Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ef0d91eea8f5bcd8b45a5/80
Foto: Dalmacija News

Na Spinutu se okupila splitska glazbena elita: "Ne želimo dominaciju narodnjaka u Splitu"

HGU je najavio slična druženja splitskih glazbenika i ubuduće

Na čelo splitsko-dalmatinske podružnice "Hrvatske glazbene unije" u veljači ove godine došao je Tomislav Mrduljaš, dugogodišnji direktor Splitskog festivala. Zamjetno "provjetravanje" doživio je tada i Izvšrni odbor HGU koji je od jučer uveo neformalna druženja članova i glazbenika. Prvo druženje dogodilo se u kafiću Bambi na Spinutu, a okupilo je respektabilnu glazbenu družinu. Uz predsjednika Tomislava Mrduljaša i tajnicu Ivanu Gutović-Čičo, tu su još bili Joško i Toni Banov, Tedi Spalato, Marijan Ban, Tiho Orlić, Marko Jelavić, Ivan Huljić, Žare Sirišević i drugi.

Znatiželjne poglede splitske glazbene ekipe plijenio je i gost iz Zagreba, Vedran Strukar,  PR menadžer izvođača poput Merlina, Tereze Kesovije ili Nives Celzijus.

Sinoćnje druženje na Spinutu komentirao nam je Tomislav Mrduljaš.

Na Spinutu je održano prvo druženje dalmatinske podružnice HGU-a ovakve vrste. Što je cilj ovakvih druženja?

- Cilj je da se glazbenici podruže, da međusobno razmjene mišljenja o raznim aktualnim temama. Ovakva druženja u konačnici mogu dovesti do dogovaranja novih poslova. Mislim da je ovo dobar način da se glazbenici više druže zajedno. Glazbenici se više druže s publikom, a ovo je prilika i da se druže međusobno. Nedavno je izabrana nova postava HGU-a i Izvršnog odbora, a mi smo htjeli ukazati na to da želimo afirmirati podružnicu Split na način da budemo ozbiljan čimbenik u glazbenim poslovima ovog podneblja. 

Želimo biti partner Turističkoj zajednici, Gradu i Županiji u odabiru izvođača, u osmišljavanju koncerata. Grad Split radi različite glazbene i kulturne programe cijele godine, osobito tijekom ljeta. Želimo da HGU bude poslovni partner kao stručno savjetodavno tijelo. Radit ćemo na tome da se lakše dođe do informacija o izvođačima, njihovoj ponudi i cijenama. Omogućit ćemo bogatu bazu podataka gdje će svi zainteresirani moći pronaći izvođača po svojoj mjeri.

Zašto bi se jedan splitski glazbenik ili bend trebao učlaniti u HGU?

- Mislim da je prirodna stvar da aktivni glazbenik iz Splita bude član splitske podružnice HGU-a. Brojimo blizu 2000 članova. To je udruga koja će mu davati određene informacije o poslu, o tome kako sklopiti ugovor, kako funkcionirati u svom glazbeničkom poslu danas...

Hoće li ova druženja postati tradicionalna?

- Nadam se da hoće. Ovo smo prvi put napravili i nastavit ćemo s praksom. Uz piće i nešto domaće spize, ekipa se satima družila u ugodnom ambijentu.

Ima li nade za splitsku glazbenu scenu?

- Splitska glazbena scena je uvijek bila posebna. Split je grad koji je pun dipšeta, to je prava mješavina otoka, Zagore i grada, a od tud dolazi originalnost glazbenog izričaja. Split je na neki način glazbena Kalifornija, s pozornice Splitskog festivala, s pozornica Varoša, Geta... stalno dolaze novi talenti i nove nade. Mladi ljudi su dosta aktivni u glazbi, rade kvalitetne stvari i budućnost sigurno postoji.


TIHO ORLIĆ, pjevač

Kako ti se svidjelo druženje i hoćeš li se ubuduće odazvati na ista?

- Ja sam i član Glavnog odbora HGU-a Split, na zadnjoj Skupštini je došla jedna sasvim nova ekipa. Zahvalni smo i staroj ekipi koja je pokrenula dosta stvari u ovom gradu kroz Svjetski dan glazbe, Blues festival... Svaka čast njima, ali u ovom trenutku se okupila ekipa koja ima neke svježe ideje kojih nikada ne može pofaliti. Ima toliko stvari koje treba napraviti i koje treba popraviti vezano uz djelovanje Hrvatske glazbene unije u Splitu koji je po pitanju infrastrukture nikakav. 

Mi nemamo ni koncertnu dvoranu, nemamo ni Tvornicu kulture. Kroz sve te stvari bi se mijenjala i glazbena klima u gradu i županiji i kroz način da i drugi gradovi prihvate takav slijed.

Kroz infrastrukturu se mijenja sve, kao i u životu, kada se napravi autocesta, sve se mijenja u trgovini i ekonomiji. Ljudima je bila nepoznanica što je uopće HGU, osim činjenice da plaćaju članarinu. Ova ekipa je odlučila srediti neke stvari vezane uz ponude koje se rade uz Grad i Županiju. Odluke o glazbenim događanjima ne bi se smjele donositi bez mišljenja HGU, želimo biti prva instanca preko koje će se glazbene manifestacije održavati u gradu i županiji.

Činjenica je da se u većini splitskih lokala pušta turbo folk glazbA. Je li to samo zbog trenda ili zbog toga što se domaća glazba ne nameće dovoljno jako?

- U Splitu jednostavno ne postoji više punktova koji posjeduju infrastrukturu da se mogu održavati različite promocije, gdje mogu nastupati bendovi razno-raznih profila i to ne samo na vikend bazi nego i preko cijelog tjedna. Slično ili još gore je u ostatku Dalmacije. Devedeset posto ekipe ide vani jer moraju ići vani, jer su u tim godinama. Mladost je "osuđena" izlaziti vani na nekoliko istih mjesta. S tim bi se proširila ponuda, a s ponudom bi se proširila i svijest da postoji nešto drugo. Bilo je nekoliko pokušaja da se naprave velike stvari u Spaladium areni koje nisu uspješno završile. Što više ima lošijih stvari, to je veći poticaj da se rade poblje stvari. Ne treba se na to gledati samo kao na nešto loše. Oni koji žele i smatraju za sebe da su veliki glazbenici i umjetnici neka sada to i pokažu. Neka svatko svira ono što želi i voli, u svemu postoji šansa, najbolja su ulaganja kada je depresija.


DAMIR BAVČEVIĆ, grupa Azil

Je li zatvaranje O'Hare zadnja brokva u lijesu splitske urbane scene?

- Ja se nadam da ne. Ima dosta mladih ljudi i onih koji su iskusniji od nas i mislim da je stvar u ljudima, a ne u prostoru. Jako mi je žao što više nema jednog takvog kluba koji je bio centar okupljanja bendova i svirke uživo.

Azil je pop-rock bend, a gdje se pop-rock uživo u Splitu danas može čuti?

- Teško je naći neko mjesto gdje se svira. Neki klubovi se zatvaraju, neki se otvaraju, u neke je teže pristupiti, ne znam iz kojih razloga. Meni je žao, ali mi više sviramo izvan Splita. Naša muzika se može čuti i na turističkim manifestacijama kada sviramo na rivama, ali ne samo naša muzika, već i glazba koju rade drugi mladi ljudi.

Što Azil ima slijedeće u planu?

- Trenutno smo u studiju, radimo mastering jedne pjesme, trebali bi završiti još dvije pjesme i mislim da bi uskoro trebao i album kojeg duže vrijeme pokušavamo napraviti. Osma pjesma je gotovo, deset bi bila neka čarobna brojka kojoj težimo.




Facebook komentari

hr Fri Nov 18 2016 13:15:48 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a143b28b9e03e6c088b45bf/80

Pokrenuta akcija "Pokaži ljubav za školu u bolnici - Moja učiteljica zove se Nada"

Humanitarna akcija "Moja učiteljica zove se Nada" pokrenuta je za "Školu u bolnici" kroz koju na godinu prosječno prođe oko 1500 učenika, a u sklopu nje Zagrebačka filharmonija i Oliver Dragojević u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održat će 22. prosinca svečani božićni koncert.

Na konferenciji za novinare u Zagrebu je u utorak predstavljena humanitarna akcija "Pokaži ljubav za školu u bolnici - Moja učiteljica zove se Nada" kojom se želi prikupiti novac za Osnovnu školu Izidora Kršnjavog i "Školu u bolnici" u Klinici za dječje bolesti i Institutu za tumore u Zagrebu.

"Škola u Klaićevoj djeluje od 2004. godine kao područni razredni odjel OŠ Izidora Kršnjavoga. Radimo na svih deset bolničkih odjela, a od 2015. jedan odjel je iz Klaićeve preseljen na Institut za tumore u Zagrebu, gdje smo nastavili s radom", objasnila je ravnateljica OŠ Izidora Kršnjavog Lidija Sosa Šimenc, dodajući da u bolnici radi 19 učitelja, pet razredne i 14 predmetne nastave te da se svi nastavni predmeti izvode stručno.

Sosa Šimenc je istaknula kako na godinu kroz bolnicu prođe oko 1500 učenika, a po njihovim podatcima, dosad je kroz "Školu u bolnici" prošlo oko 18.000 učenika.

Glavna sestra Klinike za dječje bolesti Zagreb Anita Mišković je rekla da je ta akcija jedna u nizu koje se provede u bolnicama, a svaka od njih djeci znači mnogo.

"Kao što je zdravlje pravo svakog djeteta, jednako tako je i obrazovanje. Škola djeci ne omogućuje samo da im se skrate bolnički dani, nego i da ne gube kontakt s vršnjacima i nastavom. Djeci škola omogućuje struktuirano vrijeme i vesela su kada dobiju ocjenu", rekla je.

Mišković je podsjetila da škola ima i mnoge druge programe pa se, kroz program humanizacije, redovito održavaju "Vesele srijede", kazališne predstave, nastupi glazbenika, pisaca, novinara i slično, a nekoj hospitaliziranoj djeci to je čak prilika da prvi put susretnu razne umjetnike i vide njihove izvedbe.

Zadovoljstvo što će sudjelovati u akciji izrazio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch te je pozvao građane da dođu na koncert. Osim novca prikupljenog od prodaje karata, građani će se u akciju moći uključiti i pozivom na humanitarni telefon 060 9004 ili direktnim donacijama.

Na konferenciji je rečeno kako se "uz personalizirane škole" teško bolesnoj djeci želi pomoći da se odmaknu od trenutačnih problema i olakšati im povratak u normalan život.

Akcijom se želi upoznati javnost s problemima teško bolesne djece i istaknuti važnost "Škole u bolnici", a javnosti će biti predstavljena televizijskim emisijama i reklamama, radiospotom, jumbo plakatima, billboardima, city lights oglašivačima i slično.

Preko humanitarnog telefona i direktnim donacijama novac će se prikupljati više od mjesec dana, koliko će trajati kampanja koja će kulminirati svečanim božićnim koncertom Zagrebačke filharmonije i Olivera Dragojevića u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Nacionalna televizija koncert će prenositi izravno s popratnim televizijskim programima i pozivnim centrom u kojem će na pozive građana odgovarati osobe iz javnog života.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 15:45:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a143963b9e03e6c088b45b4/80

Uranjeno božićno kićenje ljude čini sretnijima

Svi oni koji uživaju u kićenju doma božićnim ukrasima ranije nego što je uobičajeno nerijetko nailaze na otpor članova obitelji, no američki psiholozi i psihijatri tvrde da su te osobe puno sretnije od ostalih koji čekaju vrijeme neposredno prije Božića, prenosi Independent.

Čim iz podruma iznesete kutije s božićnim ukrasima, počnete prebirati po njima i uključite svjećice, budite "dijete u sebi", a to može biti samo pozitivno, smatra psihoterapeutkinja Amy Morin, ujedno autorica bestsellera pod nazivom "Trinaest stvari koje ne rade mentalno snažne osobe". 

"Pojedincima koji su izgubili bliske osobe blagdani služe kao podsjetnik na sretna vremena provedena s njima. Uranjeno ukrašavanje pomoći će im da se osjete povezanima s tim dragim osobama", objasnila je. 

"Naravno, niz je simptomatičnih razloga zbog kojih pojedinci opsesivno ukrašavaju unutarnji i vanjski prostor božićnim ukrasima, no u većini slučajeva riječ je o sjeti za prošlim vremenima", s Annom Morin se složio i američki psihoanalitičar Steve McKeown. 

Dodaje da se "u svijetu prepunom stresa i tjeskobe ljudi rado povezuju sa stvarima koje ih čine sretnima, istodobno ih vraćajući u djetinjstvo."  

"Božićni ukrasi jednostavno su sjećanje na čarobne emocije koje smo doživjeli kao djeca u trenutku kada smo pod jelkom pronalazili darove. Dakle, ukrašavanje prostora božićnim ukrasima 'vraća' te čarobne emocije i u nama izaziva osjećaj smirenosti i sreće", kaže McKeown. 

"Često su blagdani neka vrsta podsjetnika na drage nam ljude koji više nisu među živima. Ili nas božićna jelka podsjeća na djetinjstvo i vrijeme kada smo još vjerovali u Djeda Mraza", pojašnjava. 

I ne samo da će vas ukrašavanje doma razveseliti, povezat će vas sa susjedima, kažu psiholozi. 

Studija objavljena u časopisu Journal of Environmental Psychology pokazala je da osobe koje ukrašavaju kućni prag i okućnicu ljudi doživljavaju kao pristupačne i druželjubive susjede. I eto odmah prigode za ugodno druženje.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 15:44:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5925dca1b9e03e601a8b4588/80

Ove stvari ne smijete jesti prije spavanja, budit ćete se umorni

Otkrivamo koja hrana remeti san i trebalo bi je izbjegavati prije spavanja, ali i koje namirnice potiču oslobađanje melatonina, hormona odgovornog za kvalitetno spavanje

Prema istraživanju Sleep Health Foundation (Zaklade za zdravo spavanje) iz Australije, mnogi ljudi ne spavaju dovoljno - prosječno spavaju manje od sedam sati, pišu 24 sata.

Određena hrana remeti san, ali postoji i ona koju je poželjno jesti prije spavanja jer potiče kvalitetnije spavanje. Na primjer, puretina je dobar izbor jer sadrži velike količine triptofana - aminokiseline koja pomaže kod oslobađanja melatonina, hormona odgovornog za dobar san.

Triptofan se također nalazi u drugoj hrani bogatoj proteinima. Dr. Jessica Redmond kaže kako nedostatak triptofana dovodi i do nedostatka serotonina, poznatog kao - hormon sreće.

Također, želite li dobro spavati, ne jedite nakon 20 sati i izbjegavajte alkohol, prenosi Daily Mail.

Namirnice koje pomažu da bolje spavate:

- puretina
- piletina
- riba
- jaja
- mliječni proizvodi
- svježe trešnje
- sušene trešnje
- sok od trešnje
- lisnato povrće
- avokado
- banane
- med
- bademi
- orasi
- zob

Želite li dobar san, ne jedite ovo prije spavanja:

- masnu hranu
- prženu hranu
- čips
- sladoled
- jako začinjenu hranu
- alkohol 
- kavu

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 15:28:30 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/593f925eb9e03ef4298b464d/80

Sigurnost djece na internetu: Trećina mladih komunicira s osobama koje ne poznaje

Istraživanje o sigurnosti djece i mladih na internetu u Hrvatskoj, provedeno tijekom listopada i studenog, pokazalo je da trećina mladih od 9 do 17 godina komunicira putem interneta s osobama koje ne poznaje, da se svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo s osobom koju je upoznao online, kao i da je svega 11 posto zatražilo pomoć druge osobe nakon što su bili izloženi uznemirujućem sadržaju.

Istraživanje je provedeno u sklopu međunarodnog projekta EU Kids, na uzorku od 1017 djece od 9 do 17 godina u cijeloj Hrvatskoj, a u odgovaranju na pitanja sudjelovao je i po jedan roditelj, onaj koji ima više uvida u ponašanje djeteta na internetu.

Na predstavljanju istraživanja rečeno je da partneri projekta, predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim telekomom žele omogućiti kvalitetnu podlogu za kreiranje obrazovnih politika i podizanje razine medijske pismenosti.

Internet je mladima glavni izvor informacija i ključni alat za socijalizaciju, a zbog neadekvatne edukacije o sigurnom korištenju interneta često ulaze u rizična ponašanja.

Djeca na internetu uvijek kada požele ili zatrebaju

Istraživanje je pokazalo da djeca internetu pristupaju najčešće putem pametnih telefona i računala, najkorištenija društvena mreža im je Facebook, a potom Instagram i Youtube.

Najveći broj djece na internet može uvijek kada poželi ili to zatreba, a po rezultatima istraživanja to može gotovo polovica djece od 9 do 11 godina, dvije trećine onih u dobi od 12 do 14 godine, te tri četvrtine mladih od 15 do 17 godina.

Svako četvrto dijete od 9 do 14 godina i svako treće od 15 do 17 godina u potpunosti je ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu, no svako peto ne zna promijeniti postavke privatnosti na društvenim mrežama.

Istraživanje pokazuje da 10 posto djece u dobi od 15 do 17 godina prihvaća zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi, da je svako treće u posljednjih godinu dana komuniciralo s osobama koje su upoznali na internetu, dok se jedno od deset i uživo susrelo s takvom osobom.

To sugerira, zaključili su istraživači, da djeca koja više vremena provode na internetu češće odlaze na takve susrete, čiji broj pak raste s dobi (jedno od četvero djece od 15 do 17 godina u odnosu na svako deseto dijete od 12 do 14 godina).

S obzirom da su adolescenti usmjereni na istraživanje i upoznavanje ljudi manje kritični pri odnošenju odluka te često ne vjeruju da mogu stradati, upravo se dobna skupna od 15 do 17 godina izlaže riziku da postanu žrtve uznemirujućih iskustava i seksualnog zlostavljanja, ocijenili su istraživači.

Kada naiđu na uznemirujući sadržaj, njih 52 posto bi zatvorilo takvu aplikaciju, 36 posto bi blokiralo osobu da ih više ne može kontaktirati, 27 posto bi ignoriralo problem, a 22 posto promijenilo postavke privatnosti.

Više od polovice ispitanika reklo je da je u proteklih godinu dana primilo uvredljivu ili neprimjerenu poruku, dok je jedno od deset djece reklo da je u posljednjih godinu dana bilo zastrašivano na internetu.

Tako je neprimjerenu poruku primilo više od trećine djece od 9 do 11 godina, gotovo polovica onih u dobi od 12 do 14 godina te gotovo tri četvrtine djece od 15 do 17 godina.

Velika prisutnost seksualnih sadržaja

Također, njih 73 posto od 9 do 11 godina vidjelo je seksualne fotografije ili film gole osobe, dok je to isto vidjelo 68 posto onih od 12 do 14 godina, te 60 posto djece od 15 do 17 godina.

To govori kako je prisutnost seksualnih sadržaja na internetu velika i lako dostupna djeci i mladima, što ukazuje na potrebu edukacije mladih o mogućim rizicima i njihovoj sigurnosti.

Istraživanje je pokazalo da o aktivnostima na internetu roditelji češće razgovaraju s djecom mlađe dobi, koje puno češće nadziru i savjetuju što učiniti ako ih netko uznemirava.

"U istraživanje smo krenuli jer smo po prvi put u Hrvatskoj htjeli imati pouzdane podatke o sigurnosti djece na internetu, koje medije koriste i s kojim se izazovima susreću. Vidjeli  smo da je jedan od najvećih problema to što su izloženi velikoj količini uznemirujućih sadržaja, koje dobivaju i kroz SMS poruke te neke aplikacije", rekao je potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Igor Kanižaj.

Puno je izazova s kojima se trebamo suočiti. Nije to samo činjenica da sami odlaze na susret s osobom koju su upoznali online već i to što ne znaju razriješiti probleme s kojima se susreću u virtualnom svijetu a samo u maloj mjeri traže pomoć drugih osoba, kaže Kanižaj.

Na predstavljanju istraživanja u HT-u bila je i pomoćnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, koja je naglasila kako novi kurikulum interneta sadrži i domenu e-društvo koja se bavi pitanjima sigurnosti djece na internetu.

Poručila je da medijsku pismenost treba uklopiti u sklopu novog kurikuluma u sve obrazovne predmete.


Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 15:27:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .