Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59db2cc4b9e03e657a8b45d4/80
Foto: Screenshot / YouTube

Napisan novi obiteljski zakon: I parovi bez djece su obitelj

Nakon što pristignu sva očitovanja, mogle bi, sukladno primjedbama, slijediti dodatne izmjene, a onda će zakon biti poslan na uvid Vladinim tijelima

Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike dovršilo je, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, novi nacrt Obiteljskog zakona, koji je bitno izmijenjen u odnosu na povučeni prijedlog: u potpunosti je izbačena definicija obitelji, izvanbračne zajednice izjednačene su s bračnima, ukinuta je obveza posredovanja (mirenja) bračnih drugova koji su se odlučili rastati, a uvedena obaveza “roditeljskog informiranja i savjetovanja” te je izbačena odredba po kojoj roditelji “prije svih” imaju pravo i slobodu samostalno odlučivati o obrazovanju djece, u skladu s vlastitim uvjerenjima.

Takav je nacrt prijedloga sukladno novoj proceduri koju je najavio premijer Andrej Plenković na dan povlačenja prijašnjeg Obiteljskog zakona, sada dostavljen na očitovanje HDZ-ovim koalicijskim partnerima. Nakon što pristignu sva očitovanja, mogle bi, sukladno primjedbama, slijediti dodatne izmjene, a onda će zakon biti poslan na uvid Vladinim tijelima. Tek tada će biti upućen u javnu raspravu: očekuje se da bi to trebalo biti u sljedećih desetak dana.

Nakon debakla koji je doživio prijedlog zakona upućen u javnu raspravu 27. rujna - koji je, među ostalim, prvi put u hrvatski Obiteljski zakon uveo definiciju obitelji prema kojoj bračni parovi bez djece, istospolni parovi s i bez djece i niz drugih više nisu bili obitelj - ministrica Nada Murganić, kako se neslužbeno doznaje, odlučila je preinake zakona napraviti sa svojim timom iz Ministarstva, bez upletanja radne skupine. U radnoj skupini koja je potpisala povučeni prijedlog zakona, podsjetimo, sjedilo je sedam profesora obiteljskog prava - gotovo svi, osim onih s osječke Katedre za obiteljsko pravo, čija je voditeljica dr. Branka Rešetar autorica sadašnjeg zakona - na čelu s dr. Dubravkom Hrabar, predstojnicom zagrebačke Katedre.

Zaštita djece

U izmijenjenom prijedlogu uvažen je niz primjedbi iz jednodnevne javne rasprave - nije samo ukinuta sporna definicija, čega su se mnogi pribojavali. Među najčešćim kritikama bila je ona da je u centar Obiteljskog zakona stavljena zaštita braka, a ne djece, što bi trebala biti glavna intencija, i to osobito kroz odredbe kojima je sadašnje obavezno savjetovanje o nastavku skrbi za djecu zamijenjeno obaveznim posredovanjem (mirenjem) bračnih drugova. Obavezno posredovanje je sada ukinuto, a uvedeno obavezno “roditeljsko informiranje i savjetovanje”, čime su djeca i nazivom u prvom planu.

Međutim, i u preinačenom prijedlogu Ministarstva ukinuta je obveza sastavljanja roditeljskog plana, što je većina stručnjaka ocijenila najboljim dijelom sadašnjeg zakona. Također je propisano da se razvod ponovno pokreće na sudu, a ne, kao sada, u centru za socijalnu skrb, što, prema istraživanjima, već na samom početku postupka razvoda dodatno zaoštrava odnose bračnih drugova: otkad se razvodi pokreću u centru i donose planovi roditeljske skrbi, udvostručio se (sa 35 na 70 posto) udio roditelja koji se razvode sporazumno, a ne tužbom.

Vezano za razvod roditelja, ostala je, kao i u sadašnjem zakonu, odredba po kojoj dijete, čiji se roditelji nikako ne mogu dogovoriti i sastaviti roditeljski plan te ipak idu na sud tužbom, također dobiva svojeg odvjetnika, odnosno posebnog skrbnika: tako na sudu svatko ima svojeg odvjetnika - mama, tata i dijete.

Novost je pak da novi prijedlog propisuje da će, umjesto države koja to čini sada, dječjeg odvjetnika plaćati - roditelji, sukladno odvjetničkoj tarifi. Ta bi se sredstva uplaćivala u državni proračun, jer su posebni skrbnici zaposlenici državne ustanove, Centra za posebno skrbništvo, i rade za plaću. Intencija takve odredbe je jasna - dodatno motivirati roditelje da se dogovore i izbjegnu sud, no pitanje je što će biti s roditeljima koji ne mogu platiti te trebaju li posebnog skrbnika plaćati oba roditelja ako samo jedan od njih opstruira dogovor. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Mon Oct 09 2017 09:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a128999b9e03e5d078b456b/80
Foto: Pixabay

Zbog vjetra i snijega zatvorene ceste

Zbog zimskih uvjeta obavezna je zimska oprema na motornim vozilima.
Zbog olujnog vjetra autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje zatvorena je za sav promet (od 07:05). Samo za osobna vozila otvorene su:

 autocesta A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica,
Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene,
državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački (DC54),
Paški most.

Na Krčkom mostu zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a na autocesti A7 Draga-Šmrika te na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Senja dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina). Zbog oštećenja bukobrana za sav promet zatvorena je dionica ceste A7 između čvorova Šmrika i Hreljin u smjeru Rijeke.


 Snijeg otežava vožnju mjestimice u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji te zaleđu Dalmacije. Zbog niskih temperatura moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima. Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na pojedinim cestama u Lici i Gorskom kotaru, uključujući državnu cestu DC1 na dionici Krnjak-Slunj-Korenica-čvor Udbina-Gračac-Oćestovo (Knin) te državnu cestu DC3 kroz Gorski kotar između Zdihova i Kikovice. Trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i Rijeci te obrnuto (zimski uvjeti i zabrana zbog vjetra) javlja HAK

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 08:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5912c705b9e03e01038b45a2/80
Foto: N1

Ramljak ponudio ostavku na mjesto povjerenika za Agrokor?

Više domaćih portala objavilo je u utorak navečer kako je Ante Ramljak, prema neslužbenim informacijama, podnio ostavku na mjesto izvanrednog povjerenika za Agrokor te da o tome traju razgovori u Banskim dvorima.

Večernji list tako, pozivajući se na neslužbene izvore, piše da u Vladi cijelu večer traju razgovori između premijera Andreja Plenkovića i njegovog najužeg tima s predstavnicima vjerovnika Agrokora i Antom Ramljakom.

Ramljak je, navode, zbog stalnih napada i pritisaka odlučio ponuditi ostavku, čemu su se navodno usprotivili predstavnici vjerovnika.

Pozivajući se na dobro obaviještene izvore bliske dobavljačima Agrokora, s N1 također kažu kako je Ramljak poslijepodne Vladi ponudio svoju ostavku.

Od izvora bliskih premijeru Plenkoviću, N1 doznaje kako je premijer intenzivno posvećen razrješenju situacije oko Agrokora te s koalicijskim partnerima komunicira o nekoliko mogućih scenarija.

Jedan scenarij, po njima, uključuje odlazak potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić i Ante Ramljaka, drugi pretpostavlja odlazak Ramljaka, a prema trećem scenariju ne odlazi nitko, ali Ramljak dobiva dodatne suradnike.

Da je Ramljak ponudio ostavku neslužbeno doznaje i Jutarnji list, na čijem portalu piše kako u Banskim dvorima cijele večeri traju sastanci o situaciji u Agrokoru i njegovoj budućnosti, da je tim sastancima prisustvovao i Ramljak, a iz zgrade Vlade, i to na stražnji izlaz, izašao je oko 21,20 sati.

Portal Index hr. piše kako se formalna odluka o Ramljakovoj ostavci očekuje sutra.

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 21:44:39 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c7ffb2af47f96068b4615/80
Foto: Facebook/ Studentski centar

Evo kako će izgledati Studentski dom Bruno Bušić nakon radova vrijednih 32 milijuna kuna

Sveučilištu u Splitu krajem siječnja dodijeljena su bespovratna sredstva iz EU fondova u visini od 32 550 000 kuna.

Studentski dom Bruno Bušić trenutno se renovira, a kako bi trebao izgledati nakon radova vrijednih 32 milijuna kuna objavljeno je na Facebook stranicama Studentskog centra Split. 

Kada dom ponovno otvori svoja vrata studentima, imat će 121 trokrevetnu i 49 dvokrevetnih soba, kao i 4 jednokrevetne sobe prilagođene osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Na raspolaganju će studentima biti i velika učionica, studentski restoran u prizemlju, studentska praonica, a sve će sobe biti klimatizirane. Svaka soba imat će i svoj mali hladnjak. Nadogradit će se još jedan kat, a studenti će na raspolaganju imati i novo malonogometno, kao i košarkaško igralište. 

Sveučilištu u Splitu krajem siječnja dodijeljena su bespovratna sredstva iz EU fondova u visini od  32 550 000 kuna. Prije početka renovacije studentski dom Bruno Bušić raspolagao je s 403 mjesta, no nadogradnjom četvrtog kata, taj broj će se povećati na 465 mjesta. Za vrijeme renovacije, a zbog nemogućnosti smještaja u domu, studenti primaju subvenciju za smještaj u visini od 600 kuna. 



Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 21:10:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59df13cbb9e03e8a7d8b45f4/80

Oboren rekord iz 2015.: Lani je umrlo čak 17.614 ljudi više nego što ih se rodilo

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je privremene podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017., po kojima je lani bilo 17.614 više umrlih nego rođenih.

Po privremenim podacima DZS-a u 2017. godini je srušen negativni rekord iz 2015., kada je negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050, piše t portal.

Izraženo u apsolutnim brojkama lani je rođeno 36.647 djece, dok je umrlo 54.261 stanovnika Hrvatske, 

Po negativnom prirodnom prirastu prošle je godine prednjačio siječanj, u kojemu je rođeno 3.232 stanovnika, a umrlo ih čak 6.441.

"Najbolji" mjesec bio je rujan kada je zabilježeno tek 805 više umrlih od rođenih - 3902 prema 3097.

Po alarmantnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u zadnjih sedam godina negativni prirodni prirast u Hrvatskoj stalno raste. Tako je 2011. godine iznosio - 9.822 da bi prošle godine dosegao rekordnih -17.614.

U Državnom zavodu za statistiku ističu da su objavljeni podatci o prirodnom kretanju stanovništva za prošlu godinu privremeni, a konačni podatci za 2017. bit će objavljeni u srpnju ove godine.

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 17:06:06 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .