živjela je cijeli svoj život u istoj kući u Trelawneyju u sjeverozapadnom dijelu Jamajke, a umrla je u petak. 

Majka šestero djece i prabaka postala je najstarija osoba na svijetu u dobi od 117 godina i 38 dana 15. travnja kada je umrla Emma Morano rođena 1899.

Na pitanje što je njezin recept za dug život "teta V" je odgovarala da jede ribu i ovčetinu, katkad kravlje nogice, ali ne svinjetinu ni piletinu i ne pije rum te služi Boga i čita Bibliju svaki dan.

Gospođa Mosse Brown dobila je pločicu s porukom kraljice Elizabete II. kada je postala najstarija građanka Commonwealtha.

Ona je i posljednja osoba koja je živjela u doba kraljice Viktorije jer je Jamajka 1900. bila dio Britanske Zapadne Indije. 

U ranoj mladosti radila je na plantaži šećera, a zatim kao služavka "nakon ukinuća ropstva", rekla je njezina obitelj.

Zatim je uspjela kupiti vlastitu kuću i postala je uspješna poslovna žena prodajući kruh iz jedine pekarne u okrugu. 

Nakon njezine smrti titula najstarije Zemljanke preuzela je 117-godišnja Nabi Tajima iz Japana.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59bfb9f4b9e03ef46a8b45be/80

Vlado Gotovac: Prosvjetitelj i savjest hrvatskog naroda

Jedna od najpoznatijih Vladinih izreka je: ˝Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje˝
Vladimir (Vlado) Gotovac rođen je 18. rujna 1930 godine u Imotskom. Osnovnu školu pohađao je u Prnjavoru, a srednjoškolske dane u gimnazijama u Imotskom i Zagrebu. Diplomirao je filozofiju na filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Vlado je djelovao kao političar, književnik, filozof, ali i odličan govornik koji će upravo po tome ostati zapamćen. Završio je u zatvoru zbog promicanja ideje hrvatskog proljeća. Svoj prvi rad objavio je 1952. godine dok je bio novinar i urednik redakcije za kulturu na Radioteleviziji Zagreb. Kasnije je postao glavni urednik Hrvatskog tjednika, za vrijeme Hrvatskog proljeća. Kao jedan od glavnih Proljećara završio je u zatvoru četiri godine kao politički zatvorenik. Također je izgubio građanska prava, prava zapošljavanja u građanskoj službi i zabranu javnog nastupa. U zatvoru je bio u Novoj Gradiški bez da je zatražio pomilovanje i svoju kaznu odradio do kraja. 

Ponovno je bio optužen 1981. godine na dvije godine zatvora u Lepoglavi i još četiri godine gubitka građanskih prava zbog održavanja javnih govora i nakon intervjua za strane novine. Nakon intervjua za švedsku televiziju ponovno je osuđen na zatvor, a kaznu je služio od 1982. do 1984. godine. Nakon izlaska objavio je knjigu ˝Moj slučaj˝ 1989. godine.  

Tek 90-ih godina zapošljava se na HRT-u kao savjetnik direktora. Pridružuje se HSLS-u i kao njihov kandidat izabran je u Hrvatski sabor. Oštro je kritizirao politiku Franje Tuđmana i bio jedan od uglednijih opozicijskih političara. Bio je izabran za predsjednika stranke, ali nedostajalo mu je političke vještine te je ugled stranke bio narušen zbog njegovih pregovora s HDZ-om.

Ostao je upamćen i kao velik govornik, a među njegovim govorima zasigurno se najviše ističe onaj održan 30. kolovoza 1991. godine ispred Komande 5. vojne oblasti na zagrebačkom Trgu kralja Petra Krešimira u povodu prosvjeda majki vojnika koji su silom zadržani u ondašnjoj JNA. 'I kad bih morao birati hoću li s vama umrijeti ili s generalskim strašilima živjeti, izabrao bih smrt', rekao je tada ovaj velikan hrvatske politike., piše dnevnik.hr



Kandidirao se za predsjednika 1997. godine, ali nije uspio pobjediti Tuđmana. Nakon izbora došlo je borbe za vlašću između Gotovca i Budiše u stranci HSLS. Budući da se Budiša zalagao za koaliciju s HDZ-om, Gotovac odučuje osnovati Liberalnu stranku.

Gotovac je bio vrstan govornik. Njegove su riječi imale puonoću i emociju. Bio je osoba koju je narod voli slušati i slijediti. Gotovčev osobni prijatelj, Zvonimir Berković za Vladu je jednom rekao: "Gotovčevi govori mogu nekima biti teški, naporni, nerazumljivi ili nepotrebni, ali nikada glupi. Ako je riječ o iole ozbiljnijoj stvari, on praktički ne može izreći glupost jer, na neki svoj neobjašnjiv način, odmah dođe u prisni kontakt sa samom idejom te stvari, a same ideje zaista nikada nisu bedaste."

Objavio je 15 zbirki pjesama. Pjesme su mu bile prevođene na albanski, engleski, francuski, njemački, talijanski. Neke od njih uvrštene su i antologiju hrvatskog suvremenog pjesništva. Gotovac je 1968. dobio nagradu Tin Ujević za dotadašnji pjesnički rad. 

Veliki hrvatski govornik koji će ostati zapamćen po svom britkom jezik. Vlado Gotovac čitav svoj život posvetio je za djelovanje Hrvatske. Njegovi govori i tekstovi ostali su kao jedni od najpopularnijih politički govora. Umro je u Rimu, 7. prosinca 2000. godine.

Neke od Gotovčevih izreka:

''Čovjek se čuva na mnogo načina. Nekad i umire zbog toga jer i smrt može biti ljudska obrana''.
 
''U životu nas uvijek vuče kočija s dva crna i dva bijela konja. Mjera je naše snage u tome koliko će nam uspjeti crne konje zauzdati, a bijele potaknuti''.

''Ni jedna riječ kojom se čovjeka brani i daje mu se prilika, da još jednom proba živjeti na drugi način, nije uzaludna. Ni jedna prilika koja se daje i najgrešnijem čovjeku, nije uzaludna''.

''Ne može vlada živjeti kao da je u Njemačkoj, a narod kao da je u Zanzibaru. Vlada mora dijeliti sudbinu svog naroda, inače nema vjerodostojnosti ni politike ni političara''.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59bf9286b9e03e5e6b8b458c/80

Radio Kampus traži novinare

Radio Kampus traži novinare. Svi zainteresirani mogu se javiti od 18. rujna do 22. listopada.

Jeste li znali da studenti Sveučilišta u Splitu od lipnja ove godine imaju svoj radio? E, pa imaju, Radio Kampus! Nakon uspješno odrađenog jednomjesečnog eksperimentalnog emitiranja, od 2. listopada krećemo s emitiranjem i tražimo novinare.

 Regrutacija počinje danas, 18. rujna, a traje sve do 22. listopada, al ne čekaj ni tren, jer ako želiš biti novinar/reporter/voditelj/tonac ili 4u1, ti si naš čovik! Iskustvo nije važno! Pošalji životopis, motivacijsko pismo i kontakt na info@radiokampus.com.hr i postani dio RK ekipe!

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 11:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .