Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5952216db9e03ef22e8b4711/80

"Tko je ovdje „otmičar“, majka koja je pobjegla od nasilja da zaštiti svoje dijete ili otac koji mu želi priuštiti traumu ravnu gubitku života"

Novi pokušaj ovrhe nad dječakom Cesareom Avenatijem zakazan je za 7. veljače 2018. godine

Danas je na redakcijsku e-mail andresu stigao "Apel za spas malenog Cesarea Avenatija". Potpisuje ga Vanda Plazonić, organizatorica prošlog prosvjeda, a mi ga prenosimo u cijelosti i autentično: 

- Ponovno je zakazana ovrha nad dječakom Cesareom Avenatijem nakon još jedne neuspjele od prošlog ljeta kada se okupilo više tisuća građana Splita i cijele hrvatske da zaštite dijete koje je institucijama samo broj, odnosno spis kojeg treba riješiti.

Kako sutkinja Klisović nije uspjela provesti navodne tajne ovrhe, zakazuje novi pokušaj za 7.2.2018. Na isti dan majka djeteta, sukladno mjeri opreza koju joj je izrekao sud u Torinu, po kojoj se mora javljati svako 15 dana i to dva dana za redom, mora biti u Italiji. Ukoliko se ne prijavi u određeno vrijeme u srijedu, sudac će pustiti uhidbeni nalog. Da sutkinja Klisović nije slučajno ovrhu zakazala baš na dan kada majka mora biti u Italiji, najbolje se vidi u točki 6. Rješenja o provedbi ovrhe, a u kojoj stoji kako „Odsutnost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne sprječava provođenje ovršnih radnji“.

Danas 8.5-godišnji dječak po konvencijama za zaštitu djece ima pravo izreći svoje mišljenje u svim sudskim postupcima koji ga se tiču, ali sutkinja to uporno izbjegava, a isto tako ne mari ni za to što se Cesare upravo nalazi usred školske godine, te bi mu ista prisilnim odvođenjem u Italiju bila naprasno prekinuta. Shodno tome smatramo vrhuncem cinizma da u točki 4. Rješenja o provedbi ovrhe sutkinja Klisović elaborira o tome kako je dužnost sudskog ovršitelja tijekom provedbe ovrhe „u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi dijete sukladno čl. 344. Obiteljskog zakona.“

Osim što je došlo do proteka vremena jer se radi o odluci iz daleke 2012. godine i što se takva vrsta ovrha provodi po brzom postupku, te je ista sada u potpunosti izgubila svoj smisao, po 13. članku haške konvencije, ovrha se treba obustaviti i ako postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepovoljan položaj.

Ali sutkinja Klisović svejedno inzistira na provođenju ovrhe iako je psihijatar, između ostalog, zaključio da se nije uspostavio odnos privrženosti između oca i djeteta zbog očevih evidentnih nedostatnih emocionalnih kapaciteta da uspostavi odnos, njegove emocionalne hladnoće i distanciranosti, te da bi trebalo procijeniti očeve emocionalne kapacitete i duševno stanje. Nadalje, psihijatar moli da se još jednom razmotri smislenost ovakve odluke jer bi provođenje ovrhe u ovakvim okolnostima za dijete bila TRAUMA RAVNA GUBITKU ŽIVOTA.

Ali, od navedene sutkinje nas ništa ne čudi s obzirom da je pred prošlu ovrhu upitala imali li potrebe da se dijete tabletira par dana prije kako bi ovrha prošla u redu.

Kako bi se otac zbližio s djetetom prije nego ga odvede u Italiju, ista sutkinja je dala preporuku da provodi vrijeme sa svojim sinom i to 8 dana mjesečno, međutim, otac se toga nije pridržavao niti djelomično jer je za druženje sa Cesareom iskoristio tek 3 od predložena 104 dana, a sina nije poželio vidjeti čak od ožujka prošle godine.

Otac još 2011. godine na Općinskom sudu u Splitu odbija ostvarivanje prava na susrete i druženja sa svojim sinom.

Nadalje, otac preko talijanskih medija, čak na nacionalnoj televiziji i na sudu, optužuje majku da je tokom rata u Bosni ubijala bosanske muslimane (za vrijeme srednje škole), da je čuvaju ustaše, da su mu prijetili pištoljima, da je majka psihijatrijski slučaj, prikazujući ju kao psihički poremećenog ubojicu, a Hrvatsku kao državu u kojoj ljudi – pardon „ustaše“ – hodaju naokolo s pištoljima i prijete talijanskim državljanima.

Nadalje je majku svog djeteta nazivao „bolesnom u glavu“, „kurvom“, „Turkinjom“, „Cigankom“, „delikventicom“ te širi govor mržnje pozivajući u rat 60 mil Talijana protiv samo 4 mil Hrvata.

Otac se konstantno u medijima hvali tom sad već famoznom vilom i ostalim statusnim simbolima, a par mjeseci kasnije po novinama moli financijsku pomoć jer kao nema novaca za kartu do Splita, a kad je došao, poveo je i kućnu pomoćnicu.

Da mu je stvarno stalo do sina, stopirao bi, ako treba, do Splita te kampirao ispod stabla pred njegovom zgradom.

Isto tako, Avenati za majku svog djeteta u jednim novinama tvrdi da nikada nije radila, da bi samo 3 dana kasnije, u drugoj novini tvrdio nešto sasvim drugo – da je radila kao dadilja i prodavačica…

Ali, nitko ga nije suočio s njegovim kontradiktornostima.

Nakon što se Nina vratila iz Bosne, ocu je trebalo čak skoro 20 dana da dođe u Split, ali je u međuvremenu bio prezauzet gostovanjima po televiziji i novinama, a i kad je došao saznajemo da nije imao namjeru vidjeti dijete već je došao samo na ročište. Tek je na zgražanje sutkinje ipak pristao vidjeti dijete, ali samo na pola sata jer mu se žurilo na avion.    

Pitam se tko je ovdje „otmičar“ djeteta; majka koja je pobjegla od nasilja da zaštiti svoje dijete ili otac koji mu želi priuštiti traumu ravnu gubitku života samo da bi se osvetio majci jer da je drugačije, pokušao bi se povezati s djetetom kroz svo ovo vrijeme i ublažiti traumu odvajanja od majke i odlaska u Italiju. Da se radi o problematičnoj osobi i alkoholičaru upozorava i talijanski senator koji je još 2016. godine uputio pismo Ministarstvu vanjskih poslova RH u nadi da će netko od institucija u hrvatskoj zaštiti interese djeteta i majke.

Kako su institucije u ovom slučaju potpuno zakazale i ništa od gore navedenog ne uzimaju u obzir kako bi sačuvali zdravlje i sretno djetinjstvo dječaka koji je odličan u školi te osvaja zlatne medalje u sportu, građani Splita i hrvatske će se opet okupiti u ogromnom broju da zaštite dječji život. - stoji u priopćenju 

Facebook komentari

hr Thu Feb 01 2018 12:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8ea8fe2af47f32088b463f/80

Dvanaestgodišnjoj Petri Zrilić iz Zadra ponovno je potrebna pomoć!

Svi se sjećamo 12 -godišnje Petre Zrilić iz Zadra koja boluje od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde, izuzetno teškog tumora. Sada joj je ponovno potrebna naša pomoć!

Petra Zrilić, 12- godišnja djevojčica iz Zadra, široj javnosti je poznata od prošle godine kada je cijela Hrvatska u rekordnom skupila 110 tisuća eura za njeno liječenje u Španjolskoj od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde. 

Petra je u rujnu prošle godine sa svojom majkom Ljubicom otputovala u Španjolsku. Liječenje je polučilo rezultate i Petra je dobro podnijela taj ciklus terapija. 

Cijena jednog ciklusa imunoterapije iznosi 87 tisuća eura, a novi ciklus kojeg liječnici predlažu također bi se sastojao od pet tretmana. No, prvotan iznos koji je bio prikupljen za Petrino liječenje je potrošen, jer su uz cijenu samog liječenja njeni roditelji morali platiti avionske karte, prijevoz, smještaj i dodatne pretrage, te obradu nalaza liječnika u Španjolskoj. 

Za novi ciklus njeni roditelji više jednostavno nemaju novaca stoga i ovaj put trebaju nas. Petrina majka se također obratila raznim udrugama koje su rekle da će pomoći koliko god mogu. A Vas molimo da i ovaj put pomognete Petri da odradi i drugi dio terapije koja je prijeko potrebna za njeno ozdravljenje.

Kako možete pomoći Petri?

Svi koji žele pomoći hrabroj Petri Zrilić mogu to napraviti pozivom na humanitarni telefon 060 933 933 (cijena poziva s PDV-om 6,25 kn), a novac možete uplatiti na račun HR7123400091510643583. Za sve uplate koje dolaze iz inozemstva, međunarodni kod banke je SWIFT PBZGHR2X.


Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 12:27:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

VLADA Plenković: Povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića

Premijer Andrej Plenković u četvrtak se na početku Vladine sjednice osvrnuo na mjere demografske revitalizacije u sklopu kojih se planira povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića, kojima se šire smještajni kapaciteti i uvodi dvosmjenski rad.

Povećanje doplatka za djecu planira se od 1. srpnja, a za sufinanciranje izgradnje i prenamjene dječjih vrtića osigurano je 67 milijuna kuna, rekao je Plenković govoreći o mjerama koje su razmotrene na nedavnom sastanku Vijeća za demografsku revitalizaciju. 

"Na četvrtom sastanku Vijeća razmotreno je niz kvalitetnih mjera, dogovoreno je da će se u suradnji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva financija riješiti sve što je nužno za povećanje doplatka za djecu, i to s predviđenim stupanjem na snagu 1. srpnja", rekao je Plenković u uvodnom obraćanju članovima Vlade.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava će na Međunarodni dan žena 8. ožujka, u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, raspisati natječaj u vrijednosti 300 milijuna kuna za zapošljavanje predškolskih odgajatelja i ostalog pratećeg osoblja potrebnog za dvosmjenski rad i kvalitetan boravak djece u vrtićima, što će se financirati sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Plenković je istaknuo kako je riječ o mjerama orijentiranim na demografsku politiku, a rad dječjih vrtića bit će produžen u većem broju gradova i jedninica lokalne samouprave.

"Očekujem da Ministarstvo za demografiju i ministrica nastave s konkretnim prijedlozima te da se i svi ostali resori uključe u razvoj demografske politike", poručio je Plenković.

Pritom nije spomenuo ostavku koju je državni tajnik za demografiju Marin Strmota podnio pred zaprepaštenom ministricom Nadom Murganić tijekom konferencije za novinare koja bila održana nakon sjednice Vijeća  za demografsku revitalizaciju.

Strmota je izjavio da podnosi ostavku jer mjere koje su usvojene na sjednici Vijeća smatra "folklorom" i nedovoljno ozbiljnim za rješavanje demografskih problema zbog kojih nam "država izumire".

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:50:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Očajni otac teško bolesne kćeri nazvao ured hrvatske predsjednice, na kraju završio u zatvoru

Muškarac (44) iz Koprivnice jučer je u očaju nazvao ured hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na Pantovčaku kako bi zatražio pomoć za teško bolesnu kćer (14). Javila mu se tajnica zamolila ga da predsjednici pošalje dopis.
Očajni otac potom je zaprijetio da će baciti bombu na zagrebački Klinički bolnički centar Rebro, a liječnika zaklati. Zbog tih prijetnji danas je uhićen i određeno mu je mjesec dana istražnog zatvora, neslužbeno doznajemo iz dobro upućenih izvora bliskih policiji, piše podravski.hr.

Ojađeni muškarac pokušao je telefonski predsjednicu države izravno zamoliti za pomoć, ali dalje od tajnice nije stigao. Kad je, umjesto razgovora s predsjednicom, dobio odgovor koji nije htio čuti, rekao je: “Ma, najbolje bi bilo da ja odem na Rebro, bacim bombu i zakoljem doktora”.

Prema službenom protokolu, slučaj je prijavljen državnim službama koje su nakon kraće istrage predmet ‘spustile’ koprivničkoj policiji na postupanje. Oni su odmah uhitili 44-godišnjaka. Priveden je tužiteljima na ispitivanje, a navodno se branio kako je sve bila nepromišljena i očajna reakcija na stanje kćeri (14) koja boluje od vrlo rijetke bolesti.

Nesretna djevojčica prošla je desetak operacija, a sljedeća koju mora obaviti u Hrvatskoj je preskupa. Zbog toga je 44-godišnjak, kako tvrdi, odlučio predsjednicu zamoliti za pomoć za operaciju izvan zemlje. Ta bi joj operacija, koja je očito kvalitetnija nego kod nas, navodno iznimno olakšala život.

Sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu nije imao razumijevanja prema obrani privedenog mu 44-godišnjaka. Prihvatio je prijedlog tužitelja i izrekao mu mjesec dana istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. U pritvoru će tužitelji vjerojatno zatražiti vještačenje psihijatra i psihologa. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:44:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .